Akcija sakupljanja i selektovanja otpada iz mora koja je realizovana u okviru projekta “WELCOME”

0

U okviru projekta “WELCOME”, Interreg IPA programa prekogranične saradnje za Italiju, Albaniju i Crnu Goru, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom i Institut za biologiju mora iz Kotora ove sedmice su realizovali prve aktivnosti sakupljanja i selektovanja otpada iz mora sa izabranih plaža.

Akcije sakupljanja i selektovanja otpada sprovedene po unaprijed definisanim transektima na djelovima Velike plaže u Ulcinju, Bečićke plaže u Budvi i plaže Igalo u Herceg Novom, predstavljaju prve u nizu akcija koje će biti realizovane 6 puta tokom realizacije projekta.

Otpad sa ovih plaža je selektovano sakupljan kako bi se omogućilo recikliranje materijala kao što je drvo, plastika, staklo i aluminijum. Prvi rezultati ovog istraživanja otpada sakupljenog na gore pomenutim plažama pokazuju da količine i vrste otpada variraju te da je na svim plažama dominantan otpad plastika. Na plažama u Herceg Novom i Ulcinju je sakupljena i velika količina drveta prirodnog porijekla, za razliku od obrađenog drveta kojeg je bilo jako malo na svim pomenutim plažama.  U poređenju sa Herceg Novim i Ulcinjom najmanje otpada sakupnjeno je u Budvi. Naredna istraživanja će svakako omogućiti dalju kvantitativnu i kvalitativnu analizu i dobijanje mjerodavnih podataka o otpadu iz mora.

Sakupljanje otpada iz mora

Otpad sakupljen u ovim akcijama će dalje biti analiziran i kategorisan od strane Instituta za biologiju mora a rezultati istraživanja će omogućiti praćenje otpada iz mora u naredne 2 godine kao i poređenja podataka i identifikaciju vrste i porijekla otpada koji na plaže dolazi iz mora i ušća rijeka.

Aktivnosti sakupljanja i selektovanja otpada sprovode se u skladu sa unaprijed definisanom metodologijom zasnovanom na Okvirnoj direktivi o morskoj strategiji (MSDF) koja prepoznaje otpad iz mora kao indikator dobrog ekološkog statusa mora.

U Beogradu mimohodom obilježan Titov rođendan

0
U Beogradu mimohodom obilježan Titov rođendan

Više od 2.500 ljudi iz cijele bivše Jugoslavije u petak je mimohodom u Beogradu odalo priznanje nekadašnjem doživotnom predsjedniku Jugoslavije Josipu Brozu Titu, na njegov rođendan koji se u bivšoj državi slavio kao zajednički praznik.

Kuću cvijeća, mauzolej u kojem je Tito pokopan, od jutra su u mimohodu pohodile udruge preživjelih boraca iz Drugog svjetskog rata, pripadnici pokreta i udruga koje baštine Titovo djelo, članovi partije Savez komunista Jugoslavije, štovatelji Tita i njegova doprinosa razvoju bivše SFRJ.

“Ni 38 godina od smrti doživotnog predsjednika SFR Jugoslavije Josipa Broza Tita sjećanje na njega nije umrlo, pa su njegovi štovatelji iz svih dijelova bivše Jugoslavije na dan njegove smrti došli u Kuću cvijeća položiti vijence na njegov grob”, objavio je danas beogradski tisak.

U mimohodu su se smjenjivala izaslanstva i pojedinci okićeni značkama, bedževima i majicama s radnih akcija iz doba SFRJ, ali i sa zastavama i petokrakama koje su u rukama nosili “nekadašnji Titovi pioniri, brigadiri, radnici i udarnici”.

Kuću cvijeća pohodila su danas izaslanstva iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Srbije, pokazujući da “Maršala nisu zaboravili”. “Svi do jednog žale za Titovim vremenom, u kojem se, kako kažu, neusporedivo bolje živjelo”, piše beogradski Kurir.

“U Titovo vrijeme sve je bilo sve dostupno, školstvo, zdravstvo i druženje. Roditelji su mi radili i imali smo nešto, a danas radimo i nemamo ništa. Kad dođemo na Titov grob nađemo se i družimo se s drugovima iz cijele Jugoslavije i širimo bratstvo i jedinstvo”, rekla je za Kurir Bernarda Dodić iz Ilirske Bistrice u Sloveniji. Nekadašnji doživotni predsjednik SFRJ i jedan od utemeljitelja Pokreta nesvrstanih, umro je 4. maja 1980. godine u Ljubljani, a pokopan je 8. maja u Beogradu.

Na njegovu je pogrebu, uz oko 700.000 građana iz svih krajeva tadašnje Jugoslavije, prisustvovalo 209 visokih izaslanstava iz cijelog svijeta, te šefovi država i vlada iz 127 zemalja. Uz obljetnicu Titove smrti 4. maja, njegovi poštovaocii i, već rijetki preživjeli suborci, odaju mu poštu i 25. maja, koji se nekad u čast Titova rođendana u cijeloj bivšoj Jugoslaviji slavio kao Dan mladosti, uz tradicionalni slet na tadašnjem Stadionu JNA u Beogradu.

Otvorena Marina Pirovac s 200 vezova

0
Marina-Pirovac(Foto: Rudinapress/H. Pavić
Marina u Pirovcu s ukupno 215 vezova, u koju je uloženo više od 40 milijuna kuna i u kojoj će biti 40 zaposlenih, otvorena je u petak.

Za marinu je 2013. godine izdana koncesija na 20 godina. Kategorizirana je s četiri sidra i nudi 200 vezova u moru za plovila do 30 metra dužine, 15 suhih vezova te 100 parkirališnih mjesta.

Otvorio ju je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar koji je rekao da uz radna mjesta nova marina donosi višemilijunske prihode.

Načelnik Općine Pirovac Ivan Gulam kazao je da je otvaranje marine prekretnica za Pirovac, a istaknuo je kako riječ o najvećoj izravnoj poduzetničkoj investiciji u Pirovcu i jednom od najvećih projekata u Šibensko-kninskoj županiji.

Župan šibensko-kninski Goran Pauk rekao je kako je ta županija vodeća po prihodima od vezova u lukama nautičkog turizma.

Direktor marine Slavio Skočić rekao je kako ideja o izgradnji marine u Pirovcu potječe od 1987. godine.

Ugovor o koncesiji na pomorskom dobru za izgradnju i gospodarsko korištenje luke posebne namjene Marina Pirovac u rujnu 2013. godine potpisali su Šibensko-kninska županija i Adriatic Charter iz Sukošana.

U međuvremenu je Slavio Skočić izašao iz upravljačkih struktura tvrtke Adriatic Charter. Kontrola nad marinom vraćena mu je odlukom Vrhovnog suda, a odmah po primopredaji, lani sredinom ljeta, Skočić je Pirovčanima i gostima, u skladu s koncesijom i urbanističkim planom uređenja, oslobodio prolaz kroz marinu, uklonivši ogradu koja je presijecala uobičajene komunikacije duž obalne crte.

Maj mjesec Rimskih mozaika

0
Rimski mozaici – foto Ranko Maraš

Turistička organizacija opštine Kotor i Ambasada Republike Poljske u Podgorici priređuju proslavu 10. godišnjice rada lokaliteta Rimski mozaici u Risnu, u subotu26. maja, sa početkom u 12 sati.

„Tom prilikom prikazaćemo izložbu o Rimskim mozaicima sa kojom smo nedavno gostovali u arheološkom muzeju Narona u Metkovićima (Hrvatska), kao i film „Antički Risan”.

Nakon toga biće upriličen svečani koktel, uz zvuke violine Nevile Klakor”, kaže se u najavi ovog događaja.

Luštica goste prima 14.jula

0

Preko 500 radnika koliko ih je trenutno svakodnevno angažovano na gradilištu najvećeg turističkog projekta u Crnoj Gori – rizorta Luštica Bay u Krolima kod Tivta, ima još manje od dva mjeseca da izvede pravi poduhvat – završi prvu fazu razvoja tog turističkog naselja koji će 14.jula primiti prve goste u svom prvom hotelu. Sama zvanična svečanost i ceremonija otvaranja prve faze inače, zakazana je za 11.avgust.

Gradilište koje se prostire na skoro kilometar obale u zalivu Trašte vrvi kao u košnici, a na sve strane radnici i građevinske mašine užurbano završavaju najatrativniji dio kompleksa – tzv.marina naselje sa prvim hotelom – ultraluksuznim „The Chedi Luštica Bay“, te nizom stambenih i poslovnih prostora duž obalne promenade. Brojni zakupci komercijalnih prostora već unose namještaj i opremu u objekte iz kojih radnici još nisu ni izašli.

„Samo tri godine nakon što smo predali kupcima prvih 10 stambenih zgrada u Luštici Bay, sada imamo već više od 40 izgrađenih rezidencijalnih objekata i do kraja ljeta ćemo klijentima predati ukupno 220 novih stanova, gradskih kuća i vila. Veliko mi je zadovoljstvo što ćemo ovog ljeta otvoriti Marina naselje kao prvi segment cijelog projekta Luštica Bay. Ključni elementi ovog naselja su prva naša marina sa 176 vezova koju upravo završavamo i krunski dragulj – novi hotel „The Chedi“ ranga pet zvjezdica. U novim objektima koji okružuju marinu otvaramo i 1.500 kvadrata poslovnog prstora sa nizom novih ugostiteljskih i uslužnih djelatnosti“- kazao je novinarima kojima je danas upriličen obilazak gradilišta, izvršni direktor kompanije Luštica Development, Daren Gibson. On je uvjeren da će sve biti završeno do 14.jula kada je predviđeno tzv. soft otvranje hotela i marine, te komercijalnih sadržaja na obalnom šetalištu. Gibson je rekao da se  pored samih objekata, gradi i velika obimna prateća putna, vodovodna, kanalizaciona, elektro i telekomunikaciona infrastruktura, a do sada je u realizaciju projekta Luštica Bay investitor, egipatsko-švajcarski konzorcijum Orascom Development, uložio preko 140 miliona eura.

„Očekivanja su da ćemo ubuduće u nastavak realizacije prijekta ulagati u prosjeku po oko 50 miliona eura godišnje. U oktobru počinjemo gradnju druge faze – naselja Central na 240.000 kvadrata prostora bivše kasarne u Radovićima“- kazao je Gibson koji je izrazio i optimizam da su na pragu riješevanja problema sa Opštinom Tivat sa kojom se nisu uspjeli na vrijeme dogovoriti o preuzimanju svih količina prečišćenje otpadne vode iz kanalizacionog sistema Kotor-Tivat-Trašte,  radi navodnjavanja budućeg šampionskog golf terena što će se prostirati na preko milion kvadrata na Luštici.

Čedi hotel

„Tivat i Kotor upravo razgovaraju o komercijalnim uslovima po kojima će nam ponuditi tu vodu i očekujem da će se to brzo završiti. Naš plan i želja je da odmah nakon ljeta, počnemo izgradnju prve faze golf terena sa 4 od predviđenih ukupno 18 rupa“- istakao je Gibson. Generalni menadžer “The Chedi” hotela Mark Di Ruijter je najavio da će ovaj luksuzni objekat otvoriti vrata prvim gostima 14. jula, te da je već oko 10 odsto hotelskih kapaciteta bukiranio za taj mjesec.

“Očekujemo odličnu prvu godinu i ubijeđeni smo da je Chedi odličan dodatak postojećoj ponudi hotela ovog područja. Hotel će otvoriti vrata za prve goste 14. jula i mi smo veoma zadovoljni što je to dan nakon velikog nacionalnog praznika u Crnoj Gori. Prvi upiti i rezervacije već su pristigli, što je još jedan razlog za ushićenost oko prezentovanja hotela Chedi Luštica Bay svijetu. Očekujemo da tokom druge polovine jula bude popunjeno 40 odsto hotelskih kapaciteta, a u avgustu i septembru i do 70 odsto”- rekao je Di Ruijter dodajući da će hotel zapošljavati 160 radnika. Pored dva posebna restorana i specifičnog spa centra u azijskom stilu, te dva bazena, hotel koji ima 111 soba i apartmana, imaće i sopstvenu plažu koja se upravo proširuje na istočnom kraju stjenovite obale u blizini marine.

Prema riječima dizajn menadžerke Luštica Development Marije Pantović, enterijer hotela radila je renomirana kompanija GG & Grace International sa sjedištem u rimu, Kairu i Dubaiju, dok je arhitektonsko rješenje hotela radio TVS studio iz Atlante (SAD).

U Bijeloj održan “Sajam zdrave hrane i domaćih proizvoda”

0

“Sajam zdrave hrane i domaćih proizvoda” u Bijeloj otvoren je jutros u parku ispred Doma kulture. Pored širokog izbora zdravih namirnica i domaćih proizvoda, program su upotpunili predškolci i osnovci prigodnim recitacijama, pjesmom i igrom, a manifestaciju je zvanično otvorila sekretarka za turizam, ekonomski razvoj i preduzetništvo Opštine Herceg Novi Suzana Memarović.

Ona je ukazala na potencijale novske privrede.

-Sajmovi poput ovog jesu važni za sve sektore. Za turizam – jer promoviše proizvode koji su autentični, omiljeni među gostima i nezaobilazan dio našeg turističkog proizvoda. Za ekonomski razvoj i preduzetništvo – jer su proizvodnja u seoskim domaćinstvima, organski uzgoj i domaća radinost važan potencijal za razvoj našeg grada, prije svega zaleđa. Nije slučajno da sam danas sa vama i da lokalna uprava podržava jednu ovakvu manifestaciju. Drago mi je da smo u Bijeloj i želim da pohvalim organizatore što su nakon Sajma u parku Boke, ovaj Sajam organizovali i na hercegnovskoj rivijeri, poručila je Memarović.

Opština Herceg Novi će u narednom periodu nastaviti da podržava poljoprivredne proizvođače, ali i nastojati da kroz različite mehanizme stimuliše razvoj ove privredne grane. U svemu tome će biti važni podrška, savjeti i primjeri dobre prakse.

-Na današnjem sajmu spojio nas je ukus tradicije, a nadam se da će nas u narednom periodu spajati sve više konkretnih projekata i inicijativa, kroz koje ćemo zajedničkim snagama doprinijeti lokalnom razvoju i promociji autohtonih proizvoda, poručila je Memarović, a zatim i zvanično otvorila manifestaciju.

Organizatori “Sajma zdrave hrane i domaćih proizvoda” su domaćinstvo Radman, Julka Krivokapić i Željko Radman, a pokrovitelj Opština Herceg Novi.

Završena vježba civilne zaštite Jadranskog mora od onečišćenja

0
adriatic simulacija

Provedba dvodnevne međunarodne terenske vježbe zaštite Jadrana od onečišćenja ‘ADRIATIC 2018’ uspješno je realizirana u okviru međunarodnog  projekta “Full Scale Civil Protection Exercise – ADRIATIC 2018”, koji je na Splitskom području organiziran u razdoblju od 21. do 25. maja ove godine u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Državne uprave za zaštitu i spašavanje Republike Hrvatske te u suradnji s Upravom za zaštitu i spašavanje Republike Slovenije i Ministarstvom unutarnjih poslova / Upravom za izvanredne situacije Republike Crne Gore, kao međunarodnim projektnim partnerima.

Međunarodna terenska vježba zaštite Jadrana od onečišćenja ‘ADRIATIC 2018’ organizirana je u cilju provjere sustava traganja i spašavanja, zaštite mora od onečišćenja te protupožarnog djelovanja na brodovima, povećanja stupnja pripravnosti i dodatnog skraćenja rokova odgovora na incidente na moru.

Posebno se to odnosi na situacije kada se saradnja svih nadležnih tijela zbog trenutnih nedostataka u ljudstvu i tehnici pokaže nedostatnom, te je potrebno aktivirati raspoloživi mehanizam Europske Unije kao djelotvoran odgovor na onečišćenje mora i morskog okoliša (obale) velikih razmjera.

Međunarodna brdska auto trka Kotor – Trojica 2018. biće održana 26. i 27. maja

0
Kotor – Trojica 2017.

Međunarodna brdska auto trka Kotor – Trojica 2018. biće održana 26. i 27. maja, u organizaciji kotorskog Auto moto klub (AMK) Blažo Smiljanić.

Ovogodišnja trka, koja će biti bodovana za prvenstvo Centralno evropske zone, Hrvatske i Crne Gore, posvećena njenom idejnom tvorcu Tripu Bukilici.

Podsjetimo, prije 70 godina na stazi Kotor – Njeguši vožena prva međunarodna trka.

Međunarodna brdska auto trka Kotor – Trojica je, u posljednje dvije godine, brojala između 120 i 130 takmičara iz 14 država, a i ove godine očekujemo dobar odziv.

Trka Kotor Trojica 2016

 

Program takmičenja: 

subota, 26.05.2018 /trening

07.00h – 08.30h vanredni tehnički pregled

08.30h – zatvaranje staze

11.30h -brifing sa vozacima

12.00h – prvi trening

30 minuta poslije prvog treninga – drugi trening

45 minuta poslije objavljivanja rezultata – druga sjednica žirija

nedjelja, 27.05.2018 / trka

08.30h – krajnji rok za dolazak u zatvoreni parking

08.30h – zatvaranje staze

10.45h – svečano otvaranje

11.00h – trka-vožnja

30 minuta poslije prve vožnje – druga vožnja

Generalni sponzor trke je Opština Kotor.

Otvorena izložba “Bez maske” – radovi pacijenata Specijalne bolnice za psihijatriju

0

“Bez maske” naziv je izložbe koja je otvorena u četvrtak u Kulturnom centru “Nikola Đurković” u Kotoru, na kojoj su prikazani radovi pacijenata Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru, koji su nastali na radionicama u okviru projekta “Bez maske” koji sprovodi NVO “Meštar i furešta” kao dio radno-okupacione terapije u ovoj instituciji, a koji je podržan od strane Opštine Kotor.

“Pred vama su radovi koje su radili pacijenti sa odjeljenja: hroničnog, akutnog, sudskog i odjeljenja za liječenje bolesti zavisnosti. Radilo se oko 17 radionica gdje smo mi njih upoznali sa raznim slikarskim i vajarskim tehnikama. Tamo radimo već nekih godinu i po dana” – kazala je koordinator projekta Andera Ševaljević, navodeći da su NVO “Meštar i furešta”, pored ovog, u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru, prethodno sproveli još dva projekta.

Ideja naziva Bez maske jeste da skinemo tu neku stigmu koja kod nas postoji, a koja je vezana za psihijatrijske pacijente kod nas. Htjeli smo da pokažemo da oni mogu, na neki način, da skinu maske i da se pokažu u nekom svjetlu u kome ih još nismo vidjeli, te da mogu da pariraju i, uslovno rečeno, normalnim ljudima, da su ništa drugačiji od nas, jer možda među nama ima onih koji imaju veći problem, a još se nisu obratili za pomoć” – kazala je Ševaljević.

Dubrovnik: Predstavljena Studija sistem grijanja i hlađenja povijesne jezgre na morsku vodu

0
Park prirode Orsula – Dubrovnik

Studiju optimalnog rješenja sistema grijanja i hlađenja u povijesnoj jezgri Dubrovnika na morsku vodu, kojim bi se dugoročno riješio akutni problem velikog broja klimatizacijskih sustava unutar zidina, predstavio je u srijedu u Dubrovniku Zavod za obnovu Dubrovnika.

Ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika i koordinatorica izrade studije Iva Carević-Peković izjavila je tom prilikom kako vanjske jedinice klimatizacijskih sustava narušavaju vizuru i zagrijavaju povijesnu jezgru, te emitiraju vibracije i ispuštaju kondenzate na ulicu.

„Studiju je, po naputcima Misije UNESCO-a iz 2015. godine i smjernicama Ministarstva kulture, izradio multidisciplinarni tim stručnjaka iz područja građevine, arhitekture, strojarstva, elektrotehnike i zaštite okoliša. Ovaj pilot projekt bi se razvijao u više faza kroz pet do deset godina“, rekla je Carević-Peković.

Vedran Krstulović s Energetskog instituta Hrvoje Požar istaknuo je kako se potrebe povijesne jezgre Dubrovnika procjenjuju na ukupnu snagu od 11 do 15 megavata.

„Pojedinačni agregati trebali bi imati od 800 do 3000 megavata. Pritom moraju biti vizualno neinvazivni, nečujni, energetski efikasniji i štedljiviji te s pristupom moru. Voda je za sustave grijanja i hlađenja puno bolji medij od zraka, a more je neiscrpan izvor“, objasnio je Krstulović. Naveo je kako se ovakav sustav primjenjuje na sjeveru Europe, ali i da u dubrovačkom Kneževom dvoru danas radi gotovo 40 godina stara toplinska pumpa.

„Grad Zurich je prvi uveo ovakav sustav 1938. godine, a danas je Vartan Ropsten u Stockholmu najveća toplinska pumpa na svijetu kapaciteta 180 megavata. Toplinska pumpa u Kneževu dvoru danas je više muzejski primjerak, ali je dokaz da je koncept održiv“, ustvrdio je Krstulović.

Studijom je područje grada u zidinama podijeljeno na tri zone, a za ugradnju agregata, odnosno dizalica topline, razmatra se deset do četrnaest lokacija u povijesnoj jezgri i njenoj neposrednoj blizini. Mreža centralnog sustava trebala bi biti duga 4500 do 5000 metara, a trebala bi pratiti trasu vodovoda.

Studija izvodljivosti, koja je idući korak u projektu, trebala bi odgovoriti i na pitanje koštanja projekta, odnosno mogućnosti financiranja.