Janović i Maslovar potpredsjednici Opštine Tivat, opozicija ih optužuje za politički nemoral i licemjerstvo

5
Janovic i Maslovar na sjednici SO Tivat

Glasovima odbornika vladajuće koalicije DPS-SD-HGI na dašnjoj sjendici lokalnog parlamenta, potvrđeno je imenovanje Ilije Janovića (HGI) i Dejana Maslovara (SD) za potpredsjednike Opštine Tivat.

Janovića i Maslovara za potpredsjednike je predložio gradonačelnik dr Siniša Kusovac (DPS). Njih dvojica se nakon jučerašnje odluke odbornika u SO Tivat, vraćaju se na funkcije na kojima su bili do 9. jula kada je lokalni parlament konstatovao ostavku bivše gradonačelnice dr Snežane Matijević (DPS), pa su potpredsjednički mandati Janovića i Maslovara u tom trenutku prestali po sili zakona, jer je prestao i mandat gradonačelnika koji ih je prvobitno predložio. Opozicija je žestoko kritikovala odluku odborničke većine DPS-SD-HGI, prozivajući Maslovara i Janovića za “politički nemoral” i “licemjerstvo”, jer pristaju da budu potpredsjednici Kusovcu koji namjerava da otpiše Porto Montenegru milionske dugove za komunalije i zalaže se za davanje aerodroma Tivat u koncesiju.

“Za Maslovara koji je protiv konceisje i koji stim u vezi priprema bune i proteste na aerodromu, bilo bi moralno da odbije da bude potpredsjednik Kusovcu, ali on to ne čini. Ovo pokazuje da je u pitanju golo interedžijstvo SD-a i da u prazno prijete protestima radnika aerodroma zbog koncesije. Jeste li vas dvojica kao ljudi čije porodice u Tivtu žive već 300-400 odina, svjesni da postajete veleizdajnici Tivta, podržavajući DPS u priči oko aerodroma i komunalija za Porto.”- kazao je Miomir Abović (TA) sa kojim se složila i Darinka Kašćelan (SNP) navodeći da “imali dva ili sedam potpredsjednika, rad ove garniture u Opštini Tivat je nula”.

“Sve je jasnije i iz finansijskog stanja u gradu, da ova Opština ide u ambis iz koga neće lako izaći.”- ocijenila je Kašćelan dok je Andrija Petković (BF), aludirajuči na riješenost Kusovca da potpiše kontroverzni ugovor kojim će Opština Porto Montenegru oprostiti 5,6 muiliona eura svojih potraživanja na ime komunalija koje joj taj strateški investitor nije platio, istakao da je je Porto “već Tivćanima lijepo uzvratio na taj poklon, prestavši da sponzoriše naš sport, a postavši jedan od glavih sponzora Košarkaškog kluba “Budućnost” iz Podgorice”. Dejan Risančić (DSS) istakao je da je nakon ponovnog imenovanja Janovića i Maslovara “svima sve jasno jer SD i HGI, uprkos deklarativnim protivljanjima, jasno potvrđuju da vjerno prate DPS u posvemašnjem urušavanju Tivta”. Budimir Cupara (AzT) tražio je ali ne i dobio odgovor na pitanje da mu se jasno kaže za koje segmente rada lokalne uprave su Janović i Maslovar bili zaduženi tokom mandata Matijevićke i kakve su rezultate na tome postigli da ih je to preporučilo za novo imenovanje. Gradonačelnik Kusovac je naveo da su oni “dobro radili” i  da sa njima ima “odličnu saradnju, kvalitetnu komunikaciju i veliko povjerenje”. Adrijan Vuksanović (HGI) je svom partijskom kolegi Janoviću poželio uspjeh na potpredsjedničkoj funkciji i upozorio ga da mora odoljeti “paraopolitičkim pritiscima”.

Sa sjednice SO Tivat

“Mi nismo glasačka mašinerija koja samo diže ruke kada DPS-u to treba. HGI je prepoznat kao neko ko se ne grabi za funkcije, ali kada ih dobijemo na njih postavljamo odgovorne i sposobne ljude.”- zaključio je Vuksanović.

SO je većinom glasova  usvojila izvještaj o radu sa finansijskim izvještajem Turističke organizacije Tivat za 2017., uz primjedbe opozicije da su troškovi na više stavki značajno probijeni u odnosu na finansijski plan, ali i konstataciju da je TO pozitivno poslovala i povećala prihode. Na sugestiju Cupare i Risančića da TO prestane sa organizacijom manifestacija posvećenih anglosaksonskom prazniku Haloween – Noć vještica jer on nije imanentan našoj tradiciji, direktorica Gabrijela Glavočić (DPS) je kazala da će to razmotriti u saradnji sa Izvršnim odborom TO.

Bačen otrov po ulicama, stradalo više mačaka i pasa

21

Za sada nepoznati počinici bacili su sinoć pod okriljem noći, veću količinu otrovne supstance neutvrđenog porijekla pomiješane sa hranom, po javnim površinama u Novom naselju na Seljanovu u Tivtu.

Otrovanu hranu pojelo je više pasa i mačaka u tom nasleju od čega je većina juče ujutro uginula u najstrašnijim mukama, često pred očima svojih užasnutih vlasnika, djece i ljubitelja životinja koji ovdje inače, svakdonevno hrane ulične mačke.

Više uznemirenih građana nam je prepričalo te mučne scene, ne krijući ogorčenje postupkom nepoznatih mrzitelja životinja, ali ni zabrinutost što se može desiti jer je otrov pobacan po ulicama, trotoarima, zelenim površinama i igralištima na kojima se okuplja veliki broj male djece što žive na Seljanovu.

Bačen otrov po ulicama, stradalo više mačaka i pasa

„Nije prvi put da se ovako nešto dešava – neko je i ranije ovdje bacao otrov od koga su stradale mačke i psi, ali ovo što se dogodilo danas prevazilazi sve granice. Kome smetaju te nesrećne životinje koje nikome ništa nažo nisu učinile i ko uopšte može i pomisliti da uradi ovako nešto na mjestu gdje svakodnevno ima veliki broj djece.“- ogorčeno kaže Miroslav Slaby ispred čijeg frizerskog salona su jutros u mukama uginule dvije mačke koje je on inače, prethodno duži period hranio i brinuo o njima. Jedna od Slabyjevih komšinica uz pomoć veterinara koji je životinji pružio hitnu pomoć, ipak je uspjela da svog kućnog ljubimca- psa otrgne od smrti, dok su druge sa tugom i ogorčenjem pričale o sopstvenim kućnim ljubimcima koji su im jutros umirali pred očima.

Slaby i njegove komšije uspjeli su da prikupe dio hrane koja je bila pobacana u okolini stambenih zgrada na Seljanovu, a na kojoj se jasno uočava nepoznata otrovna supstanca plave boje. O svemu je obaviještena tivatskaa policija koja je pokrenula kriminalističku istragu jer su za sada nepoznati počinioci odgovorni za krivično djelo „mučenje i ubijanje životinja“, ali im se zbog činjenice da su otrov pobacali po javnim površinama kojjima se kreće veliki broj ljudi, može na teret staviti i krivično djelo „izazivanje opšte opasnosti“.

Na lice mjesta izašla je i Komunalna inspkecija Opštine Tivat a očekuje se i reakcija Veterinarske i Sanitarne inspekcije. Tivatski vagtrogasci na poziv mještana šmrkovima iz vatrogasnih cisterni oprali su ulice i javne površine u dijelu Novog naselja gdje je pobacana hrana koja sadrži otrov.

Cadus Cineplex prikazuje

0
repertoar

NOVI FILMOVI

  1. NEMILOSRDNI PLIŠANI

Brajan Henson je spojio najluđe od „Ulice Sezam” i „Mapet Šoua” ne bi li dobio dobitnu komediju crnog humora.

Radnja je smještena u kriminalno podzemlje Los Anđelesa u kojem lutke i ljudi žive zajedno, ali lutke se smatraju građanima drugog reda. Posrnuli bivši policajac i poročni privatni detektiv, Fil Fillips (lutka), odlučan je u otkrivanju serijskog ubice koji je ubio njegovog brata, a sada ubija članove popularne serije iz ‘80-ih godina. Kako bi riješio slučaj, udružuje se s detektivkom Edvards, svojom bivšom partnerkom koju ne podnosi.

2. ŽIVOT I SMRT DŽONA GOTIJA

Biografska drama o Džonu Gotiju (Travolta), italijansko-američkom lideru kriminalne porodice Gambino iz druge polovine prošlog vijeka. Priču pripovijeda Gotijev sin Džon Džunior, a radnja prati njegov život od djetinjstva u siromaštvu do uspjeha u podzemlju Njujorka.

“Crna Gora sa palete ruskih slikara”

0
plakat

Izložba “Crna Gora sa palete ruskih slikara” u Muzeju i galeriji Tivat biće otvorena u petak 31. avgusta u 20 sati.

Autorka izložbe Mirjana Stojanović zapisala je: “Mediteran kroz vijekove privlači slikare ljepotom prirode, obiljem sunca i duhom romantike, koji se u izobilju nude svima, koji to umiju da vide, osjete i ocijene. Kao što su u 19. vijeku ruski slikari putovali u Italiju i na jug Francuske, u potrazi za drugačijim ambijentom i jarkim koloritom, toliko različitim od uobičajenog okruženja, tako savremeni slikari sa velikim zadovoljstvom dolaze u Crnu Goru. Velelepno sazvučja mora i planina, čije ljepote nikog ne ostavljaju ravnodušnim, odražavaju se u raskošnom sjaju, punoći palete, ispunjene jarkim bojama i pozitivnom energijom, na slikama.

Upravo taj objedinjujući faktor –raskošna ljepota Crne Gore, bile su podstrek za rađanje projekta „Crna Gora sa palete ruskih umetnika”, zvanično započetog 2005. godine, izložbom 10 ruskih slikara u Centralnom Domu Umetnika u Moskvi. Projekat i dalje traje, uz povremene izložbe u Rusiji i Crnoj Gori.

Slikari, predstavljeni na ovoj izložbi: Tatjana Vasiljeva, Ekaterina Ušanova, Vadim Solovev i Andrej Šilov su već afirmisani umetnici, majstori svog zanata, koji rade u različitim tehnikama. Pred gledaocima su radovi, koji na najljepši način predstavljaju njihov utisak doživljenog i viđenog.”

Izložbu će biti otvorena do 14. septembra 2018. godine.

Šibenik manifestacijom “Light is life” obilježio 123 godine eletrifikacije

0
Šibenik foto Jutarnji list

Manifestacija “Light is life” kojom se treću godinu zaredom obilježava dan kada je Šibenik prije tačno 123 godine, 1895. godine dobio javnu rasvjetu na izmjeničnu struju, održana je u utorak navečer na šibenskoj rivi.

Šibenska riva u utorak je tako bila osvijetljena s 123 sidrena svjetleća balona koji su mijenjali boje, a cijeli događaj zaokružio je ‘bijeli’ vatromet.

Hidroelektrana Jaruga puštena je u rad 28. avgusta 1895. godine. Bilo je to svega dva dana nakon što je proradila slavna hidroelektrana na Niagarinim slapovima u SAD-u, no njezinu energiju stanovništvo je počelo koristiti tek naredne godine.

Organizatori su manifestaciju posvetili obnovljivim izvorima energije, te njome žele podsjetiti na ulogu i značaj struje za Šibenik, ali i čitav ljudski rod.

Hidroelektrana Jaruga izgrađena je na inicijativu šibenskog gradonačelnika Šibenika Ante Šupuka, njegovog sina Marka i inženjera Vjekoslava Meichsnera. Meichsner je izradio projekte za izgradnju hidroelektrane, 11,5 kilometara dugog dalekovoda za prijenos električne energije i gradske mreže za rasvjetu.

Ulstein predstavlja novi dizajn ribarskih brodova

0
ribarski brod

Ulstein je lansirao novu seriju kočarica s brodskim rješenjima za održive metode ribolova i prerade.

Cilj je, između ostalog, nježnije rukovanje ribom i uvođenje ekološki prihvatljivih brodskih rješenja, rekla je tvrtka.

Na ovom projektu, Ulstein je blisko surađivao s tvrtkom Nordic wildfish.

“Nordic wildfish ima solidno iskustvo u kočarenju i testiranju novih metoda za ribarstvo i tržište. Oboje imamo povijest inovativnosti i razvijanja rješenja. Ovom suradnjom razvili smo napredna i najsuvremenija rješenja za kvalitetu i održivost ribolova”, rekao je Tore Ulstein, direktor u Ulstein Design & Solutions i voditelj Odjela Ulstein Grupe.

“Želimo pretvoriti vizije u stvarnost s obzirom na naš EcoFive projekt (Eco-friendly riberski brod). Ulsteinova serija koćarica dizajnirana je za primjenu rješenja za nježniji ulov ribe, učinkovitu obradu i hidrolizu ostatka sirovina. To će omogućiti znatno povećanu održivost u kočarenju, bolju kvalitetu, veću učinkovitost, veću zaradu i manji utjecaj na okoliš”, dodao je Tore Roaldsnes, direktor tvrtke Nordic wildfish.

X-BOW mijenja tradicionalni izgled kočarica i vodi boljem smještaju posade, proizvodnje i tereta. Prerada je smještena na dvije palube, dok je sav smještaj organiziran na središnjem dijelu broda.

Zbog linije trupa X-BOW brod će biti učinkovito iskorišten. Brodovi koji imaj X-BOW značajku također imaju manje vibracija i smanjuju šum u moru, objasnio je Ulstein.

Brodovi u seriji imaju učinkovit hibridni sustav koji kombinira baterije s dizel-električnim i dizelsko-mehaničkim pogonom. Plovila će biti energetski učinkovitija, radit će s malo buke i udovoljiti zahtjevima DNV-GL SILENT oznake.

U Dobroti 10 puta više sudskih pacijenata

0
Bolnica Dobrota

Broj sudskih pacijenata u Specijalnoj bolnici za psihijatriju “Dobrota” u Kotoru porastao je za čak deset puta u odnosu na devedesete godine, a tendencija povećanja broja forenzičkih pacijenata u ovoj zdravstvenoj ustanovi poprima zabrinjavajuće razmjere, ocijenio je direktor Dragan Čabarkapa.

On je istakao da sudsko odjeljenje u ovoj bolnici broji 21 krevet, a da uglavnom imaju još 50-ak sudskih pacijenata, te da se zbog ograničenih kapaciteta preraspodjeljuju na druga odjeljenja, zajedno sa dobrovoljno i prisilno hospitalizovanim pacijentima, što, kako upozorava, povremeno ometa svakodnevno funkcionisanje bolnice i prijem akutnih pacijenata, a kosi se i sa poštovanjem ljudskih prava.

“Problematika forenzičkih pacijenata u Crnoj Gori tretira se u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Kotoru, koja ima veoma ograničene prostorne kapacitete, pa je veliki broj njih smješten sa hroničnim pacijentima, jer nema dovoljno kreveta na Sudskom odjeljenju. Tokom proteklih 25 godina tendencija povećanja broja forenzičkih pacijenata u Specijalnoj bolnici za psihijatriju Kotor poprima zabrinjavajuće razmjere. Naime, za razliku od ranih 90-ih godina kada se broj sudskih pacijenata na godišnjem nivou kretao od 10 do 15, između 2000. i 2005. godine je bio oko 30, da bi se od 2007. godine do danas još nekoliko puta uvećao, od početnih 70 sve do rekordnih 112 u 2015. godini”, rekao je Čabarkapa za Dan.

Objašnjava da su različiti razlozi zbog kojih se pacijentima izriču mjere bezbjednosti.

“To nijesu samo počinjenost krivičnih djela (od najtežih ubistava, nasilja u porodici ili okolini, do lakših krivičnih prestupa), već procjena suda na osnovu nalaza vještaka medicinske struke da ova lica mogu biti opasna po sebe i okolinu i da im je neophodno izreći mjeru bezbjednosti obaveznog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi”, naveo je on.

“Kulturna baština Novog, spoj prošlosti i budućnosti”

0
1A1europeforculture

Evropska  komisija je 2018. godinu proglasila godinom kulturne baštine jer je upravo kulturna baština temelj za prepoznavanje, definisanje i potvrdu kulturnog identiteta naroda. Sekretarijat  za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi ovim povodom raspisuje likovni i literarni konkurs namjenjen učenicima starijih razreda osnovne  škole i srednjoškolcima na temu “Kulturna baština Novog, spoj prošlosti i budućnosti”.

Radove bi trebalo dostaviti na adresu : Opština Herceg Novi, Sekretarijat  za kulturu i obrazovanje (sa naznakom Kulturna baština-konkurs) najkasnije do 10. oktobra 2018.

-Kulturna baština Herceg Novog je bogata. Namjera nam je upoznavanje djece i mladih  sa istorijom i tradicijom kako bi u budućnosti imali generacije koje će  cijeniti i čuvati bogato nasljeđe grada. Nesumnjivo je kulturna baština, materijalna i nematerijalna zajedničko bogatstvo kojem moramo odgovornije pristupiti, kazala je sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo.

Kulturna baština, koja se dijeli na materijalnu i nematerijalnu, izraz je vjerovanja, težnji, vrijednosti, dostignuća i iskustava ljudi na određenoj teritoriji i stoga predstavlja izvor saznanja o određenoj ljudskoj zajednici i šire.

Podsjećamo da je u Izvještaju Ministarstva kulture o stanju kulturne baštine Crne Gore navedeno da je na području Opštine Herceg-Novi (do danas) ukupno registrovano 47 spomenika kulture.

I kategorija

  1. Manastir Savina

II kategorija

  1. Zidine starog hercegnovskog grada
  2. Tvrđava Španjola
  3. Utvrđenje Mamula, ostrvo Lastavica
  4. Crkva Rize Bogorodice, Bijela
  5. Crkva Sv. Sergija i Vlaha, Podi
  6. Crkva Sv. Tome, Kuti
  7. Sakralni kompleks sa Njegoševom školom
  8. Staro gradsko jezgro Herceg-Novog
  9. Crkva Sv. Neđelje, Jošica
  10. Crkva Sv. Petke, Mrkovi
  11. Crkva Sv. Stefana, Sušćepan
  12. Crkva Sv. Trifuna, Klinci
  13. Crkva Sv. Trojice, Kuti
  14. Kanli kula
  15. Kompleks crkve Sv.Tome, Trebesin
  16. Sakralni kompleks na ostrvu Žanjice
  17. Tvrđava Forte mare

III kategorija

  1. Zadužbina Duković, Topla
  2. Kuća Miroslava Štumbergera, Baošići
  3. Crkva Sv. Jovana, Kuti
  4. Crkva Sv. Đorđa, Radanići, Luštica
  5. Crkva Sv. Gospođe, Ubli
  6. Crkva Sv. Jovana, Rajevići, Sutorina
  7. Crkva Sv. Neđelje, Mojdež
  8. Crkva Sv. Stefana, Đenovići
  9. Crkva Sv. Petra, Bijela
  10. Zapadno i istočno podgrađe Herceg-Novog
  11. Crkva Sv. Andrije, Kuti
  12. Crkva Sv. Andrije, Zabrđe, Luštica
  13. Crkva Sv. Ane, Savinska Dubrava
  14. Crkva Sv. Arhanđela Mihaila, Klinci, Luštica
  15. Crkva Sv. Đorđa, Kuti
  16. Crkva Sv. Gospođe i staro groblje, Velje Brdo
  17. Crkva Sv. Gospođe, Kuti
  18. Crkva Sv. Ilije, Ilijina Kita, Žvinje
  19. Crkva Sv. Ilije, Kuti
  20. Crkva Sv. Ilije, Mokrine
  21. Crkva Sv. Jovana, Đenovići
  22. Crkva Sv. Jovana, Kalimož, Bijelske Kruševice
  23. Crkva Sv. Krsta, Mokrine
  24. Crkva Sv. Nikole, Baošići
  25. Crkva Sv. Nikole, Đurići, Kamenari
  26. Crkva Sv. Nikole, Podi
  27. Crkva Sv. Petra i Pavla, Brguli, Luštica
  28. Episkopsaka rezidencija Ljubibratića, Topla
  29. Samostanski kompleks Sv.Antuna.

 

Sindikati aerodroma Tivat i Podgorica – Poslovodstvo ACG iznevjerilo obećanja o potpisu kolektivnog ugovora ?

0
Aerodrom Tivat

Sindikalne organizacije Aerodroma Tivat i Podgorica kao i svi zaposleni radnici na oba Aerodroma su izrazili veliku zabrinutost povodom koncesijskog akta i samim tim preduzimamo  sve zakonske mjere kojima raspolažemo kao sindikalne organizacije – saopštili su sinoć predsjednici dva sindikata Ljubiša Džudović i Slobo Martinović

U saopštenju dvije sindikalne organizacije stoji da je njihov najveći problem u svemu nepotpisivanje kolektivnog ugovora od strane poslodavca.

“Naime, kolektivni ugovorje u izradi veoma dugo vremena. Prošle godine smo usaglasili nacrt tog ugovora sa poslodavcem, i kao takav je proslijeđen Ministarstvu saobraćaja, a ono ga je uputilo dalje Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Ministarstvu finansija. Sa te dvije adrese imamo odgovor u kojima su se Ministarstvo finansija i Ministarstvo rada i socijalnog staranja proglasili nenadležnim. Takođe, imamo i mišljenja Saveza Sindikata Crne Gore u kojima nam daju do znanja da potpisnik od strane poslodavca Bord direktora ili po njihovom ovlašćenju izvršni direktor Aerodroma Crne Gore. Do danas, uz sva obećanja da će doći do potpisivanja, mi i dalje nemamo potpisan kolektivni ugovor”- saopštili su sindikalci dvije vazdušne luke istakavši da ih je sve to “navelo na primjenu i drugih načina sindikalne borbe za radnička prava na koja imamo pravo, poštujući Ustav i zakone CG.”

Oni su poručili da će sindikalne organizacije svakako dati i svoje mišljenje u vezi nacrta koncesionog akta za aerodrome, i učestvovati na javnoj raspravi o tom dokumnetu i nacrtu koncesionog ugovora.

“Pobuna mornara” na gradskoj rivi Pine

0
Tivat – Gradska riva Pine u centru Tivta

Pozorišna predstava Kraljevskog pozorišta Zetski dom, “Pobuna mornara”, premijerno će biti izveden na gradskoj rivi Pine – Tivat, ispred broda Jadran u Tivtu 30. avgusta, sa početkom u 22.30 sati.

Kako je saopšteno iz Kraljevskog pozorišta, predstava će biti izvedena u okviru koncepta Art Geto koji je nastao kao ideja umjetničke direktorice Zetskog doma, Lidije Dedović.

“Predstava je specifična po međunarodnom ansamblu koji čine najperspektivniji umjetnici regiona (Srđan Grahovac, Romano Nikolić, Atanas Atanasovski, Konstantin Tino Kostadinovski, Omar Bajramspahić, Peđa Marjanović, Mak Čengić i Marko Todorović, kao i operska pjevačica Gjylie Pelingu – Sopran), nastaje inspirisana tekstovima ‘Kotorski mornari’ Fridriha Vulfa, kao i “Četvrti ugao” Radoslava Rotkovića”, navodi se u saopštenju.

Reditelj predstave je Diego de Brea, koji potpisuje i adaptaciju, vizuelni identitet predstave i izbor muzike.