Na Jadranskom sajmu u Budvi danas su otvorene dvije međunarodne sajamske manifestacije: 42. Sajam namještaja, opreme za dobaćinstva, poslovne prostore i unutrašnju dekoraciju i 12 sajam namještaja „Art Expo“.
Direktor Jadranskog sajama doc.dr Rajko Bujković, pozdravljajući prisutne, istakao je da je posebno važno što je sajamska platforma međunarodnog karaktera:
„To je značajna mogućnost za našu provredu da dodatno internacionalizuje poslovanje kada je u pitanju drvna industrija. Posebno želim istaći činjenicu da 36% izlagača na Jadranskom sajmu prvi put komunicira sa tržištem Crne Gore. To je značajna prilika da naše tržište konzumira nove proizvode i primijeni nove tehnologije koje se nude u proizvodnji namještaja.
Prisustvom 84 direktnih i indirektnih izlagača iz 14 zemalja i popunjavanjem kompletnog kapaciteta Sajma, ova međunarodna manifestacija je u potpunosti ispunila naša očekivanja, a ne sumnjamo da će biti ispunjena i očekivanja naših izlagača i posjetilaca“ – kazao je Bujković.
Sajam Budva
Svečano otvarajući 42 sajam namještaja i 12. Sajam umjetnina ispred Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, generalni direktor Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju Adem Fetić naglasio je značaj ove maniifestacije na putu daljeg razvoja drvne industrije u Crnoj Gori.
Na svečanom otvaranju nastupile su mažoretke i Gradska muzika Budve.
Izborni štab predsjedničkog kandidata većeg dijela opozicije Mladena Bojanića u Tivtu, ocijenio je danas da predsjednički kandidat DPS i lider te partije Milo Đukanović ne preza od namjere da gradonačelnicu Tivta Snežanu Matijević (DPS) podstakne na izvršenje krivičnog djela i da je ako treba, čak i pošalje na robiju.
Matijevićka već skoro tri mjeseca, jer nije uvjerena da je taj aranžman zakonit, odbija da potpiše kontroverzni ugovor kojim bi se Opština Tivat odrekla svojih potraživanja od Porto Montenegra na ime komunalija od skoro 5,6 miliona eura. Saglasnost na potpisivanje takvog ugovora već je, glasovima 17 odbornika DPS, dala lokalna Skupština, a Đukanović je prošle nedjelje u Tivtu saopštio da je lokalna DPS-SD-HGI vlast, oklijevajući da taj aranžman sprovede do kraja „poklekla pod pritiscima medija i NVO sektora.“
„Nema tu nikakvog oprosta, već je riječ o vrlo korektnom i uobičajenom aranžmanu gdje novog investitora oslobađate komunalija koje su pretpostavljeno plaćene ili trebalo biti plaćene za one strukture koje su prethodno bile na tom lokalitetu. Ne vidim da je tu ikome išta oprošteno, ali dozvolite –čak i da je oprošteno, a nije – sa zadovoljstvom ću oprostiti svakome 5 miliona ako on uloži 550 miliona i otvori ovoliko radnih mjesta“- poručio je Đukanović gostujući u programu Radio Tivta.
Tivatski izborni štab Mladena Bojanića ocijenio je danas da „nekulturno, drsko i bahato ponašanje“ predsjedničkog kandidata DPS Mila Đukanovića „vrijeđa zdrav razum svakog čovjeka i najbolje nam govori o njegovoj namjeri i razlozima zbog kojih se kandidovao na ovim izborima“.
Bojanić u Kotoru
„Đukanovićeva izjava da treba oprostiti i nenaplatiti dug Porto Montenegru od preko 5 miliona eura, i vršenje pritiska da predsjednica Opštine potpiše takav ugovor, najbolji su dokazi o njegovoj lošoj namjeri. Da stvar bude još gora, on slavodobitno ide i korak dalje pa nam saopštava da bi on to uradio u svakoj narednoj prilici, samo ako bi mu se ukazala. Činjenica je da taj čovjek ne preza da članovi njegove partije koji pokrivaju visoke položaje, već sutra budu procesuirani i krivično gonjeni što je bio i do sada slučaj sa mnogim sada već bivšim predjednicima opština (Bar, Nikšić, Pljevlja) sve u cilju Đukanovičevog skrivanja i bježanja pred zakonima Crne Gore“- saopštio je Bojanićev tivatski izborni štab.
Snežana Matijević predsjednica opštine Tivat – foto Boka News
Specijalno državno tužilaštvo inače, formiralo je predmet i već duže od dva mjeseca vodi izviđaj o namjeri tivatskog i vrha DPS da gradu pričini višemilionsku šretu, oslobađajući Porto Montenegro od obaveze plaćanja dospjelih dadžbina
Jedinstvena ljepota kanjona rijeke Tare sa mnogobrojnim bukovima, brzacima, slapovima i tjesnacima najbolje se može doživjeti splavarenjem, raftingom ili pješačenjem brojnim stazama koje vode kroz kanjon. Novu sezonu raftinga od Drugog logora do Žugića luke započela je prošlog vikenda grupa turista iz Belgije i Španije spustom gumenim čamcima niz Tarine brzake.
Prvi ljubitelji ovog adrenalinskog sporta spustili su se uz pomoć ekipe raftera iz udruženja „Kljajevića luka“ koji su na najbolji način predstavili ljepote, kako rijeke Tare, najduže planinske rijeke Crne Gore, tako i najdubljeg kanjona u Evropi, prosječne dubine oko 1.000 metara. Turistička ponuda od Splavišta (Drugi logor) do Žugića luke, u dužini od oko 12 kilometara, može se proći za 2-3 časa, a od atrakcija se u tom dijelu kanjona mogu vidjeti: ušće rijeke Ljutice, naše najkraće i najbrže rijeke, kao i most na Đurđevića Tari.
Od početka godine do 10. aprila, NP Durmitor je posjetilo 5.838 ljubitelja prirode što je za 74% više u odnosu na isti period prošle godine. Sa ljepšim vremenskim prilikama, u NP Durmitor očekujemo i bolju posjećenost, kako u predsezoni tako i tokom ljetnjih mjeseci.
NP Durmitor je prošle godine posjetilo 186.970 posjetilaca što je za 42% više u odnosu na 2016. godinu, dok je rijekom Tarom, 2017. godine, splavarilo 18.381 ljubitelja ovog ekstremnog sporta. Pored splavarenja drvenim splavovima i raftinga gumenim čamcima rijekom Tarom, turistička ponuda NP Durmitor se zasniva na aktivnom odmoru uključujući i sistem pješačkih i biciklističkih staza, obilazak planinskih jezera, kajakarenje na rijeci Tari i Crnom jezeru, vožnju čamcima po Crnom jezeru, posjetu Centru za posjetioce, kao i sportski ribolov.
Kao prirodno dobro izuzetne univerzalne vrijednosti, NP Durmitor je 1980. godine upisan na UNESCO-vu Listu svjetske kulturne i prirodne baštine, a rijeka Tara u Svjetske ekološke rezervate biosfere od 1977. godine.
U organizaciji grupe „Roditelji Kataro, Primorac, Beštije” ispred zatvorenog bazena „Nikša Bućin” u Kotoru – Škaljari u ponedjeljak 16. aprila u 17 sati biće održan građanski protest.
Povod je neodgovornost u dosadašnjem procesu renoviranja bazena koji ni nakon godinu od početka sanacije nije stavljen u funkciju.
Radovi na bazenu površine 5.978 m kvadratnih izgrađenom 1984. sredstvima građana Kotora, finansiraju se iz državnog kapitalnog budžeta preko Direkcije javnih radova Crne Gore, a jedan od najvećih problema su tenderske procedure.
Radovi na rekonstrukciji bazena u Kotoru procijenjeni su na 4,5 miliona EUR.
Zbog ovakve situacije preko 300 dječaka i djevojčica primorani su da iz Kotora na treninge putuju u susjedne gradove, ali ih to ne sprječava da i dalje postižu izvanredne rezultate, što najbolje svjedoči o njihovom nespornom talentu i upornosti.
Na fotografiji je “pozivnica” za protest preuzeta sa društvenih mreža.
Predstavnici kompanije „Bora Marine Services“ iz Tivta, Odri Sabet i Novica Radojičić i uručili su danas Službi zaštite i spašavanja (SZS) Opštine Tivat donaciju vrijednu preko 3.000 eura.
Kompanija koja je zvanični predstavnik i menažer u Crnoj Gori takozvane „Zlatne flote“ jahti koje imaju matičnu luku u tivatskoj marini Porto Montenegro, obezbjedila je za SZS donaciju u vidu uniformi, lične zaštitne opreme, obuće i sitnog alata za vatrogasce. Oprema od koje je najveći dio nov i nekorišten „Bora Marine Services“ je obezbjedila od profesionalne Vatrogasne brigade francuskog grada Nice.
U ime SZS Tivat na donaciji se zahvalio komandir Zoran Barbić istakavši da je ih raduje uspješna saradnja koju su uspostavili sa „Bora marine Services-om“ i „Zlatnom flotom“,
Inače, svojevremeno su pripadnici SZS Tivat i marine Porto Montenegro imali i jednu veliku i sadržajnu vježbu gašenja požara i spašavanja povrijeđenih sa broda, a koja je održana na jednog od superjahti iz sastava te flote.
Na lokalitetu Rimski mozaici u Risnu, u subotu 14. aprila sa početkom u 12 sati, nastupiće TRIO CON FUOCO koji će održati koncert klasične muzike i izvesti djela Astora Piazzolle.
Imaćemo priliku da uživamo u izvođenjima Danijele Medigović Kuč (klavir), Nevile Klakor (violina) i Anda Bushi (viola).
Ovim događajem ćemo i najaviti bogat Kalendar kulturnih dešavanja 2018.godine na lokalitetu Rimski mozaici, poručuju iz TO Kotor.
Mjesto na kojem ce se graditi novi pomorski granicni prelaz
Uz postojeća dva na aerodromu Tivat i u marini Porto Montenegro, Tivat bi do kraja ljeta trebalo da dobije još jedan državni granični prelaz na svojoj teritoriji – u blizini nove marine turističkog kompleksa Luštica Bay, na obali zaliva Trašte u Krtolima.
Na mjesu gdje je prije oko 15 godina tadašnja građevinska firma „Račica“ iz Tivta, podno kamenoloma Velja Spila počela gradnju lukobrana i operatiivne obale za pristajanje teretnih brodova kojima bi se odavde za Italiju izvozio pijesak i kamen, investitori – kompanija „Luštica Development“ iz Tivta i „Novi Gas“ iz Podgorice, izgradiće „izdvojeni gat sa sadržajima administrativne službe graničnog prelaza, policije, Lučke kapetanije i pumpne stanice“, a za potrebe funkcionisanja obližnje novosagrađene prve marine turistikog resorta Luštica Bay.
U Tivtu je do 16.aprila u toku javna rasprava o nacrtu Eleborata o procjeni uticaja na životnu sredinu novog pomorskog administrativno-tehničkog objekta koji će se graditi na Luštici.
Prema planu, na obali sjeveroistočno od rta Kočište, na osnovi pristaništa koje je počela graditi „Račica“, napraviće se lukobran i operativna obala za pristajanje jahti koje će ovdje završavati administrativno-pravnu proceduru prelaska državne granice i dobijanja tzv. „slobodnog saobraćaja“ od strane lučkih vlasti, kao i snabdijevanje gorivom. Planirano je da pored administrativnog objekta površine oko 390 kvadrata u kojem će biti smješteno odjeljenje Pomorske granične policije, Carina i ispostava Lučke kapetanije Kotor sa svim neophodnim sadržajima i opremom za rad tih službi, ovdje budu napravljena i ukupno četiri nadzemna tanka ukupne zaopremine 320 kubika za dizel gorivo i benzin. U sklopu objekta postojaće i parking za 14 automobila, biološki prečistač sanitarnih voda, separatori za ulja i naftine derivate, kao i rampa za porinuče, odnodno vađenje iz mora čamaca dužine do 12 metara. U akvatorijumu u neposrednoj blizini novog pomorskog graničnog prelaza predviđene su i tri pozicije za sidrenje jahti koje čekaju na red za tankovanje goriva ili završetak administrativne procedure, a na kojima će se moći sidriti brodovi dužine od 30 do 100 metara.
Nacrt novog pomorskog granicnog prelaza u uvali Trašte
Inače, do početka ljeta će u kompleksu Luštica Bay biti zvanično otvorena nova marina sa 176 vezova za brodove od šest do 35 metara dužine. Ovaj objekat nautičkog turizma i luka za međunarodni saobraćaj nudiće opcije za kratkoročni i dugoročni zakup vezova, a u ponudi će biti i sportski klub, 24-časovna podrška multilingvalnog tima, usluge popravke i održavanja, jaht klub i prostorije za posadu, 24-časovno obezbjeđenje i video nadzor, Wi-Fi internet pristup i neophodna vodovodna i infrastruktura za snabdijevanje električnom energijom.
U Evropskom Parlamentu u Briselu je u nedjelju 8. aprila 2018. godine obilježen Svjetski dan Roma, gdje je između ostalog, upriličena svečanost dodjeljivanja priznanja predsjednicima opština iz 5 zemalja (Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije i Makedonije) koji su svojim zalaganjem u najvećoj mjeri unaprijedili položaj romske i egipćanske manjine u svojim opštinama. Cilj projekta “Zajednička inicijativa za osnaživanje romskog civilnog sektora na Zapadnom Balkanu i Turskoj”, u okviru kojeg je objavljen konkurs za uručivanje priznanja gradonačelnicima, odnosno predsjednicima opština, je uspostavljanje struktura koje će olakšati romskom civilnom sektoru da aktivno učestvuje u lokalnoj i nacionalnoj politici i procesu donošenja odluka, kao i uspostavljanje konstruktivnog sistematskog dijaloga između vlasti i romskih nevladinih organizacija
Predsjednici opštine Tivat Snežani Matijević uručeno je priznanje za jačanje dijaloga između opštine i romske zajednice i predstavlja primjer dobre prakse kada je u pitanju unapređenje položaja romske i egipćanske manjine. Na ceremoniji u Briselu, nagradu joj je uručila Soraya Viola Helena Post, poslanica u Evropskom Parlamentu, zadužena za manjinska prava. U navedenom konkursu za Crnu Goru učestvovalo je ukupno 6 opština: Bar, Berane, Herceg Novi, Nikšić, Podgorica i Tivat.
NVO Mladi Romi, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Zavod za zapošljavanje Crne Gore I Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, donijeli su odluku da je na osnovu pristiglih prijava i propratne dokumentacije šest lokalnih samouprava (Bar, Berane, Herceg Novi, Tivat, Podgorica i Nikšić)
Matijević sa nagradom
“Projekat “RE asistent i medijator u nastavi” finansiran je od strane Savjeta Evrope i Evropske unije kroz projekat “Unapređivanje ljudskih prava i zaštita manjina u jugoistočnoj Evropi”. Ovaj projekat pokazao se izuzetno usoješnim. Njegov cilj je unaprijeđenje uslova za edukaciju RE djece uz angažovanje RE asistenta i medijatora u nastavi. U sklopu navedenog projekta, u 2015. godini, Opština Tivat je u saradnji sa JU Osnovnom školom “Drago Milović” obezbijedila prostorije za rad Kancelarije za RE asistenta i medijatora u nastavi, koja je uz finansijsku podršku iste nastavila sa radom i nakon isteka projekta finansiranog od strane Savjeta Evrope. Trenutno osnovnu školu pohađa nešto više od 80 djece iz RE populacije. Želim istaći i da smo u protekloj godini usvojili Lokalni plan za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana 2017-2021”, ali i nastavili sa nizom aktivnosti koji za cilj imaju pružanje podrške zajednici Roma i Egipćana u Tivtu – kazala je prilikom uručenja nagrade predsjednica Opštine Tivat.
Opština Tivat kontinuirano sarađuje sa osnovnim i srednjim školama u Tivtu, predškolskom ustanovom Bambi, NVU Udruženje Egipćana, kao i sa Domom zdravlja Tivat koji je sprovodio imunizaciju, vakcinaciju i edukaciju na terenu, a sve u cilju inkluzije RE populacije u oblasti obrazovanja i ostalih društvenih aspekata.
Izložba pod nazivom „Slike italijanskih marinista na području Boke Kotorske” biće otvorena u petak 13. aprila sa početkom u 19 sati u Galeriji solidarnosti u Starom gradu.
Govoriće: predsjednik Zajednice Italijana Crne Gore Aleksandar Dender, direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović i istoričarka umjetnosti Radojka Abramović.
Izložbu će otvoriti Luca Zelioli, ambasador Republike Italije u Crnoj Gori.
U muzičkom dijelu programa učestvovaće tenor – profesor Aleksandar Janićijević i korepetitor profesor Dejan Krivokapić.
Organizatori su Zajednica Italijana Crne Gore i Pomorski muzej Crne Gore Kotor.
Vjerovatno najintrigantnija izložba u Europskom parlamentu, s eksponatima otpada koji je pronađen u europskim morima i znanstvenim projektima koji se bave čišćenjem morskog otpada, otvorena je danas u Briselu zbog podizanja svijesti javnosti o opasnosti tog globalnog problema. Izložbu „Ocean Plastics Lab“ organizirala je Međuskupina za mora, rijeke, otoke i priobalna područja (SEARICA), a otvorio ju je potpredsjednik Međuskupine Europskog parlamenta zadužen za otoke, zastupnik Tonino Picula.
– Iako je problem zagađenja mora globalno prepoznat, ova izložba koja bez imalo uljepšavanja prikazuje morski otpad, vrlo nas slikovito podsjeća da je izazov u rješavanju tog problema iznimno velik! Osim podsjećanja na opseg problema, ona je upozorenje što se sve može i mora učiniti. Moramo se udružiti, uključiti dionike sa svih razina i što prije osloboditi naše oceane i mora od otpada – poručio je zastupnik Tonino Picula te iznio zabrinjavajuće statistike.
Europa u more godišnje ispušta do pola milijarde tona otpada
SEARICA ovaj tjedan organizira niz aktivnosti kako bi upozorila da se godišnje u mora diljem EU, otpušta između 150 i 500 000 tona otpada! Svake se godine u Europi generira oko 25,8 milijuna tona plastike, a samo je 30 posto tog otpada reciklirano.
– Hrvatska također ima problem s nakupljanjem morskog otpada, posebice na jugu (Mljet, Pelješac), gdje su naše obale zagađene svakih nekoliko tjedana, ovisno o vremenskim uvjetima i morskim strujama. Kao Međuskupina smo stoga podržali ambiciozni europski program za rješavanje globalnog izazova plastičnog zagađenja, organizirali smo niz konferencija te bili domaćin ove izložbe koja je ranije bila izložena u Parizu i Milanu, a nakon Bruxellesa putuje u Washington i Ottawu na summit G7 zemalja. Radit ćemo na tome da podignemo svjesnost o ovom velikom problemu, ali i nuditi moguća rješenja – poručio je zastupnik Picula.
