Izložba pod nazivom „Slike italijanskih marinista na području Boke Kotorske” biće otvorena u petak 13. aprila sa početkom u 19 sati u Galeriji solidarnosti u Starom gradu.
Govoriće: predsjednik Zajednice Italijana Crne Gore Aleksandar Dender, direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović i istoričarka umjetnosti Radojka Abramović.
Izložbu će otvoriti Luca Zelioli, ambasador Republike Italije u Crnoj Gori.
U muzičkom dijelu programa učestvovaće tenor – profesor Aleksandar Janićijević i korepetitor profesor Dejan Krivokapić.
Organizatori su Zajednica Italijana Crne Gore i Pomorski muzej Crne Gore Kotor.
Vjerovatno najintrigantnija izložba u Europskom parlamentu, s eksponatima otpada koji je pronađen u europskim morima i znanstvenim projektima koji se bave čišćenjem morskog otpada, otvorena je danas u Briselu zbog podizanja svijesti javnosti o opasnosti tog globalnog problema. Izložbu „Ocean Plastics Lab“ organizirala je Međuskupina za mora, rijeke, otoke i priobalna područja (SEARICA), a otvorio ju je potpredsjednik Međuskupine Europskog parlamenta zadužen za otoke, zastupnik Tonino Picula.
– Iako je problem zagađenja mora globalno prepoznat, ova izložba koja bez imalo uljepšavanja prikazuje morski otpad, vrlo nas slikovito podsjeća da je izazov u rješavanju tog problema iznimno velik! Osim podsjećanja na opseg problema, ona je upozorenje što se sve može i mora učiniti. Moramo se udružiti, uključiti dionike sa svih razina i što prije osloboditi naše oceane i mora od otpada – poručio je zastupnik Tonino Picula te iznio zabrinjavajuće statistike.
Europa u more godišnje ispušta do pola milijarde tona otpada
SEARICA ovaj tjedan organizira niz aktivnosti kako bi upozorila da se godišnje u mora diljem EU, otpušta između 150 i 500 000 tona otpada! Svake se godine u Europi generira oko 25,8 milijuna tona plastike, a samo je 30 posto tog otpada reciklirano.
– Hrvatska također ima problem s nakupljanjem morskog otpada, posebice na jugu (Mljet, Pelješac), gdje su naše obale zagađene svakih nekoliko tjedana, ovisno o vremenskim uvjetima i morskim strujama. Kao Međuskupina smo stoga podržali ambiciozni europski program za rješavanje globalnog izazova plastičnog zagađenja, organizirali smo niz konferencija te bili domaćin ove izložbe koja je ranije bila izložena u Parizu i Milanu, a nakon Bruxellesa putuje u Washington i Ottawu na summit G7 zemalja. Radit ćemo na tome da podignemo svjesnost o ovom velikom problemu, ali i nuditi moguća rješenja – poručio je zastupnik Picula.
Prvi zrakoplov niskotarifne zrakoplovne tvrtke Flydubai na izravnoj liniji iz Dubaija do Dubrovnika sletio je juče popodne u dubrovačku zračnu luku, a riječ je o prvom interkontinentalnom letu koji Aziju i Europu povezuje preko Dubrovnika.
Direktor Zračne luke Dubrovnik Frano Luetić ocijenio je kako je nova linija bitna za cijelu regiju i hrvatski turizam.
“Ovim interkontinentalnim letom povezujemo Europu i Aziju, odnosno Perzijski zaljev s dubrovačkim područjem. Nadamo se i većem broju transfernih putnika, jer je Dubai velika zračna luka koja povezuje cijelu jugoistočnu Aziju, Australiju i Afriku”, istaknuo je Luetić.
Izvijestio je kako su prva tri mjeseca u Zračnoj luci Dubrovnik bila iznimno uspješna, s 20 posto više putnika u odnosu na isto razdoblje lani, a pogotovo je ožujak bio jak s čak 40 posto porasta, jer je Uskrs ove godine bio 1. travnja pa je sezona počela već 25. ožujka.
“Nadamo se nastavku tog trenda i da će sezona biti opet rekordna s porastom od 10 posto u odnosu na 2017. godinu”, rekao je Luetić.
Najavio je nove linije LOT Polish Airlinesa, Edelweiss Aira i Adria Airwaysa.
Zrakoplov Flydubaija, čiji let na liniji Dubai-Dubrovnik traje šest sati, povezivat će Dubrovnik i Dubai najprije triput tjedno, a od 15. lipnja do 25. listopada četiri puta tjedno, zrakoplovom Boeing 737-800 sa 184 mjesta.
Flydubai je niskotarifna zrakoplovna tvrtka u vlasništvu Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Promocija romana „Marioneta“, autorice Biljane Alavanje, bit će održana 12. aprila u Galeriji ljetnikovca Buća u Tivtu, s početkom u 20 sati.
Roman Marioneta je psihološki roman pisan u prvom licu kroz životnu ispovijed glavne junakinje Dine, napisan prema istinitoj priči. Obuhvaća razdoblje druge polovice dvadesetog vijeka i predstavlja dokaz položaja žene u tom vremenskom razdoblju i istorijskom kontekstu.
Ono što je nekada bila najpoželjnija ženska osobina, trpeljivost, u današnje vrijeme karakteriše se kao nasilje u porodici. Glavna junakinja izložena je svim oblicima porodičnog nasilja, koje počinje u primarnoj porodici, kada je otac poklanja svom bratu i snahi, a onda nakon nekoliko godina vraća kada oni čudom dobiju svoje dijete. Udaje je nakon izgubljene kockarske partije… Preživljava fizičku i psihičku torturu, ali uvijek nastavlja dalje. Oslonac u početku nalazi u svojoj lutki, a kasnije u majčinstvu, koje je inspiriše i da sačuva dušu, bar jednu polovinu. Dina ne proklinje one koji su se ogriješili o nju, ne priziva osvetu. Ona svojom ljubavlju uspijeva da mijenja ljude i da ih okuplja i zbližava.
Roman je dokaz jednog života i vremena, ali i opomena današnjim ženama. Svako može biti marioneta, ali i lutkar sopstvenog života.
Odluka o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte na teritoriji opštine Herceg Novi omogućava važne olakšice za one koji rješavaju stambeno pitanje. Ovom Odlukom Opština Herceg Novi je maksimalno uvažila sve one koji rješavaju stambeno pitanje, a poštujući Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata.
Tokom pete redovne sjednice Skupštine opštine Heceg Novi, na kojoj je ova odluka usvojena, mogle su se čuti izjave odbornika opozicione Demokratske partije socijalista (DPS). Svima koji poznaju Zakon i pročitali su pomenutu Odluku, jasno je da su izrečene kritike čisti populizam odbornika ove partije.
Interesantno je da su na skupštinskom odboru predstavnici DPS imali primjedbe na Odluku ističući da je nedovoljna razlika u cijeni legalnih i nelegalnih objekata, a onda su odbornici iste partije na skupštinskom zasijedanju populistički govorili o umanjivanju cijena, što je slika njihove neozbiljnosti i neusaglašenosti.
S druge strane, Opština Herceg Novi je za ozbiljno uzela pripremanje Odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte, svjesna njene važnosti za građane našeg grada. Nacrt je pripreman dva mjeseca, tokom kojih su stizale urgencije Ministarstva održivog razvoja i turizma da Odluka što prije bude usvojena. Amandmanskim djelovanjem omogućene su olakšice za one koji rješavaju stambeno pitanje, odnosno za legalizaciju do 150 kvadratnih metara osnovnog stambenog prostora, čime je uvažena socijalna dimenzija ovog problema
Prema Odluci, popust na naknade za bespravne objekte kojima se rješava osnovno stambeno pitanje iznosi 70%, a postoji i dodatno umanjenje za jednokratno plaćanje od 15%, što je ukupno čak 85% popusta. Poređenja radi, u Podgorici je isti popust ukupno 55% (30% + 25%).
Prema usvojenoj Odluci, cijene naknade za bespravne objekte kojima se rješava osnovno stambeno pitanje iznose od 46,125 eura metara po kvadratu u prvoj zoni, do 9,22 eura po metru kvadratnom u šestoj zoni. U slučaju jednokratnog plaćanja, na ove cijene se obračunava dodatnih 15% popusta.
Osim toga, naknade je moguće platiti i na rate, tokom 20 godina.
Primjera radi, objekat od 100 kvadratnih metara kojim se rješava stambeno pitanje na Podima (peta zona), građanin može na rate legalizovati za 6,4 eura mjesečno. Objekat od 100 kvadrata u drugoj zoni, a kojim se rješava stambeno pitanje može se legalizovati na rate za 15,375 eura mjesečno.
Važno je istaći da do povećanja cijena nije došlo, tačnije cijena po zonama je ista kao u važećoj Odluci o naknadama za komunalno opremanje građevinskog zemljišta koja je na snazi od 2009. godine. Uvećanje od 2,5 odsto za legalizaciju bespravnih objekata odnosi se samo na onaj dio koji je odredio Zakon (član 164, stav 10) i koji smo bili obavezni da ispoštujemo.
Da je Odluka o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte u potpunosti napisana u skladu sa Zakonom potvrđuje i saglasnost Vlade Crne Gore na tekst Odluke.
Podsjećamo građane da je Opština Herceg Novi bila snažno protiv donošenja ovakvog Zakona, te da smo organizovali sastanke i skupove kako bismo ukazali na njegove štetne posljedice i spriječili usvajanje. Tada, prije usvajanja Zakona, kada je bilo pravo vrijeme da se reaguje i kritikuje, odbornici hercegnovskog DPS-a nisu se uključili.
Iz tog razloga danas im ostaju samo neuspješni pokušaji da zamagle oči građanima, dok su Opština Herceg Novi i sve druge lokalne samouprave obavezane da primjenjuju odredbe Zakona koji je usvojila Skupština Crne Gore, zahvaljujući u najvećem dijelu glasovima njihovih kolega iz DPS-a, kaže se u saopštenju opštine Herceg Novi.
Sekretarijat za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost i Zeleni tim Opštine Tivat, osudio je nemili incident izlivanja nafte u dijelu tivatskog zaliva, na potezu od Hotela Palma do Porto Montenegra, koji se desio u subotu, 7. aprila, te je pozvao institucije da preduzmu sve što je u njihovoj nadležnosti kako bi se počinalac identifikovao i adekvatno kaznio.
“Ovaj Sekretarijat će biti u komunikaciji sa nadležnim institucijama povodom nastale situacije i pratiti tok i ishod iste. Ovom prilikom pozivamo i građane na odgovornije ponašanje u pogledu zaštite životne sredine kako bi se ubuduće izbjegli ovakvi i slični slučajevi zagađenja. Sekretarijat za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost permanentno obavlja posao u skladu sa svojim nadležnostima, što će nastaviti i ubuduće” – kaže se u saopštenju.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore počelo je sa proljećnim uređenjem specijalnog rezervata “Tivatska Solila”, kako bi to područje bilo ugodnije za boravak sve većeg broja posjetilaca i ljubitelja prirode. Crijena radova je 28.700 eura.
“Naime, pored svakodnevnog održavana rezervata i sanacije kula osmatračnica, trenutno su u toku radovi na osposobljavanju dodatnih štetačko-biciklističkih staza. Ovi radovi, između ostalog, obuhvataju uređenje i sanaciju staze uz drugi glavni i četiri paralelna nasipa, čime će se omogućiti šetnja rezervatom u ukupnoj dužini od oko 2,5 km”, istakli su iz Morskog dobra.
Solila
Kako su kazali, nakon nivelacije terena i nasipanja staza, biće postavljene klupe za odmor, kante za otpatke i informativne table, a predviđeno je i da se izvrši sanacija mostova i rukohvata, te uklanjanje korovske vegetacije.
“Za ove radove Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je, putem javnog tendera, angažovalo preduzeće `Fidas` d.o.o. iz Podgorice, a ugovorena cijena radova iznosi 28.700 eura”, kazali su iz Morskog dobra.
Novo turističko naselje u Boki Kotorskoj – Luštica Bay, i Crnu Goru ovog ljeta posjetiće grupa investitora u oblasti nekretnina iz Azerbejdžana, što je rezultat promotivnih napora i aktivnosti kompanije na ovom tržištu.
Predstavnici kompanije Luštica Development koja razvija projekat izgradnje integrisane turističke destinacije Luštica Bay, prezentovali su nedavno njegov razvoj pred početak sajma “Baku Overseas Property Expo” u Bakuu u Azerbejdžanu, tokom događaja koji je specijalno organizovan za kompaniju. Ova izložba međunarodnih nekretnina osmišljena je na jedinstven način: tokom dva dana učesnici izložbe imaju šansu za intenzivnu komunikaciju, razmjenu iskustava i prezentaciju ponude potencijalnim kupcima, investitorima i profesionalcima na tržištu nekretnina Azerbejdžana. Radi se o privatnoj izložbi na visokom nivou, prethodno određenim ciljnim grupama.
„Projekat Luštica Bay je predstavljen grupi potencijalnih partnera i investitora kao i kupaca nekretnina, ali i predstavnicima medija u sklopu samostalnog događaja specijalno organizovanog za Lušticu Bay. Rezultat je dogovorena posjeta grupe investitora Crnoj Gori tokom ljeta, kada planiramo otvaranje marine, naselja i hotela Čedi. Bezvizni režim, direktni letovi, povećane diplomatske aktivnosti te sve veći broj investicija iz Azerbejdžana čine ovo tržište veoma interesantnim i mi već četvrti put organizujemo promociju Crne Gore i našeg projekta“- saopštila je danas Slavica Milić iz kompanije Luštica Development.
U proljećnom ciklusu sajmova, Luštica Bay je nedavno nastupila na sajmu nekretnina u Sankt Peterburgu, a tokom ove sedmice novi mediteranski grad će biti predstavljen na sajmu IPS u Dubaiju kao i AIPE u Alma Ati, u Kazahstanu. Luštica Development je ove godine pojačala prisustvo na internacionalnim sajmovima pa je u prvom kvartalu ove godine projekat Luštica Bay predstavljen na sajmovima u Dizeldorfu, Londonu, Stokholmui Dubaiju.
Na oko sedam miliona kvadratnih metara na tivatskom dijelu poluostrva Luštica, kompanija razvija projekat Luštica Bay kao rezidencijalnu turističku destinaciju sa dvije marine, sedam hotela, različitom ponudom nekretnina, profesionalnim golf terenom, gradskim jezgrom i ostalim sadržajima neophodnim za život grada. Ove godine Lušticu Bay očekuje otvaranje marine sa 176 vezova, prvog hotela u kompleksu i marina naselja, te novi poduhvat – početak radova na izgradnji novog naselja, Luštica Bay Central, planiranog kao administratvino, komercijalno i uopšte gradsko jezgro čitave Luštice Bay.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore nedavno je završilo radove na sanaciji šetališne staze uz more ispred objekta bivše “Jugooceanije u Kotoru – saopšteno je iz Morskog dobra.
Kako navode, sanacija je podrazumijevala popločavanje potpuno ruinirane staze u dužini od 72 metra, širine 3,10 metara kao i popločavanje neuređenog i oštećenog platoa na istoj lokaciji.
Staza uz more sanirana
“Prilikom izvođenja radova Javno preduzeće, kao naručilac posla, posebno je vodilo računa da ovaj obalni pojas sanira i rekonsturiše u skladu sa principima tradicionalne izgradnje na ovim prostorima i time sačuva njegov autentični oblik.
Prije saniranja
Posao sanacije obavljen je u saglasnosti sa nadležnim organima lokalne uprave i Uprave za zaštitu spomenika kulture iz Kotoru, a izvođač radova je bilo preduzeće “Ađi Invest” d.o.o. Nikšić, sa kojim Javno preduzeće ima godišnji ugovor na izvođenju ovakvih radova. Ukupna vrijednost radova iznosila je 19 360 eura. Ove sedmice započeta je i izgradnja parapetnog zida u nastavku postojećeg na takozvanoj Žutoj plaži u Kotoru i izrada zaštitnog kamenog zida, klupa za sjedenje i informativne table na lokaciji Sopot kod Risna” – kaže se u saopštenju Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.
Smrt tehničkog ronioca Stevena Slatera na olupini Andrea Doria tragična je nesreća do koje je došlo uslijed brzog uspona, kako je zaključeno istragom.
46-godišnji Slater bio je član tima za tehničko ronjenje Darkstar, a istragu je vodio Northern Echo. Ronilac je bio na tjednom putovanju s prijateljicom Claireom Fitzsimmons koja ga je opisala kao “vrlo iskusnog, pažljivog i promišljenog ronioca” te je dodala kako njegova rekordna ronjenja uključuju mnoge olupine znatno dublje od Andreae Dorije.
Zaron je počeo 24. jula 2017. s broda Ol ‘Salty II iz Montauka u New Yorku. Fitzsimmons je izjavila kako nisu planirali roniti dulje od dva sata te kako su planirali provesti 20 do 30 minuta na dnu istražujući krmenu površinu talijanskog broda koji je potonuo u 1956. Budući da je more bilo poprilično uzburkano, grupa je čekala do podneva na njegovo smirivanje. Fitzsimmons je opisala kao “čudno” što na olupini Slater nije prestao skupljati suvenire kad su prolazili pokraj bazena. Začula je njegov vrisak te primijetila neobično veliku količinu zraka u njegovom suhom odijelu. Bilo joj je teško dok mu je pokušavala pomoći ispustiti zrak iz odijela jer je i sama imala tešku opremu, a bilo je tamno. Kako se tlak u njegovom odjelu povećao, nisu bili u mogućnosti spriječiti njegov nagli izron.
Budući da je njegovo računalo pokazalo kako se prebrzo uspinje bila ga je prisiljena pustiti te sama nije bila u mogućnosti izroniti sljedećih 72 minute. Te su joj 72 minute bile najteže jer nije mogla ništa, osim nadati se da su ga na površini uspjeli zbrinuti. Ekipa ga je na površini uhvatila već onesviještenog te mu pokušala pružiti prvu pomoć, no uskoro je proglašen mrtvim. Mjehurići plina nađeni u njegovoj krvi pokazali su kako je upravo nagli uspon bio fatalan za njega. Dr. Hamilton nije našao zatajenja na njegovoj opremi te je smrt opisao kao tragičnu nesreću. Tako je ova zloglasna olupina odijela još jedan život i ponovo pokazala svoje mračno lice.
