Vaterpolisti Jadran Carina su napravili su veliki uspjeh u Mađarskoj – pobijedili su OSC i plasirali se u finale Evrokupa!
U Budimpešti je u revanšu bilo 13:12 za izabranike Vladimira Gojkovića (nakon 11:10 u Igalu u prvom susretu), iako se dugo činilo da je sve izgubljeno, jer je domaćin početkom treće četvrtine vodio 8:3…
Drugo poluvrijeme je, ipak, bilo u znaku crnogorskog šampiona, koji je “stegao” odbranu, dočekao i golove Dragana Draškovića i Đura Radovića, ali i učinak golmana Petra Tešanovića, koji je na odmoru zamijenio Slavena Kandića.
Sve to kao da je zbunilo OSC, koji nije mogao da pronađe način da savladaju mladog čuvara mreže, ušao u probleme i na kraju greškama i pomogao našem timu da ode u borbu za trofej.
Jadran će se za prvi evropski trofej u istoriji boriti sa boljim iz dvomeča između Marseja i Ortiđe.
Francuzi pred večerašnji revanš u Italiji brane trijumf od 7:4.
Izložba u okviru kotorskih Zimskih karnevalski hfešti 2019 biće otvorena u četvrtak 28. februara 2019.g. u 19 sati.
U staklenoj Galeriji Kulturnog centra biće izloženi stari kostimi, maske i slike karnevalskih grupa.
Posjetioci će biti u prilici da pogledaju nagrađene maske koje su ustupile karnevalske grupe Karampana, Za dešpet, Kosmopolitanke, Ćakulonija, Resursni centar za sluh i govor i Koloranti.
„Ovu katedralu posjećivali su carevi, kardinali, biskupi, državnici, redovnici, ali ovakav i ovoliki skup svećenika sigurno nije bio u povijesti ove katedrale“ – kazao je kotorski biskup mons. Ilija Janjić na današnjem euharistijskom slavlju u katedrali Svetog Tripuna u Kotoru.
Naime, oko 270 svećenika, učesnika Svećeničkog evropskog prvenstva u malom nogometu koje se održava u Baru, danas je posjetilo Kotor, Kotorsku biskupiju i prisustvali su misi koja je služena na latinskom, hrvatskom i albanskom jeziku. Svećenici, učesnici sportskog takmičenja molili su na svojim jezicima, austrijskom, rumunjskom, srpskom, slovačkom, mađarskom, portugalskom, italijanskom, češkom, poljskom…
Misu je predvodio kotorski biskup mons. Ilija Janjić, barski nadbiskup Rok Đonlešaj i barski nadbiskup u miru Zef Gashi. Pjevao je prigodni zbor časnih sestara.
Susret katoličkih svećenika u Kotoru
„Zahvalio bih se našim domaćinima i Svećeničkoj reprezentaciji Crne Gore, koji su nas lijepo i ugodno primili. Ovo su male biskupije i sigurno nije lako ovo sve organizirati. Nama je u Baru ugodno, prvi natjecateljski dan je za nas bio vrlo uspješan, stigli smo do polufinala, ali to nije i najbitnije… Obično smo mi iza oltara. Ovo je jedinstven događaj, tako da svake godine kada se okupimo svi zajedno slavimo svetu misu, iz tih razloga slavimo i na latinskom jeziku kako bi svi znali odgovarati liturgijske tekstove. Drago mi je da su naše kolege, svećenici iz drugih država Bjelorusije, Poljske, Češke, Njemačke… došli u Crnu Goru, vidjeti ove ljepote i možda još koji puta ponovo doći ovdje“ – kazao nam je kapiten Hrvatske svećeničke reprezentacije Domagoj Matošević, svećenik zagrebačke nadbiskupije na službi u Svetištu Majke Božje Bistričke.
Susret katoličkih svećenika u Kotoru
Za učesnike igara organizovan je obilazak Boke Kotorske brodom “Vodena kočija”.
Trinaesto po redu Svećeničko evropsko prvenstvo u malom nogometu održava se od 25. do 28. februara u Baru i Ulcinju. Od 2005. godine ovi se susreti jednom godišnje održavaju u evropskim državama.
Zapovjednik na komandnom mostu broda – foto Pomorac.net
Ministarstvo saobraćaja i pomorstva u saradnji sa MUP-om, razvija novo softversko rješenje sa detaljnjijim osvrtom na izradi baze podataka i objedinjavanju sistema Lučkih kapetanija, izradi biometrijskih matrikula i štampanju breveta/sertifikata/endorsmenta za pomorce u formatima koji će biti usklađeni sa konvencijom ILO 185.
“Novi sistem trebalo bi da zaživi od 1.jula ove godine, dok bi potpuno bio operativan od 1.januara 2020., nakon čega bi stari način izdavanja matrikula i breveta otišao u istoriju.”- saopšteno je juče iz Unije pomoraca Crne Gore nakon što su se njihovi predstavnici ponovno u Podgorici sastali sa funkcionerima Ministarstva saobraćaja i pomorstva i razmotrili riješavanje administrativnih problema u našoj pomorskoj upravi, a koji zbog neispunjavanja međunarodnih standarda, stvaraju probleme našim pomorcima, mahom angažovanim kod stranih polodavaca.
Radi izdavanja novih matrikula i breveta, u Lučkim kapetanijama u Kotoru i Baru trebala bi biti instalirana nova “biometrijska” foto-oprema, poput one koja se već koristi u MUP-u, pa se ubuduće fotografije na tim dokumentima više neće lijepiti, nego će biti integrisane.
“Postojeće elektronske baze podataka će se ažurirati tako što će se pokušati retroaktivno unijeti podaci o navigaciji pomoraca, tako da ubuduće izdavanje ovjerenih izvoda iz plovidbenog staža neće biti veliki problem kao što su sada npr. u kotorskoj Lučkoj kapetaniji.”- saopštili su iz Unije.
Predstavnici Ministarstva saobraćaja i pomorstva su delegeciji Unije objasnili i aktuelni zastoj u vezi potpisivanja bilateralnog sporazuma između Crne Gore i Italije o međusobnom priznavanju breveta i zvanja u pomorstvu, a što je od izuzetnog značaja za brojne naše pomorce koji plove na brodovima koji viju italijansku zastavu. Kako je rečeno, uskoro će tim povod biti održan sastanak zvaničnika MSP sa ambasadorom Italije u Crnoj Gori, a kojem bi mogli prisustvovati i predstavnici Unije pomoraca.
“Nakon potpisivanja bilateralnog sporazuma sa Portugalom i Sent Vincentom i Grenadinima , dobili smo informaciju da je Francuska i zvanično uputila Crnoj Gori zahtjev za potpisivanje bilaterala što je izuzetan uspjeh i može služiti kao primjer ostalim članicama EU .
Crna Gora i Grčka treba da potpišu čitav set bilateralnih ugovora, tako da će se u sklopu toga naći i onaj koji se tiče uzajamnog prepoznavanja i priznavanja sertifikata pomoraca”- saopštili su iz Unije napominjući da imaju saznanja i da Belgija, Holandija, Irska i Finska čekaju zvaničan zahtjev Crne Gore u smislu obostranog priznavanja sertifikata pomoraca kako bi potpisali bilateralni sporazum sa našom pomorskom dministracijom, pa je ta informacija je dostavljena resornom Ministarstvu na daljnje postupanje.
Projekat Luštica Bay proglašen je za najbolji razvojni projekat u Evropi (Best European Property Development) na svečanoj ceremoniji dodjele nagrada Luxury Network International Awards u Dubaiju – saopšteno je juče iz kompanije Luštica Development.
Nagrada je uručena na svečanoj gala ceremoniji u hotelu Caesars Palace pred više od 400 gostiju, predstavnika humanitarnih organizacija, diplomatskih misija i međunarodnih ogranaka više od 50 luksuznih brendova iz 115 zemalja Evrope, Bliskog Istoka, Afrike, Azije i Sjedinjenih Država.
“Prestižna nagrada dodijeljena nam je u trenutku kada učestvujemo u na zajedničkoj prezentaciji projekta sa kompanijom Investor Media u Dubaiju i poznatom nautičkom sajmu Dubai Boat Show-a, koji se održava do 2. marta. Ovo je jako značajno priznanje za nas i to u momentu kada interesovanje za Lušticu bay, kao otvorenu cjelogodišnju destinaciju, doživljava ekspanziju“- kazala je Slavica Milić, marketing menadžerka Luštica Development.
Nagrade su dodijeljene inovatorima u nekoliko kategorija luksuznog sektora, kao i humanitarnim ličnostima i uspješnim poslovnim liderima. Među pobjednicima su i čuveni brend Rols-Rojs (Rolls Royce Motor Cars) koji je luksuzni auto godine, kao i mis svijeta Džordžina Risk (Georgina Rizk) koja je proglašena za ikonu ljepote, te mnogi drugi.
Na oko sedam miliona kvadratnih metara na tivatskom dijelu poluostrva Luštica, kompanija Luštica Development razvija projekat Luštica Bay kao rezidencijalnu turističku destinaciju sa dvije marine, sedam hotela, različitom ponudom nekretnina, profesionalnim golf terenom, gradskim jezgrom i ostalim sadržajima neophodnim za život grada.
Ove godine u Luštici Bay su otvoreni prva faza marine sa 176 vezova, prvi ulatraluksuzni hotel – Čedi, te marina naselje sa oko 220 rezidencijalnih jedinica.
Donacija bolnici Kotor Kai Dieckmann primarijus dr Ivan Ilić
Vrijedna medicinska oprema odnosno defibrilator sa pacemakerom, defibrilator, EKG uređaj, te sistem za drenažu grudnog koša dostavljeni su ovih dana Opštoj bolnici Kotor.
Ovi medicinski uređaji kupljeni su iz sredstava (€15,665) prikupljenih na prvom dobrotvornom balu u oragnizaciji hotela Regent Porto Montenegro, a koji je održan u 14.decembra prošle godine.
Kabinet predsjednika Vlade Crne Gore Duška Markovića je tom prilikom najvećom pojedinačnom donacijom, podržao ovaj humanitarni događaj, te je samo iz iznosa te donacije kupljen jedan defibrilator.
Ceremonija primopredaje novih uređaja kotorskoj bolnici priređena je u utorak, a tom prilikom direkor Opšte Bolnice Kotor dr Ivan Ilić je kazao da će zahvaljujući ovoj donaciji novonabavljenoj opremi, unaprijediti tretman liječenja pacijenata i dodatno ubrzati neke lječilišne procese.
“Počastvovan sam što ste za prvi donatorski bal hotela Regent izabrali upravo bolnicu Kotor kao instituciju kojoj ste se posvetili.”- kazao je dr Ilić.
Generalni menadžer hotela Regent Porto Montenegro Kai Dieckmann je istakao da im je čast što mogu pomoći opremanje te zdravstvene ustanove.
“Izuzetno smo ponosni što smo tokom Regentovo bala, u elegantnoj atmosferi koja je organizacijom i odzivom prevazišla naša očekivanja, ostvarili cilj i prikupili dovoljno novčanih sredstava da pored dva defibrilatora, kupimo i dodatna dva uređaja. Svaka zvanica koja je bila prisutna i svaki od sponzora su dali izuzetan doprinos u ovoj plemenitoj misiji, te im se i ovom prilikom zahvaljujem. Ponosni smo na ovom mostu saradnje i prilici da doprinesemo dobrobiti lokalne zajednice.“ – poručio je Dieckmann.
Opštoj bolnici Kotor, koja postoji preko 70 godina, gravitiraju građani četiri opštine Crnogorskog primorja i to Herceg Novi, Kotor, Tivat i Budva, te rastući broj turista na ovom podrulju. U slučaju potrebe, Opšta bolnica Kotor je je relevantna lječilišna adresa i za goste hotela Regent Porto Montenegro.
Kako funkcionišu „institucije sistema“ i koliki je nivo navodne odgovornosti i posvećenosti obavljanju poslova u javnom interesu, pokazuje gotovo nevjerovatan primjer iz Tivta.
Naime, finansijski plan Javne ustanove Sportska dvorana Tivat, bez problema je prošao tri nivoa izjašnjavanja i kontrole u lancu lokalne uprave tog grada, i dobio je „zeleno svjetlo“ odbornika u lokalnoj Skupštini, iako se cifre u njemu uopšte ne slažu.
SO Tivat, glasovima odbornika vladajuće koalicije DPS-SD-HGI, i bez rasprave jer su gotovo svi opozicioni odbornici već bili napustili maratonsko zasijedanje, usvojila je Plan i program rada sa finansijskim planom JU Sportska dvorana, koji je kandidodao izvršni direktor te JU, Dalibor Petković (SD). To je učinjeno uprkos tome što se očekivani prihodi navedeni u Finansijkom planu od ukupno 184.640 eura, za 10 hiljada eura razlikuju od stvarnih. Petković je naime, u sopstvene prihodne Sportske dvorane za ovu godinu, naveo da se od priprema i utaknica sportskih ekipa očekuje prihod od 15.000 eura, od rekreacije građana 12.000 eura, a od zakupa prostora 20.000 eura, i onda je sve to netačno sabrao kao ukupne sopstvene prihode od 57.000 eura, iako je zapravo zbir svih tih prihoda 47.000 eura.
Iako se ova kardinalna greška u obračunu koja je rezultirala iskazivanjem skoro 20% većih sopstvenih prihoda Spotske dvorane od onih stvarnih, lako uočava, ovakav Petkovićev Finansijski plan „glatko“ je početkom decembra, prošao sjednicu Savjeta JU kojim predsjedava Dejan Krunić (DPS) koji nga je usvojio i poslao u dalju proceduru u Opštinu. „Defektan“ Finansijski plan potom opet bez problema, prolazi i sledeći „filter“ – Sekretarijat za sport, mlade i socijalna pitanja kojim rukovodi mr Darka Ognjanović, a onda i naredni nivo na kome bi greška, da se radilo iole ozbiljno, morala uočiti – skupštinske komisije koje razmatraju materijale kandidovane za plenum. I njih je međutim, Petkovićevo loše računanje prošlo bez primjedbi i reakcija i tako manjkav Finansjki plan sporstke dvorane došao je 21.decembra na plenum, gdje su ga bez rapsrave i brzim podizanjem ruko, usvojili odbornici vladajuće DPS-SD-HGI koalicije.
Iz Opštine Tivat ni nakon dvadeset dana nisu odgovorili na pitanja da objasne kako je moguće da se ovako nešto desi, i da li glatki prolazak netačno sabranih iznosa iz Finansijskog plana Sporetske dvorane za 2019. kroz sve nivoe kontrole i odlučivanja u lokalnoj upravi, dokazuje opštu neodgovornost i nesposobnost upravljačkih kadrova i odbornika vladajuće koalicije prema poslovanju jedne ustanove koja se dominantno finansira iz gradskog budžeta.
Administracija gradonačelnika dr Sniše Kusovca (DPS), odćutala je i pitanja kako je moguće da kroz sve „institucije sistema“ od Savjeta Ustanove, preko nadležnog Sekretarijata i skupštinskih komisja prođe Finansijski plan jedne opštinske javne ustanove koji predviđa za hiljadu eura veće rashode, od ukupno planiranih prihoda, bez ikakvog objašnjenja iz čega će se i kako pokriti ta razlika. Nije odgovoreno ni zašto se u Finansijskom planu Sportske dvorane za ovu godinu uvodi novi trošak od 6.100 eura na ime „komisija i savjeta“ kada takve stavke nije bilo u Finansijskom planu za prošlu godinu, te zašto ni o tome nema ni riječi obrazloženja u tekstualnom dijelu akta koji je Savjetu, Opštini i lokalnom parlamentu predložio ditektor Dalibor Petković, a oni mu to glatko usvojili zahvaljujući DPS-SD-HGI većini.
Strašna oluja koja je pogodila sjeveroistočnu obale otočne države Malte s vjetrovima koji su puhali do 133 kilometra na sat rezultirala je poplavljenim cestama, piše Jutarnji list.
Valovu su u Xemxiji, popularnom ljetovalištu u zaljevu San Pablo, bili toliko visoki da su poplavili ceste, a lokalni mještani ostali su šokirani kada su na tlu ugledali ribe iz mora.
https://youtu.be/sle-uLmwZaQ
Naslovi u lokalnim medijima glasili su ‘Sa kišom padala i riba’ (‘It’s raining fish in Malta’). Snalažljivi Maltežani grabili su ribu, koja je u velikom broju preplavila ceste, a riječ je o ribi s obližnjeg ribogojilišta.
Nezapamćena oluja bila je popraćena iznimno niskim temperaturama koje su se spuštale do 1.7 stupnjeva Celzijevih.
Uz Gradsku muziku, mažoretke “Fešta” i plesnog studija “Alisa”, abrum je prethodnih dana bio u Budvi Tivtu i Kotoru. Gradskoj muzici i mažoretkama pridružili su se članovi tivatske “Maškarade”.
Drugi abrum u Kotoru održaće se dan prije karnevala, 02. marta u 11 časova.
Nakon toga na Trgu od oružja nastupiće plesna grupa Infinity dance, kao uvod u koncert grupe Trio Gušt.
Tradicionalni kotorski maskenbal održaće se u subotu 02. marta 2019.g. od 20 sati u Poslovnom centru „Vukšić“. Goste će zabavljati Tri kvarta i Trio Gušt.
Prodaja ulaznica, po cijeni od 15,00 eura je na Kamenom kiosku od 09h do 12h i od 15h do 18h. Rezervacije na telefon br.069-041-153.
Abrum
Progam Tradicionalnog Kotorskog Karnevala završava se u nedjelju 03. marta 2019. godine velikom karnevalskom povorkom glavnom gradskom saobraćajnicom, od 15 časova. Suđenje karnevalu biće na Trgu od oružja, a spaljivanje na Maceu.
Abrum
U karnevalskoj noći nastupiće „Terraross“, poznati feštađunski orkestar iz Pulje i Goran Karan sa bendom „Vagabundo“.
Organizator fešte je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator Turističa organizacija Opštine Kotor, partner u organizaciji NVO „Fešta“ Kotor, a pokrovitelj je Opština Kotor.
Naspram Veriga, na samom ulazu u Bokokotorski zaliv, drevni Perast na poziciji osmatrača kao da i dalje diplomatski dočekuje, pregovara ali i nadzire. Visoki stalež, najbolje obrazovanje, mudrost,uticaj,vještine u pomorstvu, trgovini ali i diplomatiji, svrstali su ovaj grad slavne prošlosti, graditeljske ljepote i posebnosti u prepoznatljiv mediteranski dragulj. Danas je to očuvan barokni grad, jedinstven na istočno-jadranskoj obali, koji privlači veliki broj turista, grad koji se iz ere socijalističkog sistema iindustijskog razvoja i propadanja,a nakon toga zapuštenosti poslednjih decenija XX vijeka, vraća posebnosti i ekskluzivnosti kako mu i pripada. Privilegija ambijentalne cjeline, prirodih pogodnosti, sjaja i bogatstva minulih vremena osjeća se na svakom koraku. U zimskim mjesecima, iako na prelazu izmedju dva zaliva, jugo sa Veriga prolazi neopaženo pored njega a bura ,,risanska“kao da ga ne primjećuje.
Tokom ljeta, prijatan maestral s mora pravi ugodnost kakvu samo priroda može regulisati.Osunčan i okružen morem koje je vijekovima donosilo dobra svake vrste, od materijalnih do duhovnih i kulturnih, Perast je opstao za naredne generacije kao simbol vječnosti i neuništivosti. Pod vladavinom Venecije, u periodu od 1420 do 1797 godine, grad je doživio svoj najveći uspon u ekonomskom, privrednom, diplomatskom i kulturološkom smislu.Urbana arhitektura kako svjetovnih tako i crkvenih objekata, nemogućnost gradnje novih savremenih gradjevina, vrijednosti u crkvenim riznicama, privatne zbirke umjetnina, mobilijara, biblioteka, dokumenata, oružja, njegovanje tradicionalnih običaja – do posebnostii značaja krovne ustanove kulture, Muzeja grada Perasta, koji čuva i baštini već osam decenija. Riznica vrijednosti sabranih zahvaljujući poznatim peraškim porodicama Visković, Zmajević, Balović, Martinović, Mazarović … koje su vijekovima stvarane i predate ovoj priznatoj ustanovi na čuvanje. Dvanaest kazada, plemićkih porodica, slavni kapetani, diplomate, sveštenici, književnici, hroničari, umjetnici…
U razgovoru sa današnjim stanovnicima Perasta znatiželjni turista malo toga može saznati iz burne prošlosti ovog bokeljskog grada ali zato postoji hram u kojem se čuva, koji svjedoči i podsjeća da zahvaljujući njima koji su znali kako i kojim putem treba poći, i mi danas uživamo privilegovani u ljepoti koja nam je ostavljena u naslijedje.
Muzej grada Perasta
Na blagom luku ulaznog puta u Perast od risanske strane, velelepna palata kao ponosna heroina svjesna svojih kvalifikacija, stoji palata Bujović. U vrijeme kada je započeta gradnja kuće Vicka i Ivana Bujovića (kazada Stojšić) 1694 godine, u rodni Perast se kao tridesetogodišnjak vratio (najvjerovatnije iz Venecije ,,gdje je učio slikanje u radionici nekog do danas nepoznatog mletačkog majstora“) čuveni bokokotorski slikar Tripo Kokolja. On je oslikao unutrašnjost crkve Gospe od Škrpjela posvetivši jednu cijelu deceniju svom najznačajnijem djelu kojem se danas dive mnogobrojni posjetioci, a na porudžbinu takodje znamenitog peraštanina, nadbiskupa barskog Andrije Zmajevića oslikao je i njegovu palatu, poznatu Biskupiju (nije sačuvano djelo) kao i kapelicu Gospe od Ružarija. Njegov portret,jedini sačuvan, nalazi se u Muzeju u okviru muzejske postavke istorijsko umjetničke zbirke.
Dan Muzeja grada Perasta – “Zmajevići – pod plaštom opata i kapetana”
Mjesec je februar, kada se u ovom gradu proslavljaju dva značajna jubileja: 28 februara 1661 u Perastu se rodio znameniti Tripo Kokolja a takodje istog dana,nakon 276 godina, osnovan je Muzej grada Perasta ( 1937). Ova značajna ustanova kulture Boke Kotorske je nastala donacijom naslijednika poznatih peraških familija. Tokom druge polovine XIX i početkom XX vijeka, začeta je ideja i počeo je rad na prikupljanju portreta pomoraca, oružja i drugih eksponata,kao i arhivske gradje Opštine Perast.Tek nakon dvije decenije od osnivanja, 1957 Muzej je dobio svoj vlastiti prostor u kome je i danas, najreprezentativniju palatu Bujović koja je u graditeljskoj ljepoti predstavlja kombinaciju renesanse i baroka. Od 1948 godine muzejski fond je proširen i dopunjen zbirkom vezanom za kapetana Marka Martinovića a dvije godine kasnije formiran je Zavičajni muzej u Perastu. Nakon poslednje rekonstrukcije palate Bujović nakon zemljotresa, koja je započeta 1985 godine, ukazala se potreba za sjedinjavanjem muzejskih zbirki u jedan jedinstveni prostor. Od 1992 godine ova priznata ustanova funkcioniše pod nazivom OJU ,, Muzeji“ –Kotor a pored matične kuće Muzeja grada Perasta, u njenom sastavu su još kotorske jedinice Galerija Solidarnosti, Lapidarijum i crkva sv Pavla. Pod krovom palate Bujović muzejski fond je klasifikovan u nekoliko zbirki: pomorska, etnografska, istorijsko –umjetnička, arhiv i biblioteka porodice Visković, arhiv peraške opštine, arhiv Osnovne škole i biblioteka Muzeja grada Perasta. Oko 2000 muzejskih predmeta svjedoči o prošlosti i podsjeća da je Evropa nekada bila prisutna i na ovom dijelu Jadrana.
U pomorskoj zbirci čuvaju se modeli brodova, navigacione sprave, kartografija, pomorski priručnici, pisma, ugovori, upotrebni predmeti…
Istorijsko umjetničku zbirku krasi veliki broj portreta peraštana iz slavnih porodica a u okviru istog fonda značajna je vrijednost ikona Bokokotorske ikonopisne škole Dimitrijević – Rafailović koja je djelovala u Risnu puna dva vijeka. U okviru podzbirke posebnu vrijednost ima kartografski fond, grbovi plemićkih porodica kao i diplome i ordenja koja su zaslužni peraštani dobijali za vojne zasluge širom svijeta. Raznovrsnost i obimnost etnografske zbirke svjedoči o bogatoj prošlosti raznih staleža peraškog društva i materijalne kulture. Zbirka broji 620 predmeta (mobilijar, nošnja, oružje, nakit, zastave) većinom iz memorijalnog muzeja porodica Visković i Balović.
Dan Muzeja grada Perasta
Poslenjih godina napravljen je značajan iskorak na polju očuvanja i predstavljanja spomeničkog naslijedja kao i na liniji unaprijedjenja, valorizacije i dostupnosti široj javnosti bogatstva kojeg baštini Muzej grada Perasta. Suština ove ustanove je sagledana u pojmu mjesta rezervisanog za doživljaj, proučavanje i sagledavanje prošlosti kroz prizmu baštine, čuvanja i prezentovanja. Mjesto društvenog i kulturnog sudionika sa velikim brojem kulturnih i umjetničkih dobara, vrijednosti i sadržaja.Novo savremeno doba nosi i nove tendencije, saznanja i potrebe. Kroz praćenje interesovanja širokog kruga korisnika za koje Muzej grada Perasta slovi kao prijatno i atraktivno mjesto, plasiranjem kulturnih i umjetničkih sadržaja kroz turističku ponudu uz visoki stepen kulture poslovanja i komplementarnosti svih činilaca, duboko vjerujem da će Muzej grada Perasta i u budućnosti ostati mjesto gdje se rado dolazi, mašta i stvara.
/Marina Dulović – muzejska pedagoškinja/
OJU Muzeji Kotor
Okrugli sto: „Muzej grada Perasta: Vizije razvoja”
Interaktivni okrugli sto „Muzej grada Perasta: Vizije razvoja” i će se, povodom dana osnivanja muzeja, održati u četvrtak 28. februara sa početkom u 12 časova u salonu Muzeja grada Perasta (OJU „Muzeji” Kotor).
OJU „Muzeji” Kotor, povodom obilježavanja 82 godine od osnivanja Muzeja grada Perasta, organizuje okrugli sto na kojem će se govoriti o perspektivi muzeja, sa osvrtom na njegov koncept u bliskoj budućnosti, uz prilagođavanje savremenim izazovima.
Zaštita dobara pokretne i nepokretne kulturne baštine, kao i njena valorazacija, takođe je tema o kojoj će se diskutovati na okruglom stolu interaktivnog karaktera.
Na okruglom stolu govoriće Dušan Medin, direktor OJU „Muzeji” Kotor, Jelena Vukasović, sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, Dragana Lalošević, rukovoditeljka Muzeja grada Perasta, dr Ilija Lalošević, redovni profesor Arhitektonskog fakulteta u Podgorici, mr Zorica Čubrović, arhitektica i viša konzervatorka u Upravi za zaštitu kulturnih dobara – Područna jedinica Kotor i mr Maja Uskoković, konzervatorka-restauratorka u Muzeju grada Perasta, dok će moderatorka biti Marina Dulović, muzejska pedagoškinja.
