Iako je evidnetno da je ovogodišnja sezona lošije počela od prošlogodišnje, Uprava lokalnih javnih prihoda Opštine Budva ostvaruje odličnu naplatu boravišne takse. Zaključno sa 30. junom naplaćeno je 935.239.83 eura na ime boravišne takse, što je za gotovo 135 hiljada hiljada eura više nego u istom periodu lani.
Kako je kazao sekretar za finansije i vd direktora Uprave za naplatu javnih prihoda Petar Odžić od ukupno naplaćenog iznosa 433.651.10 eura odnosi na naplatu boravišne takse za privatni smještaj.
“Prošle godine u istom periodu naplaćeno je 802.351.40 eura eura , od čega se 378.174.03 eura odnosi na fizička lica“, kazao je Odžić i dodao da boravišna taksa predstavlja prihod Nacionalne i Turističke organizacije Budve.
Podsjetio je da su od početka juna na terenu timovi turističkih inspektora , ovlašćenih za kontrolu privatnog smještaja i naplatu boravišne takse.
„Planiranamo da kontrole u privatnom smještaju budu do kraja septembra, dok ćemo hotele kontrolisani tokom čitave godine. I pored velikih napredaka u naplati boravišne takse, prostor sive zone je još uvjek veliki, ali zajedničkim naporima lokalne i državne turističke inspekcije, trudićemo se da sivu zonu svedemo na minimum“, kazao je Odžić.
Podsjetio je da cijena boravišne takse ostala je nepromijenjena, a prihod od nje u promjeru 80- prema 20 odsto dijele Turistička organizacija Budve i Nacionalna turistička organizcija.
Turistička organizacija Budve dominantni priliv očekuje od naplate boravišne takse i njen budžet za ovu godinu biće čak 3.5 miliona eura.
Festival Dani muzike u Herceg Novom počinje 10. jula nastupom Kamernog orkestra Amoroso sa odličnom reputacijom u Srbiji, regionu i Evropi, i traje do 20. jula.
Dani muzike ove godine donose osvježenja – tri od sedam festivalskih koncerata biće održani na različitim otvorenim scenama, po kojima je naš grad prepoznatljiv, a takođe da će biti izveden vrhunski pijanistički repertoar na novom klaviru u Dvorani “Park”. Solistički će, uz umjetničkog direktora manifestacije maestra Borisa Kraljevića, nastupiti pijanista Aleksandar Tutunov, istaknuti predstavnik ruske pijanističke škola, koji živi i radi u Sjedinjenim američkim državama,te tri umjetnika različitih generacija – predstavnika Muzičke akademije iz Sarajeva.
Obnovljena saradnja sa Muzičkom školom Herceg Novi ogleda se u organizaciji koncerta na Trgu od muzike u Starom gradu – koncert atraktivnog Univerzitetskog kvarteta “Crisantem” iz Turske biće poklon publici povodom Dana državnosti, a u saradnji sa Institutom Yunus Emre iz Podgorice, sa kojim je Herceg fest započeo saradnju na ovogodišnjem Prazniku mimoze.
Još jedan ženski kvartet dolazi iz Srbije pod nazivom “Kamerna banda” i donosi program zanimljiv i po tome što obuhvata vokal, klavir, flautu I violinu.
Zagrebački kvartet je ansambl koji ove godine proslavlja puni vijek neprekidnog umjetničkog rada, te je vjerovatno i najstariji gudački kvartet u svijetu, a u Herceg Novom će nastupiti u Bašti Gradskog muzeja “Mirko Komnenović”.
Festival je i ove godine podržan od Ministarstva za kulturu Crne Gore dok je Generalni pokrovitelj Opština Herceg Novi.
Tivatski Opštinski odbor Građanskog pokreta URA protivi se uzimanju aerodroma iz vlasništva grada, jer smatra da građani Tivta treba da se pitaju za njegovu budućnost, a zemljište u okviru aerodromskog kompleksa vrati ili nadoknadi vlasnicima po transparentnoj osnovi.
Član Glavnog odbora tivatske URA-e, Momčilo Radnjić, rekao je da namjera da se Aerodrom Tivat valorizuje predstavlja otimanje tivatske zemlje zarad koristi budućeg investitora i “tala” pojedinaca iz vlasti.
“Sve učestalija bahatost Demokratske partije socijalista (DPS) i njenih satelita i strogo centralističko ponašanje u odnosu na lokalnu samoupravu rezultiralo je namjerom Vlade da privatizuje ili valorizuje Aerodrome Crne Gore, pa tako i tivatski“, naveo je Radnjić u saopštenju.
On je kao jedne od najodgovornijih naveo Socijaldemokrate, za koje smatra da su participiranjem u vlasti, dodvorničkim, nepotističkim i uskointeresnim djelovanjem doprinijeli novonastaloj situaciji.
“Između ostalog, zbog takvih će građani Tivta, sva je vjerovatnoća, ostati bez đedovine. O Hrvatskoj građanskoj inicijativi (HGI) ne treba puno trošiti riječi, jer će uskoro biti politička prošlost”, rekao je Radnjić.
On je saopštio da bi lokalna vlast trebalo pod hitno da usvojiti odredbu kojom bi se Aerodromu Tivat uvela specijalna ekološka taksa i nadoknada za buku i korišćenje gradskog vazdušnog prostora zbog blizine grada trajektoriji leta komercijalnih vazduhoplova.
“Tom taksom bi se gradski budžet znatno popunio, a sredstva bi se mogla iskoristiti i za izgradnju lokalne infrastrukture koja je trenutno u veoma lošem i jedva funkcionalnom stanju”, zaključio je Radnjić.
U destinaciji Lika se nalaze tri nacionalna parka, park prirode, pećinski park i brojna druga prirodna bogatstva, a jedinstveni klima i okoliš omogućuju rast i uzgoj visokokvalitetnih namirnica. Iz tih razloga Klaster Lika Destination, vođen motom „smart sustainable destination“ brendira destinaciju Lika kao gastro-destinaciju i destinaciju zaštićenih prirodnih područja.
Zajedničkim aktivnostima ustanova koje upravljaju zaštićenim prirodnim područjima destinacija se brendira kao destinacija zaštićenih prirodnih područja, a putem brenda Lika Quality kao gastro-destinacija.
Novih 80 proizvoda u Lika Quality sistem
Klaster Lika Destination je do sada raspisao tri javna poziv za iskazivanje interesa za korištenje Znaka „Lika Quality“ – za proizvode. U 2018. godine se tadašnjoj skupini od 15 proizvođača pridružilo njih 22, a sustav Lika Quality je ukupno brojao 98 proizvoda.
No danas su se brendu Lika Quality priključili novi proizvodi, njih 80, te je tako sada obuhvaćeno preko 170 proizvoda od 62 proizvođača s područja destinacije Lika koji su registrirani sukladno svim zakonskim i zdravstvenim propisima RH.
Lika je oduvijek poznata kao poljoprivredna regija, međutim u širim razmjerima lička hrana još uvijek nije dovoljno valorizirana. Na ovaj način, umrežavanjem proizvođača i njihovim umrežavanjem s ugostiteljskim objektima i suvenirnicama, potiče se lokalna proizvodnja, a Lika se brendira kao gastro-destinacija i to proizvodima ličke kvalitete, odnosno „Lika Quality”.
Također, od danas Lika Quality sustav broji i dvije kategorije proizvoda više pa su tako dosadašnjim kategorijama (med, meso i mesne prerađevine, mlijeko i mliječni proizvodi, pekarski proizvodi, pića i napitci, povrće, samoniklo bilje, voće, voćne prerađevine i suveniri) dodane još 2 nove kategorije (kozmetika i žitarice). “Dokaz je to kako je Lika Quality sustav prepoznatljiv brend, da su proizvodi koji nose ovu oznaku sve traženiji te da su i lokalni proizvođači prepoznali priliku za plasmanom proizvoda pod zajedničkim brendom ličke kvalitete” zaključuju iz klastera Lika Destination.
Lika Quality proizvodi trenutno se mogu kupiti na zajedničkom prodajnom mjestu Lika Quality proizvoda u Nacionalnom parku Plitvička jezera, a uskoro će biti dostupni i u suvenirnicama ostalih zaštićenih područja unutar destinacije Lika.
Gliser Montenegro Boat Chartera (Foto: Radio Tivat
Nataša Bajat koja od 1997. godine živi i radi u Njujorku, posljednjih godina ljeta provodi kući u Novom, a prošle sedmice je započela biznis uspostavljajući morsku liniju na relaciji Herceg Novi – Tivat, koju gliserom prelaze za 20 minuta. Ona je vlasnica hercegnovske firme “Montenegro Boat Charter” kroz koju je pokrenula ovu zanimljivu ponudu.
“S obzirom da često putujem, nije bilo teško doći na ovu ideju. Uvijek sam, kad bi sletjela na tivatski aerodrom, razmišljala kako bi bilo lijepo morem doći do Novog i evo ta želja mi se i ostvarila”, kaže za Dnevne novine Nataša.
U funkciji je trenutno jedno plovilo Sea Ray 240 Sundeck ”The Wizard”, kapaciteta 10 mjesta, a od naredne sedmice uključiće se još jedno sa sedam sjedišta čime je ruta pokrivena na svakih sat vremena u oba pravca.
Na svaki neparni sat su polasci iz Herceg Novog, a sa aerodroma na parni. Prvi polazak iz Herceg Novog je u sedam, odnosno sa Aerodroma Tivat u 8 sati ujutru. Neophone su rezervacije, koje primaju putem Vibera, WhatsApp kako bi mogli da se jave i putnici i gosti iz inostranstva.
“Akcenat je na prevozu putnika i turista do aerodroma s ciljem da se izbjegnu saobraćajne gužve od Herceg Novog do Tivta, ali stajemo i vršimo prevoz na svim lokacijama po zahtjevima putnika, uključujući i tivatski zaliv, Krašiće, Krtole, kompletnu lijevu i desnu strana zaliva do Igala, kao i Rose i Njivice. Po zahtjevima otvoreni smo da uključimo i Perast, odnosno taj dio kotorskog zaliva”, objasnila je za Dnevne novine Bajat.
Boat reansfer
U jednom pravcu karta iznosi 19 eura, ali planiraju i popuste za povratne karte, kao i povoljnosti za stalne putnike i goste. Bajat je naglasila da su otvoreni i za turiste putnike koji ne idu na aerodrom nego žele da dođu u Tivat ili iz Tivta u Herceg Novi.
Mulo gdje plovilo pristaje, dovozeći odnosno primajući putnike, 350 metara je udaljeno od aerodroma, odnosno četiri-peta minuta šetnje od aerodromskog terminala do restorana Marina, a dogovorena je i saradnja sa taksistima, opcija Car pool.
Firma trenutno broji pet zaposlenih, ženskog i muškog kapetana, hostesu koja na aerodromu dočekuje putnike i upućuje ih prema mulu ako žele da stignu šetnjom, kao i dva mornara.
Bajat je u Njujork otišla sa razmjenom studenata iz Novog Sada gdje je studirala filozofiju. Šesnaest godina je bila u turizmu, radeći za jednu svjetsku korporaciju restorana i hotelijera gdje je ostala konsultant, sada je u nekretninama, a onim zašto se školovala nije se bavila.
“Voljela bih da što duže ostanem uz tu priču jer onaj ko je odrastao na moru ne može da živi bez mora i turizma, a Njujork je jedna betonska džungla koja je predinamična i prebrza. Ima naravno svoje čari i obožavam ga jer sam tamo više od pola života, a posljednjih nekoliko godina sam kao frilenser u nekretninama, radim za jednu agenciju. Taj način rada mi omogućava da se organizujem, tako da sam veći dio godine tamo, ali ne propuštam svoja ljeta u Novom gdje sam spojila lijepo s korisnim, što je prava kombinacija u ostvarivanju najboljih rezultata”, kaže za Dnevne novine Nataša koja želi da se jednog dana vrati u svoj Novi i Boku.
Sjajan početak, ili bolje rečeno uvod u festival KotorArt Don Brankovi dani muzike, obilježio je sinoćni koncert Predtakt 1 Big Bend RTS-a i šarmantne Lene Kovačević u spektakularnom istorijskom nautičko-industrijskom zdanju „Synchro“, u Porto Montenegru.
Ovo je prvi od nekoliko koncerata koji zajedničkim snagama, organizuju timovi festivala KotorArt Don Brankovi dani muzike i Porto Montenegra.
Prepun auditorijum uživao je u sjajnoj ljetnjoj noći uz džez hitove, kao i nešto popularnije melodije poput „Killing me softly“ ili „Don’t you worry bout the thing“. Najveći aplauz publike, Lena je izmamila svojim pjesmama, posebno novim hitom „Cafe“, koji je izvela uz podršku svojih kolega iz Big Bend RTS-a i solo na saksofonu Kristijana Mlačka.
Big Bend RTS-a , predvođeni sjajnom energijom dirigenta, Vladimira Krnetića, izveli su nekoliko numera, od balada preko swing zvuka, uz odlične solo dionice Maksa Kočetova (saksofon), Kristijana Mlačka (saksofon), Aleksandra Jaćimovića (saksofon), Marka Đorđevića (truba), Nemanje Zlatareva (trombon), Gorana Potića (gitara), kao i Ivana Aleksijevića (klavir) kojeg ćemo tradicionalno imati prilike opet čuti na Festivalu, u okviru Pjace od džeza, već 14. jula u Kotoru. Maks Kočetov, takođe će nastupati na Pjaci od džeza, u nedelju, 11. avgusta.
Sledeći koncert, takođe simbolično nazvan Predtakt 2 , biće održan 09. jula u Luštici Bay, gdje će publika imati priliku da uživa u muzici sa različitih krajeva svijeta uz jedan od najuzbudljivijih švedskih bendova Sirocco.
Američki istražitelji su u nastavku istrage o zapljeni oko 18 tona kokaina na brodu MSC Gajan uhapsili još jednog člana posade iz Crne Gore.
Identitet nije zvanično saopšten, a prema saznanjima Dana, riječ je o još jednom Kotaraninu. Njegovo hapšenje uslijedilo je nakon niza vještačenja i saslušanja preostalih osumnjičenih, među kojima je većina državljana Crne Gore.
Odmah po pronalaženju droge na brodu uhapšen je Budvanin I.Đ, kako i Fonofave TijasagA, koji su radili na brodu. Oni su priznali da su tokom noći dobili nalog da sa 14 čamaca na brod pretovare džakove u kojima je bio kokain. Nedugo zatim uhapšena su još četiri člana posade, od kojih trojica iz Crne Gore.
Osumnjičeni, kao i preostali članovi posade koji zasad imaju status svjedoka u ovoj istrazi, ranije su dali iskaze pred nadležnim organima Sjedinjenih Američkih Država. Prema saznanjima Dana, tužilac i sudija su više puta upoređivali njihove izjave i uočili niz kontradiktornosti i nejasnoća. Zbog toga je odlučeno da se sljedećeg ponedjeljka obave dodatna saslušanja.
Iako je nakon prvog pretresa broda utvrđeno da se u kontejnerima plovila nalazi oko 16,5 tona kokaina, nakon nekoliko dana utvrđeno je da je kriminalna grupa ovim brodom pokušala da prokrijumčari 18 tona droge. Droga je zaplijenjena i upućena na vještačenje, a tamošnji istražitelji pokušavaju da utvrde ko je naručio ovu pošiljku vrijednu više od milijardu eura, kao i ko je nabavio narkotike.
Prema pisanju američkih medija, I. Đ. je priznao na saslušanju da je za ovaj posao trebalo da dobije 50.000 dolara u kriptovalutama.
Pojasnio je da je brodskom dizalicom napunio kontejnere drogom, nakon čega je sakrio. Pomogao mu je Tijasaga, koji je takođe priznao da mu je za to obećana velika novčana naknada.
Jedan od direktora Carinske i granične kontrole SAD (CBP) Kasi Darst potvrdio je ranije da je ovo najveća zaplena narkotikau Americi.
“Danas mogu zvanično saopštiti da je CBP zaplijenio istorijsku količinu kokaina u našoj 230 godina dugoj istoriji, satežinom od 39.525 funti i uličnom vrijednošću od oko 1,3 milijarde dolara”, kazao je Darst za američke medije.
Jedan od zvaničnika DEA je saopštio da je brod krenuo iz Čilea u Evropu, da se zaustavljao u Peruu i na Bahamima prije nego što je stigao do Filadelfije.
Osumnjičeni članovi posade su pritvoreni, dok je dio svjedoka vraćen na brod, ali im je zabranjeno da se kreću bez odobrenja nadležnih organa. Američke vlasti pokrenule su opsežnu istragu kako bi utvrdili sve detalje kriminalnog plana i identifikovale sve učesnike u ovom nelagalnom poslu.
Tvrde da nemaju veze sa drogom
Na brodu je zadržan i veći broj pomoraca iz Crne Gore.
Osumnjičeni, osim I.Đ. i Tisijage, negirali su sumnje istražitelja, tvrdeći da nemaju nikakve veze sa zaplijenjenom drogom.
U dokumentu koji je zaplijenio FBI navode se svi detalji o članovima posade pomenutog broda, kao i vrijeme i datum ukrcajatereta, licence pomoraca, početna tačka i krajnja destinacija. Oduzet je i dnevnik broda, kako bi se utvrdilo kretanje i gdje je stajalo plovilo i koliko dugo se tada zadržavalo na kojem mjestu.
Novi predsjednik Skupštine opštine (SO) Kotor Jovo Suđić zakazao je sjednicu lokalnog parlamenta za ponedjeljak, a na dnevnom redu je predlog odluke za razrješenje predsjednika opštine Kotor, Vladimira Jokića.
Osim te tačke, na dnevnom redu predlog odluke o davanju saglasnosti na rješenje predsjednika opštine Kotor o razješenju funkcije potpredsjednika opštine Branka Nedovića i predlozi rješenja o izmjeni rješenja o imenovanju odbora za statut i propise i za finansije, privredu i razvoj.
Zaposleni u stručnoj službi SO Kotor u petak su se, na poziv Suđića, vratili na posao.
Suđić je kazao da je pozvao pojedinačno sve zaposlene u skupštinskoj službi da se vrate na posao.
„U palati Bizanti, gdje je smještena kotorska Skupština, stanje je redovno. Zaposleni u Stručnoj službi su se vratili na posao. Skupština opštine će biti organizovana tako da se svi radni zadaci završavaju bez odlaganja i neće biti privilegovanih“, rekao je on.
Sredstva u iznosu od 1,3 miliona eura dobilo je Ministarstvo kulture za projekat uspostavljanja centra za razvoj kreativnih industrija u objektu starog zatvora u Kotoru. Riječ je o iznosu koji je opredijeljen IPA projektom “3C prekogranična razmjena sa ciljem razvoja kulture i kreativnih industrija”, čiji je nosilac Ministarstvo kulture Crne Gore.
Ceremonija dodjele grantova održana je juče u Podgorici, a projekat je dio prekograničnog programa saradnje Italija – Albanija – Crna Gora.
Stari zatvor u Kotoru time će postati kreativni hab sa brojnim sadržajima, te smještajnim kapacitetima namijenjenim umjetnicima.
Osim toga, projektom “3C” biće restaurirana zgrada “Kinostudija” i uspostavljen Umjetnički park u Tirani, uz rekonstrukciju Gamzi trga u Bariju, te nabavku savremene opreme za italijansku regiju Molize.
Kotorski zatvor foto Boka News
Govoreći na ceremoniji dodjele grantova, ministar kulture Aleksandar Bogdanović je naglasio da restauracijom Zgrade zatvora u Starom gradu u Kotoru, za što je opredijeljeno gotovo 1,3 miliona eura, Ministarstvo kulture nastavlja sa realizacijom strateškog cilja namijenjenog promociji i razvoju kreativnog sektora i kreativnih industrija u Crnoj Gori. Ministar Bogdanović je dodao da je kreativni hab koji će u okviru ovog projekta biti stavljen u funkciju jedan od šest ovakvih centara koje Ministarstvo kulture sa međunarodnim partnerima planira da realizuje širom Crne Gore, u cilju pružanja podrške održivom razvoju sektora kulture i preduzetništva.
Rezultat ovog projekta, koji traje do 2022. godine, biće stvaranje multifunkcionalnih kulturnih centara koji će u najvećem dijelu biti korišćeni za realizaciju rezidencijalnih programa namijenjenih umjetnicima iz regiona, kao i uspostavljanje regionalne mreže preduzetnika u kulturi u cilju razvoja kreativnih industrija.
U realizaciju aktivnosti projekta koji će doprinijeti povezivanju sektora kulture u projektnim teritorijama kroz razmjenu informacija, znanja, iskustava i kreativnih potencijala, uključeni su akteri iz javnih ustanova kulture, uslužnih djelatnosti, nezavisne kulturne scene i nevladinih organizacija.
Ministarstvo kulture je na ovom projektu partner sa Ministarstvom ekonomije Crne Gore, Ministarstvom kulture Republike Albanije, Institutom za zaštitu spomenika kulture “Gani Strazimiri” iz Albanije, Odjeljenjem za turizam, ekonomiju, kulturu i teritorijalni razvoj Regije Pulja, Regijom Molize i Fondacijom kulture iz Regije Molize. Pridruženi partneri na projektu su Nacionalni centar za kinematografiju iz Albanije i Fondacija Gramsci iz Regije Pulja.
Norvežani jako vole svoju zemlju i svoje more pa su prije pet godina pustili u promet prvi električni trajekt Ampere. S vremenom su unaprijedili njegove performanse i Hrvatskoj sada nude nove električne i hibridne modele pogodne za velik broj jadranskih linija. S obzirom na cijenu svega desetak posto višu od tehnološki prastarih dizelaša, kojima nas prevozi naš nacionalni brodar, nevjerojatna je nezainteresiranost lokalnih i nacionalnih vlastodržaca za takav oblik povezivanja s otocima. Pogotovo uzevši u obzir da bi se s Norvežanima moglo dogovoriti i proizvodnu koprodukciju jer traže partnere za osvajanje svjetskog tržišta. Predstavnik brodogradilišta Fjellstrand Edmund Tolo za Otvoreno more je ispričao sve o svojim trajektima i mogućnostima električnih tehnologija.
Ključ svega je u baterijama, i tu se događaju velike promjene, pa smo napravili pregled modela za brodice dostupnih na tržištu. Uz korisne savjete za odabir i produljenje radnog vijeka, donosimo i odgovore zašto GEL baterije ne vole alternator, a AGM vrućinu, i ostale detalje slabo poznate široj javnosti. Zašto je važan sustav AIS i zašto je za sigurnost plovidbe važniji od radara i mobitela, ispričali su nam djelatnici splitskog VTS centra za nadzor, koji su uspješno spriječili nekoliko mogućih nesreća. Među korisnim savjetima u novom broju Otvorenog mora posebno je važan dio o plovidbi po valovima, vjerojatno najmanje popularnom disciplinom u ljetnim krstarenjima. Za ljubitelje jedara Krešimir Đakulović donosi izvještaj s ORC svjetskog prvenstva u Šibeniku i priču o povijesti Fiumanke.
Kako izgleda radni dan na dubini od 300 metara, ispričao nam je saturacijski ronilac Marko Hranilović, a kako vratiti mladost brodskim patentima, objašnjava naš sudski vještak Damir Višić. Ribolovni stručnjak dr. Alen Soldo objašnjava kako prepoznati vrstu morskog psa, dok Šime Duvančić predstavlja šuplji plovak s brumalicom za uspješan lov ušata.
Uz test Targe 46, prve s osovinskim vodom u povijesti toga finskog brodogradilišta, isprobali smo ukrajinski hit gumenjak Grand 750. U novom broju pročitajte i kolumne Tonke Alujević, Marijana Žuvića, Renata Baretića i Ede Šegvića i još mnogo toga što Otvoreno more čini najpoželjnijom revijom za sve ljubitelje mora i plovidbe.
