Lopovi pustoše podvodna blaga Crne Gore (VIDEO)

0

Na dnu mora u Crnoj Gori nalaze se brojna nalazišta, od ostataka antičkih građevina, rimskih i grčkih amfora, preko srednjevjekovnih brodova koji su potonuli zajedno sa tovarom, do ostataka olupina iz 20. veka. Sve ovo privlači veliki broj lopova arheoloških blaga.
Austrougarska krstarica „Zenta“, prvi brod potopljen u Prvom svetskom ratu, ležala je skoro ceo vek mirno na dnu Jadrana u blizini Petrovca.

Potonula je tokom borbe sa nadmoćnim sastavom ratnih brodova Francuske i Velike Britanije 16. avgusta 1914. godine, a olupina je bila neuznemiravana sve dok je 2001. nisu otkrili ronioci. Za njima su ubrzo došli i lopovi na arheloška blaga.

Dragan Gačevič, poznati ronilac iz Herceg Novog i autor knjige i TV serijala „Podmorje Crne Gore“, kaže da je za neverovati da je u međuvremenu neko pokušao da ukrade glavni kompas sa komandnog mosta „Zente“.

„Budući da olupina tog broda leži na 73 metra dubine i da je za ronjenje na njega potrebna posebna gasna mešavina, to pokazuje da su lopovi na sve spremni i dovoljno drski. Na sreću, nisu uspeli da odnesu kompas sa „Zente“, ali su na njemu primetni tragovi oštećenja nastali od pokušaja da lopovi skinu prvo čitav kotao, a onda i srce kompasa“ rekao je Gačević.

Dragan Gačević drugi lijevo

Istraživanje CIN-CG/BIRN pokazuje da slučaj Zente nije usamljen i da je podvodno arheološko blago u Crnoj Gori u najvećoj meri još nedovoljno stručno ispitano, evidentirano i iznad svega nezaštićeno.

Iako je država donela niz pravnih mera kojima se štite kulturna dobra, kadrova koji bi kontrolisali njihovo sprovođenje je malo i devastacija ili krađa kulturne baštine prolazi nekažnjeno.

Devastacije lokaliteta počele su u drugoj polovini 20. veka, a zamah su dobile krajem 90-ih kada je sve veća dostupnost ronilačke opreme omogućila širem krugu ljudi da zaroni do istorijskih nalazišta. Ono što je u početku bilo samo uzimanje po kojeg „suvenira“, sada ima obeležja prave organizovane devastacije.

„Onaj ko ima novca, može prilično jednostavno od podmorskih kradljivaca da kupi neki interesantan predmet poput antičke amfore ili atraktivnog dela brodske opreme sa neke olupine stare više od 100 godina“, kaže Gačević koji je često pod vodom i između samo dva ili tri zarona na istoj lokaciji primeti napredovanje njene devastacije.

Na dnu Risanskog zaliva, jednog od najpoznatijih nalazišta, nalaze se amfore, brodsko kuhinjsko posuđe, delovi keramike, stakla ili opeke koji datiraju od 4. veka p.n.e. do 7. veka nove ere i svedoče o trgovini i odnosima autohtonog ilirskog naroda sa Grcima i Rimljanima.

Olupina podmorje

Ovaj zaliv najverovatnije je korišćen kao viševekovno kratkotrajno sidrište, prenoćište i sklonište od oluja kada su jedrenjaci prekidali plovidbe i koristili da se oslobode balasta i pokvarene robe, predmeta koji nisu imali više upotrebnu funkciju, na najlakši način – bacanjem u more.

Ovaj deo zaliva Boke ima status zaštićenog kulturnog dobra već četrdeset godina, pa su tako podvodne aktivnosti i sidrenje strogo zabranjeni kako se ne bi oštetili artefakti. Ipak, na pojedinim sajtovima mogu se pronaći ture koje nude ronjenje u ovom zalivu, a leti se ovde često mogu videti usidrene mega i super jahte, čiji se gosti kupaju u moru.

Preporuka za čitanje knjižare SO

0
Knjižara So

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje koju realizujemo u saradnji sa hercegnovskom Knjižarom So, predlažemo naslove koji – iako govore o nekim drugim godinama i ljudima – tretiraju vremena u koja smo uronjeni.

Kao ratni izvještač sa Istočnog fronta Kurcio Malaparte je u svom romanu Kaputt opisao stravične ratne prizore budeći u nama istovremeno fascinaciju i užasnutost. U ovoj sjajnoj knjizi teško je razgraničiti dokumentarnost ratnog izvještaja od istorijske frantastike. Sam Malaparte nazvao je Kaputt romanom, čime je izričito naglašeno da on nema karakter ratnog dnevnika.Ova knjiga će nas povesti na dug i surov put na čijem kraju se nalazi Evropa svedena na ništavilo. Izdavač je Laguna.

Knjiga Vilhelma Kuesa Dijanina lista priča istinu priču o izuzetnoj ženi Dijani Budisavljavić, koja je tokom Drugog svjetskog rata sprovela jednu od najvećih humanitarnih akcija ne samo na tlu podjeljene i okupirane Jugoslavije nego i u Evropi pod okupacijom ili dominacijom nacističke Njemačke. Riječ je o akciji spasavanja više hiljada srpske djece iz logora Nezavisne Države Hrvatske. Ta akcija otpočela je poslije operacija njemačkih snaga i snaga NDH u Bosanskoj Krajini i na Kozari 1942. godine.

Papina kći nobelovca Daria Foa roman je o Lukreciji Bordžiji, jednoj od najocrnjenijih istorijskih ličnosti. Kći ozloglašenog pape do svoje jedanaeste godine bila je dva puta vjerena i tri puta udavana – jedan od supruga bio je natjeran da se javno proglasi impotentnim, a drugog je ubio Lukrecijin brat Ćezare Bordžija. Dodjeljivana joj je uloga ubice, incestuozna ljubavnice, razvratnice, neodoljive žene zlih namjera. Fo nam otkriva Lukrecijinu ljudsku prirodu, oslobađajući je stereotipa pohotne žene i stavljajući je u istorijski kontekst i svakodnevni život. On nam otkriva i njenu humanu stranu. Izdavač je Laguna.

Govori koji su promenili svet knjiga je koja nam otkriva ko su bili ljudi koji su svojim znamenitim riječima uticali na tok istorije, koje su okolnosti prethodile pokretima najavljivanim u njihovim nastupima te kakve su posljedice za sobom ostavili. Isus, Muhamed, Napoleon, Linkoln, Lenjin, Hitler, Staljin, Čerčil, Martin Luer King, Obama, Putin i mnogi drugi zastupljeni u ovoj knjizi ostaće upamćeni po jednom – poslije njihovih čuvenih govora ništa više nije bilo isto. Izdavač je Evro Book.

Biblijski potop autora Henrija Morisa i Džona Vitkomba svojevrsna je naučna potvrda biblijskog izvještaja o stvaranju i potopu. Pažljivo napisana i dobro dokumentovana ova knjiga je postala klasičan izvor za odbranu biblijskog koncepta stvaranja i globalnog potopa opisanog u prvoj knjizi Mojsijevoj. Danas je gotovo nemoguće raspravljati na ovu temu a da se bar ponešto ne citira iz knjige Biblijski potop. Izdavač je Eden.

Monsanto protiv sveta autora Džejsona Luva knjiga je koja govori o genetski modifikovanoj hrani kao i o našoj genetski modifikovanoj budućnosti. Monsanto je jedna od najvećih poljoprivrednih i biotehnoloških kompanija u svijetu. Stvara genetski inženjerisano sjeme i hranu. Iz ove knjige ćemo saznati šta Monsanto zaista radi našoj ishrani te zašto mnogi smatraju njihovu poslovnu praksu duboko izopačenom. Izdavač je SoulFood Publishing.

Jasen Boko je knjigom Putovanje za početnike u stvari napisao najbolju moguću preporuku djeci gdje i kad putovati, kako isplanirati putovanje, kako ubijediti roditelje da te puste, s kim krenuti na put, koje su moguće opasnosti te zašto je važno putovati. Ova je knjiga napisana kako bi motivisala da se krene u avanturu i pomoglo da se u njoj uživa. Putovati može svako – ako to zaista želi. U knjizi se nalaze savjeti o onome šta je potrebno za svaku fazu putovanja – počevši od  pripreme  i organizacije, preko samog puta, pa do povratka kući. Ona je zbir bogatog iskustva putnika kome treba vjerovati na riječ: kad jednom kreneš na putovanje – svijet se otvara pred nama i više nećemo moći da prestanemo. Izdavač je Kreativni centar.

Hercegnovski Španjola Festival poziva umjetnike

0
Španjola

Hercegnovski Španjola Festival se već treću godinu za redom bori u održavanju funkcionalnosti tvrđave Španjola. Španjola je festival kulture, umjetnosti, novih ideja i kreativnosti.

Španjola 018 upućuje javni poziv umjetnicima za učestvovanje u programu “Artist in Residence”, kojim se želi dati nova namjena ovom izuzetnom zdanju, a to je, kako i sam naziv kaže – Rezidencija umjetnosti.

Tim Španjola neumorno nastavlja da revitalizuje tvrđavu, a kao proizvod ovog truda rađaju se razni programi, akcije i festivalski sadržaji.

Ovogodišnji program aktivacije tvrđave je podijeljen na dva dijela:

ARTIST IN RESIDENCE i 4 CIRCLE.

Prvi dio Artist in Residence se tiče ovoga poziva, a za cilj ima da okupi umjetnike iz regiona, koji će u toku boravka u eko kampu tvrđave sudjelovati u bogato osmišljenom programu koji se sastoji iz predavanja, obilazaka grada i okoline i formiranja radnog tima.  U toku ovog programa, učesnici će kroz intervenciju i sopstvenu ekspresiju učiniti da Španjola zavredni naziv Rezidencije Umjetnosti u Herceg Novom 2018.

Pozivamo sve afirmisane i neafirmisane umjetnike iz Crne Gore i regiona da se prijave i postanu potecijalni realizatori krajnjeg lica Španjole 2018.

Španjola izložba

U toku sedmodnevnog boravka u eko kampu tvrđave. od 19.05. do 26.05.2018. učesnici će imati priliku posjetiti djelove grada i okruženja, upoznati se sa održivim načinima gradnje i ekološkim pristupima kao i sistemima utvrđenja u Boki Kotorskoj. Tokom ovih sedam dana učesnici će osmisliti koncept svog umjetničkog izraza, koristeći prije svega pristup efemerne arhitekture i prostorne instalacije.

Španjola koncert

Tema programa aktivacije je “Objekat” / “Object”.

Po povratku kućama učesnici pripremaju detaljan plan i budžet realizacije kako bi se ova rješenja izvela u periodu od 23.06. do 30.06.2018., kada će grupa opet boraviti na tvrđavi radi izvođenja radova.

Prilikom prijave učesnici su obavezni da pošalju:

*3-5 radova/projekata u sopstvenom maniru, poželjno vezanih za aktivaciju napuštenih objekata i/ili kulturnog naslijeđa

*motivaciono pismo, do 500 riječi
*kratku biografiju sa ličnim podacima

Prijave slati isključivo u JPG i/ili PDF formatu, najkasnije do 06. aprila, 2018. godine, na email adresu lily@sinergija.me, pod nazivom ARTIST IN RESIDENCE (bilo kakav drugi naziv neće biti uvažen).

Tim Španjola će izabrati 10 učesnika. Selekcija će biti završena 13.04. 2018. godine, nakon čega će odabrani biti kontaktirani putem email-a o detaljnom planu dolaska na tvrđavu kao i planu programa.

Toplije vrijeme, ali uz dosta oblaka i povremene oborine

0
Sveti Matija – Kotor, Dobrota foto Boka News

Ponedjeljak  nam donosi umjereno do potpuno oblačno, mjestimično povremena kiša, a u planinskim predjelima na sjeveru i susnježica i snijeg, prvenstveno u ranim jutarnjim satima i tokom noći.

Vjetar uglavnom slab do umjeren i promjenljiv, na jugu ponegdje umjeren, istočnih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha -3 do 9, najviša dnevna 4 do 16 stepeni.

Slično vrijeme nas očekuje i narednih dana.

Od petka toplije

Novi porast temperature očekuje se prema kraju sedmice, kada će ojačati i jugozapadni vjetar sa kojim stiže i naoblaka, najprije na područje Jadrana stoga će za vikend na Jadranu biti najoblačnije s povremenom kišom, čini se više u subotu, a manje u nedjelju, za Uskrs.

S obzirom na to da će priticanje vlažnovazduha s jugozapada biti vrlo nepravilno i teško predvidivo, valja očekivati još promjena u prognozi za uskršnji vikend.

Prema današnjim prognostički modelima tek će početkom aprila u naše krajeve započeti priticanje znatno toplijeg vazduha po visini što bi povisilo temperature pri tlu, javlja meteorološki portal Neverin.

Zaleđe Boke – posjetioci oduševljeni Vučjim dolom

0

Datum proljećni – slika tipično zimska: pejzaž pokriven svježim  snijegom koji škripi pod nogama. Da nije šafrana koji se probija da  nadvisi bijeli pokrivač, pomislili bismo da smo usred zime.

Skromne  kamene kolibe razbacane po rubovima dolaca koji se sad jedva naziru. U  ovom uspavanom i avetinjski praznom okruženju nestvarno djeluje grupa  od 34 šetača, koja, ne obazirući se na snijeg što ponovo počinje da  pada, sa znatiželjom obilazi tradicionalne ljetne stanove  Kruševičana (Orjen). Na zid urušene kolibe rasprostiremo za okrepu piganice i  suve smokve. U njoj domaćina nažalost već odavno nema. Kolibe odišu  starinom i nekom posebnom ljepotom, ali život u njima i rad oko njih  nisu bili nimalo laki. Kroz dugo razdoblje agrarne prenaseljenosti,  orjenski katuni su omogućavali opstanak, koristeći se prednostima  planinskog klimata. Kroz drugu polovinu prošlog vijeka, ovaj načina  ljetnje upotrebe planine postepeno se gasio, baš kako su i stanovnici  napuštali podorjenska sela. Revitalizacija sela, pa sa njima i  orjenskih katuna, nameće se kao prijeka potreba. Opustjeli agrarni  pejzaži unutrašnjost planine mogli bi ponovo oživjeti kroz spoj  posebnih oblika turizma sa tradicionalnom poljoprivredom i stočarstvom,  uz brendiranje hrane i obnovu starih katuna, ali i neminovnu upotrebu  savremene tehnologije.

Na stazi za Vučji do

Na ovu pješačku, ali ujedno i edukativnu turu, krenuli smo sa  Kruševica, starom pastirskom stazom, a isto tako se i vratili, cijelo  vrijeme uživajući u pogledu na selo i njegovo malo, ali izuzetno  plodno polje. Položaj i izgled mjesta privlači naše interesovanje, a  sigurni smo da bi sutra, makar jednako, moglo da privlači i pažnju  turista. U tom smislu je potrebno zajedno poraditi na turističkim  izletničkim programima, kao i na očuvanju tradicionalnog izgleda sela,  jer je on upravo glavni adut Kruševica.

Kruševice, krš i polje

Pješačka tura Kruševice-Vučji do je izvedena u organizaciji PK  „Subra“, a u okviru zajedničkog programa „Orjen, planina kraj  mora“, čiji je koordinator Agencija za razvoj i zaštitu Orjena.  Program se realizuje uz podršku Opštine Herceg Novi i Turističke  organizacije Herceg Novi. Osim navedenih, u njemu učestvuju u svojstvu  organizatora pojedinih događaja: NVO Orjen Outdoor, AK  „Niskogorci“, Sekretarijat za komunalne djelatnosti, ekologiju i  energetsku efikasnost, MZ Kameno-Žlijebi, MZ  Sušćepan-Ratiševina-Trebesin, MZ Ubli, NVO „Orka“, konoba  Sikimić , NVO ”Eko Boka”, HPD „Dubrovnik“ i paraglajding klub  “Adriafly”.

Protest protiv izgradnje plaže u Dobroti

0

Oko 150 građana okupilo se u subotu 24.marta u Dobroti na protestnoj šetnji koju je organizovala inicijativa građana “Bokobran”, a koja se protivi izgradnji novog velikog pješčanog kupališta ispod novog kompeksa turističkih vila “Dobrota Palazzi”.

Srušio se jedan od najljepših mostova u Herceg Novom

0
Srušen most foto S.K

Pješački kameni Vladičin most na Ljutom potoku – Topla, građen u vrijeme francuske uprave Herceg Novim, urušio se i pao u vodu.

Stručnjaci kažu da je dio luka koji je pao u potok ostao čitav što znači da se može izvaditi i ponovo ugraditi, a ostatak mosta restaurirati.

Na inicijativu Olivere Doklestić prije mjesec je urađen idejni projekat sanacije mosta čiji su autori prof. dr Željka Radovanović sa Građevinskog fakulteta u Podgorici, ekspert za kamene mostove, dr. Mirko Balabušić i Doklestić. Radnici preduzeća Stambeno komunalnog  prije dva mjeseca most su očistili od zelenog rastinja, a Komunalna policija je prije urušavanja mosta zabranila njegovo korišćenje.

“Sada bi trebalo uraditi izvedbeni projekat i početi radove na sanaciji”, kaže Doklestić i upozorava da je i kolski most u neposrednoj blizini iz 1947. godine, a koji je projektovao Vranić, izložen “podlokavanju” potoka i da bi i njega trebalo sanirati.

Svod mosta ima tzv oživalni oblik, odnosno prelomljeni svod. Ekspertizu ovog, ali i još 20 starih kamenih mostova u hercegnovskoj opštini, koji su građeni u raznim periodima, od turske, mletačke, francuske, austrougarske do jugoslovenske uprave, prije dvije i po godine uradili su profesori i asistenti sa novosadskog tehničkog fakulteta, departmana za građevinarstvo i geodeziju, a timom je rukovodila  mr Olivera Doklestić.

U izvještaju je tada, između ostalog, ocijenjeno da je “Vladičin most u lošem stanju, sasvim zapušten, sa odvaljenim oporcima, odnešenim kamenim komadima koji su nekada činili krunu i ogradu i sa mjestimično podlokanim stranama…”.

Stručnjaci upozoravaju da ni Vladičin most, kao ni drugi kameni mostovi nisu uvršeteni u zaštićeno graditeljsko nasljeđe hercegnovske opštine.

Srušen most foto S.K

Most građen prije 200 godina

Vladičin most je jedan od najljepšijh starih mostova u hercegnovskoj opštini.

Ime nosi ime po Savatiju Ljubibratiću, koji je nakon spaljivanja manastiraTvrdoš, kod Trebinja, i nakon smjene otomanske uprave mletačkom, stigao u Herceg Novi 1694. godine, a već 1713. je osveštao novi pravoslavni hram na Toploj posvećen vaznesenju Hristovom, ili Svetom Spasu, ali i donio stolovanje mitropolije u Herceg Novi.

Više do 80 hrvatskih gradova učestvovalo u ‘Satu za planet Zemlju’, zamračile se Dioklecijanova palača, Dubrovačke zidine, Arena u Puli

0
Arena – Foto Zvonimir Barišin, Danijel Bartolić / HANZA MEDIA

Dvanaesti po redu “Sat za planet Zemlju”, navjeća volonterska ekološka inicijativa, ‘ugasio’ je u subotu navečer više od 7000 svjetskih gradova iz više od 180 zemalja, a među njima i 82 hrvatska grada, izvijestili su iz  organizacije WWF (World Wildlife Fund) Adria.

U mrak su utonule dvije UNESCO-ve znamenitosti u Hrvatskoj – Dioklecijanova palača i Dubrovačke gradske zidine, te najpoznatiji hrvatski simboli poput Arene u Puli, katedrale, Medvedgrada i Zrinjevca u Zagrebu, Trsatske gradine i Korza u Rijeci, zadarske Foše, osječke Tvrđe.

Gašenjem javne rasvjete duž Makarske rivijere, zamračeno je čak 80 kilometara kvadratnih naše obale, priopćila je Petra Boić Petrač, voditeljica projekta „Sat za planetu Zemlju“ i voditeljica odjela komunikacija u WWF Adriji.

Dokazujući da nijedna individualna akcija oko klimatskih promjena nije premala, te da nijedna kolektivna vizija nije prevelika, Sat za planet Zemlju započeo je gašenjem svjetla na pacifičkom otoku Samoa. Ovom inicijativom se 24 vremenske zone ujedinjuju pred velikim izazovima: klimatskim promjenama i zastrašujućim gubitkom biološke raznolikosti, navodi se u saopštenju.

Naši su se gradski simboli pridružili brojnim svjetskim znamenitostima koje su 60 minuta bile u mraku: operi u Sydneyu, Kremlju i Crvenom trgu u Moskvi, Crkvi rođenja Isusova u Betlehemu, Eiffelovu tornju, Akropoli u Ateni, Coloseumu u Rimu, Brandenburškim vratima u Berlinu, londonskom Big Benu, Empire State Buildingu u New Yorku, slapovima Nijagare…

Sat za planetu Zemlju – Earth Hour je WWF-ova globalna ekološka inicijativa. Pojedinci, tvrtke, vlade i zajednice su pozvani da ugase svoja svjetla na jedan sat kako bi time pokazali svoju potporu za ekološki održivo djelovanje.

WWF je ovu akciju pokrenuo 2007. godine kao inicijativu jednoga grada, Sydneya, čiji su se stanovnici obratili svjetskim čelnicima u želji da ih potaknu na zajedničko djelovanje u usporavanju klimatskih promjena. S godinama prerasla je u najveću inicijativu ove vrste na svijetu. Dosad se, naime, uključilo stotine milijuna ljudi iz više od 180 zemalja diljem svih kontinenata, čime je “Sat za planet Zemlju”  postala najveća globalna volonterska akcija ikad organizirana.

WWF Adria je danas u Hrvatskoj obilježila Sat za planet Zemlju i spustom po Savi u Zagrebu, u suradnji s Kanu klubom Končar, te radionicama s djecom na Zrmanji i Dravi, koje su provodile Eko udruga Zrmanja i zaštitarsko-ekološka udruga Zeus. Pokrenuli su i kampanju ‘Dosta je! – Spasimo rijeku Dravu od izgradnje hidroelekrana!’.

Kroz  peticiju namijenjenu županu Koprivničko-križevačke županije Darku Korenu traže da se odustane od plana izgradnje hidroelektrana Molve 1 i 2 uz poruke „Poveži se s rijekama“, „Naše rijeke, naše blago!“ i „Neka rijeke teku“.

U Stolivu održana tradicionalna manifestacija „Fešta kamelija”

0

Prigodnim kulturno-zabavnim programom danas je u Stolivu održana centralna manifestacija „Fešta kamelija 2018”.

Na rivi je  priređen kostmirani igrokaz koji simbolizuje donošenje prvih sadnica kamelije iz Japana u Boku,  koju su donjeli naši pomoraci prije nekoliko vjekova. U ulozi kapetana se našao Zdravko Marković koga su dočekale sa nestrpljenjem supruga i ćerka.

Divan sunčan dan i nekoliko stotina posjetilaca, koji su  dočekani uz priganice rakiju i suve smokve, uživali su u jedinstvenom ambijentu koji nudi Boka Kotorska i Stoliv. U ime domaćina i organizatora goste su pozdravili Vinko Vujović i Romeo Mihović, NVO “Kamelija” i  MZ Stoliv.

Manifestaciju je otvorila predsjednica TO Kotor Ana Nives Radović, koja je kazala da će Turistička organizacija i ubuduće podržati Feštu kamelija kao autentičnu manifestaciju.

Na plaotu ispred Doma kulture nastupili su klapa HKD “Tomislav”, KUD „Boka“, članovi plesnog kluba “Art”, recitatori poezije na temu kamelije, kao i mladi muzički talenti.

Izložba cvijetnih aranžmana kamelija koja je u petak otvorena u Shopping centru “Kamelija”, preseljena  je u Dom kulture u Stolivu gdje su posjetioci bili u prilici pogledati veoma interesantne kreacije, kao i literarne i likovne radove učenika kotorskih škola na temu kamelije.

Nagrada za najbolje uređen đardin pripala je Jadranki Đuričić iz Prčanja.

Za najljepši cvijetni aranžma proglašen je rad „Ljubavno gnijezdo“ Mladena Markovića iz Stoliva.

U sklopu manifetacije organizovani je izlet do Gornjeg Stoliva.

Stolivljani su pripremili 350 kilograma mušalja na buzaru. Sve je zaliveno sa 150 litara vina dobrim štimungom i zabavom uz taktove “Škuribande”.

U okviru manifestacije „Fešta kamelija Stoliv 2018″, juče su u Gornjem Stolivu održane likovna i literarna radionica.

Učestvovala su djeca i njihovi nastavnici iz osnovnih škola: „Narodni heroj Savo Ilić” iz Dobrote”, „Ivo Visin” sa Prčanja, Nikola Đurković” Radanovići, područno odjeljenje Lastva Grbaljska, “Veljko Drobnjaković” Risan, područno odjeljenje Perast i učenici Osnovne škole „Orjenski bataljon iz Bijele.

Organizatori fešte su Udruženje Kamelija i Mjesna zajednica Stoliv.

Više fotografija na našoj facebook stranici.

Opština Herceg-Novi poziva zainteresovane za sadnju mimoze

0
Fešta od mimoze ribe i vina – foto Boka News

Opština Herceg Novi poziva sve građane koji žive uz magistralni pojas, centralne gradske saobraćajnice i uz Šetalište Pet Danica, a koji su zainteresovani da na svojoj površini zasade sadnicu mimoze, da se jave Sekretarijatu za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost, čiji službenici  će u najskorijem roku izaći na teren kako bi ocijenili mogućnost sadnje na konkretnim lokacijama.

Podsjećamo da Opština Herceg Novi otpočinje akciju koja ima za cilj da potvrdi ime našeg grada kao grada mimoze, povećanjem broja sadnica koje će biti dijeljene besplatno.

Kontakt osoba je Sofija Jokić iz Sekretarijata za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost, br. tel. 321 052 (lokal 310), kao i na email adresu sofija.jokic@gmail.com .