Otvorena Marina Pirovac s 200 vezova

0
Marina-Pirovac(Foto: Rudinapress/H. Pavić
Marina u Pirovcu s ukupno 215 vezova, u koju je uloženo više od 40 milijuna kuna i u kojoj će biti 40 zaposlenih, otvorena je u petak.

Za marinu je 2013. godine izdana koncesija na 20 godina. Kategorizirana je s četiri sidra i nudi 200 vezova u moru za plovila do 30 metra dužine, 15 suhih vezova te 100 parkirališnih mjesta.

Otvorio ju je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar koji je rekao da uz radna mjesta nova marina donosi višemilijunske prihode.

Načelnik Općine Pirovac Ivan Gulam kazao je da je otvaranje marine prekretnica za Pirovac, a istaknuo je kako riječ o najvećoj izravnoj poduzetničkoj investiciji u Pirovcu i jednom od najvećih projekata u Šibensko-kninskoj županiji.

Župan šibensko-kninski Goran Pauk rekao je kako je ta županija vodeća po prihodima od vezova u lukama nautičkog turizma.

Direktor marine Slavio Skočić rekao je kako ideja o izgradnji marine u Pirovcu potječe od 1987. godine.

Ugovor o koncesiji na pomorskom dobru za izgradnju i gospodarsko korištenje luke posebne namjene Marina Pirovac u rujnu 2013. godine potpisali su Šibensko-kninska županija i Adriatic Charter iz Sukošana.

U međuvremenu je Slavio Skočić izašao iz upravljačkih struktura tvrtke Adriatic Charter. Kontrola nad marinom vraćena mu je odlukom Vrhovnog suda, a odmah po primopredaji, lani sredinom ljeta, Skočić je Pirovčanima i gostima, u skladu s koncesijom i urbanističkim planom uređenja, oslobodio prolaz kroz marinu, uklonivši ogradu koja je presijecala uobičajene komunikacije duž obalne crte.

Maj mjesec Rimskih mozaika

0
Rimski mozaici – foto Ranko Maraš

Turistička organizacija opštine Kotor i Ambasada Republike Poljske u Podgorici priređuju proslavu 10. godišnjice rada lokaliteta Rimski mozaici u Risnu, u subotu26. maja, sa početkom u 12 sati.

„Tom prilikom prikazaćemo izložbu o Rimskim mozaicima sa kojom smo nedavno gostovali u arheološkom muzeju Narona u Metkovićima (Hrvatska), kao i film „Antički Risan”.

Nakon toga biće upriličen svečani koktel, uz zvuke violine Nevile Klakor”, kaže se u najavi ovog događaja.

Luštica goste prima 14.jula

0

Preko 500 radnika koliko ih je trenutno svakodnevno angažovano na gradilištu najvećeg turističkog projekta u Crnoj Gori – rizorta Luštica Bay u Krolima kod Tivta, ima još manje od dva mjeseca da izvede pravi poduhvat – završi prvu fazu razvoja tog turističkog naselja koji će 14.jula primiti prve goste u svom prvom hotelu. Sama zvanična svečanost i ceremonija otvaranja prve faze inače, zakazana je za 11.avgust.

Gradilište koje se prostire na skoro kilometar obale u zalivu Trašte vrvi kao u košnici, a na sve strane radnici i građevinske mašine užurbano završavaju najatrativniji dio kompleksa – tzv.marina naselje sa prvim hotelom – ultraluksuznim „The Chedi Luštica Bay“, te nizom stambenih i poslovnih prostora duž obalne promenade. Brojni zakupci komercijalnih prostora već unose namještaj i opremu u objekte iz kojih radnici još nisu ni izašli.

„Samo tri godine nakon što smo predali kupcima prvih 10 stambenih zgrada u Luštici Bay, sada imamo već više od 40 izgrađenih rezidencijalnih objekata i do kraja ljeta ćemo klijentima predati ukupno 220 novih stanova, gradskih kuća i vila. Veliko mi je zadovoljstvo što ćemo ovog ljeta otvoriti Marina naselje kao prvi segment cijelog projekta Luštica Bay. Ključni elementi ovog naselja su prva naša marina sa 176 vezova koju upravo završavamo i krunski dragulj – novi hotel „The Chedi“ ranga pet zvjezdica. U novim objektima koji okružuju marinu otvaramo i 1.500 kvadrata poslovnog prstora sa nizom novih ugostiteljskih i uslužnih djelatnosti“- kazao je novinarima kojima je danas upriličen obilazak gradilišta, izvršni direktor kompanije Luštica Development, Daren Gibson. On je uvjeren da će sve biti završeno do 14.jula kada je predviđeno tzv. soft otvranje hotela i marine, te komercijalnih sadržaja na obalnom šetalištu. Gibson je rekao da se  pored samih objekata, gradi i velika obimna prateća putna, vodovodna, kanalizaciona, elektro i telekomunikaciona infrastruktura, a do sada je u realizaciju projekta Luštica Bay investitor, egipatsko-švajcarski konzorcijum Orascom Development, uložio preko 140 miliona eura.

„Očekivanja su da ćemo ubuduće u nastavak realizacije prijekta ulagati u prosjeku po oko 50 miliona eura godišnje. U oktobru počinjemo gradnju druge faze – naselja Central na 240.000 kvadrata prostora bivše kasarne u Radovićima“- kazao je Gibson koji je izrazio i optimizam da su na pragu riješevanja problema sa Opštinom Tivat sa kojom se nisu uspjeli na vrijeme dogovoriti o preuzimanju svih količina prečišćenje otpadne vode iz kanalizacionog sistema Kotor-Tivat-Trašte,  radi navodnjavanja budućeg šampionskog golf terena što će se prostirati na preko milion kvadrata na Luštici.

Čedi hotel

„Tivat i Kotor upravo razgovaraju o komercijalnim uslovima po kojima će nam ponuditi tu vodu i očekujem da će se to brzo završiti. Naš plan i želja je da odmah nakon ljeta, počnemo izgradnju prve faze golf terena sa 4 od predviđenih ukupno 18 rupa“- istakao je Gibson. Generalni menadžer “The Chedi” hotela Mark Di Ruijter je najavio da će ovaj luksuzni objekat otvoriti vrata prvim gostima 14. jula, te da je već oko 10 odsto hotelskih kapaciteta bukiranio za taj mjesec.

“Očekujemo odličnu prvu godinu i ubijeđeni smo da je Chedi odličan dodatak postojećoj ponudi hotela ovog područja. Hotel će otvoriti vrata za prve goste 14. jula i mi smo veoma zadovoljni što je to dan nakon velikog nacionalnog praznika u Crnoj Gori. Prvi upiti i rezervacije već su pristigli, što je još jedan razlog za ushićenost oko prezentovanja hotela Chedi Luštica Bay svijetu. Očekujemo da tokom druge polovine jula bude popunjeno 40 odsto hotelskih kapaciteta, a u avgustu i septembru i do 70 odsto”- rekao je Di Ruijter dodajući da će hotel zapošljavati 160 radnika. Pored dva posebna restorana i specifičnog spa centra u azijskom stilu, te dva bazena, hotel koji ima 111 soba i apartmana, imaće i sopstvenu plažu koja se upravo proširuje na istočnom kraju stjenovite obale u blizini marine.

Prema riječima dizajn menadžerke Luštica Development Marije Pantović, enterijer hotela radila je renomirana kompanija GG & Grace International sa sjedištem u rimu, Kairu i Dubaiju, dok je arhitektonsko rješenje hotela radio TVS studio iz Atlante (SAD).

U Bijeloj održan “Sajam zdrave hrane i domaćih proizvoda”

0

“Sajam zdrave hrane i domaćih proizvoda” u Bijeloj otvoren je jutros u parku ispred Doma kulture. Pored širokog izbora zdravih namirnica i domaćih proizvoda, program su upotpunili predškolci i osnovci prigodnim recitacijama, pjesmom i igrom, a manifestaciju je zvanično otvorila sekretarka za turizam, ekonomski razvoj i preduzetništvo Opštine Herceg Novi Suzana Memarović.

Ona je ukazala na potencijale novske privrede.

-Sajmovi poput ovog jesu važni za sve sektore. Za turizam – jer promoviše proizvode koji su autentični, omiljeni među gostima i nezaobilazan dio našeg turističkog proizvoda. Za ekonomski razvoj i preduzetništvo – jer su proizvodnja u seoskim domaćinstvima, organski uzgoj i domaća radinost važan potencijal za razvoj našeg grada, prije svega zaleđa. Nije slučajno da sam danas sa vama i da lokalna uprava podržava jednu ovakvu manifestaciju. Drago mi je da smo u Bijeloj i želim da pohvalim organizatore što su nakon Sajma u parku Boke, ovaj Sajam organizovali i na hercegnovskoj rivijeri, poručila je Memarović.

Opština Herceg Novi će u narednom periodu nastaviti da podržava poljoprivredne proizvođače, ali i nastojati da kroz različite mehanizme stimuliše razvoj ove privredne grane. U svemu tome će biti važni podrška, savjeti i primjeri dobre prakse.

-Na današnjem sajmu spojio nas je ukus tradicije, a nadam se da će nas u narednom periodu spajati sve više konkretnih projekata i inicijativa, kroz koje ćemo zajedničkim snagama doprinijeti lokalnom razvoju i promociji autohtonih proizvoda, poručila je Memarović, a zatim i zvanično otvorila manifestaciju.

Organizatori “Sajma zdrave hrane i domaćih proizvoda” su domaćinstvo Radman, Julka Krivokapić i Željko Radman, a pokrovitelj Opština Herceg Novi.

Završena vježba civilne zaštite Jadranskog mora od onečišćenja

0
adriatic simulacija

Provedba dvodnevne međunarodne terenske vježbe zaštite Jadrana od onečišćenja ‘ADRIATIC 2018’ uspješno je realizirana u okviru međunarodnog  projekta “Full Scale Civil Protection Exercise – ADRIATIC 2018”, koji je na Splitskom području organiziran u razdoblju od 21. do 25. maja ove godine u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Državne uprave za zaštitu i spašavanje Republike Hrvatske te u suradnji s Upravom za zaštitu i spašavanje Republike Slovenije i Ministarstvom unutarnjih poslova / Upravom za izvanredne situacije Republike Crne Gore, kao međunarodnim projektnim partnerima.

Međunarodna terenska vježba zaštite Jadrana od onečišćenja ‘ADRIATIC 2018’ organizirana je u cilju provjere sustava traganja i spašavanja, zaštite mora od onečišćenja te protupožarnog djelovanja na brodovima, povećanja stupnja pripravnosti i dodatnog skraćenja rokova odgovora na incidente na moru.

Posebno se to odnosi na situacije kada se saradnja svih nadležnih tijela zbog trenutnih nedostataka u ljudstvu i tehnici pokaže nedostatnom, te je potrebno aktivirati raspoloživi mehanizam Europske Unije kao djelotvoran odgovor na onečišćenje mora i morskog okoliša (obale) velikih razmjera.

Međunarodna brdska auto trka Kotor – Trojica 2018. biće održana 26. i 27. maja

0
Kotor – Trojica 2017.

Međunarodna brdska auto trka Kotor – Trojica 2018. biće održana 26. i 27. maja, u organizaciji kotorskog Auto moto klub (AMK) Blažo Smiljanić.

Ovogodišnja trka, koja će biti bodovana za prvenstvo Centralno evropske zone, Hrvatske i Crne Gore, posvećena njenom idejnom tvorcu Tripu Bukilici.

Podsjetimo, prije 70 godina na stazi Kotor – Njeguši vožena prva međunarodna trka.

Međunarodna brdska auto trka Kotor – Trojica je, u posljednje dvije godine, brojala između 120 i 130 takmičara iz 14 država, a i ove godine očekujemo dobar odziv.

Trka Kotor Trojica 2016

 

Program takmičenja: 

subota, 26.05.2018 /trening

07.00h – 08.30h vanredni tehnički pregled

08.30h – zatvaranje staze

11.30h -brifing sa vozacima

12.00h – prvi trening

30 minuta poslije prvog treninga – drugi trening

45 minuta poslije objavljivanja rezultata – druga sjednica žirija

nedjelja, 27.05.2018 / trka

08.30h – krajnji rok za dolazak u zatvoreni parking

08.30h – zatvaranje staze

10.45h – svečano otvaranje

11.00h – trka-vožnja

30 minuta poslije prve vožnje – druga vožnja

Generalni sponzor trke je Opština Kotor.

Otvorena izložba “Bez maske” – radovi pacijenata Specijalne bolnice za psihijatriju

0

“Bez maske” naziv je izložbe koja je otvorena u četvrtak u Kulturnom centru “Nikola Đurković” u Kotoru, na kojoj su prikazani radovi pacijenata Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru, koji su nastali na radionicama u okviru projekta “Bez maske” koji sprovodi NVO “Meštar i furešta” kao dio radno-okupacione terapije u ovoj instituciji, a koji je podržan od strane Opštine Kotor.

“Pred vama su radovi koje su radili pacijenti sa odjeljenja: hroničnog, akutnog, sudskog i odjeljenja za liječenje bolesti zavisnosti. Radilo se oko 17 radionica gdje smo mi njih upoznali sa raznim slikarskim i vajarskim tehnikama. Tamo radimo već nekih godinu i po dana” – kazala je koordinator projekta Andera Ševaljević, navodeći da su NVO “Meštar i furešta”, pored ovog, u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru, prethodno sproveli još dva projekta.

Ideja naziva Bez maske jeste da skinemo tu neku stigmu koja kod nas postoji, a koja je vezana za psihijatrijske pacijente kod nas. Htjeli smo da pokažemo da oni mogu, na neki način, da skinu maske i da se pokažu u nekom svjetlu u kome ih još nismo vidjeli, te da mogu da pariraju i, uslovno rečeno, normalnim ljudima, da su ništa drugačiji od nas, jer možda među nama ima onih koji imaju veći problem, a još se nisu obratili za pomoć” – kazala je Ševaljević.

Dubrovnik: Predstavljena Studija sistem grijanja i hlađenja povijesne jezgre na morsku vodu

0
Park prirode Orsula – Dubrovnik

Studiju optimalnog rješenja sistema grijanja i hlađenja u povijesnoj jezgri Dubrovnika na morsku vodu, kojim bi se dugoročno riješio akutni problem velikog broja klimatizacijskih sustava unutar zidina, predstavio je u srijedu u Dubrovniku Zavod za obnovu Dubrovnika.

Ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika i koordinatorica izrade studije Iva Carević-Peković izjavila je tom prilikom kako vanjske jedinice klimatizacijskih sustava narušavaju vizuru i zagrijavaju povijesnu jezgru, te emitiraju vibracije i ispuštaju kondenzate na ulicu.

„Studiju je, po naputcima Misije UNESCO-a iz 2015. godine i smjernicama Ministarstva kulture, izradio multidisciplinarni tim stručnjaka iz područja građevine, arhitekture, strojarstva, elektrotehnike i zaštite okoliša. Ovaj pilot projekt bi se razvijao u više faza kroz pet do deset godina“, rekla je Carević-Peković.

Vedran Krstulović s Energetskog instituta Hrvoje Požar istaknuo je kako se potrebe povijesne jezgre Dubrovnika procjenjuju na ukupnu snagu od 11 do 15 megavata.

„Pojedinačni agregati trebali bi imati od 800 do 3000 megavata. Pritom moraju biti vizualno neinvazivni, nečujni, energetski efikasniji i štedljiviji te s pristupom moru. Voda je za sustave grijanja i hlađenja puno bolji medij od zraka, a more je neiscrpan izvor“, objasnio je Krstulović. Naveo je kako se ovakav sustav primjenjuje na sjeveru Europe, ali i da u dubrovačkom Kneževom dvoru danas radi gotovo 40 godina stara toplinska pumpa.

„Grad Zurich je prvi uveo ovakav sustav 1938. godine, a danas je Vartan Ropsten u Stockholmu najveća toplinska pumpa na svijetu kapaciteta 180 megavata. Toplinska pumpa u Kneževu dvoru danas je više muzejski primjerak, ali je dokaz da je koncept održiv“, ustvrdio je Krstulović.

Studijom je područje grada u zidinama podijeljeno na tri zone, a za ugradnju agregata, odnosno dizalica topline, razmatra se deset do četrnaest lokacija u povijesnoj jezgri i njenoj neposrednoj blizini. Mreža centralnog sustava trebala bi biti duga 4500 do 5000 metara, a trebala bi pratiti trasu vodovoda.

Studija izvodljivosti, koja je idući korak u projektu, trebala bi odgovoriti i na pitanje koštanja projekta, odnosno mogućnosti financiranja.

Radanovići – Grbalj, podržali izgradnju gradskog bulevara sa četiri trake, ali ne i brzi tranzitni put

3
Kružni tok – krtoljska raskrsnica

Svaki kružni tok je bezbjednosna, a ujedno i razvojna kategorija, naznačeno je nedavno na proširenom sastanku Savjeta mjesnih zajednica Grblja u prostorijama OŠ „Nikola Đurković” u Radanovićima, kada su mještani i predstavnici lokalne uprave ponovo, na potezu od aerodroma do Jaza, podržali izgradnju gradskog bulevara sa četiri trake, ali ne i brzi tranzitni put.

Iako će se do bagera, koji će započeti gradnju ove značajne sabraćajnice, vjerovatno sačekati bar još godinu, ono što najviše privlači pažnju su upravo kružni tokovi, kojih bi po mišljenju učesnika sastanka trebalo da bude daleko više od plana Direkcije za saobraćaj i njenog tima koji radi na projektovanju rekonstrukcije magistrale.

Predsjednica Skupštine opštine Kotor Dragica Perović kazala je da je pobornica kružnih tokova “jer regulišu ono što nije bio u mogućnosti ljudski faktor”. “Posljedice su bile katastrofalne, sjećate se nekada ne samo na raskrsnici, nego i cijelim putem. Zato smatram da su kružni tokovi nešto što je izvodjivo i da neće biti problema da se unesu u plan”, ocijenila je Perović.

Po riječima predsjednika MZ Lastva grbaljska Labuda Mihovića kružnih tokova bi trebalo da bude toliko “da što manje dijele dva Grblja”. “Svaki kružni tok je šansa za novi razvoj. Evo vidite kod kružnog toka kod Vuk petrola kvadrat zemlje je došao na 200 EUR. Nijednog udesa više nema kod Vuk petrola, a svi ste svjedoci da ih je bilo mnogo prije kružnog toka”, kazao je Mihović.

Kao jedna od negativnih primjera iz neprihvatljivog plana saobraćajnice naveo je rješenje po kojem bi svi koji žive poslije Popove ulice, kada idu iz pravca Kotora, kako bi došli do svojih kuća, morali da se okreću u Lastvi.

“Predložili su i da na Glavatskim kućicama bude presječeno ostrvo, iako je to pogibija, posebno kada je riječ o četiri trake. Onda smo rekli da nam ne treba da ginu ljudi, jer ih je od 1965. na ovom prostoru život izgubilo između 40 i 50 “, kazao je Mihović.

Kako se čulo na sastanku, buduća saobraćajnica je veoma značajna za razvoj Kotora i Budve, a gradski bulevar sa širokim trotoarima i ulicama bi omogućio kvalitetniju komunikaciju.

Nije prihvatljivo ni ostrvo između traka od 2,5 metara jer bi onda brzina za vozila bila ograničena na 80, a ne na 50 km koliko traže mještani.

Nakon 4 godine, Baošići i rivijera spremni dočekuju ljetnju sezonu

2
Mz Baošić

Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i saradnici obišli su juče Mjesnu zajednicu Baošići, gdje su sa mještanima razgovarali o ostvarenom za poslednjih tri mjeseca, ali i o planovima za naredni period. Sa predsjednikom Opštine, teren su obišli i potpredsjednik Miloš Konjević, kao i sekretarka za lokalnu samoupravu Vesna Samardžić.

Sa članovima savjeta mjesne zajednice je analizirana situacija duž novske rivijere. Kako je kazao Katić, situacija se promijenila drastično u odnosu na prethodni period, posebno priobalni dio. Čitava rivijera, potez od Kumbora do Bijele je odrađen onako kako treba i na zadovljstvo svih.

-Što se tiče rivijere, ona ovu ljetnju turističku sezonu dočekuje spremno, posebno sa apekta infrastrukture i čistoće. Bili smo ovdje i prije tri mjeseca, i mogu reći da su odrađeni nadljudski napori da se stavi rasvjeta koja prije nije funkcionisala, da se isprave parapeti, kao i asfaltiranje dijela puta nakon završetka radova na kanalizacionom kolektoru. Do sada smo uradili jedan put, a u narednih desetak dana ćemo završiti i drugi, tako da do špica sezone sve bude potpuno spremno, kazao je Katić nakon obilaska terena.

MZ Baošić

Tokom sastanka mogle su se čuti i riječi hvale za predsjednike mjesnih zajednica, koji u konstantnoj komunikaciji sa opštinskim organima koordiniraju početke i tok radova na prioritetnim lokacijama. Predsjednik MZ Baošići Đuro Cvjetković, ali i predstavnici mjesnih zajednica Đenovići i Kumbor, saglasili su se sa da je u prethodnom periodu učinjeno puno na popravci infrastrukture, ali i da je još uvijek potrebno na nekim mjestima izvesti radove manjeg obima na sanaciji parapeta, očistiti i dodatno urediti pojedine zelene površine, a čule su se i sugestije za postavljanje dodatnih “ležećih policajaca” na pojedinim trasama.

Prema riječima Cvjetkovića, do prije samo nekoliko mjeseci u Baošićima nije vladalo uvjerenje da će to naselje biti spremno za sezonu, uključujući i radove na više lokacija, a sve iz razloga “što je prethodnih godina rađeno kako je rađeno”.

-U saradnji sa lokalnom upravom i izvođačima na terenu svakodnevno smo pratili radove, urađeni su parapeti i rasvjeta, asfaltirana je rivijera, pripremljeni su šahtovi, sve što je bitno što se tiče infrastrukture da bi sezonu dočekali spremni. Bilo je kritika, ali moram da kažem da ćemo sezonu dočekati mnogo prije prethodnih godina, kazao je Cvjetković i dodao da veliku zahvalnost duguje lokalnoj samoupravi i javnim preduzećima.

Baošići su prošlog ljeta zabilježili 135 hiljada noćenja, a prema riječima Cvjetkovića, uz bolje i ranije pripremljene Baošiće za sezonu, ta brojka možda ovog ljeta bude i prevaziđena.