Nesreće na moru posljedica neobučenosti

2
Skuteri kroz Boku – foto Boka News

Nesreće na moru koje često za posljedicu imaju fatalne ishode događaće se sve dok ekstremno brzim skuterima i ostalim plovilima budu upravljali neobučeni vozači, upozoravaju iz Sportskog motonautičkog saveza Crne Gore (SMSCG). SMSCG, kao najviši sportski organ za trke plovila na vodi u Crnoj Gori, član je Međunarodne motonautičke unije (UIM) od 2016, i jedina je sertifikovana organizacija za obuku vozača plovila u istočnoj Evropi.

“Upozoravamo nadležne organe, prije svega Morsko dobro i Ministarstvo turizma, da će se ovakve nesreće i dalje događati sve dok plovilima ne budu upravljali obučeni vozači”, kaže Darko Prelević, predsjednik SMSCG. “Ustupiti skuter osobi koja nije prošla nikakvu obuku ili kurs za vožnju ovih plovila, isto je kao kada biste dali sportski motocikl čovjeku koji nikad nije sjeo za volan, a kamoli položio odgovarajući vozački ispit”, objašnjava Prelević.

Gotovo svake godine na crnogorskim plažama neko pogine ili bude povrijeđen zbog udara skutera, a najsvježiji primjer je pogibija dvoje turista u Ulcinju kada se vozač skutera koji je vukao takozvanu “bananu” sa turistima zakucao u turistički brod. U SMSCG ističu da vozač skutera nije imao bilo kakvu licencu ili sertifikat.

“SMSCG ima UIM sertifikat za obuku, ali on se trenutno koristi samo za obuku budućih trkača koji žele da se takmiče na nacionalnom šampionatu. Međutim, da bi se spriječile nesreće, neophodno je da se donese zakonska odredba da kurs moraju da završe svi oni koji žele da upravljaju plovilima, čime bi se onemogućilo da potpuno neobučeni turista iznajmi skuter i ubije plivača ili osobe na okolnim plovilima”, upozorava Prelević.

Prelević
Da bi se obuka obavila na pravi način, neophodan je poligon na moru, za šta u SMSCG već više od godinu imaju podršku od Ministarstva sporta i UIM.

“Uz UIM sertifikat i pozitivno mišljenje Ministarstva sporta koje već imamo, ispunili smo sve preduslove za dobijanje stalnog poligona za obuku instruktora, rekreativnih vozača, djece, kao i za trening takmičara. Iako motonautika nije jeftin sport, poligon za trening je daleko jeftiniji od većine drugih sportova, jer podrazumijeva samo određenu vodenu površinu van kupačkih zona, koja će biti označena plutajućim graničnicima, takozvanim bovama.

I pored toga što su sportske institucije pozitivno reagovale na predlog da se SMSCG obezbijedi poligon, u tom procesu je došlo do zastoja.

“Morsko dobro je već iskazalo želju da nam to omogući kako bi SMSCG na siguran način mogao da obučava djecu, i da bi vozači skutera u ljetnjoj sezoni mogli da uživaju u brzoj vožnji pod kontrolisanim uslovima, ne ugrožavajući kupače i turiste na plažama. Sada je samo ostalo na Ministarstvu turizma da nam odredi poligon, ali zasada nema konkretne reakcije sa njihove strane”, kažu u SMSCG.

Kada su shvatili da ovaj proces može da potraje, u SMSCG su sami našli rješenje.

“Hotelski kompleks ’Dukley ’ izašao nam je u susret i za ove namjene ustupio svoje kapacitete i morsku površinu. Sada je samo ostalo da Morsko dobro o tome uputi mišljenje Lučkoj kapetaniji, jer ’Dukley ’ ima sve neophodne uslove kao što su plaža, struja, voda, pontoni. Morskom dobru je preostalo samo da kaže ’da’.

Međutim, kada su bili uvjereni da je stvar gotova i početkom sezone podnijeli zahtjev, iz Morskog dobra su im odgovorili da primjećuju da odvijanje saobraćaja nije regulisano i da svi učesnici imaju slobodu učešća, ali da nijesu nadležni da se bave regulisanjem priobalnog saobraćaja.

“Iz Morskog dobra su nas uputili da se prijavimo za novi plan i program za korišćenje privremenih lokacija, što smo i učinili. Ministarstvo turizma ima rok do 14. oktobra da spremi novi plan i program, a od njih očekujemo apsolutno pozitivan odgovor, jer imamo svu neophodnu dokumentaciju i sertifikate”, kažu u SMSCG i dodaju da od tog odgovora zavisi ne samo budućnost motonautičkog sporta, već i bezbjednost svih turista na našim plažama.

Trke bez ijednog incidenta

Nacionalni šampionat u trkama plovila na vodi pod okriljem SMSCG se svake godine održava pod slovom zakona, bez ijedne povrede i incidenta, što pokazuje da je sportska motonautika, uprkos ekstremnim brzinama, ukoliko se pravilno vodi, vrlo bezbjedan sport.

“Problem sa nesrećama definitivno nije u sportu, nego u nestručnim licima koja ga upražnjavaju svakodnevno na plažama širom zemlje”, kaže Prelević.

SMSCG ima i solidne međunarodne rezultate, od kojih je najbolji zlatna medalja na šampionatu Evrope 2016, koju je donio Aleksandar Aljoša Petrović. SMSCG je nedavno primljen i u Crnogorski olimpijski komitet, a i u Ministarstvu sporta su prepoznali kvalitet rada Saveza i motonautiku od ove godine uvrstili među finansirane sportove.

Svjetska skupština UIM ponovo u Crnoj Gori?

Prošlog oktobra u hotelu “Mediteran” u Bečićima je uspješno održana osmodnevna “90. svjetska skupština UIM”, na kojoj je učestvovalo oko 200 uticajnih delegata sa svih strana planete. “Ponosni smo da je ovaj važan događaj produžio turističku sezonu u Crnoj Gori i donio dodatnih skoro 1.000 noćenja”, kaže Darko Prelević.

Po reakcijama stranih delegata ispostavilo se da je ova manifestacija bila jedna od najbolje organizovanih, pa se SMSCG prijavio da bude ponovo domaćin.

/ Saša Marković/

Fatović nudi jemstvo da se brani sa slobode

0
Jedrilica je udarena u lijevi bok na krmi

Ivan Fatović (30) iz Tivta, koji se tereti da je odgovoran za nesreću u kojoj su 30. jula poginuli poljski državljani Pjotr Martin Makovski (39) i Emilia Agneska Pjaskovska (46), ponudio je 50.000 eura jemstva i stan kako bi se branio sa slobode, piše Pobjeda.

O zahtjevu Fatovića odlučiće Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru.

Njemu je ranijom odlukom kotorskog suda produžen pritvor još mjesec.

Prema navodima krivične prijave, Fatović se tereti da je počinio krivično djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja.

Fatović je bio skiper na motornoj jahti “Fliper” koja se sudarila sa jedrilicom “Karuker”, na oko osam milja južno od uvale Oblatna u zalivu Trašte.

Tada su poginuli poljski državljani Makovski i Pjaskovska, a spašeno je 12 osoba, od kojih sedmoro djece.

Zbog nesreće na moru tada su se oglasili i iz Motonautičkog saveza Crne Gore, apelujući na nadležne da reaguju i spriječe rad firmi koje nemaju licencu.

Međunarodni internacionalni folklorni festival u Petrovcu

0
Međunarodni internacionalni folklorni festival u Petrovcu

Međunarodni internacionalni folklorni festival “Festivalski dani u Petrovcu” biće održavan po četvrti put. Koncert je zakazan za utorak, 28. avgust, na platou ispred Spomen doma “Crvena komuna” u Petrovcu, s početkom u 20 sati.

Na festivalu će učestvovati 10 grupa iz pet zemalja: tri iz Rumunije, tri iz Bugarske, dvije iz Hrvatske, jedna iz Grčke, jedna iz Mađarske, a ukupno će nastupiti oko 350 učesnika.

Ovaj festival će obogatiti kulturnu i turističku ponudu Petrovca, dok će turisti imati priliku da uživaju u folklornoj i kulturnoj tradiciji različitih zemalja.

Festival se održava po četvrti put u organizaciji Multikulturalne internacionalne organizacije folklornih festivala (MIOF), sa sjedištem u Ohridu, a uz podršku JU Muzeji i galerije Budve.

Senzacionalno otkriće – na olupini broda, potonulog 1866. u Viškom boju, pronađen sef

0
pronađen sef

Senzacionalna vijest – ekipa komiškog ronioca Lorenza Marovića na olupini glasovitog admiralskog broda “Re d’Italia”, potonulog 1866. u Viškom boju, pronašla je sef za koji pretpostavljaju da krije zlato što ga je, prema legendi, oklopnjača prenosila za uspostavu talijanske vlasti u Dalmaciji.

Danas bi, ako se legenda pokaže točnom, blago vrijedilo nekoliko desetaka milijuna eura. Za potvrdu svog nalaza Marović od države traži da odobri još dva zarona.

Re d’Italia je na 115 metara dubine, potrebna je posebna vrsta opreme, posebni ronioci, opsežne pripreme. Ronjenje je trajalo po 5 sati, izjavio je Andi Marović iz Ronilačkog centra Manta.

Lorenz Marović da je pitanje što se nalazi u sefu, no u svakom slučaju on bi trebao ići vani na istraživanje jer, kaže, taj sef i taj brod čuva 391 duša potonula tijekom borbe u Viškom boju.

Plesno veče na Muljanskoj rivi – donatorsko veče za spomen ploču slavnom Andriji Mauroviću

0
Muo

Mjesna zajednica Muo i NVO “Naša akcija” organizuju četvrto po redu humanitarno plesno veče na Muljanskoj rivi. Manifestacija će biti održana u utorak 28.avgusta sa početkom u 20 sati.

“Prikupljene donacije ove godine će biti usmjerene za izradu spomen ploče slavnom Muljaninu Andriji Mauroviću (Muo, 29. marta, 1901. – Zagreb, 2. septembra 1981.), crtač stripova” – poručuju organizatori.

Organizatori podsjećaju da je prethodnih godina ova manifestacija podržala projekat male biblioteke na otvorenom, prikupljene su donacije za socijalno ugrožene porodice u našoj zajednici kao i donacije za Zajednicu Italijana Crne Gore – kada su sredstva usmjerena stanovništvu u Italiji koje je ugroženo usljed zemljotresa.

Aktivnost se realizuje kroz projekat “Edukacijom i aktivizmom za ljepši grad i bolju budućnost” čiji je pokrovitelj Opština Kotor.

” Uz ples, tanjir paste, vino i dobro druženje, dođite da uživate u nastupu Gradske muzike. Zatim će vas zabaviti ansambl Toć, a potom i omladina i to zumba i salsa plesom. U gastronomskoj ponudi je pasta sa plodovima mora po cijeni od dva eura kao i domaće vino. Dođite, podržite i uživajte u divnoj noći pod zvijezdama i darovanju, druženju i plesu. Sve generacije su dobrodošle” – kaže se u pozivu organizatora.

Vozač iz Kotora Lamborghinijem vozio 211 km/h autoputem …

0
Brzina na putu

Na dijelu autoputa A-1 kroz tunel Šubir, jučer, 26. avgusta, oko 16,10 sati, policijski službenici Policijske stanice Metković, zaustavili su 25-godišnjeg državljanina Crne Gore, vozača osobnog vozila marke Lamborghini, koji se spomenutim tunelom kretao brzinom od 211 km/h (umanjeno za 10%-190 km/h), a gdje je dozvoljena brzina kretanja 100 km/h.

Vozač se kretao u pravcu Splita, a zbog prekoračenja brzine za čak 90 km/h kažnjen je novčanom kaznom u iznosu od 5.000 kuna i zaštitnom mjerom vremenskog ograničenja korištenja inozemne vozačke dozvole na teritoriju RH, saopšteno je iz Policijske uprave dubrovacko-neretvanske.

Vozač je iz Kotora, a Lamborghini je imao njemacke tablice.

Imotski turizam niže uspjehe:

0
Imotski foto Braco Ćosi

Prije deset godina, tačnije krajem 2008., podaci iz Turističke zajednice grada Imotskog o broju noćenja, posebno onih stranih gostiju, na području grada i Imotske krajine bili su zapanjujući.

Tada je broj noćenja bio nešto veći od pet tisuća. Bijaše to rekordna turistička godina. Deset godina poslije, tačnije u srijedu 22. avgusta, prema službenim podacima Turističke zajednice, ostvareno je 58 tisuća noćenja, čime je premašen broj cijele lanjske 2017. koja je također bila rekordna s 57.950 noćenja.

Do kraja ove kalendarske godine turistički djelatnici Imotskog predviđaju da bi se ta brojka mogla zaustaviti negdje na 70 hiljada noćenja. Od toga je više od 90 posto stranih.

Možda su ove brojke nekim poznatim turističkim destinacijama na našoj jadranskoj obali i smiješne, no one su za Imotski i Imotsku krajinu fantastične jer se u samo deset godina broj noćenja povećao za 65 hiljada.

Trenutačno je u gradu Imotskom i Imotskoj krajini evidentirano oko 1100 gostiju koji se odmaraju u 220 kuća za odmor. Devedeset i pet posto njih ima bazen i popratne rekreacijske sadržaje, vanjske sportske terene, markirane biciklističke i pješačke staze.

Najveći broj gostiju u Imotski dolazi iz Njemačke, potom Poljske, Engleske, Francuske, a domaći gosti tek su na petome mjestu. Prije deset godina noćenja domaćih gostiju iznosila su 90 posto, a ove godine samo deset posto.

Ovdje je vrijedno napomenuti da se broj francuskih turista povećao za tri puta više od prošle godine. Zahvaliti je to i izvrsnoj televizijskoj promidžbi imotskog Modrog, a posebno Crvenog jezera, nakon što je poznati francuski ronilac Frederic Swierczynski prvi zaronio na njegovo dno u dubinu od 235 metara. Treba napomenuti da već početkom rujna kreće s radom međunarodna stručna istraživačka ekspedicija u Crveno jezero kako bi se doznale tajne flore i faune toga kraškog bisera.

Promovisana Popadićeva zbirka poezije „Svakodnevno kada mrem“

3

„Svakodnevno kada mrem“ naziv je zbirke poezije Dragana Popadića koja je promovisana u nedjelju u u Atrijumu Buća Luković.

O knjizi su govorili Neven Staničić, direktor Centra za kulturu Tivat, novinar, publicista Mašo Čekić i autor.

„Popadić je sabrao svoje dosadašnje ponajbolje pjesme i stavio ih je u formu kobajagi, kao misaone, kao ljubavne, kao o sebi. To on nas začikava, da bismo mi rekli da je pravo, a ne kao, ne kao kobajagi. Ispravno je identifikovati i razumjeti ga kao autora koji i vidi i govori i koji u odnosu na stanja i događaje u svojim pjesmama može zauzeti unutrašnju, ali i spoljnu tačku gledišta, kada stih a ne stav postaje mjerom. To bi mogao biti ključ za izbjegavanje mogućih zabluda oko odnosa sa njegovom poezijom“ – kazao je Neven Staničić.

„U ovoj knjizi je 57 pjesama, koliko Dragan ima i godina. Treperi ova poezija kao nemiri ljudski, kao damari, a riječi se igraju sa Draganom, njegovim osjećanjima, ali i sa svima nama. U toj igri ponekad se Dragan prepoznaje, ima dosta biografskog. Ali, ima pjesama u kojima Dragana nema. E to je taj pjesnik koji vidi za druge, čuje za druge, osjeća za druge“ – istakao je Mašo Čekić.

„U ovoj  zbirci su moje pjesme napisane posljednjih dvadeset godina. Interesantno je da se promocija održava na moj rođendan, a da je u zbirci onoliko pjesama koliko ja imam godina. Ja sam poslao 47 pjesama, ali ne znam, zašto je Neven ubacio još deset, pa zbirka sad ima 57 pjesama.

Promocija knjige D. Popadič

Ja cijeli život sanjam. Poezija je i meni došla kasnije, spontano. I to kad uhvati – ne pušta. Neven je dobro primjetio, dosad sam pisao pjesme, sada već sebe mogu nazvati pjesnikom. Ne samo zbog zbirke, nego zbog svog unutrašnjeg osjećanja sigurnosti i  vjere u sebe i svoje mogućnosti.

Ja pišem dosta lako i brzo, ali dugo nosim u sebi temu. Uvijek mi treba neki „okidač“, nešto što me povuče, asocira, da pjesma izađe iz mene. Nekada je to nečija druga pjesma, nekad pjesnici i pisci, nekad  gradovi, nekad zvjezdano nebo, nekad prolaznost vremena. Nemam pjesničkih uzora“ – kazao je Popadić.

Stihove je čitao student glume Vladan Vuksanović a u muzičkom dijelu programa nastupila je Mia Kružić.

Nakon borbe s olujnim morem, nasukano sedam brodova

0
Foto Maritime and Port Bureau, Taiwan

Sedam brodova nasukano je ispred luke Kaohsiung u Tajvanu nakon što ih je zahvatilo nevrijeme s jakim vjetrovima i valovima, uzrokovano jakom olujom koja je pogodila to područje.

Prema izvješćima Tajvanskog pomorskog i lučkog ureda svih 88 članova posade sa sedam brodova je sigurno.

Lokalne vlasti očekuju poboljšanje vremena kako bi mogli pokrenuti operacije i izbjeći potencijalno izlijevanje nafte.

Nasukani brodovi uključuju kontejneraš „Jin Hua“, koji se nasukao na desnoj strani. Na temelju početne procjene, 12 članova posade na brodu je sigurno i nije došlo do izlijevanja nafte ili prodora vode.

Nasukavanje nije utjecalo na brodski sustav napajanja, prenosi Pomorac.net

Na kontejnerskom brodu pod panamskom zastavom „Unlimited 2“ prilikom nasukavanja došlo je do oštećenja trupa, a deset članova posade je evakuirano. Prema informacijama brod je stabilan i ne prijeti mu potonuće ili izlijevanje nafte.

Brodovi koji su imali sličnu sudbinu su „Changlong 68“, „Feilong 68“, „Tai Chang Hu I“, „An Li 699“ i „Shun Yu“.

Jaka kiša uzrokovala je poplave u gradu Tainan i evakuaciju ljudi diljem brojnih okruga nakon što je tropska oluja 23. kolovoza zahvatila Tajvan.

Radnici Uljanika i danas na ulicama Pule

1
štrajk
Radnici pulskog brodogradilišta Uljanik u štrajku i u ponedjeljak su izašli na gradske ulice i transparentima i povicima ‘Lopovi!’, ‘Di su pare?’, ‘IDS mafijo!’, ‘Uprava, odlazi!’ iskazali ogorčenje zbog stanja u Uljaniku i zbog toga što još nisu dobili plaće za srpanj.
Po izlasku iz brodogradilišta radnici su krenuli na Forum, a usput su im se pridružili građani, tako da je pred pulsku gradsku upravu stiglo gotovo tisuću prosvjednika, tražeći da im se obrati gradonačelnik Boris Miletić. Umjesto gradonačelnika radnicima se obratio predstojnik njegova ureda Aleksandar Matić, koji ih je izvijestio da su čelnici grada u Zagrebu.

Prosvjednici su pred gradskom upravom ostali desetak minuta i nastvljaju mimohod.

Neslužbeno se doznaje kako su radnici samonicijativno izašli iz kruga brodogradilišta premda su im sindikati savjetovali da ostanu u krugu i čekaju rasplet u Zagrebu, u koji su u osam autobusa iz Pule i 10 iz Rijeke krenuli radnici brodogradilišta Uljanik grupe iz Pule i Rijeke. Sindikati su naime najavili da će se štrajk u Puli u ponedjeljak, zbog odlaska na prosvjed u Zagreb, vjerojatno odvijati unutar brodogradilišta i da neće biti prosvjeda po ulicama.

Jutros je iz Pule na prosvjed pred sjedištem Vlade u Zagreb iz Pule autobusima krenulo oko 400, a iz 3. maja u Rijeci oko 500 radnika. Očekuju od premijera Andreja Plenkovića i ministra gospodarstva Darka Horvata da se pod hitno pronađe rješenje za isplatu plata, očuvanje radnih mjesta i održivost brodogradnje.

Opći štrajk u brodogradilištima Uljanik grupe, Uljaniku u Puli i 3. maju u Rijeci počeo je u srijedu, 22. avgusta zato što radnicima nisu isplaćene plate za srpanj. Štrajkaški odbor najavio je da će štrajk trajati do ispunjenja zahtjeva.