Izvođač ni za dvije godine nije napravio 450 metara puta, Opština ga čeka da se vrati sa godišnjeg odmora

4
Cacovo

Opština Tivat ne zna kada će biti završeni radovi na drugoj fazi izgradnje saobraćajnice u Cacovu koja je izazvala ogromne probleme žiteljima tog naselja u Donjoj Lastvi kod Tivta. Lokalna uprava nije se izjasnila ni da li je spremna da se suoči sa opasnošću da, zbog činjenice da već 40 godina čekaju na put koji su platili Opštini kroz komunalije što su ih izmirili kada su dobili građevinske dozvole za svoje kuće, mještani Cacova tuže Opštinu i gradonačelnika dr Siniša Kusovca kao lice odgovorno za zakonit rad lokalne uprave i zatraže pozamašne novčene odštete.

Opština je prije dvije godine počela izgradnju saobraćajnice u Cacovu duge oko 450 metara, a prema najnovijem DUP-u Donja Lastva. Tendere vrijedne ukupno oko 350 hiljada eura koje su raspisani za prvu, a potom i drugu fazu ove ulice dobila je podgorička firma Civil Engineer, ali ona do danas nije završila taj posao.

Mještani Cacova ogorčeni su činjenicom da i danas nisu ni izdaleka završeni radovi što ih je Civil Engineer započeo još u novembru 2016, pa žitelji tog naselja imaju samo prekopanu usku i neasflatiranu cestu kojom se ne može proći automobilima, razvaljenje potporne zideove, stepeništa i međe i aktivirana klizišta. U međuvremenu od izvođača i Opštine samo su dobijali niz opravdanja u vidu trvdi o teškoj konfuguraciji i lošem sastavu tla, podzemnim vodama, manjakvoj projektnoj dokumentaciji….ali put nikako da bude napravljen.

Cacovo

Žitelji Cacova zbog toga ne mogu prići svojim kućama, pa su automobile prinuđeni da ostavljaju na dijelu trotoara na Jadranskoj magistrali ispod tog naselja. Prošle sedmice intervenisala je Komunalna policija koja je, na poziv osuđenog člana budvanske kriminalne grupe Branislava Savića-Gugija koji ovdje ima luksuznu vilu, pokušala „paukom“ da sa trotoara odnese parkirane automobile mještana na koje se Savić žalio, pa je umalo došlo do incidenta. Nakon pobune mještana koji su podjetili da im je dozvolu da tu ostavljaju automobile dok im se ne izgradi prilaz kućama dala bivša gradonačelnica dr Snežana Matijević, Komunalna policija se povukla neobavljenog posla, a mještani su potom išli na razgovor kod aktuelnog gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS) i zaprijetili mu da će, ukoliko se u najskorije vrijeme ne okončaju radovi i oni ne dobiju put, Opština i Kusovac lično biti tuženi za značajne iznose odštete.

Kusovac im tom prilikom, kako su nam kazali mještani, nije mogao reći kada će se radovi na putu nastaviti jer je izvođač  – vlasnik kompainje Civil Engineer na godišnjem odmoru pa će sa njim moći stupiti u kontakt tek u utorak, 27.avgusta. Posljednji put kada je lokalna uprava javno govorila o ovom poslu – na pres konferenciji bivše gradinačelnice održanoj 1.juna, rečeno je da su poslovi na prve dvije faze saobraćajnice u Cacovu završeni 80 odsto i da će čitav posao biti gotov do kraja jula, nakon čega će se odmah raspisati tender i za završnu, treću fazu tih radova. Do danas međutim, niti se na gradilištu odmaklo išta dalje od stanja kakvo je bilo početkom juna, niti je raspisan tender za treću fazu.

Iz kabineta Kusovca do danas nije odgovoreno na pitanja koja su mu poslale 21.avgusta – zbog čega drastično kasni završetak druge faze radova na saobraćajnici Cacovo i kada se može očekivati njen završetak  i početak radova na trećoj i završnoj fazi te ulice. Izostao je i odgovor na pitanje ko je odgovoran što radovi toliko kasne i odvijaju se vrlo usporeno, te što je Opština Tivat do sada tim povodom preduzela protiv projektanta, odnosno očito nesavjesnog izvođača radova i da li se razmišlja o raskidu ugovora i naplaćivanju penala. Kusovac nije odgovorio zašto i na čiji poziv je Komunalna policija pokušala da ukloni parkirane automobile mještana Cacova sa trotoara uz magistralu, te zbog čega je tako postupljeno imajući u vidu činjenicu da ti građani baš zbog neodgovornosti i nesposobnosti Opštine Tivat da im izgradi DUP-om predviđeni put, nemaju kolski pristup svojim kućama, a time ni mogućnost da na svom posjedu parkiraju svoja vozila.

Bokeljskoj mornarici uručene nove odore

0
Odore

U Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru krajem prošle sedmice realizovan je prvi dio vrlo začajnog projekta za Bokeljsku Mornaricu Kotor. Radi se o projektu izrade odora i djelova odora kao i nabavke replika starinskog oružija, koji je finansiralo Ministarstvo kulture Crne Gore, u iznosu od 30.000 eura, a posredstvom Pomorskog muzeja u Kotoru.

U prostorijama biblioteke Muzeja izvršena je primopredaja završenih odora kao i djelova odora u ukupnom broju od 189 komada.

Izradu odora i djelova odora sa velikim umijećem uradili su Vaid i Nevina Turusković iz Tuzi, koji su poštujući, do tančina stare uzorke nošnji postigli visoki kvalitet izrade kao i ugradnje materijala. Turuskovići su predali odore i djelove odora predstavniku Pomorskog muzeja direktoru Andru Raduloviću uz prisustvo predstavnika Bokeljske mornarice, koji su preuzeli završene komade nošnji visokog kvaliteta izrade. Drugi dio projekta nabavke kvalitetnih replika starinskog oružja biće realizovan do kraja 2018. godine.

Pomorski muzej Crne Gore nastao je iz prvobitne zbirke Bokeljske Mornarice, stoga je i u obavezi da baštini tradiciju očuvanja ove 12 vjekova stare organizacije pomoraca, pa će u dobroj saradnji sa Upravom ove starodrevne organizacije i ubuduće realizovati važne projekte za očuvanje kulturne baštine.

Nove odore i kvalitetne replike starinskog oružja krasit će  svakog mornara i oficira ove najstarije organizacije pomoraca na svijetu.

Pada interneta uzrokovao višesatnu blokadu granice između Hrvatske i Crne Gore

0
Granični prelaz Karasović foto Boka News

Na graničnim prelazima Hrvatske sa Crnom Gorom, Karasović i Vitaljina uslijed pada sistema-interneta noćas je više od tri sata bio blokiran promet prelaska državne granice, kako ulaz tako i izlaz iz Hrvatske.

Višesatni zastoj uzrokovao je kilometarsku kolonu na ulaz u Hrvatsku – prelaz Karasović, koja se protezala do granice sa Crnom Gorom – Debeli Brijeg.

Do pada sistema-interneta došlo je uslijed jakog nevremena, grmljavinskog pražnjenja, koje je oko ponoći zahvatilo to područije.

Saobraćaj je normalizovan jutros oko pet sati.

Dodjeljene nagrade najboljima na regati “Memorijal Spasić i Mašera 2018.”

0

Finalni dan regate “Memorijal Spasić i Mašera”, koja ima višedecenijsku tradiciju jedren je u nedjelju, u organizaciji Jedriličarski klub „Delfin“ iz Tivta. Pored jedriličara organizatora učestvovali su jedriličari iz JK Lahor iz Kotora, JK Jugole Grakalić iz Herceg Novog i JK Jovo Dabović iz Baošića. U klasama Laser Standard, Laser Radial, Laser 4.7 i Optimist nadmetalo se oko 60 crnogorskih jedriličara.

U klasi Optimist u generalnom poretku prvo mjesto je zauzeo Pavle Musić iz JK Delfin, a njegovi klupski drugari Petar Klakor drugo i Vasilije Kurbanović treće mjesto. Njih trojica su i najbolji u konkurenciji Optimista do 12 godina. Nina Strahinja je prva u konkurenciji djevojčica, druga je Romina Racković, obije članice kotorskog JK Lahor, a Tea Čelanović iz Delfina je treća.

U klasi Laser Standard za prva tri mjesta su se izborili Delfinovi jedriličari. Ilija Marković je prvi, Matija Grabić drugi i treći je Frano Tripović. Danilo Jončić je prvi u klasi Laser 4.7, Stefan Anđelić je drugi, obojica iz JK Delfin, a treći je Rober Moris, član JK Jugole Grakalić iz Herceg Novog. U klasi Laser Radial jedriličari JK Delfina drže prve tri mjesta. Irina Kusovac je prva, Tatjana Kusovac je druga, a treći je Jan Spirin.

Nakon poslednje regate na mulu JK Delfin održana je ceremonija dodijele nagrada najboljim jedriličarima. Nagrade su dodijelili Kristina Škanata, PR Porto Montenegra, Nikola Krsmanović ispred Sekretarijata sporta Opštine Tivat, kapetan Lučke kapetanije Bruno Brkanović i Dražen Jovanović, kustos Muzeja pomosrkog nasleđa.

Regata “Memorijal Spasić i Mašera” se organizuje u čast oficira Milana Spasića i Sergeja Mašere, koji su tokom Drugog svetskog rata, odlučili da vojni brod, razarač “Zagreb” potope 17. aprila 1941. godine, kako ne bi pao u ruke italijanskoj mornarici koja se već nalazila na ulazu u Boku Kotorsku o čemu je prisutnima govorio kustos Jovanović i istakao “Oficiri Spasić i Mašera su svojim herojskim podvigom  htjeli da pošalju najjaču i najsnažniju poruku da se za ideale slobode, pravde i poštenja u svakom trenutku treba boriti.” Predstavnici JK Delfin zahvalili su se na podršci Opštini Tivat, Ministarstvu sporta Crne Gore, kao i prijateljima kluba i lokalnim preduzećima.

Prvi dan takmičenja je bio spektakularan. Po izuzetno lijepim uslovima, 6 do 10 čvorova oštrijala i suncu, odjedrene su 3 regate. Planirano je bilo da se odjedre još dvije regate u nedelju, ali osvanuo je kišan dan. Jedriličari su strpljivo čekali vjetar, te u 14 časova izašli na more i po jugozapadnom vjetru odjedrili još jednu regatu.

Takođe u organizaciji JK Delfin, u akvatorijumu Tivatskog zaliva održaće se i Otvoreno prvenstvo Crne Gore u jedrenju u periodu od 14. do 16. septembra 2018.. Pored jedriličara iz domaćih klubova JK Delfin, JK Lahor, JK Jugole Grakalić i JK Jovo Dabović, očekujemo i jedriličare iz Splita, Dubrovnika i Beograda, te će prvenstvo i ovog puta imati međunarodni karakter.

U međuvremenu, jedriličari JK Delfin iz Tivta će predstavljati Crnu Goru na 51. Balkanskom prvenstvu koje se održava u Grčkoj od 3. do 8. septembra.

NP Prokletije postaje centar planinarenja sjevernog dijela Crne Gore

0
Prokletije Maja Jezerce 2694 mnv

Turistička sezona u NP Prokletije ove godine premašila je naša očekivanja. Prešli smo broj turista u odnosu na prošlu godinu za 20 odsto. Očekujemo da ćemo do kraja sezone ugostiti preko 12 -13.000 turista. Uglavnom su turisti iz inostranstva ljubitelji prirode. Naše promotivne aktivnosti u predsezoni su se isplatile. Sve je veći broj turoperatera i agencija zainteresovano za NP Prokletije, planinarske staze i vidikovce Prokletija, izjavio je direktor NP Prokletije Admir Lalić.

Većina turista koji dolaze u NP Prokletije su ljubitelji prirode. Nažalost, infrastruktura kroz park ne dozvoljava porodicama da ovdje dođu, tako da su ljubitelji planinarstva najčešći posjetioci ovdje. Ulaganjem u infrastrukturu, sređivanjem puteva do Hridskog jezera, sređivanjem puta do Grebaja, nadam se da ćemo u sljedećoj sezoni, ugostiti veći broj ljudi i da ćemo našim aktivnostima u post sezoni, nabavkom krplji i promocijom staza, ugostiti još veći broj ljudi i van sezone.

Najčešći posjetioci NP Prokletije su uglavnom stranci: Poljaci, Česi, i iz zemlja EU. Zadnjih godinu dana imamo povećan broj turista iz Rusije, kao i turista iz regiona. U NP se nalaze dva planinarska doma „Branko Kotlajić” iz Beograda i Planinarski dom Karanfili koji svoje članove dovode na vrhove Prokletija  već dugi niz godina.

NP Prokletije je proglašen 2009. godine. Od 2009 – 2015. godine taj broj posjetilaca se kretao uglavnom oko 3.000 turista. Zadnjih par godina konstantno bilježimo rast broja turista zbog pojačane aktivnosti na marketingu i promociji i pojačanog broja turista koji dovode ovdje svoje prijatelje. NP Prokletije postaju ono što mi želimo da budu – centar sjevernog dijela Crne Gore što se tiče planinarenja. Nadamo se da će otvaranjem putnih pravaca broj posjetilaca premašiti sva očekivanja koja su do sada zabilježena.

Početne staze u NP Prokletije koje privlače najveći broj posjetilaca su dolina Grebaje, dolina Ropojane i Bogićevice. U dolini Bogićevice planinari najčešće polaze na Tromeđu, na Hridski i Bogićevički krš, na najveći vrh Kosova Đeravicu, iz doline Ropojane na najveći vrh cjelog masiva Prokletija Maja Jezerce, onda najveći vrhovi Crne Gore Kolate, Maja Rosit, onda tuda prolazi internacionalna planinarska staza vrhovi Balkana, dolina Grebaje koja je najposjećenija ljubiteljima planinarstva i prirode jer ljubitelji planinarstva mogu da ostave svoju porodicu sa djecom na nekom od privatnih eko kampova gdje ima igrališta za djecu i da oni uživaju u vrletima Maja Karanfila, Očnjaka, Volušnice, Popadije i ostalih vrhova kojih je na Prokletijama izuzetno veliki broj.

Na Prokletijama imamo i Kotlove, to je najniži lednik Evrope, na 1.600 metara nadmorske visine koji nije dovoljno istražen. Ove godine je ekspedicija Prokletije Caving exploring iz Poljske u masivu Bjeliča pronašla duboku jamu na kojoj je jezero.

U Centru za posjetioci turisti mogu dobiti mape, iznajmiti bicikle, kupiti suvenire i informisati se o turističkoj ponudi. Imali smo dosta posjeta turista iz Poljske, Češke, Engleske i Amerike, kazao je Miomir Dacić iz Centra za posjetioce u Gusinju.

Jadran Veterani startovali pobjedom na Evropskom prvenstvu

0
Jadran veterani Kranj

Vaterpolisti Jadran Veterana startovali su pobjedom na Evropskom prvenstvu za veterane u Kranju.

Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima za veterane održava se od 26. avgusta do 9. septembra. Vaterpolo je na programu u prvoj nedelji od 26. do 31. avgusta.

Jadran Veterani se takmiče u kategoriji 35 i više godina. Ovo je treće veliko takmičenje na kojem učestvuju Jadran Veterani od svog osnivanja. Zanimljivost je da je ekipa Jadran Veterana prvi veteranski vaterpolo klub u Crnoj Gori koji okuplja bivše šampione u vaterpolu kao i one kojima je vaterpolo u srcu.

Na prethodnom Evropskom prvenstvu za veterane koje je održano 2016. godine u Rijeci, Jadran Veterani su osvojili broznaznu medalju. A prošle godine na Svjetskom prvenstvu u Budimpeši bili su četvrti.

U prvoj utakmici u Kranju Jadran je igrao protiv mađarske ekipe „ESE MASTERS“ i ostvario ubjedljivu pobjedu 9:5. U narednom kolu, u ponedeljak 27.08.2018, Jadran igra protiv španske ekipe „C.D. LARRAINA“ u 14:00 časova, a rezultate uživo možete pratiti na sljedećem linku http://emc2018.microplustiming.com/waterpolo/index_web.php?cat=M35

ESE Masters – Jadran Veterani 5:9 (0:1, 2:0, 1:4, 2:4)

Sudije: JACOBS Bernt (GER), COROLEV Andrey (AUT).
Igrač više: ESE Masters 7(2), Jadran Veterani 8(2).

ESE Masters: MERCZ Adam, SERESS Tibor 1, BANHIDY Attila, SZABOLCSI Zoltan 1, SZABO Gergo 1, KOTELEKY Richard, RULL Csaba, SUTI Gabor 1, MAJOROS Balazs 1, SZOCS Gabor, BUSAK Istvan, KOROS Attila

Jadran Veterani: SPASOJEVIĆ Predrag, MATIJAŠEVIĆ Siniša 3, SUBOTIĆ Bojan, PETROVIĆ Milan 3, MRDAK Darko, VLAOVIĆ Đuro, TIČIĆ Jovo, MITROVIĆ Branko 2, BILIĆ Darko, SLADOVIĆ Zoran, KALEZIĆ Radovan 1, ČEPRNJIĆ Dejan, ANTIČIĆ Andrija.

Risan – Solženicin predstavljen na Rimskim mozaicima

0

„Ne živjeti u laži”, A.I. Solženicin naziv je književno–poetske večeri koja je priređena u subotu na Rimskim mozaicima u Risnu, posvećene 100-godišnjici rođenja Aleksandra I. Solženicina (1918-2018), po sudu mnogih, jednog od najznačajnijih ruskih i svjetskih pisaca prošlog vijeka.

Brojna publika uživala je u sjajnom predavanju prof. dr Siniše Jelušića koji je predstavio Solženicinov lični, psihološki, egzistencijalni put koji je veoma zanimljiv, ima duboku genezu, razvoj sa dubokim unutrašnjim situacijama…

Stradanje velikog pisca uzrokovano je moralnim imperativom koga se držao do kraja života i prema kome je predavanje naslovljeno „Ne živjeti u laži”.

„Solženicin je pisac koji se ubraja u velike klasike ruske literature. On ide uz najveća imenia ruskih pisaca, pa je ove godine proglašen „vijek Solženicina“. Solženicin je kontroverzni veliki autor. Nema onih koji će dovoditi u pitanje njegovo ogromno značenje, ali ima onih koji tom značenju postavljaju izvjesna kritička pitanja i pokušavaju da ga u određenoj mjeri ograniče. Kapitalno njegovo djelo je “Arhipelag Gulag” knjiga koja istražuje logore za disidente koji su procesuirani u sovjetskom režimu godinama nakon Drugog svjetskog rata. Većina disidenata bili su nevini i kažnjeni samo zbog drugačijeg političkog mišljenja. Solženjicin je napisao knjigu prema vlastitom iskustvu, a kod nas je objavljena, prije nekoliko decenija. Bili smo među prvima koji su to objavili što je bilo jako dobro, ali je tada izazvalo diplomatski incident između SSR-a i Jugoslavije“ – kazao je u uvodu prof. dr Siniša Jelušić.

Solženicin – književno–poetsko veče

Prof. Jelušić je ovim predavanjem ukazao na značenje važnih perioda Solženicinovog života: oduševljenje Lenjinom, kritika Staljinovog režima, dugogodišnje političko zatočeništvo u logoru, potom, izgnanstvo iz SSSR-a, afirmacija Zapada i život u Americi, spoznaja i kritika tog sistema, unutrašnji razvoj od ateiste do prihvatanja Boga, do otkrivanja duhovnih vrijednosti…

Postavljanjem teze i pitanja što nama danas govori Solženicin, koja je to poruka koju on nama danas može saopštiti, a koja bi za nas imala bitno značenje, izazvala je interakciju sa publikom koja je aktivno učestvovala u dijalogu.

Osvrnuvši se na aktuelni trenutak i poruku „Ne živjeti u laži”, Jelušić je kazao kako je razgovarao sa mnogim studentima, s obzirom da prati njihov rad i došao do zaključka da je kod najvećeg broja mladih prisutan gubitak smisla.

Moderator večeri bila je prof. Marina Dulović, stihove svojih pjesama kazivao je prof. dr Pavle Popović, a u muzičkom dijelu nastupio je Stefan Peričić – flauta.

Na granicama još uvijek gužve

0
GP Karasović – foto Cropix

Na graničnom prelazu između Crne Gore (Debeli Brijeg) i Hrvatske (Karasović) i dalje su gužve, kako javlja HAK, čeka oko pola sata, kao na ulaz tako i na izlaz.

Dubrovački Centar 112 upozorava da će do 31.10. 2018. četiri puta nedjeljno, od 17:00 do 20:00 sati u trajanju od deset minuta biti zatvorena Jadranska magistrala (DC8) u zoni Aerodroma Dubrovnik, zbog građevinskog miniranja.

Do 30. septembra 2018. zbog građevinskog miniranja povremeno se zatvara cesta kod graničnog prelaza Gornji Brgat, prema Trebinju dva puta nedjeljno između 13:00 i 17:00 sati u trajanu po 20 minuta.

Stigla promjena vremena, vozite oprezno

12
Vrijeme Boka Kotorska - oblačno sa kišom 17.novembar 2014
Vrijeme Boka Kotorska

Danas  će vrijeme u Crnoj Gori biti promjenljivo oblačno i nestabilno, povremeno i mjestimično sa kišom, pljuskovima i grmljavinom.

Na sjeveru, ujutru po kotlinama magla, prijepodne uglavnom suvo uz sunčane periode.

Jutarnja temperatura vazduha 10 do 23, najviša dnevna 20 do 30 stepeni.

Vozite oprezno zbog lošeg vremena

Auto-moto savez Crne Gore (AMSCG) savjetovao je jutros vozačima da zbog najavljenog lošeg vremena voze oprezno, prilagođeno uslovima na putu.

Zbog rekonstrukcije regionalnog puta Krstac – raskrsnica za Lovćen saobraćaj će biti obustavljen od deset do 12 sati i od 14 do 16 sati.

Zbog rekonstrukcije puta Petrovac – Podgorica, od raskrsnice sa obilaznicom Golubovci do raskrsnice sa putem za aerodrom, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Zbog miniranja na južnom portalu tunela Suka autoputa Bar – Boljare, na prvoj sekciji Smokovac – Uvač – Mateševo, saobraćaj će biti obustavljen za sve vrste vozila do 30 minuta u terminima od jedan do pet sati, od deset do 12 sati i od 14 do 16 sati.

Zbog rekonstrukcije mosta “Radovan Pavićević“ na Zeti u Danilovgradu saobraćaj će biti obustavljen. Saobraćaće se preko privremenog mosta za pješake i putnička vozila čije ukupno opterećenje ne prelazi 3,5 tona. Teretni i autobuski saobraćaj preusmjeren je alternativnim saobraćajnicima Podgorica – Spuž i Danilovgrad – Bogetići.

Do septembra se zabranjuje saobraćaj teretnih motornih vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona na djelovima magistralnih puteva Podgorica – Sotonići – Petrovac, Debeli brijeg – Herceg Novi – Kotor – Tivat – Budva – Bar – Sukobin, kao i Podgorica – Cetinje – Budva.

Saobraćaj je zabranjen od 17 do 22 sata svakog dana, osim za vozila sa prvenstvom prolaza, održavanje puteva i PTT instalacija, pomoć na putu, specijalna za prevoz životinja, betona i asfaltne mase, kao i hladnjače koje prevoze lako kvarljivu robu.

Saobraćaj je dozvoljen vozilima za prevoz opasnih materija na dijelu magistralnog puta od Debelog brijeda preko Herceg Novog i Kamenara do kružnog toka u mjestu Lipci.

Džaba “Luštica” kad imamo puteve iz prošlog vijeka

0
Radovi na putu prema Radovićima

Džaba turistički kompleksi „Luštica Bay“ ako Crna Gora i dalje u najvećem dijelu zemlje ima saobraćajnu infrastrukturu iz prošlog vijeka sa kojom daleko od toga da može graditi reputaciju elitne turističke destinacije, naveo je danas šef Medijskog tima URA Bojan Jevrić.

On kaže da nije fer da se država prema turizmu, koji je najznačajnija grana naše privrede i donosi oko 24% BDP-a odnosi na krajnje neodgovoran način.

„Neodgovaran u smislu jasne vizije o tome kuda treba da ide crnogorski turizam. Ako želimo da i dalje gradimo vašarski turizam sa kolonama automobila na putevima iz prošlog vijeka onda je u redu da situacija ostane kakva jeste. Ako želimo da se odgovorno odnosimo prema najprofitabilnijoj grani privrede onda bi makar za početak morali uraditi sve kako bi turistima omogućili adekvatnu infrastrukturu“, navodi Jevrić.

Tvrdi da je vlast bez vizije, olako ušla u megalomanski i skupi projekat prevashodno parčeta autoputa, a da pritom nema jasnih garancija da li će taj autoput biti spojen sa nekim koridorom autoputa i da li će biti isplativ.

„Pritom ostaju putevi iz prošlog vijeka duž primorja u koje se ne ulaže i koji godinama, pa tako i ove, turiste „počaste“ po nekoliko časova čekanja u kolonama automobila. Nadležni se prema tom problemu i dalje prave slijepi. Takva slika neće uticati na turistu da stekne osjećaj da je posjetio elitnu turističku destinaciju“, navodi on.

Dodaje da smo kao godinama unazad turiste dočekivali sa istim problemima – nedostatkom vode u nekim primorskim opštinama, prenatrpanom ugostiteljskom ponudom u starim jezgrima gradova na primorju i vašarskom slikom turističke ponude.

„Ipak gorući problem jeste nedostatak saobraćajne infrastrukture koja je velikim dijelom iz prošlog vijeka i koja ne odgovoara potrebama savremenog trenutka i  većem broju turista koji posjećuju našu zemlju. Kad bi se imalo sluha i osjećaja taj bi problem mogao biti riješen a slika koju bi turisti nosili sa sobom bila bi neuporedivo bolja“, zaključuje Jevrić.