Trebinje privlači turiste iz cijelog svijeta

0
Trebinje

Prema podacima Turističke organizacije grada Trebinja, prošle godine je zabilježena rekordna turistička sezona u centru istočne Hercegovine, pišu Večernje novosti.

 Evidentirano je 93.929 noćenja, što je rast za oko 36 odsto u odnosu na 2017. Broj registrovanih noćenja domaćih turista iznosi 30.074 ili 32 odsto, a inostranih 63.855 ili 68 odsto.

Najveći broj turista došao je iz Turske (22 odsto), Srbije (17), Francuske (10), Grčke (9), Južne Koreje i Španije po četiri odsto…

– Kao i prethodnih godina, Trebinje su grupno i individualno posećivali turisti iz svih dijelova svijeta, a lani naš grad je posjetilo 15.685 turista iz 90 zemalja svijeta. Najviše njih dolazilo je iz Srbije, Nemačke, Rusije, Austrije, Francuske – istakao je Marko Radić, direktor TO Trebinje.

Proporcionalno uvećanju broja noćenja, došlo je i do povećanja iznosa prikupljene boravišne takse, te je na konto toga Turistička organizacija inkasirala 151.090 maraka.

Trebinje

– Turisti su najčešće posjećivali i obilazili manastire, crkve, spomenike, Stari grad – Kastel sa džamijama, Muzej Hercegovine, Perovića/Arslanagića most. Takođe, vinski podrumi, ali i restorani i konobe sa nacionalnom kuhinjom iza sebe imaju veoma uspješnu godinu, s obzirom na izuzetnu posjećenost – dodao je Radić.

Jedan od zaštitnih znakova Trebinja je gradska pijaca u hladu stogodišnjih platana, koja je posebno zanimljiva svima koji dođu u centar istočne Hercegovine. Poseban “šmek” Trebinju poslednje dve godine dao je i novoizgrađeni sportsko-turistički kompleks “Grad sunca”, koji je doprineo obogaćivanju turističke ponude.

– Oblast turizma u Trebinju kontinuirano ide uzlaznom putanjom sa znatnim procentima uvećanja obima turističkog prometa, čime naš grad spada u red brzo rastućih turističkih destinacija – zaključio je Radić.

Trebinje

Sudeći i po januaru ove godine, dobra turistička sezona može se očekivati i u 2019. Na ulicama Trebinja primjetno je veliki broj stranih grupa, a najčešći gosti u ovim zimskim danima su Norvežani, koji ne kriju oduševljenje Hercegovinom.

Najčešći gosti u zimskim danima su Norvežani

– Utisci su zaista pozitivni. Došli smo na odmor u Hrvatsku, a izlet u Hercegovinu zaista je nešto što nismo očekivali, jer o poznatim turističkim destinacijama, kao što je Dubrovnik ima dosta informacija, dok je Trebinje pozitivno iznenađenje – rekla nam je jedna Norvežanka.

GUŽVE NA PRELAZIMA

Promet na graničnim prelazima u blizini Trebinja – Klobuk i Zupci prema Crnoj Gori, i Ivanica ka Hrvatskoj, u porastu je. U prošloj godini preko tih prelaza ušlo je u Hercegovinu 809.830 osoba, što je za oko 14 odsto više nego godinu pre. Tokom ljeta na tim prelazima se stvaraju gužve, pogotovo prema Hrvatskoj.

SMJEŠTAJ

Trebinje raspolaže sa oko 2.000 registrovanih smještajnih jedinica u 13 hotela, četiri motela, dva hostela, dvije vile, tri prenoćišta, jednom kampu, Đačkom domu i preko 50 registrovanih smještajnih objekata u privatnom vlasništvu.

/Dubravko Curać/

Najveći svjetski podvodni tematski park

0
bahrain-boeing-dive

Bahrein (država Srednjeg Istoka) planira izgraditi najveći podvodni tematski park na svijetu s potopljenim Boeingom 747 kao središnjim dijelom parka.

Prema državnoj novinskoj agenciji Bahrein (BNA) podvodni tematski park će zauzeti ukupnu površinu od 100.000 četvornih metara. Eko prijateljski projekt kojega je najavio predsjednik Vrhovnog vijeća za okoliš Bahreina, šeik Abdullah bin Hamad Al Khalifa, rezultat je partnerstva između spomenutog Vijeća, Uprave za turizam i izložbe u Bahreinu (DTEA) te privatnog sektora. Na ronilačkoj lokaciji će se nalaziti 70 metara dugačak Boeing 747, najveći zrakoplov koji je ikada bio potopljen. Prema BNA, lokacija je dizajnirana da priušti svima maksimalno iskustvo ronjenja.

Ostale značajke uključuju potopljenu repliku tradicionalne bahreinske trgovačke kuće biserima, umjetne koraljne grebene i druge skulpture koje su postavljene pod vodom kao sigurno utočište za rast koralja i kao stanište morskih životinja. Šeik Abdullah je u priopćenju izjavio kako Bahrein vjeruje da će projekt privući ljubitelje ronjenja iz cijelog svijeta, kao i pomoći istraživačima u dobivanju informacija i podataka o morskoj ekologiji i biologiji. BNA također govori o skorom završetku projekta te prenosi informaciju o otvorenju za javnost prije ljeta, a mi ćemo vas obavještavati o daljnjim informacijama.

U Mamulu ove godine ulažu četiri miliona

0
Mamula

Pripremni radovi na tvrđavi Mamula, odnosno ostrvu Lastavica koje se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv, biće završeni do marta, a uz njih će istovremeno biti napravljena uzorna soba kao prezentacija kapaciteta budućeg hotela.

To se, pišu Dnevne novne, navodi u godišnjem izvještaju o realizaciji ugovora o dugoročnom zakupu ovog lokaliteta u hercegnovskoj opštini.

Takođe se precizira da će građevinski radovi na lokaciji početi u drugom kvartalu ove godine, odnosno nakon kraja marta. Prema informacijama koje je dao investitor, Orascom Hotels Management Mamula Montenegro, tokom radova biće uložena četiri miliona eura.

U ovoj godini planirani su adaptacija i proširenje pristaništa u naselju Mirište, uz planirana ulaganja od 160.000 eura. Radiće se i na obezbjeđenju napajanja i potrebnim priključcima za električnu energiju na obližnjem rt Arza, za koje će biti dato još pola miliona eura.

Prošle godine na Lastavici su nastavljeni pripremni radovi za turistički kompleks, preciznije hotel-muzej “Mamula” sa pet zvjezdica, koji je dobio status objekta od opšteg interesa.

Kada su u pitanju finansijske obaveze i investicije u istom periodu, zakupac je uplatio godišnju zakupninu od 47.772 eura, a uložena su još 869.932 eura. Od početka aktivnosti na ovom projektu, utrošena su 2,103 miliona eura, mahom za izradu projektne dokumentacije, nabavku opreme, pripremne radove, plate zaposlenima i angažovanje konsultanata.

Kompanija Orascom Development Holding sa sjedištem u Svajcarskoj, potpisala je u februaru 2015. godine sa Vladom ugovor za 49-godišnji zakup 31.848 kvadratnih metara sa isključivim pravom korištenja morskog dobra koje mu pripada.

“Investiciona obaveza zakupca iznosi 15 miliona eura, a rok za završetak radova je 18 mjeseci od datuma početka radova. Investicionim programom definisana je rekostrukcija u 23 hotelske sobe, četiri ugostiteljska objekta, spomen-sobu za posjetioce, recepciju, spa centar, pristanište dva bazena, dvije kaskade sa recikliranom vodom, klub za vodene sportove, centralizovanu kuhinju i infrastrukturne objekte rezervoar za pitku vodu i otpadnu vodu i trafostanica sa agregatom, kao i drugi prateći sadržaji”, detalji su projekta rizorta koji će kreirati i 200 radnih mjesta.

Kako se navodi, projekat kojim upravlja kompanija Orascom Hotels Management Mamula Montenegro treba u prvih deset godina Vladi da donese 7,5 miliona eura različitih prihoda, ne računajući zakupninu.

Kotor i zvanično na EBD listi 15 najboljih evropskih destinacija u 2019.

0
KOTOR EBD 2019.

Kotor je, nakon glasanja za najbolju evropsku destinaciju, u konkurenciji među 20 gradova zauzeo 13. poziciju i plasirao se ispred Firence, Rige, Pariza, Londona, Beča, Brisela i Berlina, svrstavši se na zvaničnu listu 15 najboljih evropskih destinacija – European Best Destinations 2019.

U glasanju su učestvovali ljubitelji kulturnog turizma iz 153 zemlje svijeta, a na zvaničnom sajtu EBD navedeno je da je Kotor „idealna destinacija za one koji traže autentičnost i novo iskustvo”, kao i „odličan izbor za one koji se ne mogu opredijeliti između sunčanja tokom opuštajućeg odmora i otkrivanja kulturno-istorijskog naslijeđa, porodičnog odmora ili romantičnog putovanja”.

Naglašavajući da je Kotor pogodan za svakoga, EBD poručuje da se odustane od velikih prijestonica i pronađe miran odmor u Kotoru. Kriterijumi za uvrštavanje na ovu listu podrazumijevaju da je riječ o destinaciji kulturnog turizma sa najboljim odnosom raznovrsnosti ponude, dostupnosti i cijene.

Na vrhu liste najboljih evropskih destinacija našla se Budimpešta, koja ima najbolji spoj kulturnih sadržaja, gastronomske ponude, termalnih voda i znamenitosti svjetske baštine.

EBD je organizacija sa sjedištem u Briselu čija je uloga promocija kulture i turizma u Evropi, a u partnerstvu sa više od 300 turističkih predstavništava i EDEN mrežom Evropske komisije, djeluje u pravcu boljeg upoznavanja sa potencijalima evropskih destinacija.

Crna Gora – Počelo 3D geofizičko istraživanje podmorja

0
Počelo prikupljanje 3D geofizičkih podataka na blokovima 30 i 26

Nakon uspješno završenog testiranja i kalibracije opreme, počelo je 3D geofizičko istraživanje crnogorskog podmorja na blokovima 30 i 26, koje vrši norveška kompanija PGS za potrebe koncesionara Energean, saopšteno je iz Uprave za ugljovodonike CG.

Planirano je da geofizičko istraživanje traje osam dana rada, ukoliko sve bude po planu i vremenski uslovi to dozvole.

Od 7. do 9. novembra brod Ramform Titan je pripremao aktivnosti za prikupljanje podataka.

“Priprema je obuhvatala spuštanje u vodu 14 strimera dužine po 6.5 kilometara i prateće opreme, neophodne da bi se dobio reflektovani signal od različitih geoloških slojeva u podmorju. Nakon toga, izvršena je kalibracija i finalno testiranje opreme kao uvod u početak 3D geofizičkog snimanja”, navodi se u saopštenju.

Kako podsjećaju istraživački brod Ramform Titan je uplovio u crnogorske vode 6. februara 2019. godine u 7 sati. Taj brod za prikupljanje podataka prate dva broda za podršku- Sanco Sea i Thor Freya.

“Sve mjere zaštite životne sredine i monitoringa parametara životne sredine sprovode se u skladu sa smjernicama iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu ovih aktivnosti, koji je usvojen od strane Agencije za zaštitu prirode i životne sredine”, saopšteno je iz Uprava za ugljovodonike.

Monitoring nultog stanja parametara životne sredine, koji uključuje stanje i kretanje morskih sisara i reptila kao i istraživanje ribljeg ulova, obavljeno je prije početka istražnih aktivnosti.

Kako je saopšteno iz Uprave za ugljovodonike ista ispitivanja biće sprovedena i naredne godine u isto vrijeme kako bi se rezultati mogli uporediti.

Na Ramform Titan-u se nalazi službenik za kontrolu stanja životne sredine i komunikacije (Environmental Control and Communication Officer- ECCO) kako bi se osiguralo poštovanje propisa i uslova definisanih odobrenim Elaboratom.

“Takođe, na brodu za 3D geofizičko snimanje nalaze se i četiri specijalno obučena i licencirana posmatrači morskih sisara i kornjača, kao i dva operatera koji vrše posmatranje putem najsavremenije opreme za pasivni akustički monitoring. Na brodovima za podršku su prisutna i dva službenika za komunikaciju sa ribarima. Geofizička istraživanja prate i predstavici Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju i Uprave za ugljovodonike koji se nalaze na istraživačkom brodu”, navodi se u saopštenju.

Promovisan “Hercegnovski rječnik romanizama” autorice Marine Stanišić

3
Promocija Hercegnovski rječnik romanizama – foto FB

“Hercegnovski rječnik romanizama” autorice Marine Stanišić  promovisan je u subotu u Gradskoj kafani u Herceg Novom.

Rječnik sadrži šest tematskih cjelina uz adekvatnu akcentuaciju, (Dični Novljani i Novljanke, Novi grad- bokeški dom, palace, crkve, vjeroispovjesti, fortece, kale i kalete; Čuvena aromatična novska kužina; Flora i fauna Boke; More-modri rumor vječnosti i Novske zanimacije, rabote I divertiškanja), etimologiju i bogate primjere, a nisku od šest hiljada riječi autorka je sabirala, po riječima novinarke Vitke Vujnović, cijelog  života, “pamteći one koje su izgovarane u njenoj porodici i okruženju kao svakodnevne. Kasnije ih je godinama bilježila, akcentovala, objašnjavala  dodajući priče tamo gdje su riječi to tražile i zasluživale”.

„I kao što ribari SALPAVAJU PARANGAL na barku, Marina je iz mora riječi  – SALPAVALA  i ŠTIMALA kao pravi ŠTIMADUR  one  koje  čuvaju nekadašnju novsku svakodnevicu. Ponovo nađene, one su postajale dragocjenije,  začin svakom kazivanju, iznenađenje. Marina je u ovo LIBRO smjestila  nisku od šest hiljada bisera i sačinila   rječnik koji možete čitati i kao zbirku priča o tome kako je nekad živjela KOMUNITAD novska“ kazala je Vujnović.

Kroz ovu knjigu, po riječima Vujnović, Marina je vratila riječi koje smo tražili i nismo nalazili, koje smo znali pa zaboravili,  koje smo izgovarali kao pjesmu a sada ih izgovaramo rijetko, nesigurno i pomalo zagrcnuti.

Promocija Hercegnovski rječnik romanizama foto FB

„A tih šest hiljada riječi koje je Marina sabrala liče na nas, na Novi na Boku. One mirišu kao novski đardini. One nose MODRI RUMOR VJEČNOSTI, melodije iste kao sve pjesme i tišine mora pod Novim.  Zašto ih onda ne prigrliti i govoriti što češće?  Ili je ovo pitanje uz RIZNICU OD RIJEČI – što jeste Marinin rječnik –  savim izlišno? –zaključila je Vujnović.

Književnik Nikola Malović je ocijenio da Marina Stanišić i nije jedina Novljanka koja je mogla da napiše ovaj Rječnik, ali da svakako  pripada posljednjoj generaciji koja je to mogla.

„Ovaj Rječnik možemo koristiti kao udžbenik da povratimo naš govor iz prošlosti“ –rekao je Malović.

„Mnogi su pitali i zamijerali da Marina hoće da plagira Srđana Musića, u stvari je Marina napravila Rječnik koji nadilazi Musića, budući da je Musić napisao Rječnik koji naučno determiniše govor novskog kraja, a Marina mu je udahnula duh, zbog toga što prvi Rječnik, uslovno rečeno nije imao toliko  primjera, a Marinin obiluje i po tome je životan“  –kazao je Malović.

Promocija Hercegnovski rječnik romanizama foto FB

U prvoj cjelini su dični Novljani i Novljanke (rječnik dobrih i loših osobina, rječnik mode, rječnik osobina i karaktera, rječnik bolesti), drugu čini . Novi grad (bokeški dom, palace, fortece, kale i kalete) Belavista, Forte (di) mare, Kala longa, Tora (184), Topaljska komunitad, Lazaret, novske skale i skalinade, Španjola, fortece, gradska vrata, Škver (ali kazuje i o gradskoj pjaci, oriđinalima, starim meštrima, ikonopiscima, profesorima, školama od najranijih vremena, turizmu, starim hotelima, gradskoj muzici, pozorištu, mažoretkama…).

Treća cjelina je riječnik čuvene i aromatične novske kužine, , četvrta je flora i fauna Boke, peta more, a šestu čine novske zanimacije, rabote i divertiškanja.

Malović je kazao da Stanišić sabira i riječi  koje ne doživljavamo kao romanizme: balkon, baraka, cimenat, draperija, fontana, katanac, magacin, malj, naftalin, pergola, plafon, konzerva, omlet, oval, kapetan, oseka, pirat, zatim one koje  danas zvuče kao da su iz iskrivljenog engleskog: Šijenca (science, nauka: Neka je dotur od šijence, ma mi ide na nerve), možemo naći zanimljive  glagole,  pridjeve i imenice.

Promocija Hercegnovski rječnik romanizama foto FB

„Od ovih rječnika romanizama svaki čitalac može da napravi vlastiti, samo ako podvuče i grupiše riječi iz oblasti koja ga zanima. Tako iz ovoga ili iz ovih rječnika mogu da nastanu, i Novski rječnik loših ljudi, i Novski rječnik zdravlja, i mode, i Ribarski rječnik, i Rječnik flore, i Rječnik faune… Da se riječima mogu podići dva spomenika, dokazuje knjiga „Hercegnovski rječnik romanizama“ Marine Stanišić, u kojoj je autorka predstavila monumentalnu kolekciju slanih riječi i izraza, i tom knjigom sebi podigla spomenik. Ovako promišljen koncept do sada nismo imali „ –zaključio je Malović i poručio da će knjiga Marine Stanišić biti u prodaji u Knjižari “So”.

Marina Stanišić- foto Knjižara So

Autorka “Hercegnovskog rječnika romanizama” se zahvalila svima koji su pomogli da knjiga izađe iz štampe, Opštini Herceg Novi, preduzećima “Vodovod”, “Radijus”, “Val Gojković”, “Palikuća Comp” , recezentima, književniku Nikoli Maloviću i prof. dr Ratku Božoviću, starim Novljanima, posebno, kako je istakla, Anki Seferović i Tonćiju Đečeviću.

U okviru promocije održano je i veče bokeških gulozeca sa sa slanim i slatkim tradicionalnim specijalitetima koje je uz autorku pripremile prijateljice, vrijedne Novljanke.

Marina Stanišić, diplomirana je filološkinja( engleski I italijanski jezik). Do sada je objavila dvije knjige – GULOZECE IZ BOKEŠKOG KUVARA – obuhvativši i njima ne samo gastronomiju već i tradiciju i običaje. Stalni je učesnik stađunskih fešti NVU Ruke, pridružuje se humanitarnim akcijama, organizovala je pokladske večeri, predstavnik je NVO Bokeška gulozeca.

Budva – Promovisan roman “Zabluda Svetog Sebastijana”

0
Promovisan roman “Zabluda Svetog Sebastijana”

U Narodnoj biblioteci Budve u subotu je promovisan je roman autora Vladimira Tabaševića  “Zabluda Svetog Sebastijana” koji je ovogodišnji laureat NIN-ove nagrade za najbolji roman u 2018.godini.Na budvanskoj promociji je pored autora govorila prof.dr Slavica Perović, a moderatorka je bila Stanka Stanojević.

Istakavši da je roman Zabluda Svetog Sebastijana nadasve roman o jeziku, prof. dr Slavica Perović je na promociji kazala: “Roman je i sjećanje na jezik u ratno doba dok dječak Dino odrasta u svim vrstama neregularnosti. Idejni fil rouge je žrtvovanje otjelotvoreno kroz Svetog Sebastijana s koje god strane njegovu žrtvu da sagledavamo. Metaforizovan, dat je kroz ježa, tako je, kažu, izgledao Sveti Sebastijan ukrašen mnogobrojnim strijelama od kojih je izdahnuo.” Malo gdje je u savremenoj literaturi, ističe Perović, gradivna materija jezika od koje je sačinjen roman tako vidljiv kao u tekstu Zabluda. A da čitalac ne bi bio doveden u zabludu, mora naučiti da čita: “Jedno podsjećanje bez učitavanja proporcije. Da nismo Pita Mondrijana naučili da čitamo u apstraktnom ključu, njegove slike, Kompozicija II, naročito (revolucionarno platno “Kompozicija II u crvenom, plavom i žutom”), bile bi neka crvena, plava i žuta polja zaključana u crnim rešetkama. Mali je to trud kojičitalac mora da uloži s obzirom na to da je on na drugom kraju teksta, bez kojeg je pitanje da li bi roman postojao, ili na drugom kraju batine, zavisi kako se čitalac prema tekstu u svojoj recepciji odnosi.

Kao svoj doživljaj romana Zabluda Svetog Sebastijana, Slavica Perović navodi: “Tema odrastanja kroz postupak sjećanja i naraciju koja odražava skokovitost i nepouzdanost samog sjećanja uz priču koju priča jedan zbunjeni, po definiciji nepouzdani pričalac, već je dovoljno za veoma uzbudljivo štivo. Po prirodi svoje sumanitosti njemu je logika vremenske ravni izvrnuta pa je “godina: devedesetmrtva, otprilike, alii tačno”, a “rat, međutim, još uvek, nikada neće početi”. Ni prostorna ravan mu nije bolja: “Svaki vodopad presuši pre nego padne” i čitalac se onda pita o logici broja glava ičešljeva , vezi između toga dvoga, i gdje se ona zaturila. I da nam Tabašević nije rekao da je pričalac lud, mahnit i proklet, znali bismo, sumanute su mu i vertikala i horizontala, sve je nekako plivajuće i plutajuće i naizgled nepovezano, sve je u tekstu i jeziku koji iznenađuje, plijeni i očarava.”

Promovisan roman “Zabluda Svetog Sebastijana”

Moderatorka Stanka Stanojević je iznijela impresije o romanu: “Karakteristika stila ovog romana koji možemo nazvati i lirskim posebno njegov prvi dio, jeste upravo poetizovan jezik u kojem se često čuju aliteracije, koje ritmički organizuju rečenice koje teku kao rijeka, što na nivou značenja svakako ima dublje odbljeske poput  onih ježeva koji su jedna metaforična konstanta djela, zatim pisanje po principu asocijacija i tok svijesti (kao njihanje ljuljaške)  što podsjeća na književni nadrealizam posebno ako uzmemo  u obzir  tačku gledišta iza koje stoji katkad podvojenost i višestrukost, alter ego… kao da je tačka gledišta, taj jež ponovo,  transponovan u likove, ali i njihov zajednički sadržitelj.”

Nakon uvoda nastavljen je razgovor sa autorom Vladimirom Tabaševićem.

Tradicionalna regata 45. Mimoza kup

0
Tradicionalna regata Kup mimoze održana je u subotu 45. put u akvatorijumu hercegnovskog zaliva, u okviru sportskog programa 50. Praznika mimoze.
Iako vjetar nije bio najpovoljniji, takmičenje koje predstavlja početak jedriličarske sezone u Crnoj Gori uspješno je završeno, čime su potvrđeni iskustvo i organizovanost domaćina iz Jedriličarskog kluba “Jugole Grakalić”.
“Ova regata je jedna ozbiljna tradicija i jako smo ponosni na to što se pratimo sa Praznikom. Ovo je za nas jubilej, 45. godina i nadamo se da će da traje još dugo”, rekao je direktor JK “Jugole Grakalić” Predrag Peco Vukčević.
Regata je okupila tridesetak učesnika iz klubova Boke Kotorske: “Delfin” iz Tivta, “Lahor” iz Kotora i novski “Jugole Grakalić”. To su klubovi koji čuvaju tradiciju ovog sporta i takmiče se u ligi Crne Gore, objašnjava Vukčević
“Tradicija ovog sporta i ove vještine izgradila je Boku Kotorsku. Njena istorija počiva na ovoj vještini. Mi želimo da sačuvamo ovaj sport i prenosimo ga na buduće generacije, da znaju kako se nakada plovilo i kako se gradila Boka”, istakao je Vukčević govoreći o tradiciji Kupa mimoze u jedrenju.
Kup mimoze – regata
U klasi Optimist u ukupnom plasmanu prva tri mjesta zauzeli su članovi JK “Delfin”: prvo Pavle Musić, drugo Petar Klakor, a treće Vasilije Kurbanović. Među djevojčicama u ovoj klasi najuspješnija je bila Nina Strahinja iz JK “Lahor”, za njom Romina Racković iz istog kluba, a treća je Tea Čelanović iz JK “Delfin”. U konkurenciji do 12 godina u klasi optimist najbolji su bili Petar Klakor iz JK “Delfin”, Viktor Lesjak takođe iz “Delfina” i Nina Strahinja iz “Lahora”.
U klasi Laser standard prva nagrada pripala je Iliji Markoviću iz JK “Delfin”, druga Miloš Tripoviću iz JK “Delfin”, a treća Luki Ognjanoviću iz JK “Lahor”.
U klasi Laser 4.7 prvo mjesto pripalo je Danilu Jončiću iz JK “Delfin”, a drugo i treće njegovim klupskim kolegama Stefanu Anđeliću i Nikoli Goluboviću.

Čišćenje oceana od plastike, za sada, na čekanju

0
ocean-cleanup

Čišćenje oceana od plutajućih nakupina plastičnog otpada pokazalo se puno većim izazovom za mladog Boyana Slata čiji je projekt The Ocean Cleanup, s velikim nadama, startao u listopadu prošle godine. No ubrzo su se pojavili problemi koji su prvi „čistač oceana”, nazvan Wilson, stavili van funkcije, piše portal Tris.com.hr.

Konstrukcija plutajućih cijevi u dužini 600 metara-“Wilson”, porinuta je krajem prošle godine sa ciljem da dođe do najveće nakupine plutajućeg otpada u oceanima- “Great Pacific Garbage Patch” (površine 1,6 milijuna četvornih kilometara sa oko 1,8 trilijuna komada plastike). I u tome se uspjelo no vrlo brzo se pokazalo kako “Wilson” ima svojih slabosti.

Ambiciozan projekt The Ocean Cleanup, koji se uhvatio u koštac sa rješavanjem problema čišćenja mora i oceana od plastičnog otpada, pomno je planiran godinama. Testirano je 273 modela i 6 prototipova “čistača” kako bi se došlo do konačne verzije-modela nazvanog “Wilson” koji je pogonjen morskim strujama i vjetrom i stigao do tisuće tona razasutog plastičnog otpada u Pacifiku. Prvi su dani obećavali i činilo se kako sve funkcionira. Plutajuće cijevi su tvoreći širok luk skupljale otpad, koji se, prema planu, trebao odvoziti brodovima svakih pet mjeseci.

No četiri tjedna od porinuća počinju i prvi problemi jer prikupljeni otpad “Wilson” nije u potpunosti uspijevao zadržati. Tim okupljen u The Ocean Cleaup projekt, pod vodstvom Boyana Slota, zapravo nikad nije ni tvrdio kako će prvi pokušaj čišćenja oceana proći bez problema. Već u samom startu jasno su kazali kako se nadaju da su uspjeli predvidjeti sve moguće slabosti i rizike te priznali kako nema garancije da će “Wilson” funkcionirati kako je zamišljeno.

Bio je to prvi takav “čistač” i prvi pokušaj koji ni u kom slučaju ne treba otpisati. Na greškama se uči!

Iako je tehnologija “čistača” izgrađena na jednostavnim principima njegovo funkcioniranje nije. Pokušavajući riješiti problem, tim iz The Ocean Cleanup projekta zaključio je kako se sustav povremeno kreće presporo (da biste uhvatili plastiku, potrebna je razlika u brzini, u kojoj je sustav brži od plastike). Analizirajući kompjuterski model pronađeno je i rješenje koje je značilo širenje luka za 60-ak metara što je teoretski trebalo imati učinak na brzinu sustava jer će povećati površinu sustava izloženog vjetru i valovima koji su pokretačka snaga sustava.

No prije nego što su mogli testirati nova rješenja došlo je do “kvara” na sustavu odnosno do odvajanja jednog dijela zbog čega je odlučeno kako će se “Wilson” morati vratiti u luku. Nije to bila laka odluka za Boyana Slata koji se našao pred još jednom preprekom u realizaciji svoje zamisli.
-Shvaćamo da su ovakve poteškoće neizbježne kada se nova tehnologija ubrzano razvija. Povratak u luku omogućuje nam nadogradnju sustava s ciljem rješavanja problema sa zadržavanjem plastike. Vraćamo se i sa terabajtima podataka koje ćemo u narednim tjednima i mjesecima koristiti kako bismo razvili potrebne nadogradnje, izvijestio je Boyan Slat.

Tim Ocean Cleanupa sa Pacifika se vraća i sa oko 2 000 kg plastike koju su, u nekoliko tjedana, prikupili kombinacijom sustava za čišćenje i mrežnog ribolova. Kada “čistač” profunkcionira, trebao bi prikupljati oko 1000 kilograma otpada tjedno, dodaje Slot koji vjeruje kako će u ovoj godini nastaviti sa čišćenjem GPGP-a (Great Pacific Garbage Patch).

Sve je više vjetroelektrana na moru, da li ćemo ih imati i u Crnoj Gori?

0
Vjetrogeneratori na moru, ilustracija (David Kaspar, Pixabay)

Kapaciteti vjetroelektrana na moru (offshore) povećani su u Evropi 18 odsto u prošloj godini, na 18,5 gigavata (GW), a u ovoj godini očekuje se njihov dalji rast, pokazuje izvještaj udruženja Wind Europe.

U Evropi je prošle godine instalirano 2,6 GW novih kapaciteta za proizvodnju struje iz offshore vjetroelektrana, te je završeno 15 novih offshore vjetroektrana. Od toga najveći dio kapaciteta – 85 odsto – otpada na Veliku Britaniju i Njemačku, koje su instalirale dodatnih 1,3 GW kapaciteta.

U izvještaju se još navodi i da se trenutno u Evropi gradi šest vjetroelektrana na moru, a 12 novih projekata je prošle je godine ušlo u finalnu fazu odlučivanja o investiciji, što odgovara dodatnih 4,2 GW kapaciteta i 10,3 milijarde eura ulaganja, javlja SEEbiz.

Isto tako, prošle je godine prosječna veličina turbine na moru bila 6,8 megavata, što je 15 odsto više u odnosu na godinu ranije.

U Crnoj Gori imamo vjetropark na Krnovu a odnedavno je u probnom radu i onaj na Možuri iznad Ulcinja.

Da li ćemo vidjeti u budućnosti i vjetrogeneratore koji “vire” iz crnogorskog mora, vidjećemo, ali će ta ideja sigurno naići na otpor pojedinaca i organizacija koje se bave zaštitom životne sredine.