Ugašen je požar koji je izbio na plovilu “Solino”, dužine 12 metara, kod Ostrva Cvijeća, dok je jedna osoba povrijeđena. Požar je izbio na plovilu koje je bilo udaljeno oko 100 metara od obale, a posada je prijavila da je požar izbio u mašinskom dijelu, nakon čega su sve nadležne službe odmah reagovale.
Pored pripadnika Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama na teren su izašla plovila i vatrogasci iz marine Luštica Bay i Porto Montenegro, dok je brod EKO-1 angažovan radi prevencije mogućeg zagađenja mora.
Požar je brzo lokalizovan i ugašen a zahvaljući koordinaciji nadležnih, plovilo upućeno na siguran vez, bez posledica po životnu sredinu. Dalje radnje na utvrđivanju uzroka požara će obaviti nadležne inspekcije.
Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama zahvaljuje svim učesnicima u akciji na brzoj i efikasnoj reakciji.
U okviru projekta Podvodni kulturni predjeli Crne Gore, koji od 2023. realizuju Centar za arheologiju, Institut za Interdisciplinarne i Multidisciplinarne Studije, Univerziteta Crne Gore i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, Sektor za hidrografiju, digitalno su dokumentovane olupine ratnih brodova SS Maria Pompei i SS Carlotta, potopljene u Drugom svjetskom ratu, kao i dva za sada ne identifikovana plovila.
U okolini Budve, na dubinama od preko 70 metara, nalaze se ostaci četiri broda sa burnom istorijom, čije su sudbine povezane sa minskim poljem iz 1942. godine. SS Carlotta, izgrađena 1914. godine u Škotskoj, potonula je 19. juna 1942. godine nakon što je, tokom plovidbe na liniji Bar–Dubrovnik, udarila o minu. Tokom dvadesetih i tridesetih godina mijenjala je vlasnike i imena (Jorkdal, Kopernik), a 1937. godine prepravljena je u motorni brod i stavljena u službu italijanske kompanije za plovidbu Mediteranom. Samo nekoliko mjeseci kasnije, 23. oktobra 1942. godine, u istom minskom polju stradala je i SS Maria Pompei, teretni parobrod izgrađen 1909. u Engleskoj, koji je tokom svoje duge službe promijenio više vlasnika i imena (Quickstep, Most, Aboran).
Carlotta 2D
U Drugom svjetskom ratu korišćena je za potrebe italijanske mornarice duž jadranske obale. Obje olupine je otkrio, prvi istražio i opisao ih u knjizi “Podmorje Crne Gore”, pisac, istraživač i tehnički ronilac Dragan Gačević iz Herceg Novog, Pored dve olupine dobro očuvane strukture, snimljeni su ostaci dva plovila u istom regionu za koja se pretpostavlja da predstavljaju italijanske brodove Antonio Landi i Maria Asunsata, iako ta identifikacija još uvek nije potvrđena.
Digitalno snimanje sprovedeno je uz pomoć savremenog multibeam echosounder (MBES) sistema NORBIT iWBMS, montiranog na istraživačkom plovilu Sejong, kojim upravlja Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore. Ovaj sistem omogućio je visokorezolucijsko trodimenzionalno prikazivanje i precizno mapiranje brodskih olupina. U dokumentovanju i obradi podataka su učestvovali hidrografi Luka Ćalić i Radovan Kandić, i podvodni arheolozi Filip Popović i Darko Kovačević.
Prvo sonarsko dokumentovanje ovih lokaliteta obavio je RPM Nautical Foundation 2010. godine sa istraživačkim brodom Herkules, čiji su podaci poslužili kao važna referentna tačka za analizu i identifikovanje promjena na lokalitetima.
Maria Pompei 2D
Svi rezultati istraživanja postaju dio GIS baze podataka lokaliteta podvodne kulturne bastine Crne Gore, koju je razvio Centar za arheologiju, Univerziteta Crne Gore, sa ciljem informisanja nadležnih institucija i ubrzanja procesa uspostavljanja zaštite, a u skladu sa preporukama UNESCO Konvencije o zaštiti podvodne kulturne baštine iz 2001. godine. Inicijativa za zaštitu lokaliteta Maria Pompei i Carlotta je zvanično prihvaćena od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore.
Projekat “Podvodni kulturni predjeli Crne Gore” ima za cilj da savremenim tehnologijama i multidisciplinarnim pristupom istraži, dokumentuje i predstavi javnosti bogato nasljeđe crnogorskog podmorja. Projekat je podržao UNESCO Sekretarijat za podvodnu kulturnu baštinu, a Centar za arheologiju, Univerziteta Crne Gore, je član UNESCO UNITWIN mreže za podvodnu arheologiju.
Tradicionalna kulturno-zabavna manifestacija “Lastovska fešta“ održana je u subotu 2. avgusta, po 51. put u Gornjoj Lastvi.
Fešta je započela postrojavanjem i smotrom Odreda Bokeljske mornarice iz Tivta, ispred crkve Blažene Djevice Marije u Gornjoj Lastvi, nakon čega je odigrano tradicionalno Bokeljsko kolo, ovog više od 12 vjekova starog memorijalnog udruženja bokeljskih pomoraca, uz muzičku pratnju Glazbeno prosvjetnog društva “Tivat”.
Fešta se nastavila mini koncertom na otvorenom GPD Tivat, a u nastavku večeri brojne goste ove autentične fešte je zabavljao muzički sastav “Trend band” iz Kostanja, zaleđe Omiša.
Aerodromi Crne Gore su od 1. januara do 31. jula opslužili 1.7 miliona putnika, što je istorijski maksimum. U poređenju sa prošlom godinom, koja je do sada bila rekordna, to je sedam odsto više, a u odnosu na predpandemijsku, 2019. godinu, broj putnika je porastao za oko 20%.
– U istom periodu, opslužili smo 16.811 aviona. To je pet odsto više u poređenju sa prošlom godinom i tri odsto više u odnosu na isti period 2019. godine – poručili su iz Aerodroma CG.
Tokom aktuelne ljetnje sezone u Tivtu je aktivno do 50 avio-linija, a u Podgorici do 45.
– Izvjesno je da će ACG do kraja godine, prvi put od osnivanja, premašiti tri miliona putnika, kaža se u saopštenju objavljenom na portalu kompanije.
Fudbalski savez Crne Gore finansirao je nabavku i ugradnju reflektora na stadionu FK „Arsenal“ u Tivtu, što je investicioni projekat vrijedan 800.000 eura. Pod reflektorima je sinoć otvoren domaći fudbalski šampionat, utakmicom „Arsenala“ i „Jedinstva“ iz Bijelog Polja.
„Arsenal je do sada bio jedini klub koji nije imao reflektore“, rekao je sekretar FSCG Momir Đurđevac. „Divno je večeras biti na stadionu“, dodao je on i naglasio kako je ovo petnaesti stadion koji je osvjetljen reflektorima što klubu pruža velike mogućnosti, prije svega igrati i gledati utakmice u optimalnom vremenu. On je izrazio nadu kako će ova investicija biti podstrek klubu i upravi da krenu u novom pravcu, te da im ovo bude vjetar u jedra ka dobrim rezultatima.
Prekidač kojim je upaljena nova rasvjeta na stadionu pritisnuo je predsjednik kluba Dejan Kandić. „Drugi put u istoriji kluba utakmica se igra pod svjetlima reflektora. Prvi put to je bilo 1905. godine i evo sada 2025. godine“, podjsetio je Kandić i istakao kako je ovo veliki dan za klub i grad.
Stadion FK Arsenal
Paljenju reflektora prisustvovao je i prvi čovjek Tivta, predsjednik opštine Željko Komnenović. „Ovo je veliki događaj za Arsenal, Tivat i sve ljubitelje fudbala. Konačno imamo reflektore na stadionu u Velikom gradskom parku. Jedan od najstarijih klubova u Crnoj Gori najzad ima sve uslove za normalan i nesmetan razvoj. Hvala predsjedniku FSCG Dejanu Savićeviću na svemu što je uradio za tivatski klub i na tome što je uvijek bio uz Arsenal“, rekao je Komnenović.
On je iskazao žaljenje što „ovaj događaj koji bi trebalo da bude zapamćen u novijoj istoriji Tivta“ prati priča vezana za korupciju u fudbalu. „Ovim poutem pozivam tužilaštvo i pravosudne organe da što prije procesuiraju počinioce ovog nečasnog i kriminalnog djela koje je nanijelo nesagledivu štetu po reputaciju Arsenala.“
Kotor – U okviru redovnog održavanja saobraćajne infrastrukture, Opština Kotor je realizovala radove na obnovi horizontalne saobraćajne signalizacije na više gradskih ulica i saobraćajnica. Obnovljeni su pješački prelazi, razdjelne linije, autobuska stajališta i biciklističke staze.
Ove aktivnosti imaju za cilj unaprjeđenje bezbjednosti i preglednosti saobraćaja, uz poseban akcenat na zaštitu najugroženijih učesnika – pješaka i djece.
Pozivamo sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i time doprinesu stvaranju sigurnijeg i odgovornijeg saobraćajnog ambijenta.
Radove je izvodila firma “Alfa Project” DOO iz Podgorice, u ukupnoj vrijednosti od 39.355,25 € sa uračunatim PDV-om.
SAVREMENO OSVJETLJAVANJE PJEŠAČKIH PRELAZA U DOBROTI
Na magistralnom putu M1 u Dobroti, u prethodnom periodu postavljeni su inteligentni sistemi za osvjetljavanje pješačkih prelaza, koji koriste naprednu tehnologiju radi povećanja bezbjednosti i bolje uočljivosti pješaka.
Saobraćajna signalizacija u Kotoru
Prvi sistem, instaliran na poluportalnom nosaču, uključuje:
LED dvostrani izmjenjivi saobraćajni znak sa prikazom najveće dozvoljene brzine,
znak sa simbolom „Pješački prelaz“,
LED rasvjetu koja direktno osvjetljava prelaz.
Drugi sistem obuhvata:
LED izmjenjivi znak sa naizmjeničnim porukama „STOP“ i „PJEŠACI“,
dva LED treptača,
osvijetljeni znak sa simbolom „Pješački prelaz“,
LED rasvjetu za noćne uslove.
Oba sistema se aktiviraju automatski kada AI kamera detektuje prisustvo pješaka u zoni alarma. U tom trenutku, izmjenjivi znak sa porukom „STOP PJEŠACI“ i treptači upozoravaju vozače, omogućavajući pravovremenu reakciju i značajno smanjujući rizik od saobraćajnih nezgoda.
Sekretarijat za investicije Opštine Kotor planira nastavak implementacije ove moderne signalizacije, s ciljem dodatnog unapređenja bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Radove je izvela firma „Koritasig“ iz Podgorice, u ukupnoj vrijednosti od 32.667,58 € sa PDV-om.
U okviru Međunarodnog festivala KotorArt, jedan od najinovativnijih sastava današnjice, Janoška ansambl, sinoć je priredio nezaboravan koncert pred punim gledalištem u Crkvi Sv. Duha u Kotoru.
Trojica braće iz Bratislave, violinisti Ondrej i Roman Janoška, pijanista František Janoška i njihov zet iz Njemačke, kontrabasista Julius Darvas pokazali su izuzetnu virtuoznost na instrumentima i oduševili publiku svojom muzikalnošću, energičnošću i vještim improvizacijama.
“U našim korijenima imamo više od sedam generacija koje su se bavile muzikom. Svi smo se bavili klasičnom muzikom, ali smo onda razgovarali da nam nešto nedostaje – improvizacija, evolucija klasične muzike. Tako smo odlučili da stvorimo sopstveni žanr koji smo predstavili na našem prvom koncertu u Beču. Kritičari su to prepoznali i napisali da sviramo sopstvenim stilom. To je bila pokretačka sila za nas da nastavimo dalje da bismo napravili iskorak,” naveo je kontrabasista Julius Darvas.
Nakon niza nastupa, od Beča pa sve do Karnegi hola u Njujorku, sjajni umjetnici Janoška ansambla svoj jedinstveni stil predstavili su prvo preksinoć u Luštica Bay-u, a zatim i sinoć u Kotoru.
“Organizacija je divna, sve je bilo na vrijeme i ljudi su veoma ljubazni. Crkva Sv. Duha je jako lijepa, publika je sjajna, osjetili su našu energiju i mislim da im se svidjela naša muzika. Dok smo nakon koncerta prodavali naše albume vidio sam mnogo srećnih lica, a to je ono što muzičare čini srećnima i zbog čega i pravimo muziku,” dodao je Darvas.
Janoska Ensemble – KotorArt
Svoj sinoćnji repertoar Janoška ansambl je započeo jedinstvenim izvođenjem Uvertire Šišmiš Johana Štrausa čime su donijeli duh Beča, grada gdje Julijus i František trenutno žive. Kao centralni dio koncerta Janoška ansambl je predstavio svoj najnoviji projekat, album ,,The Four Seasons in Janoska Style“, koji je objavljen u oktobru 2024. godine za najprestižniju izdavačku kuću klasične muzike „Deutsche Grammophon“. Ovim albumom ansambl na originalan način obilježava 300 godina od objavljivanja Vivaldijevog remek-djela „Četiri godišnja doba“, donoseći ga u savremenom, improvizatorskom i prepoznatljivom Janoška stilu.
“Velika čast je slaviti ovako veliko djelo od jednog od naših omiljenih kompozitora, Vivaldija. Vivaldi je bio zaista veliki muzičar i kompozitor. Mislim da je njegova specijalnost takođe bila improvizacija, te smo oduvijek željeli da rearanžiramo njegovo djelo i da ga prilagodimo za 21. vijek i da ga sviramo sa novim elementima kao što su bossa nova, balkanska muzika, džez i improvizacije. Ovaj koncert smo ove godine izvodili širom svijeta i vidimo veliki uspjeh i u vašoj lijepoj zemlji, Crnoj Gori. Ljudima se svidjelo, najvažnije je da osjetimo njihovu energiju, da aplaudiraju i da sa nama proslave 300 godina “Četiri godišnjih doba”, ali u Janoška stilu,” ispričao je pijanista František Janoška .
Sjajna atmosfera vladala je tokom cijelog koncerta, uz gromoglasne aplauze i ovacije nakon svake izvedene kompozicije. Posebno emotivan trenutak desio se kada je Janoška ansambl, u duhu svog prepoznatljivog pristupa da uvijek obrati pažnju na kulturu regiona u kojem nastupa, izveo sopstvenu obradu pjesme Cesarica Olivera Dragojevića. Publika u ispunjenoj Crkvi sv. Duha uzvratila pjevajući, što je dodatno obogatilo već izuzetno srdačnu i uzbudljivu atmosferu.
“Naša specijalnost je da pronađemo autentične pjesme koje su popularne i specifične za zemlju u kojoj nastupamo. Naš pijanista je otkrio Cesaricu, samo smo je jednom odsvirali prije koncerta i stvarno je imala jako dobar efekat. Volimo da znamo o muzici svake zemlje u koju dolazimo i uvijek je važno da je uključimo u našem Janoška stilu. Bilo je magično svirati akustično u ovoj divnoj crkvi, a jako smo srećni što je publika pjevala sa nama,” ispričao je violinista Roman Janoška.
Pozitivne utiske sa sinoćnjeg koncerta podijelio je i violinista Ondrej Janoška.
“Ovo je bila posebna noć, puna energije, publika je bila fantastična, jako sam srećan što sam ovdje. Dali smo energiju publici i vjerujem da nam je publika uzvratila, te je energija cirkulisala ovom divnom dvoranom. Mislim da je jako važno organizovati festivale kao što je KotorArt. Čestitke organizatorima. Nadamo se da ćemo se vrlo brzo ponovo vratiti,” ispričao je Ondrej.
Najmanje 76 osoba poginulo je, a desetci se još vode kao nestali nakon što se migrantski brod prevrnuo u Adenskom zaljevu, potvrdila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM). Nesreća se dogodila uz obalu južnog Jemena, u pokrajini Abyan, a lokalne vlasti izvijestile su da je brod bio preopterećen i zatečen u lošim vremenskim uvjetima.
Tijekom ponedjeljka more je izbacivalo tijela na obalu, a lokalna mrtvačnica nije mogla prihvatiti toliki broj preminulih. Prema informacijama s terena, tijela će biti žurno pokopana. Do sada je pronađeno najmanje 76 stradalih, a broj bi mogao rasti jer potraga za nestalima još traje, navodi The Maritime Executive.
Preživjelo je 12 osoba, među kojima su i dvojica jemenskih krijumčara. Svi su putovali rutom poznatom kao Istočna ruta – pomorskim putem koji povezuje Rog Afrike (Etiopiju, Somaliju, Eritreju) s Jemenom, odakle migranti nastavljaju preko kopna prema Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima u potrazi za radnim mjestima.
Iako je i sam Jemen pogođen ratom i siromaštvom, migrantski tokovi ne jenjavaju. Ova ruta godišnje bilježi između 60.000 i 100.000 pokušaja prelaska, uključujući sve veći broj žena i djece koji putuju sami. Smrti i nestanci na ovom dijelu mora nisu rijetkost – IOM procjenjuje da između 200 i 300 ljudi godišnje pogine ili nestane pokušavajući doći do obale Jemena.
Stručnjaci i humanitarne organizacije pozivaju na uvođenje sigurnih i legalnih ruta za radne migracije, kako bi se stalo na kraj krijumčarskim mrežama koje, prema riječima istraživačice Ayla Bonfiglio iz Mixed Migration Centra, kontroliraju ovu rutu i nemaju alternativu.
Njemačka vlada s rezervama je reagirala na inicijativu nekih njemačkih gradova koji su izrazili spremnost za prihvat djece iz Pojasa Gaze i Izraela, rekavši da je pomoć trenutno potrebna mnogima a ne samo pojedincima.
– Sada je prije svega potrebno što većem broju ljudi pružiti pomoć na licu mjesta, rekao je predstojnik kancelarskog ureda Thorsten Frei (Kršćansko-demokratska unija CDU).
On je objasnio kako se kod ovakvih akcija uvijek radi o problemu koga izabrati za prijevoz do Njemačke, a koga ne.
– To bi bila pomoć samo za pojedince, a trenutačno je pomoć potrebna mnogima, rekao je Frei.
Prije toga je inicijativu njemačkih gradova Duesseldorfa, Hannovera i Bonna za prihvat djece iz Pojasa Gaze i Izraela kojima je prijeko potrebna humanitarna pomoć, odbacilo i ministarstvo unutarnjih poslova.
– Provedivost ovakvih akcija ovisi prije svega o sigurnosnim pitanjima, mogućnosti izlaska iz zemlje kao i mnogim drugim faktorima, priopćilo je ministarstvo unutarnjih poslova.
Njemački gradovi su izrazili spremnost za prihvat nekoliko desetaka djece, ali su naglasili da im je u provedbi tog plana potrebna logistička pomoć savezne vlade u Berlinu.
– Naš cilj je traumatiziranoj djeci pružiti najbolju moguću medicinsku i psihološku pomoć, stoji u zajedničkom priopćenju gradova Hannovera i Duesseldorfa.
U priopćenju se i ostali gradovi pozivaju da se uključe u ovu akciju kako bi odaslali snažan humanitarni signal.
Njemački ministar vanjskih poslova Joannes Wadephul tijekom vikenda je pozvao premijera Izraela Benjamina Netanjahua da poduzme sve kako bi se poboljšala humanitarna situacija u Pojasu Gaze.
Nestašni, razigrani slap koji se obrušava sa 70 metara visoke sedimentne stijene i kaskadno sliva u potok Curak, a drugim krakom se uliva u “Zeleni vir”, čije vode pokreću turbine 104 godine stare hidroelektrane “Munjare”, te “Vražji prolaz”, jedan od najljepših kanjona u Gorskom kotaru, čine jedinstvenu prirodnu cjelinu koja je zbog izuzetne ljepote i geološke vrijednosti još 1962. godine proglašena Posebnim geomorfološkim rezervatom u Hrvatskoj.
Ljubitelje prirode koji dolaze iz Crne Gore, “Vražiji prolaz” svojom surovom stjenovitom konfiguracijom možda potsjeća na kanjon rijeke Mrtvice, ali su razlike ogromne, posebno u smislu kultivisanja prirode građevinskim zahvatima radi njenog prilagođavanja ljudskoj mobilnosti i prohodnosti. Dok su stijene pod Maganikom krajem prošlog vijeka prorezane miniranjem, kako bi se u njih užlijebila staza duž kanjona, 800 metara dugi “Vražji prolaz”, koga lokalci nazivaju “Vrajži”, ispresijecan je mostovima i skalama, osiguran rukohvatima, nogostupima, sajlama, te posjetilac ima priliku da se izbliza, maksimalno bezbjedan (ali uvijek na oprezu), iznad samog procjepa divi surovim usjecima koje je kroz stijene prokrčio milenijumski vodotok. Klanac je na nekim mjestima širok svega dva metra dok okolne stijene dostižu visinu do 100 metara. U jednoj stjenovitoj okapini iznad skalina “Vrajžeg prolaza” smješten je i kip Svetog Benarda, zaštitnika planinara.
Vodopad iznad Munjare
Ljeti se potok Jasle u “Vrajžem prolazu” oglašava pitkim žuborenjem, a jakom hukom u jesen i na proljeće pokazuje svu svoju snagu, o čemu svjedoče i debla zaglavljena u “grotlu”. Zimi je ovaj klanac neprohodan, što zbog velikog priliva voda, što zbog snijega koji se obrušava sa litica i zatrpava stazu. Radi upoređenja, u mediteranski ozračenom kanjonu Mrtvice snijega nema, ali s proljeća nabujali slapovi Bijeli Nerini, isto tako bučno i raskošno znaju da oglase priliv voda sa Moračkih planina.
Na vrhu kanjona, 14 metara iznad potoka Jasle, nalazi se ulaz u špilju “Muževa hišica”, koja je duga oko 200 metara. Da bi se došlo do dvorane s jezercem koje se nalazi na njenom kraju, potrebne su čeone lampe, jer špilja nije osvijetljena. Predanje kaže da su se stanovnici Skrada i okoline ovdje skrivali od najezde Turaka, o čemu svjedoče i ostaci keramike i drvenih čamaca. Muževa hišica je obitavalište šišmiša potkovnjaka, strogo zaštićene vrste, a navodi da je u špilji nađena i “čovječja ribica”, još nisu naučno potvrđeni.
Ulaz u kanjon
Staza kroz Kanjon “Vražji prolaz” otvorena je za posjetioce 1934. godine, a 1978. godine obnovilo ju je Opće vodoprivredno poduzeće Rijeka. U novije doba o mreži mostova i skala duž kanjona brine Lokalna razvojna agencija Pins d.o.o. Skrad. Zbog čestih odrona kamenja, duž staze su postavljene table sa upozorenjima, a posjetiocima se na ulazu u ovaj rezervat nude zaštitne kacige i preporučuje čvrsta obuća za planinarenje.
Posebno je atraktivna stara hidrocentrala, koja i danas proizvodi struju na originalan način i zbog stare mašinerije proglašena je spomenikom tehničke kulture. Iznad “Munjare” je još jedan predivni slap, oko kojeg se širi talas svježine i ozona. U sklopu rezervata je i poučna botanička staza, duž koje su u tri etape prikazane biljne i životinjske zajednice, zaštićene i rijetke biljne vrste.
Ulaz u Muževu hišu
Posebno uživanje za posjetioce koji naprave đir kanjonom predstavlja povratak na početak staze, gdje se u Planinarskom domu mogu počastiti domaćim kuvanim jelima, zasladiti štrudlama sa šumskim plodovima, a ako žele, mogu i da prespavaju u njemu. Do Doma se cestom iz Skrada za 10 minuta može doći autom, ali ne i autobusom, jer je cesta uzana. Na skretanju za selo Ložac uskom cestom stiže se do šumskog parkirališta koje je pogodno i za autobuse, a odatle se pješice šetnicom za 40 minuta može stići do Planinarskog doma Zeleni vir.
Za one koji vole pješačenje, iz pravca Željezničke stanice u Skradu označene su rute ka poučnoj botaničkoj stazi kao i do kanjona Vražji prolaz, te do Planinarskoga doma.
