Slušajte nas | Boka News

12. Hercegnovski strip festival od 7. do 12. septembra

-

01/09/2018 19:07

12. Hercegnovski strip festival od 7. do 12. septembra

Izložbe „Živio Kavandoli! – Hod po beskonačnoj liniji” i „Dvadeset lakih komada” koje se realizuju u saradnji sa pančevačkim Nova Festivalom i Italijanskim kultuirnim centrom iz Beograda biće dio ovogodišnje glavne postavke 12. Hercegnovskog strip festivala (HSF) koji se održava od 7. do 12. septembra na više lokacija u Herceg Novom.

„Živio Kavandoli! – Hod po beskonačnoj liniji” je postavka radova u čast proslavljenog italijanskog animatora Osvalda Kavandolija. Čine je radovi više od 100 svjetskih umjetnika posvećenih animiranom serijalu „La Linea” ili „Linija”, tojest na prostorima ex Jugoslavije nekada vrlo popularnom čovječuljku, nalik na liniju i stopljen sa tom linijom po kojoj hoda i na kojoj nailazi stalno na prepreke, a onda ih uz pomoć svog crtača, ruka koja se pojavljuje i docrtava objekte po potrebi, vješto prevazilazi – mnogi od nas su ga zvali „Barum, barum“ (neka vrsta onomaptopeje nastala na osnovu uvodne špice i background zvukova).

„La Linea” je neodvojiva od svog autora, Osvalda Kavandolija, animatora i strip crtača koji je obilježio italijansku istoriju industrijskog dizajna i grafike i masovnih komunikacija. Kavandoli je stvorio „Liniju” u formi stripa 1969. godine, u reklamne svrhe, za italijanskog proizvođača bijele tehnike.

„La Linea je prznica, iracionalan, ni u čemu baš ne okoliši – kao takav, lako se kandiduje za balkanskog heroja. Pored toga, ova animirana kreacija je dokaz da se snažni efekti mogu postići i minimalnim sredstvima – sva magija ovog lika prositiče iz njegove jednostavnosti, iz proste linije, oživljene crtačevom maštovitošću“, zapisao je poznati strip autor Saša Rakezić, alias Aleksandar Zograf koji će takođe biti gost dvanaestog izdanja HSF-a.

Postavka „Živio Kavandoli! – Hod po beskonačnoj liniji” biće izložena na prvom spratu galerije „Josip Bepo Benković“, dok će u izložbenom prostoru u prizemlju svoje radove pokazati dvanaest specijalnih gostiju dvanaestog HSF-a: Fernando Dagnino (Španija), Juanan Ramirez (Španija), Giada Perissinotto (Italija), Walter Venturi (Italija), Joevito Nuccio (Italija), Dan Verlinden (Belgija), Mirko Čolak (Srbija), Davide de Cubelis (Italija), Alessandro Patrovicchio (Italija), Lorenzo Pastrovicchio (Italija), Jovan Ukropina (Srbija) i Robert Solanović (Hrvatska).

Izložba „Dvadeset lakih komada” koju čini izbor od 20tak stipova najpoznatijih italijanskih strip-majstora, koji su u toku svojih plodnih i svjetskih karijera inspiraciju tražili i u muzici, biće postavljena u galeriji „Sue ryder“. Riječ je o veoma značajnoj izložbi koja na najbolji mogući način prikazuje istoriju razvijene italijanske strip-scene, a koju je priredio uvaženi italijanski publicista Andrea Placi (Andrea Plazzi).

Sve tri izložbe će biti itovremeno otvorene kao dio ceremonije svečanog otvaranja 12. HSF-a zakazanog za 20.30 sati u petak 7. septembra na trgu Belavista u starom gradu.

Pored pomenutih specijalnih gostiju hercegnovske strip manifestacije na otvaranju će biti i jedan od trenutno najpoznatijih svjetskih strip autora, sjajni irski umjetnik, tvorac vizuelnog stila najpopularnije tv serije na svijetu, Igra prestola (Game of Thrones), Vilijam Simpson (William Simpson) kome će biti i zvanično uručena povelja prvog ambasadora Hercegnovskog strip festivala u svijetu. Na otvaranju ovoodišnje smotre posvećene devetoj umjetnosti u Herceg Novom će biti i još jedan svjetski velikan iz svijeta stripa – Kris Tompson (Chris Thompson), strip menadžer i promoter.

Lista gostiju ovogodišnjeg izdanja HSF-a se time ne zatvara jer će jedini crnogorski festival stripa biti domaćini i preko 50 strip autora regiona, među kojima su Milorad Vicanović Maza, Fran Strukan, Valentina Briški, Vladimir Laci Krstić, Iztok Sitar, Tihomir Tico Tikulin, Filip Andronik, Aleksa Gajić, Stevan Subić, Luka Cakić, Vladimir Vesović, Bora Grbić, Dragana Kuprešanin, Milica Mastelica, Rajko Čučak, Stefan Katanić, ali i sada već neodvojivi dio HSF-a italijanski umjetnik i sjajan lik u svakom smislu – Walter Trono.

Prebogat ovogodišnji program obuhvata i izložbu sjajne, vrlo talentovane, hercegnovske umjetnice u usponu, Anje Ametović koja će u bašti gradskog Muzeja “Mirko Komnenović”, predstaviti svoj strip – autorski rad kojim je diplomirala na Univerzitetu u Beogradu.

Ovogodišnji HSF počinje 7. septembra svečanim otvaranjem na trgu Belavista u starom gradu, nakon čega slijedi obilazak izložbi u galerijama „Sue Ryder“ i „Josip Bepo Benković“, da bi se spektakluarno otvaranje zaokružilo na tvrđavi Forte Mare koncertom poznatog bokeljskog hip-hop benda Who See.

Tokom šest dana festivala posjetioci će imati priliku da gledaju uživo crtanje svjetskih majstora stripa, da dobiju i svoj primjerak crteža sa posvetom, ali i da prisustvuju strip radionicima, berzi stripa, školi crtanja, promocijama najnovijih izdanja, predavanjima, predstavljanjima gostojućih festivala. Ove godine se nastavlja saradnja sa osnovnim školama, praksa započeta na prethodnom izdanju HSF-a u okviru koje će gostojući umjetnici-pedagozi održati po čas crtanja u hercegnovskim obrazovnim ustanovama. Program, pored krstarenja zalivom i posjetu Luštici, podrazumijeva i već čuvene HSF žurke na kojima nastupaju bokeljski muzičari, a od kojih treba izdvojiti koncert sjajnih Marka Vlahovića, Gorana Gump Forest Milojevića i Dragana Ivanovića okupljenih oko projekta Acoustic therapy.

Dvanaesto izdanje HSF-a se završava 12. septembra koncertom jednog od trenutno najpopularnijih regionalnih bendova, beogradskog noise-pop sastava Artan Lili koji će nastupiti na Peoples Beach baru.

Svi programi na HSF-u su besplatni za posjetioce, pa i ulazi na koncerte Who see i Artan Lili.

Program:

Petak, 07. septembar

20:30 – 22:00 Trg Belavista

Svečano otvaranje HSF-a
Obilazak izložbi – 20 Lakih komada – muzika i strip – Galerija Sue Ryder; Živio Kavandoli – La linea; Specijalni gosti 12. HSF-a – Gradska Galerija Josip Bepo Benković

22:00 – 01:00 Tvrđava Forte Mare

Koncert grupe Who See

Subota, 08. septembar

10:00 – 16:00 Trg Nikole Đurkovića

Berza stripa
Crtanje za fanove
Crtanje na majicama
Radionica u Orki
Background DJ-ing: Groovy Castel Nuovo, 2Beat
Hangout and drink specials – Kafana Stara kuća

22:00 – 01:00 Caffe Pub Got

HSF comic book stairs party

Nedjelja, 09. septembar

10:00 – 19:00 Restaurant Yachting club, Šetalište Pet Danica

Berza stripa
Crtanje na majicama
Crtanje za fanove
Radionice
Plažiranje
Prezentacije i predavanja uz crtanje po želji

12:00 – 13:00 Politikin Zabavnik

13:00 – 14:00 Refesticon Bijelo Polje

14:00 – 15:00 Nova festival Pančevo

15:00 – 16:00 Aleksandar Zograf

16:00 – 17:00 Titan Comics – Chris Thompson

21:00 – 01:00 Kafe bar Prostorija

HSF Sunday party

Ponedjeljak, 10. septembar

10:00 – 12:00 Osnovne škole “Dašo Pavičić” i “Milan Vuković”

Predavanje i radionice sa učenicima – Vesović, Andronik, Tikulin, Ćurčin

10:00 – 22:00 Plato Dvorane Park & Kafana Pizzeria Atelier

Berza stripa
Crtanje na majicama
Crtanje za fanove

19:00 – 20:00 Dvorana Park

Izložba radova Mikija Mustera sa predavanjem Iztoka Sitara

22:00 – 01:00 Plato Dvorane Park & Kafana Pizzeria Atelier

HSF Kick off the week party – koncert Acoustic therapy trio

Utorak, 11. septembar

10:00 – 12:00 Gradski Muzej “Mirko Komnenović”

Izložba stripa – Anja Ametović
Crtanje u Muzeju
Crtanje stripa u boci

10:00 – 18:00 Plato Gradske kafane

Berza stripa

12:00 – 19:00 Luštica Klinci Village

Krstarenje zalivom
Bacanje stripa u boci
Live Art za HSF i Klinci Village
Radionice sa učenicima iz Tivta i sa Luštice

22:00 – 01:00 Gradska kafana

Crtanje za Mammut pivo i degustacija piva
HSF cool party feat. Bayamo salsa party

Srijeda, 12. septembar

10:00 – 22:00 Beach bar Peoples

All day long party
- Berza stripa
- Crtanje na majicama
- Crtanje za fanove
- Live Art za HSF i Peoples
- Prezentacije i predavanja
- Plažiranje
- Škola ronjenja

22:00 – 01:00 Beach bar Peoples

Koncert grupe Artan Lili

“LIFE Euroturtles” – aplikacija za pomoć morskim kornjačama

Boka News

-

01/09/2018 14:24

0

“LIFE Euroturtles” – aplikacija za pomoć morskim kornjačama

Morske kornjače jedna su od najugroženijih skupina životinja. Kako bi ih se zaštitilo, Hrvatski prirodoslovni muzej u saradnji s partnerima projekta “LIFE Euroturtles” izradio je aplikaciju za pametne telefone s pomoću koje će se prikupljati podaci o tim životinjama.

Morska bića ne poznaju granice pa se i jedna mala kiparska kornjača koja tek kreće u veliki plavi svijet možda pojavi u nekoj susjednoj zemlji. Upravo tomu služi besplatna aplikacija izrađena na šest jezika koji se govore na području Sredozemlja.

Pojavila se među prvima u aplikaciji kornjača snimljena u Karinskom moru. I postala vijest – jer je to zelena želva, vrsta koja nije česta u našem dijelu Jadrana. Gdje je tačno viđena i što je sve dojavljeno, može se provjeriti putem aplikacije.

“Ono što nam je jako zanimljivo i važno, i na neki način bi htjeli tu saradnju posebice unaprijediti, je saradnja s ribarima jer kroz aplikaciju ribari mogu dojaviti slučajan ulov. Mi znamo da je slučajan ulov morskih kornjača velik, neke životinje završavaju uginule, ali dobar broj tih životinja vrati se u more živ, ističe dr. sc. Draško Holcer iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.

Procjenjuje se da se pridnenim koćama u Jadranskom moru svake godine slučajno ulovi više 5000 morskih kornjača. Čovjek im je najveći neprijatelj, ali i jedini koji im može pomoći. Sada i s pomoću mobitela.

U Budvi boravi blizu 50 hiljada turista

Boka News

-

01/09/2018 10:45

0

Na budvanskoj rivijeri trenutno boravi 47.952 turista, većinom stranih. Iz Turističke organizacije Budva (TOB) su saopštili da je od ukupnog broja gostiju, stranih 47.418.

Prema podacima TOB-a, u hotelima je smješteno 13.109, dok je u kampovima evidentirano 371, u odmaralištima 246 i u hostelima 233 gosta.

U privatnom smještaju se nalazi 33.993 gostiju.

S obzirom da na budvanskoj rivijeri ne postoji precizan statistički podatak o broju gostiju u privatnom smještaju, navodi se samo procjena broja turista koji borave u toj vrsti smještaja, naveli su iz TOB-a.

Golema jata riba proždiru dagnje i kamenice! Stonski školjkari očajni jer ostaju bez posla i egzistencije!

Prst u more

Boka News

-

01/09/2018 10:32

0

Golema jata riba proždiru dagnje i kamenice! Stonski školjkari očajni jer ostaju bez posla i egzistencije!

Ston kamenice – Foto Mario Todoric/Hanza Media

Stonski školjkari već su očajni. Godinama upozoravaju na polagano, ali sigurno izumiranje školjaka u Malostonskom zaljevu, koje nestaju zbog više razloga, a najpogubniji je pojava golemih jata ovrata (komarči, orada ili podlanica kako ih drugdje nazivaju) koje nemilice proždiru ogromne količine dagnji i kamenica.

– Već sedam, osam godina trpimo štetu zbog ovrata – govori nam je Boris Franušić iz Luke, inače predsjednik udruge “Stonski školjkari”, dok se brodom Nena Mihočevića, u društvu Vedrana Kunice, približavamo jednom od uzgajališta koje je poharalo jato proždrljivih riba. U blizini smo Dube Stonske.

– Više smo uzgajali kamenice jer ovdje na otvorenom jednostavno ne možemo uzgojiti mušule. Svaku godinu pretrpimo gubitak od dva do tri vagona mušula… I kamenice nam jede, pogotovo mlađ. Ako je ne dignemo na vrijeme i ne stavimo u zaštitu, pojest će sve! – Nabavili smo te mreže koje štite kamenicu dok raste, kolektore, iz Francuske i Španjolske. Poslije je cimentavamo, a tu već treba velika riba, preko kila, da je uspije zdrobiti. Stavljamo kamenice u zaštićenije vale, ali ako su u ovako otvorenom moru, neće ostati ništa – odmahuje prema morskoj površini pred nama.

Stradava i mlađ

– Svake godine strahujemo kad dođemo na koncesiju što ćemo naći. Kad vidiš s broda da je bova s mušulama isplutala, odmah znaš da je pojedeno 30 posto – govori Franušić. – Prije nekoliko godina bacili smo 1000 metara mreže na 12 metara dubine. Bila je pola metra od vrha i mislili smo da smo riješili problem.Tako je i bilo dok je mreža bila nova i dok se ovrata nije naučila na nju. Nakon pola godine mreža je bila šporka, obrasla morskom travom, a kurenat ju je oborio i iskidao. Gubili smo puno vremena čisteći mrežu, umjesto proizvodeći kamenice i mušule. Umjesto pet vagona mušula, proizveo sam dva jer sam ostalo vrijeme čistio mrežu. Kako bi je kurenat dignuo, orada bi se zavukla unutra i ostala tu pomalo kljucajući školjke – govori Boris Franušić. Malostonski zaljev kao da je besplatni restoran najkvalitetnijih školjaka namijenjen isključivo jatima ovrata.

I prošle godine pretrpio je veliku štetu, a ove godine posebno. – Od travnja trpimo štetu, sve do danas. Sad ima par ljudi na udici na moru koji u sat i pol, dva uhvate 10 kila ovrata. Čudno je da je sad tišina, već je kasno, inače se digne na bidone i sve kljuca, čuješ je izdaleka kao da tornom tuče. I u Brijesti im je ove godine sve pojelo, što prijašnjih godina nije bio slučaj. Od tone ne možeš živjeti cijelu godinu, pa da je kilo i 100 kuna. Najgore je što je pojelo mlađ, jer to nas blokira idućih barem godinu dana. Pojedeno je sigurno 70 posto – zabrinjavajući je podatak koji iznosi naš sugovornik.

Čeka se odgovor

A nudi li itko ikakvo rješenje? – Obraćali smo se Ministarstvu mora i Ministarstvu poljoprivrede, tražimo da nam se dopusti ciljani izlov ovrata na ovom području. Na koji će način to biti, ne znam. Trebao bi nam se dopustiti taj izlov ona dva, tri mjeseca kad je najezda. Trenutno smo u pregovorima. Mislim da bi to bilo dobro rješenje za sve. Ako se ništa ne pokuša, nestat će školjkarstvo u Malostonskom zaljevu – siguran je ovaj dugogodišnji uzgajivač. Većina njegovih kolega ima velike obitelji s najmanje troje djece, a mnogi žive samo od školjkarstva.

– Ovrate su autohtona vrsta i tu su oduvijek, ali zbog više faktora došlo je do eksplozije populacije – kaže Vedran Kunica, inače voditelj projekta zaštite malostonske kamenice.

– Razlog je povećanje temperature mora, razmožavanje unutar kaveza u uzgajalištima i bijeg iz kaveza. Ovaj zaljev ima veliku količinu slobodnoživućih vrsta školjkaša, brbavica, periski, kunjki, zbog čega je i zaštićen, a istovremeno je i veliko mrijestilište riba. Ni jedna vrsta nije toliki problem kao orada, jer je predator i uništava sve, pa i školjke u sedimentu. Došla je u pitanje i sama zaštita Malostonskog zaljeva kao posebnog rezervata – ističe Kunica. – Potrebno je logično strateško odlučivanje. Već deset godina čekamo studiju o utjecaju marikulture na Malostonski zaljev i nadamo se da će se ubrzo početi raditi. Bilo bi logično da ta studija zaključi da je prioritet školjkarstvo, a uzgoj ribe trebalo bi ograničiti baš u dijelu uzgoja orade – kaže Kunica.

Spas – ciljani izlov

Da bi kontinentalcima koji odlučuju bilo jasnije, stvar zapravo izgleda kao da se pokraj farme ovaca uzgaja čopor vukova, koji pobjegnu i pojedu ovce, ali se nitko osim stočara ne uzbuđuje. I nitko ne trpi štetu osim njih. – Sve zaštitne mjere koje su uzgajivači do sada primijenili pokazale su se neučinkovitima, od ograđivanja cjelokupnih koncesija, do pojedinačnih pergulara i zvučnih mjera. Riba je inteligentna i nakon nekog vremena prilagodi se i nastavi jesti. Ljudi bacaju petarde i kamenje, riba se primiri sat, dva i onda nastavi jesti – kaže Kunica, te naglašava da je ključno definirati budućnost zaljeva u odnosu na daljnji uzgoj ovrata, odnosno komarči, ili orade kako je deklarirana na trgovačkim policama. Država bi mogla ili trebala razviti i model naknade šteta školjkarima, ali najprije odrediti kako interventno smanjiti golemu populaciju ovrata u Malostonskom zaljevu.

– Ciljani je izlov zasad administrativno neprovediv jer zakoni kažu da se ovdje ne smiju upotrebljavati određeni alati. No, s obzirom na izvanrednu situaciju, država bi trebala učiniti iznimku i u kontroliranim uvjetima izloviti tu ribu, koja je kvalitetna i ribarima bi bila značajan prihod, a školjkarima bi to značilo spas. Pored svega toga, ekosustav bi ponovno uspostavio ravnotežu – naglašava Kunica, te dodaje da ovih dana očekuju sastanak u Ministarstvu poljoprivrede koji bi trebao ponuditi prava rješenja za sprječavanje nestajanja ove delicije s naših stolova.

U pitanju zaštita Malostonskog zaljeva

– Razlog je povećanje temperature mora, razmožavanje unutar kaveza u uzgajalištima i bijeg iz kaveza. Ovaj zaljev ima veliku količinu slobodnoživućih vrsta školjkaša, brbavica, periski, kunjki, zbog čega je i zaštićen, a istovremeno je i veliko mrijestilište riba. Ni jedna vrsta nije toliki problem kao orada, jer je predator i uništava sve, pa i školjke u sedimentu. Došla je u pitanje i sama zaštita Malostonskog zaljeva kao posebnog rezervata – ističe Vedran Kunica
Sve zaštitne mjere koje su uzgajivači do sada primijenili pokazale su se neučinkovitima, od ograđivanja cjelokupnih koncesija do pojedinačnih pergulara i zvučnih mjera. Riba je inteligentna i nakon nekog vremena se prilagodi i nastavi jesti. Ljudi bacaju petarde i kamenje, riba se primiri na sat-dva i onda nastavi jesti

Neno Mihočević: Ove godine požderalo mi 15 tona mušula

Neno Mihočević iz Dube Stonske i njegova obitelj žive isključivo od školjkarstva – njegov otac, supruga, troje djece između 3 i 12 godina i on ovise o tome što će uzgojiti i koliko školjaka prodati.
Brodom smo zašli prema jednom od njegovih uzgajališta dok nam je objašnjavao što su pergulari – uske, duge mrežice u koje se “sadi” mlađ mušule, odnosno dagnje, pedoče ili kako bi poneki Splićanin rekao, pizdice, kako bi ona postala konzumna i spremna za prodaju. Neno ih na uzgajalištu podiže iz mora, a pergulari vise prazni i iskidani. Nema u njima više ništa. Štete su ogromne – samo na ovom uzgajalištu izgubio je 15 tona konzumne mušule, bez zbrajanja mlađi. Ovaj 36-godišnjak, u čijoj je familiji školjkarstvo tradicija, nikad se nije bavio ničim osim uzgajanjem školjaka. Egzistencija mu je u škripcu. Što se dogodilo s mlađi mušule?
– More je trenutno puno divlje ovrate. Jedu nam male mušule i kamenice. Na velikima se umore pa pođu, ali kad dođu na male, sve zdrobe i pojedu! Koliko će vas ovo unazaditi u proizvodnji?
– Puno me unazadilo. Svake godine je ovako, nekad više, nekad manje, ali ove godine je dar-mar. Prošle godine sam na ovom mjestu sačuvao mušule, pa sam ih i ove godine stavio tu. Bio sam siguran da mi je neće pojesti… Ljudi mi kažu – “zagradi”. Ali to nema šanse na ovoj dubini i na velikim strujama, prvi šilok i samo bi mi napravila još veću štetu. Kako riješiti ovaj problem?
– Ne znam. Da znam, napravio bih sve što je u mojoj moći. Ako postoje neki stručnjaci, volio bih da nam se pomogne. Nisam samo ja oštećen, tu je 40 školjkara od Brijeste do Zamasline, a većina živi samo od uzgoja. Cijelo Malo more je vezano za školjkarstvo. Jeste li ikada zatražili naknadu štete?

– Imam obrt i moram plaćati sve obaveze i koncesije, bez obzira što mi je nanesena ovolika šteta. Dosad je nikad nismo naplatili, ali zato sad i tražimo da nam se pomogne na neki način. Ne tražim novac, ali molim da nam se nekako pomogne. Opet ću nasaditi mlađ mušule i cijelu godinu strahovati hoće li mi je ovrata pojesti. Koliko vam je školjaka pojela riba?

– Samo na ovom mjestu, u trećoj zoni, u uvali Bjejevica, 15 tona konzumne mušule. Da vam ne kažem na drugoj koncesiji, gdje je ista katastrofa, ali je puno veće uzgajalište pa je nešto i ostalo. A ovdje je baš sve uništilo. Govorim o konzumnoj mušuli, a gdje je tek mlađ! Na svakoj ovoj bovi je bilo 20 kila sjemena, male mušule koja se trebala nasaditi. Od kila takve mušule bude 4 kila konzumne. Kad to sve pomnožite, dođete do brojke od koje glava zaboli. Ova mi je koncesija totalno opustošena. Da sam imao samo nju, bio bih gladan kruha… Ljudi pomalo odustaju, a kad jednom sve to napuste, više se ne vraćaju. Kako ste se do sada pokušavali zaštititi?

– Pokušavali smo na pergulare navlačiti još jednu mrežu, ali to se pokazalo lošim jer guši školjku. A da idemo zagraditi nekom mrežom okolo, ni to nije rješenje jer su ovdje velike struje, mreža obraste i raspara se. Po meni bi trebalo napraviti neki ciljani izlov ovrate, da se suzbije ta populacija koja je prerasla u najezdu.

/Dube Marjanović Ladašić/

“Njeguška trpeza”

Boka News

-

01/09/2018 10:12

0

Jubilarno petnaesto izdanje kulturno-gastronomske manifestacije “Njeguška trpeza”, održaće se u subotu 1. septembra na Njegušima sa početkom u 11 sati.

Predsjednik MZ Njeguši, Dragan Duda Čavor kazao je da prepoznatljiva njeguška trpeza, kao simbol tradicionalnog crnogorskog gostoprimstva, iz godine u godinu posebno doprinosi valorizaciji brojnih potencijala Njeguša.

“Program je višečasovni i sastojaće se iz nekoliko segmenata. Specijaliteti ovoga kraja pršuta, sir, kobasica, panceta, vrat i pečenica ispuniće bogatu tradicionalnu trpezu. Neće izostati ni domaća rakija, vino i medovina, a potrudili smo se da za naše goste obezbijedimo i razne vrsta piva.

U muzičkom dijelu manifestacije učestvovaće Zdravko Đuranović, Nikolina Grba, narodni guslar Milan Vujović, koji će govoriti i zdravice, i Teatar 303 iz Kotora. Dodijelićemo plakete zaslužnim pojedincima i kolektivima, kao i nagrade za najuređenije dvorište na Njegušima” – kazao je Čavor za Radio Cetinje.

Organizatori manifestacije “Njeguška trpeza” su MZ Njeguši i Udruženje proizvođača njeguških specijaliteta uz podršku Prijestonice Cetinje i Turističku organizaciju Prijestonice.

7. Bokeški triatlon – povremena obustava saobraćaja kroz Boku

Boka News

-

01/09/2018 10:03

0

7. Bokeški triatlon – povremena obustava saobraćaja kroz Boku

Sedmi Bokeški triatlon Perast 2018. koji se održava jednom godisnje i to u Sprint triatlon disciplini ( 750m plivanja, 20 km biciklizma, i 5 km.trčanja) biće održan u nedjelju 2. septembra.

Obavještavamo javnost da će tog dana na relaciji magistralnog puta od Oravca do Perasta doći do privremene obustave saobraćaja u vremenu od 10:00 – 11:20 sati kao i na relaciji puta Perast – priobalni put – do izlaza ka Risnu u vremenu od 10:45 – 11:45 sati u cilju održavanja ove već tradicionalne manifestacije. Molimo vozače da ukoliko planiraju prolazak ovim dionicama puta, to urade mimo ovog termina ili alternativnim putevima preko raskrsnice u Lipcima ili preko trajekta na Lepetanima, poručuju organizatori.

„Kartografska baština iz fundusa Pomorskog muzeja u Dubrovniku“

Region

Boka News

-

31/08/2018 22:20

0

Izložba „Kartografska baština iz fundusa Pomorskog muzeja u Dubrovniku“ autorice Ane Kaznačić Skurić bit će otvorena u Kneževu dvoru u ponedjeljak, 3. septembra 2018. godine u 20 sati.

Izložbom će biti predstavljen dio kartografske zbirke koja se čuva u fundusu Pomorskoga muzeja u Dubrovniku, a koja sadrži preko 500 primjeraka karata, planova, globusa i atlasa, nastalih u širokom vremenskom rasponu – od 16. do 20. stoljeća.

Kroz tri tematske cjeline – kartografija europskih zemalja, kartografija Dubrovačke Republike i pomorska kartografija Jadrana – bit će prezentirano ukupno 87 kartografskih djela. Od kartografskih radova odabrane su karte najboljih europskih kartografa iz 17., 18. i 19. stoljeća, prve pomorske karte Jadrana iz druge polovine 18. i prve polovine 19. stoljeća, pomorske karte nacionalnih europskih hidrografskih ureda iz 19. i 20. stoljeća, rukopisne karte Dubrovačke Republike dubrovačke provenijencije, kao i karta Dubrovačke Republike Miha Pešića iz 1746. godine posuđena iz Državnog arhiva u Dubrovniku, portulanski atlas Sredozemlja iz 1649. godine iz glasovite radionice obitelji Oliva iz Messine, tiskana izdanja starih atlasa nastalih od 16. do 20. stoljeća i terestrički globusi iz 18. i 19. stoljeća. Velik broj kartografskih djela na ovoj izložbi izložen je po prvi put. Odabrana građa na najbolji način oslikava razvojni put kartografije tijekom povijesti, pretežito pomorske, i ujedno predstavlja reprezentativna dostignuća europskih kartografa.

Kartografska zbirka koja se čuva u fundusu Pomorskog muzeja jedan je od važnih segmenata dubrovačke i hrvatske kulturne baštine. U njoj su zastupljeni sadržajno vrlo raznoliki kartografski prikazi hrvatske obale Jadrana, Dubrovačke Republike, Sredozemlja, Europe i ostalih dijelova svijeta. Riječ je uglavnom o tiskanim izdanjima, iako su zastupljene i rukopisne karte.

Stare karte iznimno su značajno kulturno dobro i kao dio pisane kulturne baštine jednog naroda vrijedan su povijesni izvor koji svjedoči o prostoru i vremenu u kojem su kartografska djela nastala, a ujedno su i važan izvor podataka za znanstvena istraživanja.
Izložbu prati i reprezentativni dvojezični katalog koji, uz poglavlja o povijesnom pregledu kartografije, razvoju pomorske kartografije i kartografije u Dubrovačkoj Republici, donosi i popis kataloških jedinica, stručno obrađenih prema Međunarodnom standardu za opis kartografskog gradiva – ISBD(CM), prilagođen muzejima, kao i popis kartografa, gravera i izdavača. Na otvorenju izložbe katalog će biti dostupan u muzejskoj prodavaonici u Kneževu dvoru po promotivnoj cijeni od 210 kuna.

Likovni postav izložbe potpisuje studio Rašić + Vrabec, a izložba ostaje otvorena do 15. studenoga 2018.

„Kad bi Sombor bio Holivud“ najbolja predstava 13. Purgatorija

Art

Boka News

-

31/08/2018 21:48

0

„Kad bi Sombor bio Holivud“ najbolja predstava 13. Purgatorija

Komad „Kad bi Sombor bio Holivud“ u produkciji i izvođenju Narodnog pozorišta iz Sombora, najbolja je predstava 13. Festovala mediteranskog teatra „Purgatorije“ u Tivtu – jednoglasna je odluka stručnog žirija „Purgatorija“.

Žiri u sastavu Ivica Kunčević, reditelj, predsjednik žirija, Dubravka Drakić, glumica, Stevan Koprivica, dramaturg, nakon devet odgledanih predstava u takmičarskoj konkurenciji, najboljim je proglasio komad koji je autorski projekat poznatog reditelja Kokana Mladenovića.

„Ansambl Narodnog pozorišta iz Sombora vodjen inventivnom i višeznačenjski promišljenom režijom Kokana Mladenovića donio nam je duhovitu ali i sjetnu predstavu o pogubnosti, ali i šarmu provincije. Predstava ostvarena atipičnim sredsvima predstavlja posvetu filmu, teatru, nostalgična je ali i opominjuća, pravi raskošan tetarski čin u kome su svi elelemti teatarskog jezika funkcionisali besprekorno.“ – stoji u odluci žirija.

Nagrada za najbolje glumačko ostvarenje na ovogodišnjem festivalu jednoglasno je dodijeljena Momčilu Otaševiću za ulogu Iva Ledinića u pozorišnoj predstavi „Ekvinocijo“ u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta iz Podgorice.

„Momčilo Otašević pokazao je na osnovu klasičnog teksta Iva Vojinovića u predstavi visokih rediteljskih standarda reditelja Ivice Kunčevića svo umijeće glumačkog zanata, nadgrađujući povjereni mu lik nekom vrstom posebne emocionalnosti, sve rijedje u savremenom pozorištu. Njegov Ivo je lik sa kojim saosjećamo, kojem u svakom trenutku vjerujemo, a da pri tom Otašević vješto izbjegava zamke patetičnog izraza. On je spontan, „ sličan nama” kako bi rekao Aristotel, uvjerljiv i siguran, glumac koji su svakom trenutku zna što hoće i što je najvažnije, zna kako to da ostvari.”- obrazloženje je odluke o nagrađivanju mladog crnogorskog glumca.

Nagrada za glumačku bravuru pripala je Bojani Gregorić-Vejzović za za ulogu Kraljice Margarete u pozorišnoj predstavi „Kralj Rikard III“ u produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba. Specijalna nagrada za umjetnilko dostignuće dodijeljena je pozoripnoj predstavi „Orkanski visovi“ u produkciji Festivala Barski ljetopis Bar i Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“ Cetinje, dok je Radio Tivtu pripala pozorišnu nagrada «Ivana Tomičić» za 2018. koju za izuzetan doprinos u razvoju pozorišnog izraza, dodjeljuje Centar za Kulturu Tivat.

Nagrade laureatima biće uručene večeras na svečanoj ceremoniji zatvaranja “Purgatorija” u 21 sat na ljetnjoj pozornici u Tuivtu, kada će biti priređen i muzičko-scenski spektakl “Na dobrom glasu -glumci pjevaju” na kome će nastupiti brojni crnogorski glumci uz pratnju revijskog orkestra CNP-a.

Morsko dobro: Deset sudskih postupaka protiv zakupaca

Boka News

-

31/08/2018 21:11

0

Morsko dobro: Deset sudskih postupaka protiv zakupaca

Javno preduzeće Morsko dobro (JPMD) pokrenulo je 10 sudskih postupaka protiv zakupaca za naplatu neizmirenih obaveza za 2016. godinu.

“Imajući u vidu da nakon sprovedene tenderske procedure, određeni broj izabranih ponuđača nije pristupilo zaključenju ugovora ili nije izvršilo plaćanje po osnovu zaključenog ugovora, Radna grupa JP Morskog dobra je intenzivirala aktivnosti na u cilju izmirenja obaveza po osnovu korišćenja prostora za naznačene godine”, navodi se u saopštenju JPMD.

Podsjećaju, da rok za izmirenje duga za korišćenje lokacija za 2017. godinu ističe 5. septembra, nakon čega će, kako su kazali, uslijediti utuženja za naplatu dugovanja za 2017. godinu.

Iz JPMD napominju da je utoku priprema Programa za naredni petogodišnji period (2019-2023).

“Neophodno je da korisnici, koji do sad nijesu to uradili, što prije izmire svoje obaveze i zaključe Ugovor/Anex, kako ne bi prestao pravni osnov za korišćenje lokacija i postavljanje objekata. Javno preduzeće će inicirati brisanje lokacija iz Plana za koje ne bude imalo regulisane ugovore sa zakupcima i izmirena dugovanja po osnovu zakupa”, zaključuje se u saopštenju.

Jadran Veterani prvaci Evrope u vaterpolu

Boka News

-

31/08/2018 20:29

0

Jadran Veterani prvaci Evrope u vaterpolu

Vaterpolisti Jadran Veterana prvaci su Evrope u vaterpolu. Tim iz Herceg Novog stigao je do velikog uspjeha na šampionatu u Kranju.

U finalu su bili bolji od Bulls Blooda iz Mađarske 6:4. Najefikasniji kod Novljana bio je Petrović sa 3 gola. Bilić je upisao 2 pogotka, jedan manje Mitrović.

Jadran je na turniru ostvario pet pobjeda.