Počinje odbrojavanje: Tačno za godinu bi trebalo da vozimo prvim autoputem u Crnoj Gori

0
Moracica-foto-CRBC

Ukoliko sve bude po planu, tačno za godinu, 11. maja 2019. godine, trebalo bi da imamo u potpunosti izgrađenu prvu dionicu autoputa, od Smokovca do Mateševa, dužine 41 kilometar.

Tako je predviđeno ugovorom između Vlade Crne Gore i kineske kompanije CRBC, koja je na današnji dan 2015. godine zvanično počela gradnju najvećeg infrastrukturnog objekta u crnogorskoj istoriji. Iz CRBC-a, čiji se projekat finansira dijelom iz kredita kineske EXIM banke a dijelom iz budžeta Crne Gore, više puta su obećali da će ispuniti rok te da će do 11. maja naredne godine završiti obiman posao. U slučaju probijanja roka, ugovorom su predviđeni novčani penali za kineskog izvođača.

Portalu Investitor je saopšteno da radovi polako ulaze u završnu fazu.

„Najzahtjevniji most, Moračica, trebalo bi da bude spojena do kraja godine, a do sada je probijeno šest od ukupno 16 tunela. Probijanje ostalih je pri kraju“, naveli su iz CRBC-a.

Intenzivno se radi i na ostalim segmentima, poput dijelova otvorene trase i drugih radova predviđenih projektom, dodali su.

„Autoput je danas možda i najveće gradilište u regionu… Na terenu je oko 3.000 radnika, što je broj stanovnika jedne manje opštine na sjeveru“, navode iz kompanije.

Na autoputu Bar-Boljare je planirana gradnja 42 tunela i 92 mosta i vijadukta. Prioritetna dionica Smokovac-Uvač-Mateševo, autoputa Bar-Boljare, duga je 41 kilometar i sa 63 metra nadmorske visine kod Smokovca autoput u Mateševu dolazi na preko 1100 metara, naveli su ranije iz Vlade.

Most Moračica biće jedan od najzahtjevnijih objekata na trasi autoputa Bar Boljare. Dužina će mu biti jedan kilometar a most će nositi stubovi visine i do 180 metara.

Prosječni dnevni, odnosno godišnji saobraćaj na postojećim putevima od Bara do granice sa Srbijom na pojedinim dionicama kreće se od 5,1 do 8,3 hiljade vozila sa izraženim sezonskim godišnjim intenzitetom koji dostiže i do 20 hiljada vozila.

Izgradnja prve dionice autoputa će koštati 809,6 miliona eura. Od tog iznosa, 85 odsto odnosno 688,16 miliona eura će obezbijediti Exim banka kroz kredit, a 15 odsto ili 121,44 miliona eura je učešće države Crne Gore.

Rok otplate kredita je 20 godina, grejs period šest godina, a godišnja kamatna stopa iznosi dva posto. Period povratka sredstava koja su potrebna za gradnju prioritetne dionice autoputa od Smokovca do Mateševa iznosi 17 godina od perioda gradnje, odnosno 13 godina od početka njegove eksploatacije pokazala je socio – ekonomska analiza tog projekta.

Luštica Bay predstavlja ponudu sezonskih poslova

0
Luštica Bay, april 2018

Prezentacija ponude sezonskih poslova u Luštici Bay i hotelu Čedi (The Chedi) za stanovnike poluostrva Luštica biće održana u ponedjeljak, 14. maja, od 14 do 18 sati u sali Parohijskog doma u Radovanićima.

„Radi se uglavnom o sezonskim radnim mjestima u sektoru upravljanja destinacijom. Ovo je druga prezentacija radnih mjesta koju organizujemo za stanovnike Luštice i očekujemo veliko interesovanje. Tokom marta smo organizovali čitavu seriju prezentacija plana zapošljavanja kompanije „Luštica Development“ i Čedi hotela, koja je počela događajem u Radovićima. Nakon popunjavanja ovih radnih mjesta do kraja godine ukupan broj zaposlenih u Luštica Development će iznosti 100, a u hotelu Čedi 180“, saopštila je Antonia Kelava, menadžerka za ljudske resurse u Luštici Development.

Zainteresovanima će u ponedjeljak biti omogućeno da razgovaraju sa predstavnicima službe za ljudske resurse, predaju radne biografije i dokumenta za zapošljavanje.

„Dani zapošljavanja Luštica Bay“ prethodno su organizovani i na fakultetima za pomorstvo i turizam i hotelijerstvo, na sajmovima zapošljavanja „Dani karijere“ u Podgorici i „Summer Job 2018“ u Kotoru, te u prodajnoj kancelariji Luštice Bay u Tivtu.

Čedi hotel

Luštica Development na tivatskom dijelu poluostrva Luštica razvija projekat Luštica Bay, vrijedan 1,1 milijardu eura koji odrazumijeva izgradnju sedam hotela, dvije marine, šampionskog golf terena sa 18 rupa, stanova, vila i porodičnih kuća, te sve neophodne sadržaje za život grada. To je najveći projekat u turizmu Crne Gore i izgradnji rezidencijalnih zajednica.

Ovog ljeta u kompleksu će biti otvoren i Čedi hotel, kao jedan od najvećih  luksuznih hotelskih objekata u Boki.

Otvoren hotel “Ibero star Herceg Novi” u Njivicama

0
Otvaranje hotela Rivijera

Obnovljeni hotel Rivijera u Njivicama, svečano je otvorio premijer Duško Marković.

Hotel Rivijera, sa 190 soba, od prošlog ljeta je u suvlasništvu Iberostara i kompanije Montenegro hotels koja posluje u okviru hotelske grupe Iberostar.

Hotelska grupa Iberostar posjeduje više od 100 hotela u 30 država i više od 40 destinacija širom svijeta među kojima je i hotel Rivijera u Njivicama. Grupa koja zapošljava oko 27 hiljada radnika, godišnje ostvari više od dvije milijarde eura prometa.

Za manje od godinu, otkako je na javnoj licitaciji kupljen oronuli hotel Rivijera u Njivicama, sa ulaganjem od 17 miliona eura obnovljen je veći dio tog zdanja u suvlasništvu Iberostara i kompanije Montenegro Hotels.

Hotel će poslovati pod novim nazivom Ibero star Herceg Novi.

Otvaranje hotela Rivijera

Marković je kazao da ovaj hotel predstvalja novu vrijednost u Crnoj Gori i novu mogućnost za radna mjesta, ali i novu viziju Migela Fluksa i njegovu posvećenost Crnoj Gori.

“Na ovom dijelu obale moramo uraditi mnogo više da bismo imali bolju infrastrukturu”, primjetio je premijer.

On je podsjetio da je u posljednje dvije godine Ministarstvo održivog razvoja i turizma izdalo 60 dozvola za nove hotele vrijedne 400 miliona eura, te da u Crnoj Gori imamo kapitalne poslove u iznosu od tri milijarde eura.

“Crnogorski turizam nadmašuje rekord iz 1989. U projektima smo od tri milijarde eura. To nije samo uspjeh Vlade nego i Iberostara i ostalih”, naveo je Marković.

Crnogorski turizam u 2018. bilježi rast od 20 odsto u odnosu na isti period 2017. godine, a Vlada će obezbijediti bolji ambijent za poslovanje, jer imamo resurse i zajedno treba da učinimo ovu zemlju ljepšom a život njenih stanovnika kvalitetnijim, poručio je premijer.

Miguel Fluxa je podsjetio da je Iberostar 10 godina u Crnoj Gori, te da je hotel u Njivicama nešto posebno i nezaboravno. Njegov posao je posao je da čini ljude srećnim i on vejruje da je donio sreću i novim zdanjem u Njivicama.

Već danas hotel Ibero satr Hreceg Novi primiće prve goste iz Austrije.

Povećana gradnja u Crnoj Gori dovela do rekordnog uvoza cementa

3
Brod JADRO kojim Cemexov cement dolazi u Bar foto S.L

Hrvatska kompanija „Cemex Croatia” aktivno učestvuje u svojevrsnom inftastrukturnom i građevinskom bumu koji se dešava u Crnoj Gori, isporučujući građevinski materijal za nekoliko velikih projekata, uključujući gradnju tri rizorta na obali i prve dionice autoputa – objavio je portal www.cemnet.com

Za prvu dionicu autoputa na realciji Smokovac-Mateševo koja je najveći građevinski poduhvat što se trenutno realizuje u Crnoj Gori, kompanija “Cemex Croatia” je već isporučila preko 280.000 tona cementa i nastavlja da učestvuje u tom projektu. Ta 41 kilometar duga dionica koja se uzdiže sa 63 do 1.100 metara nadmorske visine, imaće 32 tunela te 45 većih i manjih mostova i vijadukta. Pored ovog projekta, “Cemex Croatia” ispručuje i ukupno preko 200.000 tona cementa za gradnju mix-use turističkih rizorta Porto Montenegro i Luštica Bay u Tivtu i Portonovi u Herceg Novom.

“Veoma nam je drago što možemo vidjeti pojačanu građevinsku aktivnost u Crnoj Gori, a što će značajno uticati na kvalitet života i ukupni ekonosmki prosperitet te države. “Cemex” je izuzetno ponosan što može doprinijeti ovakvom značajnom razvoju isporučujući savremene materijale i građevinska riješenja za naše klijente koji su uključeni u gradnju ključnih objekata crnogorske putne i turističke infrastrukture”- kazao je direktor kompanije “Cemex Croatia” Velimir Vilović. Ta kompanija dio je velike multinacionalne grupacije “CEMEX”, a pored ostaloga  “Cemex Croatia” upravlja sa tri fabrike cementa smještene u Kaštelima, Solinu i Klisu, odakle rasuti cement najviše brodovima doprema u Luku Bar.

Pripremne vježbe pred požarnu sezonu

0
SZP Tivat

Tridesetak pripadnika Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat, dobrovoljnih vatrogasnih društava „Krtoli“ i „Luštica“, te marine Porto Montenegro, juče su održali veliku vježbu, teoretsku i praktičnu obuku iz intervencija u gašenju požara na plovilima i objektima na obalnom rubu.

Vježba je održana u dijelu bivšeg vojnog kompleksa Petrovići na sjevernoj obali poluostrva Lušptica u Tivatskom zalicu.

Pored  uobičajenih protivpožarnih vozila i preme, za ovu priliku korišten je i specijalni vatrogasno-spasilački brod tupa „navar 1025 FB“, marine Porto Montenegro.

SZP Tivat

Načelnik SZS Tivat Zoran Barbič je kazao da je ovo završna u nizu pripremnih aktivnosti koje su proteklih mjeseci preduzeli kako bi spremno dočekali špic ljetnje turističke i požarne sezone.

U Kotoru pronađeno tijelo Ukrajinke, izbodena nožem

0
Kotor – foto Boka News

U Kotoru, u stanu u kojem je boravila, nađeno je beživotno tijelo ukrajinske državljanke Anastasie Lašmanove, saopšteno je CdM-u iz policije.

Uviđaj je u toku, a njim rukovodi nadležni državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.

CdM nezvanično saznaje da je Ruskinja izbodena nožem, te da je navodno povezana sa škaljarcima.

U Kotoru je bila poznata kao trgovac nekretninama, a vodila se i kao direktorica kompanije Sea Trade, koja je prije dvije godine kupila hotel Mimoza u Tivtu, posjeduje više luksuznih ugostiteljskih objekata na crnogorskoj obali.

Prijem za juniorskog šampiona svijeta u boksu

0
Prijem za juniorskog šampiona svijeta u boksu

U Opštini Herceg-Novi  danas je upriličen prijem za juniorskog šampiona svijeta u boksu WBO federacije Dilana Prašovića.

Na prijemu se osim našeg šampiona i predsjednika Opštine Stevana Katića sastanku su prisustvovali članovi stručnog štaba Fehmi Huseni, menažer projekta Boban Nikić kao i  potpredsjednik Opštine Miloš Konjević i sekretar za društvene djelatnosti i sport Darko Klasić.

Prašović je istakao da mu je podrška rodnog grada dodatna motivacija, ali da ona nameće posebnu odgovornost  i da sigurno neće iznevjeriti, te da će nastojati da svoj Herceg Novi i cijelu državu predstavlja i promoviše na najbolji mogući način. Predsjedniku je u znak zahvalnosti poklonio rukavice sa kojima je u aprilu mjesecu, na turniru „Splendid Grad Prix Budva 2018“ osvojio titulu juniorskog profesionalnog šampiona svijeta.

Prijem za juniorskog šampiona svijeta u boksu

Opština je prihvatila da bude pokrovitelj  bokserskog spektakla u Herceg-Novom koji će se oržati 13. jula na Kanli kuli, u sklopu kojeg će Prašović ili braniti titulu ili odraditi prestiž meč koji će mu podići plasam na svjetskoj rang listi najboljih boksera.

Prije meča u Herceg Novom, pred Prašovićem je 02. juna bokserski spektakl u Hanoveru, gdje će titulu braniti protiv izazivača Angela Venjakoba iz Njemačke.

Crna Gora dobila prvi hotel sa sertifikatom „Zeleni ključ“

0

Mali eko-hotel „Carruba“ u Donjoj Lastvi kod Tivta postao je danas prvi hotel u Crnoj Gori koji je dobio međunarodni sertifikat „Zeleni ključ“ što potvrđuje visoke ekološke i standarde zaštite životne sredine u poslovanju turističke industrije.

Sertifikat i plaketu vlasniku i direktoru hotela Stanislavu Kožanu, uručili su akreditovana procjeniteljka Odri Sabet  i Saša Karajović iz NVO „Ecom“ koja u Crnoj Gori pored ostalih, sprovodi i kampanju „Zeleni ključ“. Svečanosti u Donjoj Lastvi su prisustvovali i predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT), Opštine Tivat, nacionalne i Turističke organizacije Tivta. „Zeleni ključ“  trenutno ima 2.900 ugostiteljskih objekata u 57 država svijeta. Nekoliko velikih hotelskih grupacija poput „Marriota“, „Best Westerna“ ili „Radisona“ isključivo otvara hotele sa ovim sertifikatom.

Karajovič je kazao da je „Zeleni ključ“ koji dodjeluje Fondacija za ekološku edukaciju iz Kopenghagena,za hotele isto što i „Plava zastavica“ za kupališta i marine – potvrda izuzetno visokih ekoloških standarda u poslovanju, te da je „Carruba“ prošla intenzivni postupak provjere koji je rezultirao dobijanjem sertifikata.

„Zeleni ključ pored ostaloga, predstavlja i garanciju gostima da, ako se odluče da koriste objekte sa ovom oznakom, pomažu u očuvanu životne sredine. Zeleni ključ se dodjeljuje samo za jednu godinu i onda s eobnavlja godišnje uz redovne kontrole od strane Nacionalne komisije koju je formirao MORT“- istakao je Karajović. Odri Sabet je istakla da je cilj ove kmapanje da doprinese razoju održivog turizma, a činjenica da je prvi „Zeleni ključ“ došao baš u Tivat, ona vidi ulazak ovdašnje turističke privrede i lokalne uprave u novu „eru primjene principa održivog razvoja i mudrog upravljanja resursima“.

„Menadžment i osoblje „Carrube“ su naporno radili šest mjeseci da dostignu tražene standarde u četiri oblasti. Pored ostaloga, hotel primjenjuje solarne panele, energetski efikasnu rasvjetu, ekološki sertifikovane lokalne prehrambene proizvode, smanjenu potrošnju vode i sertifikovanih hemikalija za održavanje higijene, promoviše ekološke standarde među osobljem, klijentima i u lokalnoj zajednici, te selektivno odlaže otpad.“- istakla je Sabet dodajući da se nada da će slične principe u poslovanju uskoro početi primjenjivati i drugi hoteli u Tivtu i Crnoj Gori.

Sekretarka za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Opštine Tivat Tatjana Jelić istakla je da dobijanjem „Zelenog ključa“ ovdašnji hotelijeri „u turističkom smislu doprinose održivijem Tivtu“ i najavila da će lokalna uprava i dalje davati podršku  projektima i djelatnostima koje imaju izraženu ekološku komponentu.

„Jedno je postići standarde da „budete zeleni“ u poslovanju, a sasvim drugo i mnogo teže je da ih održite i unapredite. Uz vašu podršku, nadam se da ćemo u tome uspjeti i nastaviti da budemo ekološki primjer za ostale hotele i restorane u Crnoj Gori.“-kazao je vlasnik i direktor „Carrube“ Stanislav Kožan.

Interesanto je međutim, da je njegov hotel već dobio dozvolu „Morskog dobra“ da na osnovu izmjene Plana privremenih objekata u zoni morskog dobra koji je donio MORT, u moru ispred „Carrube“ postavi novi privremeni objekat – plutajuće privezište za jahte dužine i do 20 metara. Za to je u moru ispred terase eko-hotela, na podvodnoj livadi zakonom zaštičene alge posidonije, već postavljeno desetak velikih, po nekoliko stotina kilograma teških betonskih sidara a na koja će se fiksirati pet plutajućih pontona, što će uskoro posidijini spriječiti i kontakt sa sunčevom svjetlošlu.

EKOLOŠKU SERTIFIKACIJU POČELA JOŠ ČETIRI HOTELA

Memorandumi o saradnji u oblasti ekosertifikacije između lokalne Turističke organizacije, Kancelarije Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i tivatskih hotela “Helada”, “Magnolija”, “Palma” i “Astoria”, potpisani su danas u Opštini Tivat u prisustvu gradonačelnice Snežane Matijević, stalne predstavnice UNDP-a u Crnoj Gori Fione Mekluni i direktorice TO Gabrijele Glavočić. Ova saradnja je rezultat partnerstva Opštine i TO Tivat sa UNDP-em na projektu “Razvoj niskokarbonskog turizma”, i predstavlja podsticaj za dodjelu međunarodnih ekoloških sertifikata za hotele: “EU Eko znak” i “Travelife”.

Do kraja 2018. Ovi hoteli uskladiće poslovanje sa principima “zelenog” poslovanja i bez troškova dobiti te eko-sertifikate.

“Sve više putnika i turista zahtjeva hotele koji posluju na principima održivosti. Crna Gora je posvećena razvoju i promociji zelenog koncepta u turizmu. Sa svojim prirodnim ljepotama, postaje prepoznatljiva na globalnoj mapi održivih destinacija koje posjećuju turisti koji vode računa o očuvanju životne sredine.”- kazala je predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Fiona Mekluni,. Ona je najavila da će do kraja 2018. u Crnoj Gori biti 25 sertifikovanih hotela, koji raspolažu sa 3.500 kreveta.

Maltežani ignorisali zahtjev Zagreba

2
Jadran u luci Valeta

Diplomatskaa nota Vlade Republike Hrvatske upućena Vladi Republike Malte sa zahtjevom da ova otkaže gostoprimstvo školskom brodu Mornaricdce VCG, jedrenjaku „Jadran“ koji je protekla tri dana boravio u luci malteškog glavnog grada Valete, nije urodila plodom. Naš brod, posada i ukrcanih 47 studenata sa četiri profesora Pomorskog fakulteta iz Kotora, tokom boravka na Malti nisu imali nikakvih problema ili neugodnosti, a malteške vlasti bukvalno se nisu ni osvrnule na zahtjev zvaničnog Zagreba.

Potvrđuje to i činjenica da su zvaničnom prijemu koje je za predstavnike zemlje-domaćina na palubi „Jadrana“ vezanog u Valeti priredilo zapovjedništvo broda, pored ostalih prisustvovali i ministri saobraćaja, infrastrukture i kapitalnih projekata, odnosno energetike i vodnih resursa u Vladi te ostrvske države. Kompletan program posjete koji je predviđao obilazak niza kulturno-istorijskih spomenika i atrakcija u Valeti od strane studenata i posade „Jadran“ je realizovan bez ikakvog problema, kao i stručni dio posjeta tamošnjim pomorskim institucijama i privredi, namijenjen studentima kotorskog fakulteta. Oni su tako, pored ostaloga, obišli i istraživači i centar za obuku lučkih pilota Malte gdje su na najsavremenijim simulatorima, vježbali procedure uplovljavanja velikih kruzera u luku Valeta. V

Više tamošnjih portala izvijestilo je o posjeti školskog broda MVCG, a forumi na kojima se okupljaju ljubitelji i fotografi brodova, davali su preporuke odakle i kada se može „uhvatiti“ najbolje fotografija atraktivnog starog jedrenjaka koji je bio vezan na operativnoj obali tzv. Magazine doka u starom dijelu Valete.

Podsjetimo, Vlada Hrvatske je prije dva dana preduzela  diplomatsku akciju kako bi se Crnoj Gori otežalo da  u međunarodnim i stranim vodama koristi školski brod Mornarice VCG, jedrenjak „Jadran“ na koga zvanični Zagreb polaže pravo.  Zbog aktuelnog međunarodnog krstarenja „Jadran“ na relaciji Tivat-Valeta- Kotor, hrvatska Vlada je predala protestne diplomatske note crnogorskim i vlastima Malte– potvrdio nam je dobro informisani izvor iz Zagreba, blizak vojnim i diplomatskim krugovima te države.

„U noti upućenoj Vladi Crne Gore navodi se da je isplovljavanje broda na koji Republika Hrvatska ima pravo vlasnišva, čin suprotan dobrosusjedskim odnosima dvaju država, odnosno svojevrstan neprijateljski čin koji ruši dobre međusobne odnose. Od Malte je diplomatskim putem zatraženo da otkaže gostoprimstvo „Jadranu“ i njegovoj posadi“- kazao je naš izvor .

Maltežani su međutim, u praksi potpuno ignorisali takav zahtev Zagreba, dok je iz Vlade Crne Gore poručeno da je „diplomatski akt Republike Hrvatske primljen k znanju u skladu sa našim stavom koji se temelji na opredjeljenju  da različita stanovišta o šb „Jadran“ , koja nijesu nepoznata javnosti, neće i ne mogu poremetiti dobrosusjedske i prijateljske odnose Crne Gore  i Hrvatske – država koje su partneri u NATO, a uskoro i u EU.“

Po ranijem planu, „Jadran“ će danas oko 17 časova isploviti iz luke glavnog grada Malte i uzeo kurs prema Otrantu, a povratak broda u Crnu Gori i njegovo uplovljavanje u luku Kotor, očekuje se u nedjelju u poslijepodnevnim satima.

Rasprava o studiji za Lepetane zbog mosta na Verigama

2
Verige Credit Boat International Jeff Brown Breed Media

Državna studija lokacije DSL za Lepetane, kojom se, između ostalog, definiše gradnja mosta preko Veriga, naći će se uskoro na javnoj raspravi, odlučila je Vlada na jučerašnjoj sjednici, kojom je predsjedavao premijer Duško Marković.

Termin rasprave, koju će organizovati Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Opština Tivat i Republički zavod za urbanizam i projektovanje kao obrađivač plana, biće naknadno poznat, a ona će trajati 15 dana.

“DSL za sektore 20 i 21 se radi za prostor u zahvatu Prostornog plana područja posebne namjene za morsko dobro od Crkve Gospe od Anđela, preko naselja Opatovo, do Donje Lastve, a Jadranska magistrala predstavlja granicu u zaleđu. Obuhvata neizgrađenu stjenovitu obalu, naseljsku strukturu, izgrađenu obalu i trajektno pristanište u Lepetanima”, preciziraju iz Vlade.

Prelaz preko Bokokotorskog zaliva u Vladi smatraju ključnim za “trajno i funkcionalno rješavanje problema drumskog saobraćaja”. Kako se navodi, uža lokacija prelaza preko Bokokotorskog zaliva definisana je Prostornim planom Crne Gore iz 2008. godine, koji je planiranim koridorom prejudicirao položaj između rta Sveta Neđelja i Opatovo, ispred tjesnaca Verige, “čime je 2,5 km udaljen od granice zaštićenog prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora u okviru UNESCO-a”.

Vlada je u novembru prošle godine centrali UNESCOa dostavila Procjenu uticaja na baštinu HIA studiju Boke Kotorske, prema kojoj je zaštićeno područje sa Kotorskog i Risanskog prošireno na cijeli Bokokotorski zaliv, uvođenjem takozvane bafer zone.