Čelanović: Pokazaćemo snagu i kao jedan od stubova nove lokalne vlasti voditi mnogo više računa o našim građanima
Evropski savez predao je danas Opštinskoj izbornoj komisiji Kotor izbornu listu „Evropski savez – Zasjat’ će Kotor“, za lokalne izbore u Kotoru, koji će biti održani 29. septembra.
Nosilac liste Miloš Čelanović tom prilikom je kazao da je sama ideja formiranja Evropskog saveza superiorna u odnosu na sva dešavanja na današnjoj političkoj sceni.
„Naime, dok većina, a mogu slobodno reći i skoro svi politički subjekti, prolaze kroz faze rascjepa i podijela, mi smo se odlučili na ujedinjenje i savezništvo. Prevazišli smo naše sitne političke razlike i u prvi plan stavlili ono što nas spaja, a to su vrijednosti i ideali koje baštinimo decenijama“, rekao je Čelanović.
Evropski savez predao listu u Kotoru
Čelanović je obraćajući se sugrađankama i sugrađanima kazao da je dosadašnja vlast pokazala svoj maksimum, te da Kotor zaslužuje mnogo više.
„Drage/i sugrađanke i sugrađani, sadašnja lokalna vlast rukovodi Kotorom već punih osam godina i pokazala je što može, zna i umije odnosno što ne može, ne zna i ne umije. Pokazala je svoj maksimum. I kao neko ko srcem i dušom pripada ovom gradu, kao neko čija je porodica skoro sedam vjekova podizala svoje članove u Kotoru – znam da naš grad zaslužuje mnogo mnogo više“, istakao je Čelanović.
Prema njegovim riječima Evropski savez će na ovim izborima pokazati svoju snagu, a nakon izbora će biti jedan od stubova lokalne vlasti.
„Znam da naše komšije, rođaci i prijatelji nisu zadovoljni učinjenim.
Evropski savez predao listu u Kotoru
Isto tako znam iz mnogobrojnih razgovora sa svojim sugrađankama i sugrađanima, da će Kotorani dati šansu Evropskom savezu i da će naš SAVEZ na izborima pokazati svoju snagu, a nakon izbora biti jedan od stubova nove lokalne vlasti koja će voditi mnogo više računa o svojim građanima! Zasjat će Kotor!“, poručio je Čelanović.
Lista kandidatkinja i kandidata za odbornice i odbornike u Skupštini opštine Kotor – „Evropski SAVEZ (SD, SDP, LP i građani)-Zasjat’ će Kotor!“:
Završnica 15. Festivala gudača u znaku jubileja: 150 godina od rođenja ruskog kompozitora, dirigenta i kontrabasiste Sergeja Kusevickog i vijek od objavljivanja djela „Quintet in G minor, op 39 (1924) for Oboe, Clarinet, Violin, Viola and Double Bass“ Segeja Prokofjeva
Koncertom kamerne muzike u kome su nastupili članovi kvinteta Vujadin Krivokapić, violina, Uroš Lapčević, viola, Zoran Zakrajšek, kontrabas, Nadica Ristić Simović, oboa i Petar Garić, klarinet, te pijanista Bojan Martinović, završen je XV Festival gudača u Perastu/Kotoru. Koncert je omaž ruskom kompozitoru, dirigentu i kontrabasisti Sergeju Kusevickom (1874-1951), jer je ove godine 150 godina od njegovog rođenja, a posebnost koncerta je crnogorska premijerna izvedba djela „Quintet in G minor, op 39 (1924) for Oboe, Clarinet, Violin, Viola and Double Bass“ Segeja Prokofjeva, koji je ovo djelo napisao prije 100 godina. U znaku ovih jubileja publika u Crkvi Sv. Duha uživala je u divnim sazvučjima gudačkih i duvačkih instrumenata.
Čuveni ruski kontrabasista, dirigent i kompozitor Sergej Kusevicki, koji je emigrirao u Ameriku, gdje je osnovao Tangelvud Festival, bio je mentor Leonarda Bernštajna, a njegov stipendista bio je i Seiđi Ozava, napisao je jedan od najljepših koncerata i četiri vrlo lijepa komada, od kojih je tri izveo Zakrajšek („Chanson Triste op.2“, „Valse miniature op.1, No2“ i „Andante“ op.1, No1“, sve za kontrabas i klavir). Ova tri komada Zakrajšek i Martinović su prije 15-ak dana izveli i na sceni festivala Budva Grad teatar. Prisutni u Crkvi Sv. Duha su uživali i u pitkoj „Romansi Humoreski, op.2 za obou i klavir“ Karla Nilsena (Ristić Simović- Martinović).
v
-Bio nam je gušt da u Kotoru obilježimo jubilej rođenja Kusevickog i prvi put u Crnoj Gori izvedemo Prokofjev „Kvintet“, 100 godina nakon što je to djelo napisano, Nije tipično za ovaj festival da nastupaju i duvači, prvi put ovi vrsni muzičari i solisti u orkestru nastupaju sa nama, a pogodile su se ove godišnjice, što je prelijepi povod za koncert. Nadam se prilici da sa ovim divnim programom nastupimo još negdje u Crnoj Gori. Planiramo snimanje CD-a sa odabranim kompozicijama Kusevickog i Rahmanjinova uz podršku Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, kazao je za BN Zoran Zakrajšek, koji je sa Martinovićem prije par godina ovdje održao resital.
Nadica Ristić Simović je prva oboa u Crnogorskom simfonijskom orkestru i muzički pedagog u Tivtu, Podgorici i Skoplju, Petar Garić, prvi klarinet CSO, angažovan je na Muzičkoj akademiji Cetinje, Vujadin Krivokapić je redovni profesor na studijskom odsjeku Gudači MA Cetinje, Uroš Lapčević je vođa sekcije viola u CSO, a Zoran Zakrajšek vodi sekciju kontrabasista u CSO i predavač je na Muzičkoj akademiji Cetinje, sve vrhunski umjetnici, koji su na sceni zablistali briljantnom interpretacijom „Kvintet“a, koji su pripremili specijalno za ovu priliku. Zakrajšek kaže da je godinama „lobirao“ kolege iz sekcije duvača CSO- Nadicu Ristić Simović, oboa i Petra Garića, klarinet, upravo za „Quintet u G-molu“ Sergeja Prokofjeva, jer oni su muziciraju stalno na sceni, a muzika je fantastična i izuzetno zahtjevna za izvođače. Uživao je u radosti zajedničkog muziciranja, jer kao kontrabasista u kamernom ansamblu ima više mogućnosti za sopstveni izvođački pečat.
Festival gudača 2024.
– Fenomanalan je osjećaj zajedničkog muziciranja, ovo je bio svojevrsni dijalog duvača i gudača. Kao kontrabasista sam prvenstveno orkestarski muzičar, većina nas u svijetu u naboljem slučaju radi u orkestru, jer to je nešto čemu svi teže da rade. Malo prostora za kontrabasiste ima na akademijama. Ovakvi ansambli su jedna lijepa „otskočna daska“ za kamerno muziciranje, za upoznavanje sa kolegama- vi čujete u orkestru fraze koje određene grupa instrumenata proizvodi, a ovdje, u kamernoj muzici je to mnogo intenzivnije i naravno, imate svoj lični pečat, koji u orkestru ne možete toliko da date. Evo, kolega Petar Garić i Nadica Ristić Simović su baš solisti, u okviru orkestra vrlo često imaju baš solo da sviraju, ali je ovdje je pravi gušt iskomunicirati međusobno kroz izvođenje ovog divnog djela Sergeja Prokofjeva, objasnio je Zakrajšek, koji ove godine nije imao polaznike za majstorsku radionicu na Festivalu gudača.
Festival gudača 2024.
Ovo je posljednji koncert od ukupno sedam njih koji su održani u Perastu i Kotoru od početka godine. Direktorka Festivala Marina Dulović potsjetila je na koncert violiniste Romana Simovića, koji je podigao renome Boke kotorske kao kulturne destinaciije, a tome u prilog išli su i nastupi crnogorkih muzičara, gudačkog kvinteta: Slađana Mijović, Nenad Jovanović, Uroš Lapčević, Olesija Anakovskaja i Zoran Zakrajšek, zatim, koncert violončeliste Željka Ivovića, te nastup gudačkog trija „ruske škole“: Miša Berkut, Sergej Suvorov i Aleksej Kurbatov, koncert Atanasa Krsteva, profesora violončela na MA u Sofiji i pijaniste Bojana Martinovića. Polaznici radionica za vilonu, violončelo i violu su vrijedno radili tokom avgusta u Perastu, a predstavili su se na zajedničkom koncertu.
-Festival gudača ostaje otvoren sa onom svojom prvobitnom fizionomijom od osnivanja 2009. godine- klasična muzika, edukacija muzičke publike, edukacija mladih nada i talenata, kao i unapređenje ukupne kulturne i turističke ponude Boke Kotorske i Crne Gore, poručila je Dulović zahvalivši Opštini Kotor koja je od početka prepoznala značaj ovog festivala, zatim Ministarstvu kulture Crne Gore koje posljednje dvije godine podržava ove aktivnosti, TO Kotor, Muzičkoj školi „Vida Matjan“, Kotorskoj biskupiji, Župnom uredu u Perastu, Radio Kotoru i prijateljima festivala.
Značajan rad sa mladima
– Nije bilo lako isprofilisati se i trajati 15 godina u jakoj konkurenciji festivalske muzičke ponude kakva je u Kotoru, primijetila je Ttjana Kriještorac, sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, čestitajući Marini Dulović i njenoj NVO „Bocche di Cattaro“ na istrajnosti.
-Značaj ovog festivala je rad sa mladim talentima i njihovo usavršavanje i dodatno obrazovanje, zbog čega posebno zahvaljujem Vama i Vašem trudu i nadam se da ćete u tome da istrajete. Izvjesno je da će Opština Kotor kroz ovaj Sekretarijat i program manifestacija kulture i dalje podržavati i 16. i sve naredne festivale gudača, kazala je Kriještorac i najavila još jedan festival u oktobru.
Zahvaljujući vrijednoj donaciji kompanije Luštica Development i namjeri Opštine Tivat da podstakne razvoj održivog linijskog pomorskog transporta, kompanija EcoBoats pokreće dvije nove linije redovnog pomorskog saobraćaja na relaciji Pine – Bazdanj i Pine – vodni terminal Aerodroma Tivat.
Saobraćaj će se odvijati plovilima na električni pogon, počevši od 1. septembra, dok će donacija tj. subvencija Luštica Development-a omogućiti povoljnu cijenu karte za sve putnike, uz dodatni popust za djecu do 12 godina, đake i penzionere. Ukupna vrijednost donacije iznosi 150.000€, a brodska linija po povlašćenim cijenama će biti operativna tokom cijele godine.
Početak rada novih pomorskih linija na konferenciji za medije ozvaničili su ministar pomorstva Filip Radulović, predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović, potpredsjednik opštine Jovan Brinić, rukovodilac u Luštica Development za odnose sa Vladom Crne Gore i lokalnom zajednicom Marko Vukašević i vlasnik kompanije EcoBoats Vladimir Ćalović.
Foto CG News
“Pokretanje pomorskih linija u Tivtu još je jedan od primjera kako možemo i želimo da koristimo naše bogomdane prirodne potencijale kao saobraćajne veze. More je naš veliki prirodni i privredni resurs, koji treba više da koristimo a istovremeno i više cijenimo. Plovila na električni pogon čuvaju životnu sredinu što je dodatna vrijednost ovog projekta i nadamo se da će ga slijediti i druge primorske opštine uz pomoć još odgovornih kompanija“, kazao je ministar pomorstva, Filip Radulović.
“Opština Tivat snažno podržava ideju redovnog linijskog pomorskog saobraćaja, posebno imajući u vidu sve predstojeće radove na infrastrukturi. Zato je prilikom utvrđivanja reda vožnje posebna briga vođena o đacima koji putuju sa Luštice i iz Krtola ka školama u centru grada. Ovaj vid transporta zaslužuje podršku lokalne uprave i zbog svoje eko komponente i činjenice da plovila na električni pogon u značajno manjoj mjeri utiču na osjetljiv zalivski biosistem“ – poručio je predsjednik opštine Željko Komnenović. On je istakao da je posebno važno da se linije odvijaju redovno po ustaljenom rasporedu, kako bi ovaj vid transporta među građanima bio prepoznat kao pouzdan.
“Definišući korporativnu društvenu odgovornost kao jedan od svojih strateških ciljeva u poslovanju, Luštica Development u značajnoj mjeri doprinosi održivom razvoju lokalne zajednice Tivta i Boke Kotorske – od početka realizacije projekta je izdvojila oko 2,5 miliona eura za podršku inicijativama korporativne društvene odgovornosti. Finansijska podrška gradske brodske linije u vrijednosti od 150.000 eura je doprinos kvalitetu svakodnevice građana Tivta i turističkoj usluzi, u skladu je sa našim korporativnim vrijednostima, ekološki brodovi valorizuju more kao resurs i idealno su rješenje u zaštiti životne sredine”, akcentovao je Marko Vukašević, rukovodilac tima za odnose sa Vladom Crne Gore i lokalnom zajednicom na projektu Luštica Bay.
EcoBoats program ima za cilj da korišćenjem morskih puteva u zalivu unaprijedi saobraćajni sistem Boke Kotorske, istakao je vlasnik kompanije Vladimir Ćalović.
Foto CG News
“Poseban akcenat stavili smo na potrebe lokalnog stanovnistva pa smo stoga pokušali da po pristupačnim cijenama omogućimo upotrebu naših brodova svim kategorijama stanovništva, sa dodatnom pažnjom na učenike i penzionere za koje smo već pristupačne cijene smanjili za 50%. Osim ovog dijela, naša je pažnja posebno usmjerena na ekološki aspekt jer smo svjesni ugroženosti biodiverziteta Bokokotorskog zaliva. Donacija Luštica Bay i podrška Opštine Tivat će biti iskorišćene na najefikasniji način da se taj cilj počne ostvarivati već od danas.“
Ostvarivanje redovne pomorske veze između Krtola i Pina veoma je važan projekat i predstavlja nastavak davne, u međuvremenu izgubljene tradicije, poručio je potpredsjednik opštine Jovan Brinić.
“U današnjim uslovima kada svjedočimo svakodnevnim saobraćajnim gužvama, veoma smo zadovoljni zbog ovakvih inicijativa i usmjeravanja donacije u ove svrhe. Vjerujem da smo dobili novu vrijednost koju treba dalje da razvijamo i unaprjeđujemo“ – zaključio je Brinić.
Nova pomorska linija do luke Bazdanj omogućiće dolazak iz Tivta do obale Đuraševića za 25 minuta, a povlašćena cijena karte za lokalno stanovništvo iznosiće 3,9 eura po osobi u jednom pravcu, uz dodatni popust od 50% za djecu uzrasta do 12 godina, učenike i lica starija od 65 godina.
Po riječima predstavnika prevoznika, već sada postoji mogućnost kupovine karata preko EcoBoats internet stranice i EcoBoats aplikacije na Android uređajima. Kroz nekoliko mjeseci, a ukoliko bude interesovanja građana, postojaće mogućnost kupovine mjesečne karte. U zavisnosti od uspjeha ove transportne linije, Opština Tivat razmatraće mogućnost pružanja finansijske podrške baš ovom vidu transporta.
EcoBoat trenutno saobraća ka Krašićima i Porto Novom, a u planu je stalan rast broja linija i Eco brodica.
Tivat – U finalu bućarske Olimpijade igraće Palma I – Brđanin I.
Palma I je sa 2:0 pobjedila klupske kolege iz Palme II.
Drugi meč završio je pobjedom Brđanina I nad domaćim Kalimanjcem I 2:1.
U petak 30. avgusta se igra utakmica za 3. mjesto Kalimanjac I – Palma II, a finale je na rasporedu u subotu, 31. avgusta od 18 sati– Palma I – Brđanin I
Dobar dan. Molimo Vas vaše pasoše. Moramo uzeti i otiske najmanje četiri prsta. Još samo da vas i slikamo. Hvala vam i ugodan boravak.
Ovako bi od 10. novembra ove godine za državljane oko 60 država, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana, trebalo da izgleda ulazak u Evropsku uniju, Švajcarsku, Norvešku, Island i Lihtenštajn koje su članice Šengenskog sistema.
Tad će početi s radom novi sistem ulaska i izlaska (Entry/Exit System – EES) koji je ustanovljen u novembru 2017. godine, a njegova primjena više puta odgađana.
Za iduće ljeto je najavljena implementacija i drugog, Evropskog sistema putnih informacija i autorizacije (ETIAS) koji će podrazumijevati da putnici iz zemalja koje imaju bezvizni režim s EU moraju putem interneta aplicirati za dozvolu za ulazak, uz plaćanja takse od sedam eura bankovnom karticom.
Pasoši u svim zemljama Zapadnog Balkana su biometrijski, u čipovima se nalaze otisci prstiju i fotografija, te su u potpunosti usklađeni s uslovima koje je tražila EU kako bi zemlje Zapadnog Balkana dobile bezvizni režim.
I dalje ostaju opšti uslovi – da putna isprave ne smije isteći za manje od tri mjeseca od datuma kad se osoba planira vratiti u svoju zemlju ili da pasoš ne smije biti stariji od deset godina.
Koje su nove promjene od sredine 2025. godine?
ETIAS će zahtijevati da prije putovanja državljani oko 60 zemalja preko interneta ili mobilne aplikacije popune poseban formular.
Pri prvom ispunjavanju prijave putnik unosi lične podatke, e-mail i broj telefona, kao i pojedinosti o putnoj ispravi.
Putnik će morati unijeti i detalje o obrazovanju i trenutnom zaposlenju, te pojedinosti o planiranom putovanju i boravku u zemlji EU.
Jednako tako, tražiće se i pojedinosti o bilo kakvih kaznenim presudama, prošlim putovanjima u ratne zone ili zone sukoba, kao i informacije da li je osoba bila protjerana iz bilo koje zemlje.
Od putnika se traži i da plate dodatnu taksu od sedam eura koja se plaća platnom karticom. Plaćanje se vrši kao i bilo koja internet kupovina.
Unosi se broj kartice, datum važenja, podaci osobe na čije ime je izdana kartica, kao i CVV/CVC – trocifreni broj koji je ispisan na poleđini kartice pored potpisa vlasnika. Na računu mora biti potrebni iznos novca preračunato u lokalnoj valuti.
Taksu neće plaćati mlađi od 18 i stariji od 70 godina, supružnici/registrovani partneri i djeca državljana EU i zemalja Šengenskog sistema, kao ni djeca supružnika/partnera koji dolaze izvan EU.
Neće biti moguće “grupno” apliciranje, odnosno za ETIAS će morati u slučaju porodičnog putovanja aplicirati svaki član posebno.
ETIAS sistem će biti dostupan na jezicima zemalja članica, uključujući hrvatski, a sistem će primati isključivo latinična slova.
Popunjavanje aplikacije putnik će moći da pauzira, spremi promijene i u periodu od 48 sati nastavi s unošenjem podataka.
Koliko se čeka obrada zahtjeva?
Kako navode na zvaničnoj stranici sistema ETIAS, obrada bi trebalo da traje “nekoliko minuta”.
Ako će potrajati duže, putnik bi obavještenje trebalo da dobije u toku četiri dana.
Od putnika se mogu tražiti i dodatne informacije ili dokumentacija, npr. potvrda o rezervaciji hotela i potvrda o zaposlenju koje treba da dostavi u roku deset dana, a u tom slučaju zahtjev bi trebalo da bude obrađen u roku od dvije sedmice.
Putnik može biti pozvan na razgovor u ambasadu zemlje u koju planira da putuje i u tom slučaju zahtjev bi trebalo da bude obrađen u roku 30 dana.
Zbog toga se savjetuje putnicima da formular popune najmanje mjesec prije kupovine karte ili rezervisanja smještaja.
Ako se putniku odobri ulazak u EU, obaviještenje će dobiti e-mailom.
ETIAS dozvola će vrijediti tri godine ili do zamjene putne isprave s kojom je neko aplicirao.
Formular je povezan s putnom ispravom, što znači da vrijedi samo uz pasoš s kojim se apliciralo za ulazak. Novi pasoš znači novo apliciranje. Ako je ETIAS plaćen i odobren za putovanje u jednu zemlju, vrijedi i za drugu.
ETIAS odobrenje ne znači da osoba može boraviti u EU duže od 90 dana u periodu od šest mjeseci ili raditi u EU.
Putnik će moći ući i izaći iz EU-a koliko god puta želi i putovati na bilo koju destinaciju unutar Šengenskog prostora u periodu važenja dozvole sve dok poštuje navedeno vremensko ograničenje.
Što ako osoba nema internet, bankovnu karticu, nepismena je i slično?
Roditelji popunjavaju formular za svoju maloljetnu djecu koja su izuzeta od plaćanja takse od sedam eura.
Svi mogu ovlastiti treću stranu – drugu osobu ili komercijalnog posrednika – da apliciraju u njihovo ime ili u ime njihove maloljetne djece.
S posrednikom, na primjer putničkom agencijom, mora se potpisati izjava o zastupanju za svaku osobu pojedinačno, a isto vrijedi i u slučaju da za neku osobu apliciraju prijatelj, komšija, ćerka ili sin.
Formular izjave biće dostupan kad sistem bude operativan, a njime se dopušta trećoj strani da obrađuje nečije osobne podatke. Osoba ili firma koja je posrednik moraće, takođe, unijeti svoje podatke.
Posrednik ima pravo DA naplati “razumnu naknadu”, a EU je predvidjela i mogućnost anonimne prijave onih koji naplaćuju prekomjernu proviziju.
Onima koji se odluče da apliciraju preko posrednika savjetuje se da posebno provjere jesu li podaci u prijavi tačni prije slanja, jer se u slučaju bilo koje greške – na primjer ukucavanje nule (0) umjesto slova “O” – prijava može odbiti, ukinuti ili poništiti.
U slučaju da putnik uoči grešku, može popuniti novu aplikaciju ili zatražiti ispravak greške u staroj prijavi, a procedura obrade u tom slučaju traje do 30 dana.
Kako otići na sahranu, posjetiti roditelja koji je EU državljanin i slično?
ETIAS formular neće morati da popunjavaju osobe koje imaju validnu vizu – studentsku, radnu ili slično – ili boravišnu dozvolu u nekoj zemlji EU.
Formular ne popunjavaju ni osobe koje žive uz granicu i posjeduju pogranične propusnice uz čije predočenje prelaze da bi, naprimjer, obrađivali svoja polja s druge strane linije.
Članovi posada na brodovima i avionima za neke zemlje EU će trebati ETIAS formular, za druge neće, što bi trebalo provjeriti prije iskrcavanja.
Izuzetak su i odlazak na liječenja u slučaju životne ugroženosti podnositelja ili srodnika, odlazak na sahranu člana porodice, obaveza pojavljivanja pred sudom ili neka “važna obveza”.
U tom slučaju putnik popunjava ETIAS zahtjev za tzv. ograničenu dozvolu u kojem navodi razlog.
Dozvolu izdaje zemlja u koju osoba putuje i važi samo za putovanje u tu državu do najviše do 90 dana. Na primjer, ako je u pitanju odlazak na sahranu, država EU može odobriti ulazak samo za dane kad je pokop.
Ako osoba u međuvremenu zatraži i dobije drugi ETIAS za putovanje u sve zemlje Šengena, ograničena dozvola automatski prestaje da vrijedi.
Predviđeni su izuzeci i za plaćanje takse.
Ako, na primjer, dijete putuje u zemlju u kojoj živi njegov roditelj koji je državljanin EU ili članice Šengenskog sistema, neće morati da plati sedam eura, ali ako želi putovati u drugu zemlju, moraće da popuni novi ETIAS obrazac i plati pomenuti iznos. Isto vrijedi i za supružnike ili registrovane partnere.
Za ETIAS dozvole ne moraju aplicirati nositelji diplomatskih ili posebnih pasoša čije zemlje imaju potpisane sporazume s EU, uposlenici NATO, a aplicirati ne moraju ni osobe koje su u tranzitu preko nekog evropskog aerodroma.
Ne moraju aplicirati ni osobe s dvojnim državljanstvom neke zemlje članice EU pod uslovom da putuju s pasošem ili ličnom kartom te zemlje.
Šta ako vam EU odbije dati dozvolu?
Osobama bez ETIAS autorizacije biće odbijen ulazak na granici.
Ni dobijanje te potvrde ne znači da je putniku automatski odobren ulazak u zemlju EU. Svi putnici će se i dalje kontrolisati i granični policajac može odbiti ulazak osobe koja ne ispunjava uslove.
Neki od uslova za ulazak su važeća putna isprava najmanje tri mjeseca od datuma planiranog povratka, da pasoš nije stariji od deset godina, da je boravak opravdan i da osoba ima dovoljno novca do planiranog povratka.
Uobičajen iznos je oko 100 eura po danu i zavisi od zemlje do zemlje članice EU.
Neki od razloga za odbijanje ulaska su i prijetnja za sigurnost ili zdravlje, ako je osoba predmet potjernice neke države i slično, što se utvrđuje provjerom u bazama, ljekarskim pregledom i slično.
Ako je zahtjev za ETIAS odobrenje putovanja odbijen, opozvan ili poništen, osoba će primiti e-poruku u kojoj će biti navedeni razlozi odbijanja i naziv tijela koje je donijelo odluku.
Postoji mogućnost žalbe, a e-mail će sadržavati informacije kojoj zemlji ili zemljama se žaliti uz opis odgovarajućeg žalbenog postupka. Žalbe se rješavaju u skladu sa zakonima tih zemalja.
Osoba kojoj je odbijena aplikacija može ponovno tražiti ETIAS dozvolu.
Ako neka osoba sama opozove vlastiti zahtjev, ne može se naknadno predomisliti, već mora popuniti novi formular.
Taksa se ne vraća u slučaju odbijanja aplikacije.
Hoće li to stvoriti veće gužve na granicama?
Uvođenjem EES-a ostaje skeniranje putnih dokumenata, prestaje unošenje pečata u pasoše na graničnom prelazu, ali bi uzimanje otisaka prstiju i slikanje koje će se vršiti pri svakom prelasku granice moglo produžiti čekanje u kolonama.
Na aerodromima će se provjere vršiti po slijetanju na aerodromima.
Države članice izmijenile su svoje zakone kako bi se smanjile potencijalne gužve na kopnenim prijelazima.
Uzimanje biometrijskih podataka i provjere kroz baze podataka države EU mogu obavljati i prije graničnih kućica – dok putnici čekaju u redu – kako bi se omogućila bolja protočnost.
To znači da će granični policajci moći s posebnim uređajima hodati od vozila do vozila ili ulaziti u autobuse kako bi uradili provjeru putnika.
Zašto je uspostavljen sistem?
Novi EES sistem je uspostavljen kako bi baze članica EU-a bile povezanije kako bi se olakšalo praćenje vremena i mjesta boravka i osiguralo da putnici ne borave duže od 90 dana u periodu od šest mjeseci.
Neki od ciljeva novih mjera je i otežati kriminalcima ili teroristima ulazak u EU s lažnim pasošima jer će se biometrijska kontrola vršiti prilikom svakog prelaska granice.
Putnici neće plaćati naknadu za uzimanje biometrijskih podataka.
Podacima će moći pristupiti policijske službe zemalja članica Šengenskog sistema i policijska agencija EUROPOL tokom istraga kaznenih djela, posebno terorizma i organiziranog kriminala.
Provjere biometrijskih podataka postrožiće se sredinom 2025. godine, a tačan datum nije utvrđen.
Slične sisteme su već uvele Sjedinjene Američke Države, Kanada i Australija.
U Španiji protestuju protiv previše turista, a pritom ta zemlja nije ni blizu vrhu kad je u pitanju broj turista po glavi stanovnika. Tu vode Hrvatska i Crna Gora. Rekorder među gradovima je Dubrovnik.
Kada je u pitanju pojam “overtourisam” većina pre svega pomisli na Majorku, Veneciju ili Barselonu. U Španiji već više mjeseci građani u važnijim turističkim centrima izlaze na ulice i protestuju – ponekad i ne baš ugodnim metodama – protiv turista koji im, kako tvrde, oduzimaju prostor za život.
Dubrovnik na vrhu
Pritom se Barselona ne nalazi ni među prvih 18 gradova evropske liste portala “Holidu” po broju posjetilaca po glavi stanovnika. Prvi na toj listi je Dubrovnik s 27 posjetilaca po glavi stanovnika. Slijedi grčki Rodos s 26 i tek na trećem mjestu Venecija s 21 turistom po glavi stanovnika. Pariz je sa sedam posjetilaca po glavi stanovnika tek na 12. mjestu te liste. Barselona, grad u kojem demonstranti turiste tjeraju vodenim pištoljima, nalazi se tek na 20. mjestu.
Berlin, čiji se građani već godinama žale da “ne mogu da dišu” od turista koji dolaze zbog žurki, nalazi se na 33. mjestu sa samo dva posjetioca po glavi stanovnika.
Ako se u obzir uzme broj noćenja prema broju stanovnika, tu su na prvom mjestu turistički centri u Egejskom moru, prije svega ostrvo Santorini.
Dubrovnik foto Boka News
Hrvatska i Crna Gora vode
Hrvatska se po broju turista za 2023, prema kancelariji Ujedinjenih nacija za turizam (UN Tourism), sa 16,9 miliona nalazi daleko od recimo Francuske koja je svojih 100 miliona posjetilaca (international tourist arrivals) nalazi na prvom mjestu, ispred Španije sa 85,2 miliona, SAD sa 66,5 miliona, te Italije sa 57,2 miliona.
Turizam – foto Boka News
Ali, listu zemalja s najvećim brojem turista po broju stanovnika predvodi Hrvatska sa 4,3 posjetioca po glavi stanovnika. Otprilike istu vrijednost bilježi i Crna Gora. Iza nje slijede Austrija sa 3,4, pa Grčka sa 3,1 turistom po glavi stanovnika. Visoke vrijednosti se, naravno, bilježe kod onih turističkih odredišta u kojima živi relativno malo stanovnika, što se odnosi na Hrvatsku sa oko 3,8 miliona stanovnika, ali i na Crnu Goru gdje živi samo 600.000 ljudi. Tu su i gradovi-državice poput Monaka, Andore ili Vatikana.
U zemljama poput Španije sa oko 48 miliona stanovnika, po stanovniku dolazi 1,8 turista. U Italiji je odnos 1:1, a Njemačka sa preko 82 miliona stanovnika nema ni pola turista po glavi stanovnika.
U kotorskoj luci danas četiri broda sa 7.773 putnika. Prema informaciji iz AD “Luka Kotor”, kruzer “Marella Explorer” na kojem je 2.027 putnika, biće danas na vezu do 16 sati, kada isplovljava za Krf.
Na sidrištu 1 do 22 sata je “Silver Ray”, 688 sa putnika.
“MSC Armonia” na kome se nalazi 2.275 putnika, na sidrištu 2 ostaje do 18 sati, kada je planirano da isplovi za Bari.
Na sidrištu 3 danas je 295 metara dug “Mein Schiff 6” sa 2.783 putnika, za Dubrovnik isplovljava u sati.
Dvadeset izraelskih vojnika iz pješadijske brigade odbilo je da se vrati u borbe u Pojasu Gaze, a neki su obaviješteni da će se suočiti sa suđenjem ukoliko se ne povinuju, javio je u srijedu izraelski javni servis KAN, prenosi Anadolu.
KAN je javio da je desetak vojnika u utorak primilo obavještenja u kojima se navodi da će se suočiti sa suđenjem zbog nepoštivanja vojnih naređenja ukoliko ne pristanu na povratak u Pojas Gaze.
Neki vojnici su naveli da nakon deset mjeseci borbi u Gazi više nisu u mogućnosti da se vrate, ali su voljni preuzeti druge dužnosti.
Slični izvještaji o poteškoćama dolaze iz bataljona u drugim brigadama koje su na ratištu.
Porodice nekih vojnika su navele da su njihovi sinovi prisiljeni da uđu u kopnene manevre u Pojasu Gaze ili im prijeti zatvorska kazna, što smatraju neprihvatljivim.
Porodice su dodale da je samo nekoliko sposobnih vojnika ostalo u njihovoj jedinici i da je vrijeme da pomognu svojoj djeci da se suoče sa sistemom koji se, kako navode, čini ravnodušnim prema njima.
Glasnogovornik izraelske vojske rekao je da vojni lideri naporno rade na podršci i pomoći vojnicima u ispunjavanju njihovih različitih operativnih zadataka.
Također je rekao da protiv vojnika neće biti poduzete kaznene radnje, uključujući i zatvorske kazne.
Brigade Al-Qassam, vojno krilo palestinske grupe otpora Hamas, redovno izvještavaju da su izraelski vojnici ubijeni ili ranjeni u operacijama u Gazi.
Izraelski zvaničnici su u više navrata izjavljivali da je vojska uključena u intenzivne borbe sa palestinskim borcima i da plaća veliku cijenu.
Prema najnovijim podacima izraelske vojske, u Pojasu Gaze od 7. oktobra prošle godine poginula su 704 oficira i vojnika, uključujući 339 od početka izraelske kopnene invazije 27. oktobra.
Proglašenjem pobjednika i dodjelom nagrada, večeras se završava 37. Filmski festival – Montenegro film festival Herceg Novi.
Izbor dokumentarnih filmova koji se prikazuju na Filmskom festivalu je jedno veliko traganje tokom cijele godine i pripreme za naredni festival počinju kada se prethodni festival završi. Tako je napravljen izbor i za 27 dokumentarnih filmova koje je publika imala priliku da vidi u dvorištu Kuće Iva Andrića u pet festivalskih dana Montenegro film festivala u Herceg Novom.
Selektor dokumentarnog dijela festivala je Vladimir Perović, reditelj brojnih dokumentarnih filmova, profesor dokumentarnog filma na FDU na Cetinju, BK univerzitetu i asistent na tom predmetu na FDU u Beogradu. Dobitnik brojnih nagrada i priznanja za filmsku umjetnost. Traganje za dokumentarnim filmovima koji će se naći na narednom festivalu 2025.godine Perović će početi od septembra.
Za novim dokumentarnim filmovima tragao je na festivalima po bijelom svijetu, po njihovim sajtovima, na neke festivale je odlazio i na njima odabrao filmove, dok su neka ostvarenja preporučili njegovi prijatelji koji putuju i to je taj tehnički dio posla, a kriterijum je, naravno, prije svega kvalitet. I na ovom Filmskom festivalu Montenegro film Herceg Novi 2024. izdvojilo se nekoliko dokumentarnih filmskih ostvarenja.
-Za mene se izdvaja barem polovina, ali nekoliko ću izdvojiti, intrigantni rumunski film, jedna mala porodična saga, nad smrću najstarijeg člana porodice, nad odrom okupljaju se ostali i imamo jednu često apsurdističku situaciju koja je često i komična, dakle, tu praktično niko suzu ne pusti, ali to nije bezdušnost, to je jedna šira priča o svima nama. Onda imamao fantastičnu priču iz Švedske, „Male tajne velikih ljudi“, u kojoj vidite samo dvoje ljudi naizmjenično u nekoj ustanovi koja brine o djeci koja imaju slobodan pristup da se telefonom jave i požale na nešto i preko lica ovih ljudi, muškarca i žene, a da ne vidite nijedno dječje lice, vi saznate sve muke koje ih opsjedaju. Ne saznate njihova imena, ne saznate do kraja konkretan problem, ali upravo to što ostaje neizrečeno čini filmsko kazivanje mnogo ljepšim. Ili divan iranski film, ja sam inače fan iranskih filmova, o jednom drvodjelji koji negdje u bestragiji iranskog Kurdistana pravi drvene noge od običnih debala drveta koje negdje skreše u šumi, za invalide, jer je mnogo ljudi tamo stradalo od mina, da bismo pred sam kraj filma otkrili da i on nosi takvu jednu nogu. To je jedna divna, humana topla ljudska priča kakve Iranci znaju da prave i eto, izdvojio sam tri filma.
Reditelj Vladimir Perović brojnim generacijama na FDU u Beogradu, BK univerzitetu u Beogradu i FDU na Cetinju predavao je dokumentarni film, ove godine na festivalu među filmskim autorima nije bilo njegovih studenata.
-Ove godine nema mojih studenata, inače ih obično ima. Tu je crnogorski predstavnik, mladi producent Miljan Vučelić koji se okušao i kao reditelj i taj njegov debi „Doline“bio je vrlo uspješan. Film se bavi tradicionalnim uzgojem duvana u našim krševitim predjelima, konkretno u Lješanskoj nahiji i tu je napravljena jedna lijepa priča koja mnoge uvodi u taj svijet o kome nisu imali nikakvu ideju, navodi Perović.
Kao reditelj sa višegodišnjim iskustvom i jedan od vrsnih stručnjaka za dokumentarni film Perović ukazuje na neke nove trendove u dokumentarnim filmovima u poslednje vrijeme.
Kuća Iva Andrića
– To i neko ko se samo i površno bavi dokumentarcem mora da primjeti. Dokumentarni film je trenutno u takvom razvoju i takvom zamahu kakav zaista nijedna druga oblast nema. Jedino recimo digitalna oblast ima prednost u tom smislu. Šta se sve novo dešava da ne pričam i u tom novom finansiranju, povećanom broju televizija koje ulaze u produkciju tih filmova i prikazuju kupljene filmove, u ogromnom broju fondova koji to podržavaju i ogromnom broju festivala koji raste stalno imate i primjenu novih tehnologija pri proizvodnji filmova, a imate i razvoj kreativni u tom smislu da smo danas došli do nečega što se zove hibridni film gdje se kombinuju žanrovi, modovi, tehnike, sve vrste postupaka, tehnologije i rezultati za puriste nikako ne mogu da budu odredivi kao kratki igrani, kratki dokumentarni, kratki eksperimentalni , kratki animirani ili dugi, nego je to mješavina svega toga na jedan dobar način. Suština je da se život, stvarnost, vrijeme, čovjek misle kroz pokretne slike na kreativan način, smatra Perović.
On smatra da su dokumentarni filmovi jako važni. Oni pružaju dubok uvid u stvarne događaje i društvene teme, podstičući svijest i promjene kroz autentične priče
-Dokumentarni filmovi su izuzetno bitni. Oduvjek su bili, jer, na prvi pogled oni su čisto slikanje života, ali ako su samo slikanje života to je premalo. Pošto se dokumentarac razvio do jedne divne dimenzije koju mogu nazvati mišljenjem života, pri čemu to nije donošenje konačlnih zaključaka nego je to jedno promišljanje kojim nudite gledaocima naputke kako da oni usmjere svoje misli, dakle pošto se to desilo, mislim da je dokumentarac zaista dostigao onako visoke razine umjetnosti, kaže Perović.
Budućnost dokumentarnog filma obećava da će biti još raznovrsnija i dostupnija zahvaljujući napretku tehnologije i digitalnih platformi, što omogućava pričanje autentičnih priča iz različitih perspektiva.
-Dokumentarni filmovi imaju veliku budućnost. Kao što je bilo neko razmatranje da li će televizija umrijeti, da li će radio umrijeti zbog televizije koja se integriše u sve od telefona do kompjutera i tako dalje, ispostavilo se da je radio najopstojiviji, da on preživljava, iz mnogo razloga, da sada ne objašnjavam, tako isto mislim da dokumentarac ima veliku šansu da opstane. Vi vidite u igranom filmu smjenjuju se trendovi, idu mega produkcije, idu Marvelovi svjetovi izmaštani, rade se blokbasteri kojima je jedini cilj da zarade, a ne da se iskreno bave stvarnošću, životom i td, dokumentarac čak i kad ide u imaginaciju, on od stvarnosti ne bježi i to ostaje kao prepoznatljiv znak gledaocima. Oni slijede taj trag i u tom prostoru nalaze sebe. Dokumentarac nikada nije samo slika te jedne konkretne stvarnosti i tog čovjeka, tog vremena, te kuće, tog načina razmišljanja, tog jezika, tog načina odjevanja, tih mentaliteta, nego je uvjek nešto što u nama izaziva potrebu da promišljamo iz sebe i svoju okolinu i ta neka fantastična univerzalnost dokumentarca je jedan od mnog razloga koji mu garantuju dugovjekost, kaže Perović.
Za ljude koji stvaraju dokumentarne filmske priče, Perović savjetuje da kad pristupaju ljudima budu to što jesu, da budu čisti i iskreni.
-Ne zamajavaju ljude. Ne morate do kraja da im objasnite šta i kako vi sagledavate stvarnost, ali je cilj da nikad njihovo povjerenje ne iznevjerite. Prva stepenica sticanje stvarnosti je sticanje povjerenja onih ljudi sa kojima ćete raditi, sa kojima ćete biti pred kamerom, onda biti okrenut životu i stvarnosti oko sebe, biti angažovan kad treba, ne na banalan način koji znači pobunu i izlazak na ulice, što nekada i nije banalno, ali hoću da kažem to je fizički pristup. Prosto, mi smo u jednom duhovnom polju u kome neke tanane slike mogu da djeluju na ljude mnogo snažnije nego gomila ispraznih riječi i makako bombastičnih riječi koje smo mnogo puta čuli, savjetuje Perović budućim rediteljima dokumentarnih priča.
