Svjetski dan muzike, biće obilježen prvog dana ljeta, besplatnim koncertom grupe Amy’s House – Tribute band to Amy Winehouse, na tvrđavi Forte mare u svitanje, u četvrtak 21. juna, sa početkom u 04:45h.
Sedam vrhunskih muzičara i veliki svjetski hitovi, zvucno – vizuelni spektakl, jedinstven i neponovljiv.
Dođite da zajedno dočekamo “Buđenje ljeta” u prelijepom ambijentu i naravno uz dobru pozitivnu energiju.
„Upravljanje kroz saradnju sa ključnim korisnicima prostora Parkova, model je kojem težimo u radu i komunikaciji sa svim ključnim subjektima sa prostora nacionalnih parkova, jer se na taj način doprinosi, između ostalog, i efikasnijoj realizaciji turističke sezone,” kazao je u uvodnom obraćanju direktor JPNPCG Elvir Klica na Sjednici Socio-ekonomskog savjeta NP Skadarsko jezero koja je održana na Vranjini, 19. juna 2018. godine.
Pored zaštite prirode, unaprjeđenje turističke ponude je jedan od značajnijih ciljeva Parkova.
„Posebno naglašavamo da cilj NPCG nije povećanje broja posjetilaca, već unaprjeđenje kvaliteta turističke ponude, jer smo svjesni da promocijom vrijednosti Parkova, promovišemo ljepote zaštićenih prirodnih područja, a prije svega Crne Gore. U tome se zasniva značaj naše institucije i još veća obaveza da, zajedno sa predstavnicima turističke privrede i lokalnih uprava, doprinesemo što boljem pozicioniranju Parkova na ukupnoj turističkoj mapi Crne Gore“, kazao je Klica.
Na početku smo još jedne turističke sezone koja, kako pokazuju naši izvještaji, ukazuju da će to biti još jedna rekordna godina. Od početka godine do danas, NPCG je na ukupnom nivou posjetilo oko 88.000 posjetilaca što je za oko 20% više u odnosu na isti period prošle godine. Očekujemo da će se trend povećanja broja posjetilaca nastaviti u narednim mjesecima i da će ovo biti još jedna uspješna turistička sezona.
Direktor NP Skadarsko jezero Nenad Ivanović je informisao da NP ulaže značajne napore u cilju očuvanja prostora i održavanja ambijentalne higijene na svim frekventnim lokacijama. Sa prostora Parka uklonjeno je 700 kesa smeća, 30 prikolica otpada i 3 kamiona otpada sa prostora Parka. Ujedno je pozvao sve korisnike prostora Parka da u skladu sa svojim mogućnostima i nadležnostima doprinesu boljem očuvanju i zaštiti ukupnih vrijednosti NP Skadarsko jezero.
Savjetnik sa zaštitu, planiranje i održivi razvoj Veselin Luburić informisao je prisutne o ključnim programskim smjernicama koji se odnose na zaštitu biodiverziteta Nacionalnog parka sa akcentom na aktivnosti koje su se realizovali ili su u fazi realizacije, a tiču se izgradnje nove turističke infrastrukture i unaprjeđenja ukupne turističke ponude. S tim u vezi, Luburić je dodao da je neophodna sinergija svih ključnih činilaca uključujući Nacionalni park, lokalnu turističku privredu, NTO CG, LTO, agencije, kao bi se ispunila očekivanja od ove turističke sezone.
Učesnici Foruma istakli su da je evidentna bolja turistička sezona, kao i da je potrebna češća komunikacija sa predstavnicima Parka u cilju rješavanja tekućih problema.
Socio-ekonomski forumi su savjetodavna tijela nacionalnih parkova konstituisana u svih pet nacionalnih parkova sa ciljem unaprjeđenja saradnje između upravljača nacionalnih parkova i predstavnika lokalnih zajednica u svim segmentima i sferama rada.
Na Sjednici su učestvovali predstavnici lokalnih uprava, turističke privrede, nadležnih inspekcijskih organa, lokalnih zajednica, udruženja ribolovaca, mjesnih zajednica, kao i predstavnici turističke privrede koji svoje poslovanje vezuju za Parkove.
Zaobilaznica oko Budve prioritetni je dio primorske varijante Jadransko – jonskog autoputa
Evropska unija (EU) u okviru devetneastog poziva za dostavljanje projekata Zapadobalkanskog investicijskog okvira, dodijelila je Crnoj Gori dodatnih 1,5 miliona eura za pripremu projektne dokumentacije za izgradnju obilaznice oko Budve.
To je, kako je saopšteno iz Vlade, potvrđeno na sastanku Upravnog odbora ovog instrumenta održanom danas u Parizu.
Zaobilaznica oko Budve prioritetni je dio primorske varijante Jadransko – jonskog autoputa.
Navodi se da će dodijeljeni novac biti iskorišćen za pripremu idejnog projekta i procjene društvenog i uticaja na životnu sredinu za 17 kilometara prioritetne obilaznice i dvije pripadajuće petlje.
Kako su kazali zaj iznose nadovezao se na 2,5 miliona eura koja je EU odobrila krajem prošle godine za pripremu te dokumentacije s glavnim projektom za prvih 13 kilometara obilaznice čija je ukupna dužina 30 kilometara.
“Odobreni projekat je dodatni u nizu projekata koje EU finansira u Crnoj Gori u sklopu Berlinskog procesa, kao političke platforme u okviru koje Unija pruža podršku Zapadnom Balkanu za saobraćajno i energetsko povezivanje i sprovođenje pratećih reformi u ovim oblastima”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je zamjenica glavnog pregovarača – nacionalna IPA koordinatorka Ivana Glišević Đurović predstavila članovima Upravnog odbora odobreni projekat.
Ona je ukazala na koristi koje će Crna Gora imati od izgradnje prioritetne obilaznice oko Budve, posebno u dijelu rješavanja gužvi u saobraćaju, što odgovara zahtjevima ubrzanog razvoja turizma.
Glišević Đurović naglasila je da će Vlada nastaviti s posvećenim radom po pitanju pripreme investicija u infrastrukturu, na liniji opredjeljenja da su upravo infrastrukturni projekti među glavnim prioritetima Vlade.
„Uvjerena sam da će izgradnja prioritetne obilaznice oko Budve, kao dijela primorske varijante Jadransko – jonskog autoputa, koja će uslijediti, biti od izuzetnog značaja za razvoj turizma ovog regiona i intenziviranje ekonomskog razvoja Crne Gore u cjelini“, poručila je Glišević Đurović.
Prosječni troškovi komunalnog opremanja na nivou svih zona po kojima se obračunava naknada za komunalije u Opštini Tivat sada iznose 172,30 eura po metru kvadratnom.
To je rezultat prije desetak dana u lokalnom parlamentu donešene inovirane Odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Po tom dokumentu, čitava teritorija opštine Tivat podijeljena je na šest zona u kojima, zavisno od svoje lokacije, atraktivnosti i stepena opremljenosti komunalnom infrastrukturom, imaju različite koeficijente za obračun, odnosno konačnu cijenu komunalija. Najskuplje su komunalije u ekskuzivnoj tzv. Ia zoni koja obuhvata većinu državnih studije lokacije na tivatskoj obali osim Porto Montenegra Donje Lastve, Lepetana, Župe i Bonića. Pod tu zonu spadaju i kompleks budućeg turističkog resorta Luštica Bay, odnosno ostrvo Sveti Marko i kompleks u vlansištvu Qatari Diara na Pržnoj. U zoni Ia komunalije se naplaćuju po cijeni od 210 euta za kvadrat.
Nešto jeftinije ove dadžbine su u zoni I koja obuhvata Porto Montenegro, centar Tivta, obalu Donje Lastve, Lepetana, Bonića, Župe, Kalardova i obuhvat aerodroma, odnosno nekadašnjeg poljoprivrednog dobra Montepranzo gdje konunalije valja platiti 172 eura po kvadratu.
Za zonu II cijena je 138 eura, zonu III 104, zonu IV 86, a komunalije su najjjeftinije – 60 eura po kvadratu, u zoni V koja obuhvata prostor ambijentalnih cjelina – starih sela u Lastvi, Tivtu i Krtolima, kao i prostor lokalne studije lokacije Vrmac.
Odlukom o komunalijama Opština Tivat uvela je i brojne povoljnosti za njihov obračun i naplatu pa se tako osnovna cijena umanjuje za 40 odsto za sve stambene, stambeno-poslovne i poslovne objekta površine do 500 kvadrata. U slučaju jednokratnog plaćanja naknade za komunalno opremanje, investitoru se obračunava dodatni popust od 20 odsto.
Za fizička lica oredviđena je i mogućnost plaćanja u ratama, pri čemu se odmah uplaćuje 20 odsto obračunatog iznosa i to se smatra godišnjom ratom, dok se ostatak isplaćuje u dvije jednake rate u naredne dvije godine. Isti princip je predviđen i za pravna lica koja se opredijele za plaćanje komunalija u ratama, pri čemu su ona obavezna da odmah uplate polovinu obračunatog iznosa, a ostatak u dvije naredne godišnje rate.
Opština je odlučila i da se komunalije za stambeni prostor površine do 200 kvadrata a kojim investotor riješava svije stambeno pitanje, u potpunosti otpišu za površinu do 100 kvadrata, a za preostalu površinu od 100 do 200 kvadrata, umanje za pola u odnosu na osnovnu cijenu.
Inače, Opština Tivat je po završnom računu budžeta za 2017. lani od komunalija naplatila samo 1,61 od planiranih ukupno 2,5 miliona eura.
Na gradskoj rivi i šetalištu Pine, u organizaciji Maslinarskog društva „Boka“ i uz podršku Turističke organizacije Tivat, večeras će biće održana manifestacija „Bokeška maslina“.
Proizvođači maslinovog ulja, proizvoda od i na bazi maslina (kozmetički preparati, sapuni, suveniri…), pršuta, sira, vina, meda i ostalih domaćih proizvoda, imaće priliku da se predstave u okviru ove tradicionalne manifestacije.
Fešta počinje u 18 sati sa promocijom i degustacijom domaćih proizvoda. U zabavnom dijelu programa nastupiće muzički sastav „Jagnjen bend“.
Inače, TO Tivat će na Pinima u petak 21.juna u 21.30 sati prirediti i koncert poznate niške rok grupe „Galija“.
Drugi radni sastanak ulesnika IPA prekogranilnog projekta “FOST INNO – Fostering tourism innovation system in Adriatic-Ionian Region” (Sistem podsticanja inovacija u turizmu Jadransko-jonske regije), održan je juče u Tivtu u organizaciji tivatske Opštine.
Projekat FOST INNO se implementira u okviru programa INTERREG ADRION 2014-2020. Vrijedan je ukupno 1,27 miliona eura, a riječ je o EU projektu u kojem, pored Opštine Tivat kao jedinog partnera iz Crne Gore, sarađuje još sedam partnera iz pet država. Ukupna sredstva koja će pripasti Opštini Tivat iznose 130.372 eura.
Sastanku su u ime vodećeg partnera Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije prisustvovala prodekanica za znanstvenu i stručnu djelatnost, prof. dr. sc. Helga Maškarin Ribarić, koja je i kordinatorka cjelokupnog FOST INNO projekta, kao i predstavnici svih projektnih partnera iz šest zemalja. Ostali partneri uključeni u projekat su: Fakulteta za uporabne družbene študije v Novi Gorici (Slovenija), RRA Severne Primorske: Regijska razvojna agencija d.o.o. Nova Gorica (Slovenija), Comune di Perugia (Italija), Regione Molise (Italija), Stručna služba za razvoj i međunarodne projekte Zeničko-Dobojskog kantona (Bosna i Hercegovina), Universiteti i Shkodres „Luigj Gurakuqi“ (Albanija), Opština Tivat (Crna Gora). Kako je istaknuto, zajednički izazovi programskog područja, kao što su produženje turističke sezone, poboljšanje kvaliteta turističkih proizvoda te unapređenje saradnje među učesnicima u turizmu, rješavaće se u skladu sa načelima dugoročne održivosti turističkog razvoja.
Opšti cilj projekta FOST INNO je poboljšanje konkurentnosti jadransko-jonskog područja uz povećanje inovacionih kapaciteta održivog turizma. U okviru projekta planirano je uspostavljanje i razvoj internacionalnog ,,Centra za transfer znanja i inovacija u turizmu jadransko-jonskog područja“ koji će okupljati stručnjake iz područja turizma sa zajedničkim zadatkom razvoja inovativnih turističkih proizvoda i usluga.
U Gornjoj Lastvi kod Tivta juče je održana i završna konferencija…
U Gornjoj Lastvi kod Tivta juče je održana i završna konferencija projekta “Obnova tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža za održivu poljoprivredu – AGRISCAPE&ME”.
Taj projekat sprovode nevladine organizacije EXPEDITIO-Centar za održivi prostorni razvoj, Kulturno zavičajno udruženja “Napredak” Gornja Lastva i Maslinarsko društvo „Boka“ – Boka Kotorska, sa Mrežom za ruralni razvoj Crne Gore kao saradnikom. Projekat se finansira iz sredstava EU u okviru regionalnog projekta “Održiva poljoprivreda za održivi Balkan: jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za javno zastupanje i razvijanje politika na zapadnom Balkanu“, koji realizuje regionalni konzorcijum organizacija civilnog društva iz Albanije, Makedonije, Kosova, Crne Gore i Srbije Projekat AGRISCAPE&ME ima za cilj da doprinese razvoju održive poljoprivrede kroz zalaganje za obnovu, očuvanje i unapređenje tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža kao dijela ukupnog kulturnog pejzaža.
TROGIR – Nakon dvodnevne neizvjesnosti u sigurno spašavanje turskog broda Haksa u čije potpalublje je u nedjelju rano u jutro prodrlo more, pristankom u trogirski škver agonija napokon završava. Heroj dana, to sad konačno možemo i javno napisati je Andy Marović, instruktor ronjenja s Komiže!
Brod je spasio jedan čovjek!
Unatoč koordinaciji službi na terenu, od sigurne katastrofe turski brod Haksa spasio je jedan jedini ronilac i dobro more!
Doznajemo kako je instruktor ronjenja i voditelj Manta Diving Centra Andy Marović pozvan u nedjelju poslijepodne kad je zakrpao brod da bi pumpe lakše ispumpavale more i kako bi ga koliko-toliko sigurnije u tegalj mogao preuzeti Brodospasov remorker Alkaid. Brod je preuzet u tegalj, no nekoliko nautičkih milja od kopna, trup je opet počeo popuštati, pa su Marovića ponovno pozvali noću oko 04.00 sata u ponedjeljak. To je za Morski.hr potvrdio i sam Marović:
– Istina je, zvali su nas u nedjelju oko 16 sati i u ponedjeljak rano u jutro između 4 i 5 sati. Krpali smo rupu na krmenom dijelu dna, veličine 15×10 cm s dvokomponentnim ljepilima i priručnim materijalima – pojasnio nam je Marović.
– Drugi prodor mora u brod dogodio se kroz usis motora i brod bi se definitivno potopio da nismo došli! Prijavili su da brod tone oko 5 sati i nitko doista nije mogao doći brže nego li je došao, no brod bi se definitivno potopio da nismo došli – pojasnio nam je Marović.
Heroj Jadrana kojeg treba upoznati
Na pitanje tko je s njim radio na popravku odgovara:
– Radio sam sam prvi put gotovo dva sata i drugi put nešto više od sat vremena, a kako je bilo raditi, probajte zamisliti rad na otvorenom moru ispod korita broda koji tone!
Marovića su pozvali vlasnik broda i Lučka kapetanija, a s obzirom na splet dobrih slučajnosti s vremenskim prilikama, prava je sreća da u Jadranu nismo dobili katastrofu većih razmjera!
Marovića u ronilačkom krugu poznaju kao vrhunskog profesionalca kojeg se zove za najteže i najkompleksnije situacije ugroze poput ovih ili spašavanja drugih ronioca. Prozvali su ga i “šaptačem ugorima”, zbog toga što mu na dubinama te zmijolike nemani doslovno jedu iz ruke. O Maroviću je pisao i Daily mail, pa je zasigurno vrijeme da hrvatska javnost upozna junaka koji je u jednom danu dva puta spasio Jadran.
Povodom dolaska u Crnu Goru školskog broda Ratne mormarice Rumunije, jedrenjaka “Mircea” koji je u ponedjeljak uplovio u Tivta, gradonačenica dr Snežana Matijević upriličila je prijem za delegaciju koju su činili rumunski ambasador u Crnoj Gori Ferdinand Nađ i komandant broda, kapetan fregate Mircea Tarhoaca.
Oni su, kako je saopšteno iz Matijevićkinog kabineta, upoznali predsjednicu opštine sa detaljima posjete i karakteristikama broda sagrađenog 1938 godine u Njemačkoj.
“Mircea” je trenutno na 31-jednovnom krstarenju Mediteranom sa ukrcanih ukupno 186 članova posade, od kojih su 48 pitomci Vojnopomorske akademije rumunske Ratne mornarice iz Konstance, a 51 njihove kolege – pitomci akademije Ratne mornarice Njemačke. Na svom putovanju na koje je krenuo 4.juna iz Konstance, “Mircea” je već uplovio u luku Bari u Italiji, do petka 22.juna zadržaće se u Tivtu, nakon čega će prilikom povratka za Rumuniju, jedrenjak još uploviti i u luku Pirej u Grčkoj.
“Veoma mi je drago da je brod “Mircea” uplovio baš u Tivatski zaliv. Veliko je zadovoljstvo što smo domaćini ovako važnom brodu, koji decenijama obučava kadete i sprema ih za dalje usavršavanje. Nadam se da ovo neće biti posljedni put da ugostimo ovaj školski brod, već se nadam i nekoj budućoj saradnji u dijelu razmjene kadeta sa školskim brodom “Jadran”. – istakla je gradonačelnica Tivta Snežana Matijević.
Njenom sastanku sa rumunskom delegacijom prisustvovala je i prva žena crnogorske Mornarice, kao i jedina dama koja službuje na školskom brodu “Jadran”, poručnica korvete Sara Rakočević.
U Spomen domu “Stefan Mitrov Ljubiša”, u utorak, 19. juna od 20 časova biće otvorena dokumentarno-umjetnička izložba “Ikone iz riznica paštrovskih manastira“. Izložba se priređuje u okviru programa Ustanove koji se realizuje u okviru Evropske godine kulturne baštine (2018).
utori koncepta izložbe i organizatori su: Istoričarka umjetnosti i direktorica JU Muzeji i galerije Budve, mr Lucija Đurašković arheolog Dušan Medin,.
Na izložbi će biti prikazano 15 ikona iz tri paštrovska manastira (Praskvica, Reževići i Gradište), nastalih u periodu XVIII–XX vijek u domaćim, grčkim, venecijanskim i ruskim radionicama, a čiji su autori, između ostalih, čuveni ikonopisci pripadnici bokokotorske slikarske škole Dimitrijević-Rafailović, potom Nikola Aspioti sa Krfa, Aleksije Lazović, Marko Krstov Gregović, prvi akad. obrazovani slikar sa naših prostora.
U djelu stručnog uvodnog teksta iz kataloga izložbe, koji potpisuje mr Lucija Đurašković piše: “Pored brojnih ikona koje su izobrazili zografi, pripadnici ove poznate ikonopisačke škole, riznice paštrovskih manastira, posebno Praskvice, Reževića i Gradišta čuvaju mnoštvo primjera ikonopisnog slikarstva koji se najčešće vezuju za period od XVII do početka XX vijeka.
Raskošno bogatstvo ikonopisnih stilova, kao i ikonografskih specifičnosti na ovim ikonama, ukazuje na, sa jedne strane, veze sa Atosom, a sa druge, na uplive Zapadnih stilskih tendencija koje će se preko italo-kritskih majstora i njihovih učenika, naročito u XVII vijeku širiti Mediteranom, te stizati i u naše krajeve.
Takođe, i brojne ruske ikone iz XVIII i XIX vijeka koje se danas čuvaju u riznicama ovih manastira, predstavljaju svjedočanstvo bliskih kulturnih veza ovih najznačajnijih paštrovskih duhovnih centara sa carskom Rusijom. Na ovim ikonama najčešće su predstavljani Isus Hristos, Bogorodica sa Hristom, kao i Sveti Nikola, čiji je kult svetitelja zaštitnika bio u Rusiji naročito razvijen”.
Izložbu će otvoriti konzervatorka savjetnica Jasminka Grgurević, zaposlena u JU Centar za arheologiju i konzervaciju Crne Gore u Kotoru.
Izložba se može pogledati do 9. jula 2018. godine.
© BokaNews, 2021
