NVO “Bokeški Forum” raspisuje pjesnički konkurs “Tivat 2018” u saradnji sa Opštinom Tivat, na temu: “Napiši jednu ljubavnu”. Svaki učesnik ima pravo da na konkurs pošalje jednu pjesmu.
O pobjednicima odlučuje četvoročlani žiri u čijem su sastavu profesor književnosti Katica Čavor i troje prošlogodišnjih pobjednika: Ivana Kružić, Mašo Čekić i Nikola Marković.
Za tri najbolje pjesme obezbjeđene su novčane nagrade. Prvo mjesto 200 eura, drugo 150, i treće 100 eura, a u zbirci će se naći će sve pjesme koje budu imale najmanje 3/4 ukupnog broja poena. Pravo učestvovanje na konkursu imaju svi pjesnici koji pišu na: crnogorskom, srpskom, hrvatskom ili bosanskom jeziku. Najstrožije je zabranjeno i kažnjivo slanje plagijata i već objavljenih pjesama. Pobjednici konkursa u obavezi su da prisustvuju promociji zbirke pjesama u Tivtu, od čije će prodaje kompletan prihod biti namijenjen u humanitarne svrhe. U slučaju da ne prisustvuju novčana nagrada će biti usmjerena u humanitarni fond.
Učestvovanjem na konkursu, odnosno dostavljanjem rada, učesnik prihvata da je saglasan sa pravilima, kao i da, ukoliko takva bude odluka žirija, poslata pjesma može biti dio zbirke.
Radovi se šalju isključivo putem e-maila: nvobokeskiforum@gmail.com. Rok za slanje je 15.oktobar 2018.godine.
Da podsjetimo “Bokeški Forum” je prošle godine organizovao konkurs na temu “Boka”, a od prodaje zbirke “Bokeške beleca” prikupljeno je 1600 eura koje je donirano djeci sa posebnim potrebama.
Kotorska policija raspisala je potragu za Arsenijem Stanovićem zbog osnovane sumnje da je prije tri dana u naselju Dobrota na zvijerski način ubio ukrajinsku državljanku Anastasiju Lašmanovu, sa kojom je ranije bio u emotivnoj vezi.
Policija je prikupila mnoštvo materijalnih dokaza koji ukazuju da iza zločina stoji osoba sa kojom je bila u dugogodišnjoj emotivnoj vezi, a među tragovima je i DNK osobe za koju se sumnja da je ubila Lašmanovu.
Do njega kao mogućeg počinioca istražitelji su došli sa sigurnošću tek kasno sinoć kada je centrima i odjeljenjima bezbjednosti Crne Gore poslata interna potraga raspisana za njim.
Lašmanova je ubijena sa više uboda nožem po glavi i tijelu. Iako rezultati obdukcije još nijesu dostavljneni tužilaštvu prema onome što su istražitelji zatekli na licu mjesta na njenom tijelu bilo je vidljivo najmanje deset ubodnih rana.
Stanović je inače sin šefa ispostave granične policije ispostave Aerodrom Tivat Zorana Stanovića.
U čast i spomen Gospi na hrabru odbranu od Turaka 1654. god. u Perastu se svakog 15. maja održava svečanost koja se u crkvenom kalendaru označava kao Zavjetni dan.
Perast – Gađanje kokota
Moć Perasta u XVII v., na kopnu i moru, vještina na maču i u trgovini, Kandijski rat, gubitak Risna zaslugom Peraštana (1649) samo su bili neki od povoda Turcima da udare na Perast. Naročito je bio kivan Mehmed Rizvanagić, risanski dizdar tj. zapovjednik kojeg Peraštani satjeraše iz Risna u Zagorje. Doznavši da će Turci napasti Perast, Peraštani su prevezli pokućstvo na oba školja jer su vjerovali da će neprijatelj napasti samo s kopna. Muškarci su se razdijelili u 9 čardaka (kula). Zapovjednik mjesnih četa K. Šilopi razvio je na svojoj kući stijeg (barjak) Sv. Marka s opštinskim grbom koji je obavezivao vojvodu da u svakoj potrebi priskoči sa 30 naoružanih ljudi. Otada je potekao običaj da Peraška mornarica na dan 15. V izjutra prihvaća opštinski barjak iz kapetanove kuće. Ovaj običaj predaje peraške zastave prekinut je onda kada je, nažalost, ukinuta Peraška mornarica. Kako su Kotorani skromno pomogli Perast sa oko 30 pješaka, nešto praha i puščanih zrna, a u to vrijeme se radi nevremena našlo zarobljeno 30 peraških brodova između Korčule i Molunta, buknuo je boj između ogromne turske vojske (oko 5000 vojnika) i malobrojne peraške (svega nekoliko stotina). Rano ujutro, oko 3 sata, Turci udariše na Perast s krajeva, s kopna. S jedne strane od Glogovca, gdje je brdo strmo i divlje (strana put Luke), a s druge od Spile (strana od Penčića) uputili su se ka forteci (utvrđenju) Sv. Križa gdje je bila utvrda peraških vojnika i Mlečana. U krvavoj bici je Marko Tomašević uzeo od ubijenog turskog barjaktara glavni barjak, a Mehmedaga pogibe. Njega je Peraštanin Tripo Burović pogodio iz puške, da bi mu, zatim, Krsto Kolović odrubio glavu, a Burović uzeo mač. Sin Nikola Burović darovao je Opštini mač u znak odanosti. Ovog mača više nema, a puška Mehmedagina čuvala se u kući konta Viskovića, danas u Muzeju grada Perasta. Tako je bilo s kopna, a sa mora se udaru niko nije nadao. Turci pod vođstvom ulcinjskog Mustaj reisa napali su Lepetane, zapalili utvrđenje kod Gospe od Anđela i krenuli kroz Verige ka Perastu. Opustošili su školje S. Jurja (Sv. Đorđa) i Gospu od Škrpjela, gdje su nastradali zavjetni darovi i misno ruho, ali Gospinu sliku ne nađoše jer je u pravo vrijeme bila sklonjena u crkvici Sv. Križa u forteci. Po običaju, Gospina slika se prenosi u Perast (posljednja nedjelja aprila) i iz Perasta natrag na školj (29. jun, na katol. Petrovdan). Po povratku na kopno Peraštani su sa sobom nosili tri turske glave i tri barjaka. Svoj ogroman uspjeh pripisali su zaštiti Blažene Djevice pa se opština zavjetovala da će svake godine iz zahvalnosti prema njoj, slaviti spomen na trijumf Njen i svoj, 15. V svečanom ceremonijom.
U čast pobjede, odnosno odbrane, malobrojnih Peraštana u boju protiv Turaka na zapadnom zidu crkve Sv. Nikole u Perastu stoji spomen ploča sa tekstom na narodnom jeziku kojeg je tadašnji nadbiskup Andrija Zmajević dao isklesati. A hrvatski ban, grof Petar Zrinski, samo 20-ak dana poslije boja, čestitao je ovu pobjedu poklonivši Peraštanima mač Vuka Brankovića, ispjevanog kao Zmaj Ognjeni Vuk. Ovaj događaj je imao odjeka i na našu (umjetničku) narodnu književnost.
I ove godine će kao i svake prethodne, Peraštanke napraviti buket od najfinijih garofula (karanfila), bijelih prije svega, i ukrasiti ga sa po kojim ružinim pupoljkom, sve sa određenom simbolikom. Buket je namjenjen Gospi, njenoj duhovnoj čistoti i želji da se na nas, obične smrtnike, smiluje. Jedna djevojčica obučena u bijelo nosi buket u crkvu i polaže ga ispod slike Peraške Gospe, postavljene pod srebrnim zastorom velike umjetničke i materijalne vrijednosti.
Na dan 15. V održavaju se četri mise. Prije četvrte, oko 16 sati, Perastom prođe Gradska muzika koja predvodi Bokeljsku mornaricu, dok je ispred svih Peraštanin, ugledni predstavnik grada (nekada je to bio peraški vojvoda). Bokeljska mornarica nosi zastavu peraške opštine. Muzika sa predstavnicima Bokeljske mornarice, mještanima i članovima porodice odlazi na peraško groblje da oda počast admiralu akademiku Vladislavu Brajkoviću i položi cvijeće. Zatim se, po povratku, oko 16 i 30, na pjaci Sv. Nikole uz svečani raport, izvede Bokeljsko kolo. U 17:30 služi se četvrta, svečana misa. Uz pjesmu posvećenu Gospi „Zdravo kraljice“ vršila se procesija slike ulicama Perasta, a zadnjih nekoliko godina je ukinuta. Na kraju mise, četvorica muškaraca drže sliku kod ulaznih vrata crkve ili unutar same crkve i narod prolazi ispod nje, dodirujući je i moleći za milost. Jedan od muškaraca, Peraštanin, dijeli po jedan cvijet iz Gospinog buketa prisutnima za sreću.
Perast foto M.Marušić
U spomen na odbranu Perasta, održava se običaj gađanja kokota. Kokot simbolizuje neprijatelja. Oko 18 i 45 sati, uz sudjelovanje Bokeljske mornarice takmičari gađaju kokota pričvršćenog na dasci koja se postavlja na površinu mora, oko 200 m udaljenog od obale. Pobjednik dobija šugaman (ručnik) s ispisanom godinom pobjede nad Turcima i godinom održavanja proslave. Nekada je pobjednik morao platiti bure vina kojim je častio mornare i svečanu povorku koja ga je pratila ulicama grada, dok danas brigu o tome vodi Mjesna zajednica Perast.
Na kraju programa, u 20:30 časova, na pjaci Sv Nikole će se održati koncert „Ansambla Toć“ u organizaciji Međunarodnog festivala klapa Perast.
Organizatori događaja su Društvo prijatelja grada Perasta, Mjesna zajednica Perasta, Župski ured Perasta i Međunarodni festival klapa Perast.
Makedonija će u utorak, 15. maja, u upotrebu uvesti plastične, polimerne banknote od 10 i 50 denara, kojima će postepeno zamijeniti papirne novčanice.
Polimerne banknote će moći da se koriste za gotovinsko plaćanje, kao i za plaćanje u automatima za naplatu, kada ih firme za to osposobe.
Papirne novčanice od 10 i 50 denara će moći da se zamijene polimernim u narednih godinu dana u svim komercijalnim bankama, a posle toga samo u Narodnoj banci Makedonije, prenosi Beta.
Uvođenjem novih novčanica od 10 i 50 denara, po Narodnoj banci, Makedonija počinje proces polimerizacije svih svojih banknota.
Analize, kako se navodi, pokazuju da plastične novčanice traju i do četiri puta duže od papirnih čija su osnova pamučna vlakna.
Makedonija se tako pridružuje Australiji koja, kao prva u svijetu, plastične novčanice ima od 1988. godine. Takve banknote imaju i Kanada, Velika Britanija, Novi Zeland, Maldivi, Brunej, Rumunija i još neke zemlje.
Makedonski denar je u upotrebu uveden 26. aprila 1992. godine. Papirne novčanice su u rasponu od 10 do 2.000 denara (0,16 do 32,42 eura).
Seniorsko evropsko prvenstvo za klasu Laser juče je završeno u francuskom gradu La Rochelle, inače poznatom jedriličarskom centru. Naš Jedriličar Ilija Marković iz JK Delfin TIvat, takmičio se u klasi Laser Standard. Ilija, sa svojih 16 godina inače najmlađi takmičar na prvenstvu, u kokurenciji 160 jedriličara, zauzeo je 29. mjesto u bronzanoj grupi.
Inače 21. na svijetu u klasi Laser Radial, ove sezone je prešao u klasu laser Standard.
Ovo je njegovo drugo međunarodno takmičenje u seniorskoj konkurenciji u olimpijskoj klasi Laser Standard i predstoji mu puno rada i važnih međunarodnih takmičenja.
Na smotri najboljih jedriličara Starog kontinenta učestvovalo je ukupno 330 jedriličara iz 48 država. Tokom 6 takmičarskih dana, odjedreno je 12 regata. Vjetar je tokom takmičenja bio 10 do 20 čvorova jačine.
Školski brod Mornarice VCG, jedrenjak „Jadran“ uplovio je u ranim jutarnjim satima danas u zaliv Boke Kotorske, čime je okončano njegovo devetodnevno međunarodno krstarenje na ruti Tivat – Valeta – Kotor.
Na brodu je tokom ove plovidbe bilo ukrcano 47 studenata Pomorskog fakulteta u Kotoru sa smjerova Nautika, Bromomašinstvo i Pomorske nauke, a sa kojima su bila i trojica profesora te visokoškolske ustanove. Sudentima je krstarenje vodama Jadranskog, Jonskog i Sredozemnog mora bilo prilika da u praksi provjere svoja teorijska znanja, steknu nove pomorske vještine i na brodu rade i daju redovne plovidbene straže na komandnom mostu i u strojarnici, uz nadzor profesora i članova posade školskog broda MVCG. Prilikom povratka u Crnu Goru, „Jadran“ se u subotu nakratko zaustavio pred albanskom lukom Medova, gdje je sa broda u more spušten vijenac, u spomen na crnogorske dobrovoljce u Prvom svjetskom ratu koji su stradali prilikom potonuća italijanskog pariobroda „Brindisi“ koji je u januaru 1916. udario u minu i potonu na prilazu toj albanskoj luci.
Sa Pomorskog fakulteta u Kotoru saopštili su da je krstarnje proteklo bez ikakvih problema, i da je bilo izuzetno korisno za njihove studente koji su imali priliku da neposredno osjete život i rad na brodu u povoljnim i lošim meteo-uslovima, te da pored plovidbe na motor, iskuse i plovidbu na jedra kada je „Jadran“ pod povoljnim vjetrom jedrio uz jugoistoočnu obalu Sicilije. Stidenti su na Malti obišli neke od tamošnjih najbitnijih pomorskih institucija i privrede, i posjetili najvažnije kulturno-istorijske spomenike.
Ovo krsterenje međutim, ostalo je u sijenci doplomatske akcije Vlade Hrvatske koja je zbog međunarodnog krstsrenja „Jadrana“ poslala protestne note vladama Crne Gore i Malte zato što zvanični Zagreb smatra da je „Jadran“ hrvatski brod kojeg je po njima, bivša JRM „otela“ početkom devedesetih godina prošlog vijeka iz Splita. Diplomatske note Hrvatske, posebno ona upućena vlastima u Valeti da otkažu gostoprimstvo školskom brodu MVCG, međutim, nisu imale nikakvog efekta.
Hrvatski maxportal u subotu je obavio da „Crnogorci opet mute vodu oko školskog broda „Jadran“.”
“Umjesto da se drže džentlmenskog dogovora iz prošle godine koji su postigli s predstavnicima hrvatskog Ministarstva obrane u Podgorici i ne plove „Jadranom“ dok se postigne suglasje oko vlasništva, Crnogorci s jedrenjakom „zaprašili“ na višednevno krstarenje na Maltu. Shvativši da se došlo do zadnje linije obrane vlastitog nacionalnog poštovanja, promptno su zajedno reagirali Ministarstvo obrane i Ministarstvo vanjskih poslova uputivši, kako su to prenijeli svi relevantni hrvatski i crnogorski mediji, diplomatsku prosvjednu notu. I po svemu sudeći, na tome se neće stati”- objavio je taj hrvatski medij dodajući da je za sve to zaslužan ministar odbrane te države Damir Krstičević i da “prvi put u 25 godina, koliko traje neriješeno pitanje sukcesije vojne imovine bivše SFRJ, Hrvatska pokazuje odlučnost da slavni jedrenjak vrati kući, u Split.”
Sa krstarenja – ŠB Jadran
Inače, jedrenjak “Jadran” će do kraja maja obaviti još dvije višednevne vožnje u teritorijalnom moru Crne Gore i međunarodnim vodama južnog Jadrana sa dvije grupe učenika Srednje pomorske škole iz Kotora.
Okret teatar iz Beograda izvesti predstave “Kir Janja” 15. maja i “Sumnjivo lice” 16. maja u Dvorani Park – Herceg Novi sa početkom u 20:30 časova.
Predstave u kojima će glumci, na duhovit i zanimljiv način, uz raskošnu scenografiju i kvalitetnu muziku, oživjeti živopisne likove kojima su Jovan Sterija Popović i Branislav Nušić opisali stanje u društvu, ali i ismijali loše karakterne osobine ljudi, koje su univerzalne i prisutne u svakom vremenu.
Predstava je namijenjena kako učenicima osnovnih i srednjih škola, tako i starijim građanima.
Sumnjivo lice plakat
Obje predstave su preporučene od strane Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja Republike Srbije, za učenike osnovnih i srednjih škola.
U predstavama igraju: Marko Nikolić, Danijela Tanasković, Marija Ćeranić, Nikola Krneta i Milan Vranešević.
Ulaznice su u prodaji na blagajni Dvorane Park od ponedeljka 14. maja od 9 do 12 i od 18:30 do 20:30 časova, a za osnovce, srednjoškolce i studente, ulaznice se mogu kupiti po povlašćenoj cijeni u holu srednje škole u subotu, ponedeljak i utorak
Jadran Ekspresovi autobusi na autobuskoj stanici u Kotoru
Jedna od najvećih direktnih stranih investicija u obalsti drumskog saobraćaja u Crnoj Gori – autobuski prevoznik Jadran Ekspres mogao bi biti ugašen, a skoro 30 radnika ostati bez posla zbog kontroverznih crnogorskih zakona i postupanja naših nadležnih državnih organa. Takav epilog mogao bi rezultirati i tužbom protiv države Crne Gore pred evropskih sudovima za nadoknadu višemilionske štete, ali i tužbom protiv Crne Gore pred nadležnim tijelima CEFTA.
Kazao nam je osnivač i direktor kompanije Globtrour iz Međugorja, Rajko Zelenika koji već skoro godinu bezupješno „vodi bitku“ sa crnogorskim institucijama sa kojima se spori oko načina na koji naša država uređuje i kontroliše međunarodni linijski autobuski prevoz. Zelenika važi za „cara autobusa“ u regionu bivše Jugoslavije jer kontroliše više kompanija: Globtour i Salinea u BiH, Croatiabus Hrvatskoj, Jadran Ekspres u Srbiji i istoimenu kompaniju u Crnoj Gori, Adria Tours u Albaniji, a od jeseni prošle godine Zelenika je postao i jedinstven slučaj da je kao privrednik iz regiona bivše Jugoslavije postao vlasnik jedne od najuglednijih kompanija za prevoz putnika u jednoj od najrazvijenijih država Evropi – Njemačkoj. On je naime, kupio posrnuli čuveni Deutsche Touring iz Franfurta koji ima tradiciju dugu preko 70 godina i spasio tu kompaniju bankrota. Zelenikine kompanije zapošljavaju preko 600 ljudi i raspolažu sa skoro 300 modernih autobusa koji redovnim linijama povezuju region zapadnog Balkana sa zapadnom, centralnom i sjevernom Evropom.
„Mi funkcnišemo u tolikom broju zemalja, a samo u Crnoj Gori se suočavamo sa problemima na koje ne nailazimo nigdje drugo u Evropi. Naime, prošle je godine donesen novi Zakon o prevozu u drumskom saobraćaju, a u koji je, nakon što je on već prošao javnu raspravu, naknadno ubačen stav kojim se „zabranjuje prevozniku da obavlja međunarodni linijski saobraćaj na teritoriji Crne Gore sa istim autobusom, istovremeno na osnovu dvije ili više dozvola.“ To je krajnje retrogradan način regulisanja međunarodnog saobraćaja, potpuno suprotan međunarodnoj praksi koja teži ukidanju svih vrsta barijera što se odnose na slobodan protok robe i putnika preko graničnih prelaza.“- kazao je Rajko Zelenika. Objasnio je da to u praksi znači da na isnistiranje Inspekcije drumskog saobraćaja crnogorskog Ministarstva saobraćaja i pomorstva (MSP), njegova crnogorska kompanija Jadran Ekspres iz Kotora ne može voziti redovnu liniju iz npr. Podgorice, do Dubrovnika, a onda sa tim autobusom nastaviti dalje prema Splitu, Zagrebu, Ljubljani, Mariboru, Gracu, Beču, Minhenu, Kelnu i Dortmundu, iako ima uredno registrovane sve te linije na bilateralnoj osnovi, sa polaskom u isto vrijeme iz Podgorice i vožnjom identičnom trasom. Zbog toga umjesto da mali broj putnika vozi jednim autobusom i na taj način saobraćaj učini održivim i ekonomski isplativim, Jadran Ekspres svakog dana u 16 sati na podgoričku autobusku stanicu mora postaviti 4 autobusa koji će svi krenuti istim putem u 16 sati i to jedan za Dubrovnik, drugi za Split, treći za Zagreb…. U isto vrijeme u sva ta četiri autobusa, neće biti više od ukupno 10-15 puztnika. Slično je i sa Herceg Novim gdje bi, po tumačenju crnogorskih organa Jadran Ekspres umjesto jednim, svakog dana trebao voziti sa najmanje nekoiliko autobusa na linijama koje istovremeno po redu vožnje odatle kreću za Elbasan ili Prištinu.
Naljepnica na Jadran Ekspresovom autobusu koja se nije svidjela crnogorskom inspektoru
Umrežene sa ostalim linijama prevoznika iz Zelenikinog poslovnog sistema u regionu, relacije na kojima vozi Jadran Ekspres do sada su putnicima iz Crne Gore davale mogućnost da svakodnevno imaju autobuski prevoz do velikog broja država okruženja, zapadne, centralne i sjeverne Evrope, a zahvaljujući takvoj ekonomski oprvadanoj organizaciji posla koja funkcioniše svuida u Evropi, crnorske tablice i autobusi crnogorskog prevoznika Jadran Ekspres Kotor, mogle su se često vidjeti u nekim od najvećih gradova Evrope.
„Po sistemu vožnje istim autobusom sa dvije ili više dozvola istovremeno koje je ovim zakonom u Crnoj Gori zabranjen što je jedinstveni takav slučaj u Evropi, putnicima je bilo omogućeno da imaju svakodnevnu direktnu autobusku vezu sa velikim brojem značajnih destinacija, prvenstveno u EU, ali i ekonomičan i isplativ prevoz, smanjenje emisije gasova štetnih po životnu sredinu. manje opterećenje saobraćajnica i graničnih prelaza. Svi ovi benefiti i ekonomske zakonitosti jasni su izgleda svakome, osim činovnicima crnogorskog MSP i njegove inspekcije“- ističe Zelenika dodajući da se u vezi ovog problema do sada bezuspješno obraćao brojnim adresama u Crnoj Gori, uključjući i kabinet premijera Duška Markovića, ali da je njegov stav podržalo samo Ministarstvo održivog razvoja i turizma.
Ministarstvo saobraćaja kojim rukovodi Osman Nurković (BS) odbilo je Zelenikin zahtjev da se ukine sporni čkan crnogorskog zakona, a njihov odgovor potom su bukvalno prepisali i kabinet preimjera, te ministarstva ekonomije, odnosno finansija.
Ni nakon šest dana čekanja, nisu dobile odgovor na set pitanja koja smo u vezi sa ovim problemom poslali MSP-u. Odćutali su i pitanje da li su spremni na eventualne milionske odštetne zahtjeve ukoliko Jadran Ekspres bude zatvoren a njegovi radnici otpušteni, te zahtjev da objasne ekonomsku logiku insistiranja na tome da jedan prevoznik ne smije istim autobusom da vozi tri ili četiri linije za koje ima uredno izdate dozvole, a koje polaze u isto vrijeme iz istog grada i za koje pojedinačno, ima veoma mali (neisplativ) broj putnika.
Jadran Ekspres inače, rapolaže sa flotom od 14 modernih autobusa prosječne starosti manje od 7 godina, a koji svi ispunjavaju najstrožije Euro 5 i Euro 6 norme o emisiji štetnih gasova. Kompanija iz Kotora čiji je 100 odsto vlasnik i osnivač Zelenikin Globtour iz Međugorja, uredno izmiruje sve svoje obaveze i na Bijeloj je listi Poreske uprave. I pored toga, kako tvrdi njegov vlassnik, kompanija je stalno na meti Inspekcije drumskog saobraćaja.
„U tome posebno prednjači mladi isnpketor Vladimir Knežević koji se selektivno, doslovce obrušio na autovbuse Jadran Ekspresa i mjesecima prije stupanja sporne zakonske odrebne o zabrani prevoza jednim autobusom sa više dozvola na teriroriji Crne Gore, stalno snas sankcionisao i spriječavao da to radimo.“- kaže Zelenika ističuči da im je Knežević naplatio više visokih novčanih kazni. Dodaje da je Kneževič pri tome „prijetio na način da je obećavao da će se on lično pobrinuti da se ova zabranjujuća odredba, nepoznata u evropskom zakonodavstvu, nađe u novom crnogorskom zakonu“, što se a kraju i dogodilo jer je ona uvrštena nakon već okončane javne rasprave, u predlog koji su potom odmah bez rasprave usvojili poslanici DPS, SD, BS, LP i HGI u Skupštini Crne Gore.
Iz MSP nisu odgovorili ni na pitanja o postupcima inspektora Kneževiča, kao ni da saopšte koliko je on lično, a koliko ostala dvojica njegovih kolega iz Inspekcije drumskog saobraćaja imao kontroli autobusa Jadran Ekspresa, te u koliko slučajeva nije našao niti jednu nepravilnost u kontrolisanim vozilima. Nije objašnjeno ni zbog čega je Knežević prošle godine isključio iz saobraćaja potpuno novi autobus Jadran Ekspresa marke „Mota atomic – Volvo“, dok u ovoj firmi tvrde da je inspektor to učinio samo zato što je na autobusu pored oznake Jadran Ekspresa, stajala i velika naljepnica njemačkog Touringa što je redovan praksa i u drugim kompanijama koje sarađuju sa čuvenim njemačkim operatorem i autobusnim agentom.
PROBLEM EKONOMSKI, ALI I MEĐUNARODNO-POLITIČKI
Zelenika kaže da je u pokretanje biznisa i osnivanje kompanije u Crnoj Gori od 2012 do danas uložio više od dva miliona eura. Uredno je registrovao i licencirao svih 14 autobusa i registrovao 17 bilateralnih linija iz Crne Gore za Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju, Italiju, Albaniju, Austriju i Njemačku, ali bi sada zbog neodgovarajuće regulative i čudnog ponašanja crnogorskih vlasti, mogao da od svega odustane i zatvori kompaniju.
„Ovakva situacija predstavlja nedopustivu praksu onemogućavanja slobodnog protoka putnika iz Crne Gore, kao i putnika iz regiona EU, štetnu po interese države Crne Gore, suprotnu međunarodnom sporazumu sa EU-Ugovoru o osnivanju transportne zajednice, kao i Regulativama i Direktivama iz pregovaračkog poglavlja 14 – Saobraćajna politika. Ovo narušava investicionu klimu i šalje negativnu poruku da strani investitori nisu dobrodošli u Crnu Goru. Uložio sam značajna sredstva u pokretanje poslovanja u Crnoj Gori 2012. pri čemu sam se kao odgovoran investitor, oslonio na zakonsku regulativu prisutnu u regionu ali i istovjetnu ili sličnu u Crnoj Gori, te smatram da ovakva naknadna ničim opravdana izmjena zakona , predstavlja dovođenje u zabludu u pogledu investicione klime i privlačenja stranih direktnih ulaganja u vašu državu.“ – ističe Zelenika. Objašnjava da osim što nema ekonomske logike i onemogućava bolju saobraćajnu povezanost Crne Gore sa državama regiona i EU, zabrana prevoza sa više međunardonih dozvola u jednom autobusu na kojoj insistiraju crnogorski organi, krši i principe i odredbe nedavno zaključenog međunarodnog sporazuma Crne Gore i EU – Ugovora o osnivanju transportne zajednice, a što su ga sa premijerom Duškom Markovičem potpisali i premijeri zapadno-balkanske šestorke na samitu regionalnih i lidera EU u Trstu 12.jula prošle godine.On je o problemu s a kojim se suočila njegova kompanija u Crnoj Gori, obavijestio diplomatski kor, kao i nadležna tijela EU.
NURKOVIĆ TVRDI DA ŠTITI DOMAĆE PREVOZNIKE OD DRUGOG DOMAĆEG PREVOZNIKA
„Ukoliko bi se zakonom omogućiilo da prevoznik obavlja međunarodni redovni linijski prevoz na teritoriji Crne Gore sa istim autobusom istovremeno na osnovu dvije ili više dozvola, to bi značilo i uvođenje haosa u oblasti drumskog saobraćaja, što bi imalo za posljedicu ubrzano gašenje domaćih prevoznika, a što nesumnjivo nije namjera ni resornog Minisitarstva saobraćaja i pomorstva, niti Vlade i Skupštine, već njihova zaštita koja se obezbjeđuje pomenutim članom. U protivnom, stvorio bi se prostor za monopolski položaj jednog prevoznika i nastale bi štetne posljedice po javni interes“- stoji u informaciji koju je kabinetu premijera Duška Markovića, nakon obraćanja Zelenike, poslao ministar saobraćaja Osman Nurković. U tom dopisu se detaljno se obrazlaže zašto se po njima, u Crnoj Gori ne može primjenjivati ova praksa, i iznose tvrdnje da se Jadran Ekspres navodno ne pridržava ni reda vožnje, ni cjenovnika, putnike ostavlja mimo autobuskih stanica, prebacuje u autobuse drugih prevoznika i „neodgovorno i sa krajnim neuvažavanjem odnosi prema putnicima“.
Luksuzne nekretnine u Istri, vile za odmor i zemljišta s pogledom na more, pravi su hit među investitorima.
Potražnja je ogromna, tolika da je ponuda ne može pratiti. Prema procjenama, gotovo je dvostruko veća od ponude, i pravi je trenutak za ulaganje u nekretnine.
Prepoznali su to i iskoristili mnogi investitori, što domaći, što inozemni te masovno kupuju nekretnine diljem Istre, od onih na moru, do onih u središnjoj Istri. Da je trenutak pravi, dokazuje i činjenica da godišnji povrat investicije doseže i do 10 posto. K tome, trenutak je u kojem banke još uvijek nude povoljne kredite, a s obzirom da su kamate na štednju rekordno niske, ovakva vrsta ulaganja trenutačno se čini kao dobar odabir.
– Cijene nekretnina imaju tendenciju rasta, i to zbog rasta potražnje. Osim toga, prilikom kupnje, primjerice, kuće za odmor, nekretnina se dio godine može koristiti u osobne svrhe, a dio godine iznajmljivati. Godišnji povrat investicije od prihoda iznajmljivanja iznosi u prosjeku 8 posto od uloženog, ali i vrijednost nekretnine na tržištu nekretnina raste, pojasnila je Lorena Kogej, voditeljica istarske poslovnice agencije za nekretnine Dogma iz Rijeke, te licencirani agent za posredovanje u poslovanju u prometu nekretninama, objašnjavajući zbog čega je pravi trenutak za ulaganje u nekretnine.
U jakim turističkim destinacijama nekretnine su daleko najskuplje, pa je uz Rovinj i Novigrad, cijena kvadrata najskuplja u Poreču.
Dok se cijena kvadrata luksuznih kuća i stanova u Poreču kreće preko ionako vrtoglavih 3000 eura. U okolici grada cijena pada pa tako kvadrat stana u novogradnji varira između 1400-1500 eura. A kako će se kretati cijena u budućnosti najviše ovisi o potražnji.
Korekciju cijene mogu eventualno doživjeti nekretnine na lokacijama koje nisu atraktivne, gdje će sami vlasnici biti primorani sniziti cijenu ukoliko im vlasništvo bude opterećenje.
Policija traga za osobom za koju se sumnja da je ubila Ukrajinku Anastasiju Lašmanovu, javlja RTCG.
Na osnovu svih prikupljenih dokaza utvrđeno je da se radi o osobi sa kojom je Lašmanova bila u emotivnoj vezi.
U okviru istrage ubistva Ukrajinke, čije je tijelo pronađeno u petak veče u stanu u kotorskom naselju Dobrota, policijski inspektori saslušali su više osoba u svojstvu građana među kojima je i otac mladića koji se sumnjiči za zločin.
Ko je bila Anastasija Lašmanova
Lašmanova
Prema nezvaničnim informacijama Lašmanova imala više ubodnih rana, a policiju je pozvala njena prijateljica sumnjajući da se Lašmanovoj nešto dogodilo.
“Pokušala je da stupi u kontakt s njom, ali joj se nije javljala. Otišla je kod nje, ali Lašmanova nije otvarala. Vatrogasci su razbili blindirana vrata, gde su istražioci zatekli jeziv prizor”.
Anastasija Lašmanova je bila direktorka kompanije Sea Trade i Mimoza Group koja je pre dvije godine kupila tivatski hotel Mimoza. Bila je i vlasnik hotelskog kompleksa Perla, tri restorana u Porto Montenegru i salona ljepote u Budvi, navode mediji.
U Crnu Goru je došla pre nekoliko godina i radila je kao konobarica.
Prema nezvaničnim informacijama, iza firme Mimoza Group stoji ruski biznismen Valerij Zadorin. On je vlasnik jedne od najvećih firmi za trgovinu luksuznim proizvodima u Rusiji, kompanije Aroma.
Zadorin je Tivtu, u Krtolima, izgradio luksuznu vilu na Obali Đuraševića, dok je u Porto Montenegru držao svoju jahtu koja takođe nosi ime Aroma.
