Temperature su i u ponedjeljak ujutro u minusu na većem području Dalmacije. Rekorderi su Velika Divjakuša na Dinari s -17.3 i Sveti Jure na Biokovu s -15.4 stupnjeva.
Po informacijama portala Pljusak.com, Zadar mjeri -2.4, Knin -5.5, a Šibenik i Split -2. Najtoplije je na jugu, Dubrovnik je na 1 stepen. Temperatura je najviša na Prevlaci i Palagruži, 4 iznad nule. I srednjodalmatinski i južnodalmatinski otoci su “u pozitivi”.
U Splitu je trenutno vedro, a u cijeloj Dalmaciji puše jaka bura. U većini gradova je pretežno ili potpuno oblačno.
Podsjetimo, najniže temperature očekuju se u srijedu ujutro, spustit će se do minus 8. Zatopljenje će početi u drugom dijelu četvrtka i u noći na petak.
HAK: Nema prohodnih cesta za kamione iz unutrašnjosti prema Dalmaciji
Zbog zimskih uvjeta i olujnog vjetra trenutno nema prohodnih cesta za kamione s prikolicom i tegljače s poluprikolicom iz smjera unutrašnjosti prema Dalmaciji i Rijeci i obratno, izvijestio je u ponedjeljak Hrvatski autoklub (HAK).
Povodom Međunarodnog dana turističkih vodiča koji se u svijetu obilježava 21. februara, članovi Udruženje vodiča iz Kotora juče su posjetili Prčanj, gdje su im domaćini bili don Ivo Ćorić i predsjednik NVO Bope.
Vodiči iz Kotora već treću godinu za redom na ovaj način obilježavaju ovaj dan, druže se i dodatno uče o bogatoj istoriji Boke.
– Prčanj je mjesto o kojem često pričamo našim turistima ali obzirom na već ustaljene izlete agencija za koje radimo rijetko je ovo mjesto je uključeno za posjetu. Upravo zbog toga jedan broj naših kolega nikada nije posjetio crkve na Prčanju. Naš domaćin don Ivo Ćorić je ovoga puta preuzeo ulogu vodiča i podjeli sa nama lijepe i manje lijepe trenutke kroz bogatu istoriju Prčanja. Nakon obilazaka crkava sa predsjednikom NVO Bope razgovarali smo o tradicionalnim manifestacijama, turizmu ali i o mentalitetu lokalnog stanovništva ovog malog mjesta, kazali su nam iz Udruženja turističkih vodiča Kotora.
Nadamo se da će turističke agencije prepoznati bogatu pomorsku prošlost i kulturno istorijske vrijednosti Prčanja te ga uvrstiti u svoje progarame.
Aktivisti Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) protekle semice posjetili su OŠ „Orjenski bataljon” u Bijeloj, odnosno područne ustanove Baošići – Đenovići i Kamenari, što je dio njihovog djelovanja u osnovnim i srednjim školama u suzbijanju konzumiranja duvanskih proizvoda.
Sa direktorkom, Jarmilom Radović, nastavnim osobljem i učenicima škole razgovarano je o problemima koje izaziva duvan u školskom uzrastu.
Istovremeno je svim učenicima područnih ustanova Baošići – Đenovići i Kamenari, kao uspomen na posjetu aktivista CDPR-a, uručena donacija. Svako je dobio knjigu za školsku lektiru. Na ovaj način u CDPR-a uvijek koriste prigodne prilike da obiđu vaspitnoobrazovne ustanove i ukažu na svu štetnost konzumiranja duvanskih proizvoda na zdravlje mladih.
Posjeta OŠ Đenovići
Pušenje i sve njegove negativne posljedice prvenstveno utiču na razvoj raznih vrsta kancera, kao i oboljenja srca i krvnih sudova. Stoga apeluju na sve da ne počinju nikada pušiti, a ukoliko su već pušači da ostave pušenje, ili bar pokušaju da se odviknu od konzumiranja duvanskih proizvoda, kako bi sačuvali ono najvažnije, a to je, svakako, zdravlje.
Spaljivanjem karnevala Crvenka Surlašića i koncertom beogradskog rok benda Van Gogh na prepunom hercegnovskom glavnom trgu priveden je kraju 49. Praznik mimoze.
Karnevalska povorka krenula je iz Igala, predvođenom trombonjerima, mažoretkama, Gradskom muzikom Herceg Novi i Mjesnom muzikom Đenović. Za njima su išle karnevalske grupe iz Šapca, Pančeva, Rijeke, Strumice, Viskova, ali i susjednih opština Tivta, Budve, kao i novske grupe volonteri iz Srednje škole “Ivan Gorna Kovačić”, te članovi Bayamo salse i naravno NVO Maškare. Na kraju povorke majstora maškaranja bili su slavni Halubajski zvončari, jedna od najvećih atrakcija Riječkog karnevala. Ritam su karnevalskoj povorci davali bubnjari Dragoljuba Đuričića.
Kod zgrade Opštine povorci su se priključili predsjednik Opštine Stevan Katić sa saradnicima i zvaničnici festivalskih gradova gostiju Praznika mimoze predvođeni potpredsjednikom internacionalnog borda Udruženja festivalskih gradova Evrope (FECC), Josipom Silovim.
Sve karnevalske grupe su na trgu imale svoje performanse praćene vrlo aktivnim učešćem pubilke, najveće ovacije dobili su Halubajski zvončari i poslužili kao uvod u tradicionalan sudski proces u kojima Krneval, simbol svih zala, doživljava pravednu kaznu.
Karneval Herceg Novi 2018.
“Ovaj nezasiti prasac strašni, odveo nas je sve u krasni! Zbog ove štetočine je turista sve manje, a dokaza ima i da nam je poćero i kupce Banje. Cijelo šetalište je zlikovac pojeo, a i plac škole u Igalo je razrovao. Pola Boke i cijeli Novi Brodogradilište je hranilo, u Letoniju i Tursku nam od njega pobjegoše dokovi, sram ga i stid bilo! Jedino se grita ne denja, ostavi ga ispred ulaza, ova debela napast lijenja. A kriv je i za mnogo drugog jada što je snašlo ovog grada! I zato treba da strada, jednom za svagda!”, krenuo je proces suđenja Surlašiću, u kojem su učestvovali Slobodan Nepristrasni, sudija, potkupljen i kompromitovan, ne krije to, Ljubinko Pohotni – Trufaldino, tužilac, Arlekinov zli brat blizanac, na sve načine zagovara spaljivanje, stara ulizica i bestidnik, zamuckuje ponekad, zatim Arlekino, komedijant kojeg je Crvenko izbavio iz sumornog realnog svijeta i vratio među ’žive’, brani Crvenka i Branislava Datula, indolentni i zbunjeni advokat odbrane.
Karneval Herceg Novi 2018.
“Crvenko Surlašić, taj parazit i gnjida, pojavio se nečujno, bez imalo stida. Jedni kažu u Portugalu, drugi u Španiju i Tunisu da se rodio, hehe, al mi dobro znamo, koji ga je đavo donio. Zbog njega je svakog dana, Novljanima plata manja! Zbog njega su političari lijeni, i daju prazna obećanja. Usporio nam je sudove i izio spise iz arhive, u grad niko ništa ne dovata, a besposleni teško žive”, optužio je Trufaldino dodajući na teret Surlašiću i nezavršeni kolektor, zbog kojeg se fekalije izlivaju u more, a Šetalište smrdi, LED rasvjetu koja je umjesto da osvijetli, gurnula grad u dublji mrak i optužio ga je da mu tijelo mutira poput domaćeg školstva i zdravstva.
“Kriv je što je živ! Da vam kažem nešto, i pare od prošlog Praznika mimoze sažvakao je vješto. Nestalo je blizu pedeset iljada. Pa zbog njega i kiša na Prazniku mimoze pada, a šetalištem se gospodo, ne može prolazit od smrada! Ne samo da je osunetio palme, surlaškog ti vraga, no i sijalice gradske jede taj gospodar tame, ne zna im se traga. Jedni kažu Bijelo Polje našim sijalicama svijetli, al mi, ustvari, znamo da ih je sažvako ovaj gad prokleti! I kao da je malo, na cijeli ovaj košmar, zlikovac nam je ljetos, podmetnuo i požar”, naveo je Trufaldino.
Argumenti Arlekina, kao svjedoka odbrane, bili su preslabi i usmjereni na karakterne osobine tužioca Trufaldina, koje mu ne služe na čast ni zanimanje, poput onih da je besposlen, prefrigan, ulizica i vucibatina, a ni ddvokatica Branislava, nije iznijela dovoljno uvjerljive dokaze da odbrani Surlašića,
“Toliko smo laži progutali, pa prepričali i sami izrekli, da od njih više ne vidimo istinu. Više od jedne palme ne vidimo cijelu šumu! Nemojte Crvenka Surlašića bacati na lomaču, samo zato što je pokušao da vam skrene pažnju na istinu. Podržimo ga. On nam je, iskren prijatelj. Pravda za Surlašića, glasio je posljednji vapaj i pokušaj Arlekina. Ipak, sudija Slobodan podržan odobravanjem publike je bio neumoljiv.
Karneval Herceg Novi 2018.
“Optuženi je kriv po svim tačkama optužbe, a boga mi i odbrane! Sud ga kažnjava smrtnom kaznom, paljenjem”, presudio je Slobodan Nepristrasni, a Surlašić na skalama ispred Sat kule spaljen uz tuš Dragoljuba i bubnjara. Nakon izvršenja presude na oduševljenje publike binu na gradskom trgu je preuzela legendarna rock grupa Van Gogh.
“Drago mi je da smo u Herceg Novom i velika mi je čast što smo dio ove tradicionalne, višedecenijske manifestacije, festivala cvijeća. Super je da neko spoji miris, čula, senzualnost i to pretoči u tradicionalni festival i da mi budemo njegov dio. Mislim da je drugi put za sve ove godine i velika mi je čast. Drago mi je da smo na zatvaranju ovogodišnjeg Praznika mimoze, odnosno otvaramo novo poglavlje koje će se nastaviti sledeće godine”, kazao je frontmen grupe Van Gogh, Zvonimir Đukić Đula.
Potom su poznati muzičari sa publikom različitih generacija dijelili muziku koju su pravili kroz decenije rada i kojom su dostigli status rock ikona u bivšoj Jugoslaviji i na njenom današnjem prostoru.
U ”Barskoj plovidbi” se nadaju da će se linija između Crne Gore i Italije trajektom Bar-Bari uspostaviti najkasnije do kraja aprila.
U toj kompaniji rade na nabavci adekvatnog broda za tu namjenu. Stručna ekipa je upravo ovih dana u Egiptu, gdje vrši pregled jednog broda kako bi utvrdili da li odgovara potrebama ”Barske plovidbe”. Podsjećamo da je linija ukinuta 1. decembra, nakon što je istekao ugovor barske kompanije i hrvatske ”Jadrolinije”.
”Barska plovidba konstantno prati tržište polovnih brodova u cilju nabavke feribota koji bi svojim karakteristikama zadovoljio potrebe linije Bar-Bari. Nažalost, do sada nijesmo prepoznali adekvatan brod, koji bi svojom dužinom, gazom, kapacitetima i tehničkim uslovima odgovarao, i koji se cijenom uklapa u mogućnost kompanije da iz sopstvenih sredstava i putem kredita obezbijedi finansiranje te nabavke. Stručna ekipa je upravo ovih dana u Egiptu gdje vrše pregled jednog broda, kako bi se utvrdilo da li svojim tehničkim stanjem odgovara našim potrebama”, rekao je Anteni M predsjednik Odbora direktora ”Barske plovidbe” Ljubomir Kočović.
On je rekao da će se, ukoliko se blagovoremo ne pronađe adekvatan brod, ići na varijantu saradnje sa nekim poslovnim partnerom.
U tom slučaju će prednost prema riječima Kočovića, imati dosadašnji poslovni partner, hrvatska kompanija ”Jadrolinija”, koja je prošle godine obavljala prevoz putnika i vozila na liniji Bar-Bari.
”Ali, nastojaćemo da postignemo bolje komercijalne uslove u odnosu na prethodnu godinu”, napomenuo je Kočović.
”Barska plovidba” je, kako kaže, zainteresovana za saradnju i sa drugim kompanijama, koje bi eventualno bile spremne da ponude kvalitetnije uslove.
”Radimo na tome da se linija između Crne Gore i Italije uspostavi što prije, a nadamo se da će to biti najkasnije do kraja aprila tekuće godine”, poručio je Kočović.
“Linija Bar-Bari-Bar uspostavljena je 18. juna 1965. godine” (Foto: Jedro)
Barska kompanija inače vlasnik dva teretna broda ”Bar” i ”Budva”, koji su unajmljeni londonskoj kompaniji ”Sea Pioneer” i kako kaže Kočović, konstantno su komercijalno upošljeni.
Prihodi ”Barske plovidbe” se u ovom trenutku najvećim dijelom ostvaruju od ta dva broda. ”Polovinom januara smo izvršili uplatu po osnovu kamate u iznosu od oko 474.000 dolara za kredit prema kineskoj Exim banci, uzet za kupovinu ta dva broda, a do sada smo redovno izmirivali svoje obaveze, kako prema zaposlenima, tako i prema domaćim i stranim partnerima”, kazao je Kočović.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje naredne sedmice, rubrike koju realizujemo u saradnji sa hercegnovskom Knjižarom So predlažemo koji su to naslovi trenutni hitovi, ili po nečem važni, manirom za svakog po nešto.
Luzitanija autora Dejana Atanackovića knjiga je koja je dobila Ninovu nagradu za 2017. godinu. Ser Tomas Lipton, putujući kroz okupiranu Srbiju, upoznaje stanovnike i principe utopijske države nastale na tlu beogradske psihijatrijske bolnice. Roman je pun ispreplitanih priča o putovanjima, lutanjima, preobražajima i nestajanjima koje se ukrštaju u sobama, hodnicima, i dvorištu najmanje države na svijetu zasnovane na najdubljem sukobu – sukobu progresa i ludila. Ta minijaturna teritorija postaje parlamentarna republika zasnovana na ideji da razum i ludilo nisu dvije suprotstavljene okolnosti, već da se i razumu i ludilu jednako suprotstavlja ljudska glupost. Izdavač je Besna kobila.
Radnja romana Brak iz zadovoljstva autora Tahara Ben Želuna počinje u Maroku sredinom prošlog vijeka. Islamski običaj dozvoljava da se tokom odsustvovanja od kuće ugovori privremeni brak. Glavni junak Amir sklapa takav brak sa prelijepom crnkinjom Nabu. Između njih razvija se istinska ljubav i on je odvodi sa sobom u Fes. Izdavač je Klio.
Nordijska mitologija knjiga je u kojoj kroz elegantnu i duhovitu prozu autora Nila Gejmena stičemo uvid u žestoka rivalstva između bogova, njihovu lakovjernost i sklonost prema obmani, pratimo njihove postupke vođene strastima. Gejmen jeste ostao vjeran mitovima, ali je udahnuo novi život Odinu, vrhovnom bogu, potom Toru, Odinovom sinu, nevjerovatno snažnom a ipak ne najmudrijem među bogovima, i Lokiju, sinu divova, prevarantu i neprevaziđenom spletkarošu. Autor nam prenosi nordijske pripovijesti u skraćenom i prilagđenom obliku pa se ove drevne priče čitaju gotovo kao roman. Izdavač je Laguna.
Platon, a ne prozak knjiga je dr Lua Marinofa. Do rješenja za većinu životnih problema može se doći primjenom znanja koje su nam prenijeli klasični filozofi. Marinof zagovara filozofsko savjetovanje kao metod koji ima prednost nad rješenjima koje nudi psihijatrija – da pacijentima prepisuje lijekove za bilo koju, manju ili veću, mentalnu bolest ili smetnju. Svako poglavlje začinjeno je citatima značajnih mislilaca poput Sartra, Lao Cea, Makijavelija i, naravno, Platona. Izdavač je Dereta.
Biografija vode Filipa Bola vodi nas u jedinstveno i interesantno istraživanje supstance koja nas održava u životu. Od biografije do tradicije, od Velikog praska preko rađanja okeana, i sve do samog nastanka života autorova perspektiva je uvijek razumljiva i inspirativna. Od drevnog koncepta vode kao elementa, uviđanja njenog značaja u svijetu zemaljske materije, pa do savremenih saznanja i rezultata najnovijih istraživanja, Bol precizno definiše svijet u kome živimo – svijet u kome život ne bi bio moguć bez vode. Izdavači su Heliks i Centar za promociju nauke.
Kristof Keze nam u knjizi Silicijumska dolina otkriva šta nam to sve dolazi iz najmoćnije doline svijeta. Kako su nastale i na kojim tehološkim i ekonomskim principima počivaju najveće savremene korporacije – Fejsbuk, Gugl, Amazon ili Epl – i kako da se s njima izborimo. Autor iz prve ruke izvještava o inovacijama, predstavlja razne oblike digitalne revolucije i povezuje ih u cjelovitu sliku. Keze nam otkriva u kakvu nas to budućnost vodi najnoviji tehnološki razvoj. Izdavač je Laguna.
Moj urnebesni priručnik o dečacima i devojčicama autorke Fransoaz Buše knjiga je koju će mladi čitaoci progutati za tren oka. Radi se o poučnoj i duhovitoj knjizi u kojoj, kako sama autorka ističe, nema tabu tema. Uostalom na samom njenom početku nailazimo na rečenicu: „Ovdje smo da se šalimo i da tako lakše shvatimo život“. Uz sjajne ilustracije saznaćemo koje su to razlike u polovima koje omogućavaju da i dalje postojimo na zemlji. Tu su i podaci o anatomiji i evoluciji. Saznaćemo i kada počinju da sa javljaju prve značajnije promjene kod oba pola tokom odrastanja. Izdavač je Pčelica.
Nauči da programiraš Maksa Vejnrajta knjiga je koja će pomoći djeci da nauče korisne stvari o programiranju kao i o kompjuterskim jezicima za početnike. Autor nam predstavlja osnovne pojmove programiranja, korak po korak. Prateći precizna uputstva naučićemo mnogo o ovoj temi i usavršiti se dovoljno da ćemo biti u stanju napraviti svoj sajt. Naučićemo takođe kako da koristimo logo, da pravimo igre u skraču, da pravimo programe u pajtonu, da eksperimentišemo s HTML-om i koristimo javaskript kako bi napravili interaktivne inetrnet stranice. Kroz cijelu ovu priču vodi nas simpatični robot Ejdu. Izdavač je Laguna.
U doba Velikog posta valja skrenuti pažnju i na teološku literaturu. Knjiga Odgovaranje na liturgiji može biti koristan priručnik, ali i udžbenik, za aktivno učestvovanje u pravoslavnom obredu.
Naučnici vjeruju da su napokon pronašli ostatke najbogatijeg i jednog od najslavnijih gusara u povijesti. Riječ je o Samuelu “Crnom Samu” Bellamyu koji je poginuo u brodolomu, a smatra se da je plijen koji je zgrnuo tijekom života u današnjem novcu bi vrijedio stotine miliona, piše Science Alert.
Samuel “Crni Sam” Bellamy i njegova posada bili su na galiji Whydah kada ih je uz obalu Nove Engleske 1717. zahvatila i potopila silovita oluja, a od 140 mornara preživjela su samo dvojica, a blago je završilo na dnu mora.
Olupina broda zajedno s nekoliko tona dragocjenosti, pronađena je 1984. u blizini Cape Coda, u američkoj saveznoj državi Massachusetts. Nakon tog otkrića arheolozi su pretraživali mjesto potonuća, ali su samo tiekom istraživanja uspjeli izvući manji dio blago. No, čini se da je istraživanje sada urodilo plodom te da su uspjeli pronaći i i samog kapetana.
Ovih dana sitežaivači su uz trup broda pronašli srasle mase željeza, kamena, srebra i zlata izvukli bedrenu kost, a smatraju da je riječ o slavnom gusaru jer kost pronađena tik do pištolja za koji su znanstvenici po povijesnim podacima sigurni da je bio Bellamyjev, pa se nadaju se da je i kost njegova.
Kako bi provjerili je li uistinu riječ o njemu, stručnjaci sa sveučilišta u New Havenu će iz bedrene kosti izvući DNK i usporediti je s Bellamyjevim živućim rođakom u Devonu, engleskoj pokrajini u kojoj je Crni Sam rođen 1689.
Kada se utopio Bellamy je imao 28 godina, a po pričama nije bio tipičan gusar. Zvali su ga “Robinom Hoodom mora”, uvijek čist i moderno odjeven, ljubazan i pošten prema onima koje je zarobio i pljačkao. U samo godinu dana zarobio je 53 broda, a bogatstvo koje je pritom zgrnuo danas bi vrijedilo, po procjeni Forbesa, 120 milijuna dolara. U trenutku potonuća na Bellamyjevoj galiji bilo je četiri tone zlata i srebra.
Na promociji markirane staze koja spaja sela Sušćepan, Ratiševinu i Mokrine, juče se okupilo se preko 40 učesnika, iz sve tri bokeljske opštine, kao i nekoliko stranih državljanja.
Od organizovanih grupa, najbrojniji su bili članovi odreda izviđača „Orjen“, a tu su bili i članovi hercegnovske NVO „Step-koraci“, kotorskog PK „Pestingrad“ i hercegnovske „Subre“, koja je dala i tehničku pomoć u organizaciji.
Učesnici na turi su imali zaista veliki raspon od nekoliko mjeseci do 70 godina! Pravo proljećno vrijeme, s dosta sunca, omogućilo je da se u ležernoj atmosferi, u petosatnom laganom hodu, pređe u oba smijera planirana ruta, uz izlaske do dvije osamljene crkve sa vidikovcima.
Kod Sv. Kozme i Damjana učesnike su dočekali predstavnici MZ i domaćin iz Ratiševine, Leso Mijajlović. Uz tradicionalno posluženje, priganice, domaće suve smokve i lozovu rakiju, učesnici su čuli niz zanimljivosti o Ratiševini i samoj crkvi, nedavno obnovljenom starom vjerskom objektu.
Posluženje ispred Sv. Kozme i Damjana
Kod crkve Sv. Ilije na Mokrinama, domaćin je bio Radenko Vučković, koji je govorio o uspješnoj obnovi ove male kamene crkve koja je do skoro bila u ruševinama. Jednak utisak kao i same crkve, ostavili su vidici sa njihovih platoa, odakle su se juče, kao najudaljenije tačke, vidjeli vrhovi Rumije, na suprotnom kraju Crnogorskog primorja. Kroz višesatno pješačenje, učesnici su stalno gledali, prolazili preko kamenih mostova i mostića, pa i preskakali brojne izvore i potoke, tako da je žubor vode bio glavna karakteristika čitave ture.
Naime, ovaj kraj je poznat po bogatstvu vodom, zbog čega je obližnji Mojdež nekada imao veliki broj vodenica. Grupu je vodio Željko Starčević, iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena. Starčević je istakao značaj očuvanja i revitalizacije starih kamenih pješačkih puteva, kao neizostavnog dijela ponude aktivnog turizma, ali i važnog segmenta kulturnog pejzaža. Ovom prilikom promovisana je jedna od desetine mogućih staza hercegnovskog zaleđa, pogodnih za rekreaciju i razvoj različitih izletničkih programa.
Organizator upravo održane promotivne ture, izvedene u okviru zajedničkog programa „Orjen, planina kraj mora“, čiji je koordinator Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, je MZ Sušćepan- Ratiševina-Trebesin. Program se realizuje uz podršku opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi.
Na juče završenom internacionalnom takmicenju u kik boksu koji je održano u Sarajevu kik bokseri iz Tivta su osvojili tri medalje, dok je junior Hastrit Ahmeti je zaustavljen u četvrt finalu.
Bronzanu medalju osvojio je Nenad Adžović u kategoriji mlađih juniora do 67 kg. u disciplini low kick, dok Petar Živadinović je osvojio srebro u kategoriji mlađih juniora do 60 kg.
U disciplini K1 i zlato za Tivat donosi Luka Perišić nastupajuci kao mlađi junior u kategoriji do 71 kg. disciplina low kick.
Krajem marta kik bokseri iz Tivta nastupiti na Balkanskom kupu u širem sastavu.
Moramo se dobro pripremiti kako bih osvojili neku od medalja na tom zaista jakom i masovnom turniru, poručuju oni.
Perast – izgled budućeg hotelskog kompleksa Smekija- Jadran
Savjet za upravljanje prirodno i kulturno-istorijskim područjem Kotora na narednoj sjednici razmatraće i pitanje gradnje u Perastu, koje u javnosti prati niz kontroverzi kao i negodovanje mještana koji su od nadležnih zatražili inspekciju gradnje hotelskog kompleksa Smekja/Jadran kao i provjeru usaglašenosti idejnog rješenja i glavnog projekta.
Perast kao kulturno-istorijska cjelina ima status kulturnog dobra, ujedno je integralni dio prirodnog i kulturno istorijskog područja Kotora upisanog na Listu svjetske baštine UNESCO. Mješovito savjetodavno tijelo za upravljanje prirodno i kulturno istorijskim područjem Kotora imenuje Vlada Crne Gore.
Predsjednik Savjeta je predsjednik kotorske opštine, a članovi su imenovani na predlog Ministarstva održivog razvoja, Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Skupštine opštine Kotor i nevladinog sektora.
Predsjednik Savjeta, prvi čovjek opštine Kotor Vladimir Jokić, kazao je Pobjedi da je to tijelo u novom sazivu konstituisano u januaru, a na prvoj sjednici se raspravljalo o pitanjima gradnje u okviru kulturno-istorijskog područja Kotora.
“Zaključci Savjeta su dostupni javnosti, a odnose se prije svega na lokacije Kostanjice i Kampa. Uskoro se planira nova sjednica Savjeta, na kojoj će i gradnja u Perastu biti jedna od tema. Ipak, napominjem da je u skladu sa zakonima za kontrolu gradnje tu nadležan Direktorat za inspekcijske poslove i licenciranje MORT-a”, precizirao je Jokić u izjavi Pobjedi.
Perast- foto Boka News
Prema njegovim riječima, obavezno vođenje računa o pravilima građenja, zaštiti područja, konzervatorskih pravila i kulturno-istorijskom nasljeđu Perasta je ,,apsolutni imperativ, bez obzira na investitora i veličinu investicije”.
HOTEL SA PET ZVJEZDICA
Kompanija IMOBILIA je postala vlasnika kompleksa “Jadran Perast”, kupovinom akcija na državnom tenderu, zadovoljivši tako sve zahtjeve države u pogledu budućnosti ovog objekta.
Kompanija IMOBIČIA se obavezala da će sadašnji kompleks (koji čine Palata Smekja i nova zgrada napravljena krajem prošlog vijeka u vrijeme ekspanzije proizvodnje u ovdašnjoj fabrici konfekcije) u potpunosti rekostruisati, arhitekturu fabričke hale uskladiti sa izgledom fasada peraških zgrada i na tom mjestu napraviti hotel sa pet zvjezdica. Riječ je o površini objekata od oko pet hiljada kvadratnih metara.
U ovom trenutku Palata Smekja je u završnoj fazi rekonstrukcije.
