Povodom jubileja 55 godina kompanije, “13. jul Plantaže” organizuju muzički spektakl, koncert Gorana Bregovića i simfonijskog orkestra na Ćemovskom Polju. Završne tehničke pripreme su u toku i u veličanstvenom ambijentu u vinogradima se podižu bina i tribine za 4.000 gostiju Plantaža. Danas će se održati i generalna proba za ovaj muzički spektakl u kojem učestvuje preko 70 vrhunskih muzičara.
Koncert će biti kulminacija proslave koja počinje otvaranjem nove linije za flaširanje u podrumu Ćemovsko Polje, koju otvara predsjednik Vlade Duško Marković.
Ova nova linija je kapaciteta 10.000 flaša na sat i vrijednosti od preko 3 miliona eura. Nakon otvaranja u Šipčaniku će se održati svečana akademija na kojoj će govoriti Milo Đukanović, predsjednik Crne Gore, Branislav Mićunović, ambasador Crne Gore, a a u ime domaćina, Verica Maraš, izvršna direktorica Plantaža i prof. dr. Veselin Vukotić, predsjednik Odbora Direktora. Akademija će se završiti bogatim umjetničkim programom.
Rezultati analize kvaliteta morske vode za 100 javnih kupališta, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 06. do 08. juna pokazali su da je na 93% kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, dok je na 7% kupališta bio K2 klase. Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima odličnog kvalitetna, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
Na području opštine Budva, na svih 27 lokacija voda je bila kategorije K1, isto kao i u opštini Tivat gdje je na svih 9 kupališta voda bila K1 klase. U Kotoru je, od ukupno 15 kupališta, kvalitet K1 bio na 14 lokacija dok je na jednoj kvalitet bio klase K2. Kada je u pitanju kvalitet vode na obali Herceg Novog, analize su pokazale kvalitet K1 na ukupno 17 kupališta, dok je na preostala 4 kupališta voda bila klase K2.
Od ukupno 16 kupališta u opštini Ulcinj na njih 14 voda je bila odličnog kvaliteta, dok je na dva kupališta bila klase K2. U Baru kvalitet morske vode je na svih 12 kupališta bio K1 klase.
Rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.com
Najpoznatija jedrilica s ove strane Jadrana, HIR 3 još jednom kreće put dalekih mora. Desetmetarski brod čuvenog Mladena Šuteja s kojim je već oplovio nekoliko oceana, ovaj put pod kapetanskom palicom hrvatskog jedriličara i zaljubljenika u more Saše Fegića plovit će preko 3 oceana.
Tijekom cijele plovidbe, Fegić će jedini biti na brodu, a ostali sudionici će se pridruživati u pojedinim etapama, no na jedrilici neće nikada biti više od tri osobe.
HIR 3 plovi od Gibraltara preko Cape Towna, Australije i Novog Zelanda, do Rta Horn, te uz Južnu Ameriku preko Atlantika vraća se natrag u Mediteran.
Njihovu trenutnu poziciju i brzinu u realnom vremenu možete pratiti OVDJE.
Sašu su u Pulu došli pozdraviti prijatelji
Jedriličarsko brodarski klub Lastovo ispratio je u Puli svog člana Sašu Fegića na put oko svijeta legendarnom jedrilicom HIR 3.
Sašu sam upoznao u klubu “ Dobro more” Upoznala nas je Martina prije nekoliko godina. Već onda mi se činio poznatim. Vrstom koja je negdje drugdje. Danas početkom šestog mjeseca, vruće je, skočio sam u Pevec po neke sijalice i zaputio se pozdraviti Marinu i Sašu (Renatu i Jožu, moje učitelje) koji u utorak isplovljavaju na svoj put oko svijeta na legendarnom brodu HIR 3.
Ljudi oko mene govore, govore, i govore. Govore godinama. Ne čuju se koliko govore. Uronjeni u gomilu neostvarenih želja, produciraju se , prave se važni. kukaju nad ničim . Ljudi ne vide , ne čuju, boje se.
Sunčan i vruć dan u pulskom mandraču, nema nikog u blizini HIR-a 3. More je prljavo, okolo su neki brodovi i među njima jedna crvena genova, srolana i snažna, čeka. Zovem kapetana s kraja, javljaju se Saša i Marina, izlaze iz kabine, nešto popravljaju, spremaju, smiju se. Popili smo po čašu vode, razmijenili neke naljepnice lastovskog kluba, zastavicu i što reći ? Sretan put , neka vas sreća prati, bacam pogled na vinč, i pitam : Jel sve ok? Mislim radi li sve? Saša odgovara: Sve je ok.
HIR 3 ima ozbiljne godine i drži se sjajno. Vraćam se kući , ulazim u kuhinju i čistim mrkvu. Stefi me pita kako si? Kažem ok. Nakon nekog vremena malo me steglo u grlu. Sjetih se Sašinih riječi : “ Idem što dalje, najdalje što se može brodom…”
Kako li te samo razumijem dragi čovječe! Želim ti svu sreću ovoga svijeta na tvom putu…na vašem putu oko svijeta, možda najtežom zamislivom rutom ! Ove riječi neka budu samo mali uvod u priču koju ćemo iz dana u dan pratiti najmanje godinu dana. Uvod u Sašine i Marinine riječi , fotke , impresije, iskustva…
Sašina volja i znanje trebaju nam biti svijetla točka na horizontu. Pratit ćemo kako su gdje su i kud plove. Dobro vam more !
Hercegnovske „Luče“ obasjale su danas Dvoranu Park, gdje im je opštinske diplome i prigodne poklone uručila sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo.
Diplome za školsku 2017-2018. godinu dobilo je 58 „lučonoša“: 32 učenika Srednje mješovite škole „Ivan Goran Kovačić“ – za odličan uspjeh iz svih nastavnih predmeta njih 10 i 22 za opšti odličan uspjeh, iz Osnovne škole „Dašo Pavičić“ 14 đaka i po četiri iz osnovnih škola „Ilija Kišić“, „Milan Vuković“ i „Orjenski bataljon“.
Prigodni pokloni uručeni su i za 28 đaka koji su u naš grad donijeli nagrade sa različitih takmičenja u zemlji i šire.
”Mogli bismo reći da se cijela kultura ogleda u načinu učenja, ne samo u tome šta se uči, već i kako se uči tokom cijelog života. Upravo vi ste najbolji pokazatelj i potvrda da je znanje bitno i jedino što vam niko nikada ne može oduzeti. Živitno u smutnim vremenima, kada su mnoge vrijednosti urušene. Ipak, neka vas to ne plaši. Budite istrajni, stremite svojim ciljevima, učite, osvajajte nove svjetove. Ne zaboravite da, pored formalnog obrazovanja, radite na sebi, da budete ličnosti, jer jedino izgrađena ličnost je slobodna i može da preispituje stvarnost i svijet oko sebe“, kazala je Zambelić Pištalo čestitajući učenicima koji su „najuspješniji među uspješnima“.
Ona se zahvalila učiteljima, nastavnicima i profesorima što su djeci dali nabolji dio sebe, i kazala da su uspjesi i rezultati učenika potvrda istrajnosti u radu „u vremenu kada je profesija prosvjetnog radnika nedovoljno vrednovana, kada često nisu dovoljno materijalno motivisani“. Kako je kazala, misija i odgovornost prosvjetnih radnika je velika, jer oni su ti koji su značajnim dijelom oblikovali ove sjajne mlade ljude.
Sekretarka za kulturu i obrazovanje čestitala je i roditeljima, dijeleći radost zbog uspjeha njihove djece i ističući da su podrška u kući, ukazivanje na prave vrijednosti i ulaganje u obrazovanje presudni u razvoju mladog čovjeka.
Lučonoše
„Hvala vam u ime Opštine Herceg Novi što stvarate uspješne, mlade ljude koji će sutra upravljati ovim gradom. Naša je obaveza da od Herceg Novog napravimo grad dostojan svakog njegovog žitelja“, poručila je Zambelić Pištalo. Na kraju je uputila poruku i svim učenicima, citirajući misao Viktora Igoa: „Znati, misliti, sanjati! To je sve!“
Dodjeli su prisustvovali direktori škola, profesori, nastavnici, roditelji, školski drugovi koji su ispunili foaje Dvorane Park i uputili aplauz podrške i čestitke svakome od nagrađenih učenika.
Žestoke prozivke opozicije koja je lokalnu vlast optužila za rasipništvo i nesposobnost da realizuju kapitalna ulaganja, nisu danas izazvale nikakvu reakciju odbornika vladajućih stranaka DPS, SD i HGI ni opštinskog rukovodstva na sjednici SO Tivat. Ćutanje, čak i od inače poslovično na raspravu sa opozicionarima voljnog lidera tivatske DPS i potpredsjednika Opštine dr Siniše Kusovca, dočekalo je opozicione i tvrdnje NVO sektora koji je koristio isntitut slobodne stolice, da je tivatska vlast lani katastrofalno loše radila kada je u pitanju ostvarenje kapitalnih investicija, odnosno naplata lokalnih dadžbina – prvenstveno komunalija.
Uzimajuči u obzir podatke o naplati prihoda na ime takse za izgradju regionalnog vodovoda koju u visini od 1 odsto procijenjene vrijednosti objekta plaćaju svi investotori koji grade na primorju, Ivan Starčević (Matica Boke) izveo je računicu da je lani u Tivtu započela gradnja čak 109,5 miliona eura vrijednih objekata. Istovremeno, prihod Opštine od komunalija iznosio je samo 1,6 miliona, daleko manje od planiranih 2,5 miliona.
„Objektivno, kada se sve sračuna, vi ste lani morali naplatiti najmanje 10 miliona eura komunalija na ovakav obim gradnje jer se u Tivtu sada gradi kao nikada prije. Uz 5,3 miliona eura dospjelih naknada za komunalije za tri objekta u Porto Montenegru koje takođe niste naplatili, ispada da ste vi lani „prosuli“ čitav jedan godišnji budžet Tivta. Zamislite što smo sve kao grad mogli napraviti sa 16 miliona eura, da ste ih vi znali i htjeli naplatiti revnosno od investitora, kao što revnosno znate naplaćivati porez na nepokretnosti od sopstvenog stanovništva.“- poručio je Starčević administraciji gradonačelnice Snežane Matijević (DPS). Jedina reakcija bila je sekretarke za finasije Rajke Jovićević (DPS) koja je kazala da se „takse za regionalni vodovod i komunalije ne mogu međusobno upoređivati i dovoditi u vezu“.
„Mnogo pričate na telefon, častite se i šetate, a malo radite jer to pokazuju podaci da ste 100 odsto ostvarili planiranu potrošnju za komunikacije, službena putovanja i reprezentaciju, a kapitalna ulaganja ni sa 50 odsto.“- rekao je opštinarima Miomir Abovića (TA), dok je Starčević ukazao da građani Tivta porez na nepokretnosti plaćaju na nivou od 95 odsto „a zauzvrat ni približno ne dobijaju uslugu od Opštine kojoj to plaćaju, jer ona godinama ne gradi nedostajuću infrastrukturu“.
„Svake godine u priču oko budžeta krećete sa epitetom „razvojni“, a završite je sa epitetom „potrošački“- kazao je Budimir Cupara (AzT) komentarišuči završni račun budžeta za prošlu godinu koji je ostvaren sa 17,3 umjesto planiranih 18,7 miliona eura. Njegovo pitanje kada će opštinari predložiti rebalans ovogodižnjeg budžeta i što će od kapitalnih ulaganja žrtvovati jer su u februaru i martu već neplanirano isplatili 1,5 miliona uera na ime izgubljenog sudskog spora, ostalo je bez odgovora, kao i Cuparina konstatacija da je lani za plate u lokalnoj administraciji utrošeno gotovo jednako novca kao i za sva kapitalna ulaganja Opštine. Mirko Kovačević (TA) konstatovao je da Tivtu zbog „rasiništva i nesposobne vlasti“, predstoje teški dani i finansijska kriza nalik na onu u koju godinama grcaju opštine sa sjevera, ali je naglasio da je imajući u vidu rezultate u zadnja tri izborna kruga u tom gradu u kojem pobjeđuje DPS, „to upravo ono što Tivćani žele“.
Tivat Opština
„Na desetine miliona eura komunalija smo ovako ili onako, oprostili i častili investitore koji ne grade održivi biznis, već stanogradnjom i kondo-hotelima uništavaju i prostor i ekonomiju. Lani smo imali povećan porez na nepokretnosti, imali povećan broj nekretnina na koji se on naplaćuje, bolju turističku sezonu, ali sve to ipak nije uticalo na povećanje izvornih realnih lokalnih prihoda Opštine koji su u 2017. bili 9,5 miliona eura, preko 600 hiljada manje nego godinu ranije, a frapantnih čak 1,1 milion manje nego što je Opština prihodovala 2014.“- kazao je Kovačević dodajući da su građani Tivta „podržavajući DPS i njegove satelite očito odlučili da izvrše kolektivno samoubistvo“. „Ali, glas naroda je glas Boga i to treba tako prihvatiti.“- istakao je on.
SO je većinom glasova usvojila odluku o završnom računu budžeta za 2017, donijela nove DUP-ove Tivat-centar i Đuraševići, kao i odluke o auto taksi prevozu, komunalijama, podstijacijima za razvoj poljoprivrede i odvojenom sakupljanju komunalnog otpada. Za v.d. direltora nove zajedničke firme opština Tivat i Kotor koja će upravljati postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda u Krtolima, imenovan je Srećko Tripović (HGI).
U saobraćajnoj nezgodi koja se danas oko 11.15 sati dogodila u Lepetanima na Jadranskoj magistrali u blizini trajektnog pristaništa, lakše tjelesne povrede zadobio je 15-togodišnji srednjoškolac iz Herceg Novog. U momentu kada su iz autobusa što se zaustavio na stanici izlazili putnici, dječaka je audijem tivatskih registracija, udario Tivćanin B.G.
On je odmah povrijeđeno dijete transportovao do Hitne pomoći u Tivtu gdje je učeniku ukazana ljeakarska pomoć. Povrede na sreću, nisu teže prirode i dječak je već otpušten na kućno liječenje.
Tivatska policija obavila je uviđaj na mjestu udesa.
Hrvatska je spremna na bilateralni dogovor sa Crnom Gorom oko pitanja Prevlake, poručili su iz Vlade te zemlje. Odredbe protokola ni na koji način ne prejudiciraju razgraničenje između dvije države
Saopšteno je da su promijenili sastav komisije za granice i o tome obavijestili Crnu Goru.
“Mi smo 2006. donijeli odluku o priznanju Crne Gore kao suverene i nezavisne države. Uz odluku o priznanju donesena je i izjava Vlade Republike Hrvatske prema kojoj se očekuje dijalog u cilju pronalaženja trajnog rješenja”, saopšteno je iz hrvatske Vlade, prenose Novosti.
Prostor spornog poluostrva funkcioniše na osnovu Privremenog sporazuma o Prevlaci od 2002. godine.
Dvije vlade su se u to vrijeme dogovorile da otvore proces dogovora o trajnom rješenju, jer u članu 2. sporazuma stoji da odredbe protokola ni na koji način ne prejudiciraju razgraničenje između dvije države.
Prevlaka – foto dubrovniknet.hr
Šef crnogorske diplomatije Srđan Darmanović izjavio je ranije da Crna Gora nema posebnog razloga da žuri sa rješavanjem ovog pitanja.
“Ali smo sasvim otvoreni da počnemo zajednički da ga rješavamo. Mi smo u regionu navikli da nam rješenja donose drugi, ali mislim da zemlje poput Hrvatske i Crne Gore to mogu same da urade. Ako to ne budemo mogli da donesemo zajedno, slijedi nam međunarodna arbitraža”, kategoričan je Darmanović.
Proteklog vikenda održano je i 10. Kolo LAZURE novske sky MINI trail lige – Kameno MINI trail na distanci od 5 km i oko 300 D+ (ukupnog uspona) učešće je uzelo 13 takmičara iz Herceg Novog kojima čestitamo na hrabrosti što su i pored velikog nevremena koje se dogodilo predhodnu noć došli i dokazali da im je planinsko trčanje postalo njihov stil života. Opet su tu bili takmičari iz: Herceg Novog, Podgorice, Bara, Nikšića, Kotora, i Rusije. Svako kolo je imalo nešto specifično: deset različitih trka različitih formata, što po dužini, visinskoj razlici, tako i u različitim djelovima dana (noć i dan), a sve je to začinjeno različitim meteorološkim uslovima. Trke su bile na rauzličitim lokacijama na Orjenu i zaleđu Herceg Novog.
Nakon trke upriličena je dodjela medalja najbolima u kompletnom ligaškom takmičenju kao i dodjela zahvalnica i plaketa onima koji pomažu razvoj i promociju trail trčanja u Herceg Novom i Crnoj Gori ne samo za ovu ligu, nego i za sve trke koje smo do sada organizovali. Istaknućemo zahvalnost medijima kojima smo pripremili zahvalnice ali zbog dešavanja oko nevremena nisu bili prisutni i zahvalnice ćemo dodjeliti naknadno. Plakete smo dodjelili Turističkoj organizaciji Herceg Novi, Anni Martinovoj ispred kompanije Lazure marina & hotel, a posebno želimo da istaknemo dodjelu plakete za zahvalnost Željku Starčeviću koji je prvi donio planinsko trčanje u Herceg Novi i Crnu Goru bez koga nebi bilo, vjerovatno, planinskog trčanja danas na ovon nivou, iako kaskamo za svijetom u tradiciji, nismo daleko u svim segmentima organizacije naših trka.
Na poslednoj trci prvo mjesto u muškoj konkurenciji osvojio je Evgen Popov i ovom pobjedom u zadnjoj trci obezbjedio sebi postolje i treće mjesto u ukupnom plasmanu. Drugi je bio apsolutni pobjednik lige Miloš Mikić Mikser iz Nikšića dok je treće mjesto zauzeo Zoran Vujošević iz Podgorice. Apsolutno treći je bio Perica Vučković koji nije trčao poslednju trku zbog drugog takmičenja. U Ženskoj konkurenciji i ovoga puta bila je najbolja Miluša Boškovoć koja je bez premca ne samo u ovom takmičenju nego i na regionalnom nivou. Drugo mjesto je osvojila Matija Bošnjak iz Herceg Novog koja je ujedno i druga apsolutno. Treće mjesto je zauzela Snežana Rotković takođe treća apsolutno.
I ovog puta tim u sastavu: NVO Orjen Outdoor, AK Niskogorci, Turistička organizacija Herceg Novi, LAZURE Marina & Hotel, Agencija za zaštitu i razvoj Orjena i Suplement store Montenegro je po utiscima takmičara položio ispit što nam daje dodatnu motivaciju da nastavimo još bolje.
Poslednju riječ na kraju ovog takmičenja želim da dam lično, a to je da sam ponosan na ovaj projekat i da možda nismo još uvijek svjesni posla koji smo napravili, ali će se sigurno pokazati rezultati u narednom periodu, i u sveri zdravlja i rekreavije ljudi, ako i turističke valorizacije potencijala koje imamo u zaleđu, poručio je Saša Kulinović.
Japanska ambasada u saradnji sa JUK „Herceg Fest“ organizuje besplatne projekcije filmova koje će se održati u Dvorani PARK, mala sala 13. i 14. juna u Dvorani PARK.
Prva grupa od 11 sezonaca iz Egipta već je stigla na jedno dalmatinsko ostrvo gde će raditi u manjem hotelu kao pomoćno osoblje.
Kako im je znanje engleskog jezika više nego skromno, mogu raditi samo poslove koji nemaju veze s direktnom komunikacijom s gostima. Međutim, Hrvatskoj će takvih radnika u ovogodišnjoj sezoni nedostajati još oko 15.000 da bi se zadovoljili kriterijumi kvaliteta usluge.
Vlada je upravo donela odluku o povećanju kvote za sezonsko zapošljavanje stranaca, koja je za turizam dostigla 7.660 radnika, koliko poslodavci smeju da ih uvoze iz inostranstva. Ali uzalud, jer ni stranih radnika za hrvatski turizam po sadašnjim platama nema, prenose loklani mediji.
Da nije tako, ne bi ranije utvrđena kvota od 4.660 stranih radnika u turizmu za ovu godinu ostala tek napola iskorišćena. Tako je za poslove pomoćnih radnika u turizmu preostalo još 1.359 dozvola, iako je navodno primljeno i u postupku odobravanja još 1.538 zahteva.
Po uvoznoj kvoti sme da se uveze 80 turističkih animatora, 100 masera posebnih vrsta masaža, 50 turističkih zastupnika, 10 instruktora ronjenja, 300 kuvara internacionalne kuhinje i još 400 “običnih” kuvara i čak 3.715 članova pomoćnog osoblja.
Ali uprkos višemesečnim potragama za radnicima u turizmu u Hrvatskoj i inostranstvu, njih jednostavno nema. Bolje rečeno, nema zainteresovanih za rad na određeno vreme od nekoliko meseci s platom dvadesetak posto nižom od hrvatskog proseka, kakve su sada u turizmu i ugostiteljstvu.
Ne čudi stoga da se očajni poslodavci posle obilaska Srbije, BiH i Makedonije, sada okreću radnicima u nekim zemljama arapskog sveta u kojima je standard značajno niži i prosečne plate su između 200 i 300 dolara. Od Rumuna i Bugara kao sezonaca u hrvatskom turizmu već se odustalo, jer su oni ranije krenuli prema Austriji, Italiji i Nemačkoj, gde su bolje plaćeni za iste poslove.
