Četiri leta Montenegro Airlinesa, na linijama Podgorica-Rim i Podgorica-Ljubljana, otkazana su juče.
Iz nacionalne avio-kompanije su saopštili da se ne dešava ništa što odstupa od ustaljene rutine u svim svjetskim avio-kompanijama.
Juče su otkazani letovi MA iz Podgorice za Rim i Ljubljanu, koji su bili planirani u 10.40 i 16.05 sati, kao i letovi iz Rima i Ljubljane čiji dolasci na podgorički aerodrom su bili planirani u 15.20 i u 18.55 sati.
Na pitanja MA da li su i zbog čega su otkazani letovi za Rim i Ljubljanu i da li će narednih dana biti još otkazivanja, kao i da li je tačno da je do otkazivanja letova došlo jer im se pokvario jedan avion iz kompanije je odgovoren da se u MA “ne dešava ništa što odstupa od ustaljene rutine u svim svjetskim avio-kompanijama.
Sve operativne, komercijalne i druge aktivnosti se obavljaju redovno i u skladu sa odgovarajućim regulativima i legislativima”, kaže se u odgovoru MA.
Turistička organizacija opštine Budva pozvala je građane da posjete njihov štand na predstojećem 40. Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu, koji se ove godine održava od 22. do 25. februara.
Oni su posebno pozvali na druženje i prigodan koktel u petak, 23. februara od 15 sati, na štandu TO Budve.
TO Budva pripremila je poseban program i za ostale dane sajamskog nastupa kao i nagradnu igru tokom koje će se svakog dana trajanja sajma od 14 sati tematski dodjeljivati vrijedne nagrade koje su pripremili budvanski privrednici.
Tržište Srbije predstavlja veoma značajno tržište, pa će TOB nastojati da kroz sastanke, promotivni materijal i jedinstveni nastup na sajmu, u što boljem svjetlu predstavi turističku ponudu Budve sa akcentom na novine u turističkoj ponudi.
Sve vrijeme trajanja sajma, na štandu TO Budve biće prisutan i predsjednik opštine Budva sa svojim saradnicima.
Na štandu Turističke organizacije opštine Budva, koji se nalazi u Hali 1, svoju ponudu predstaviće i hoteli Avala, Mediteran i Tatjana, zatim Aqua park i Sea Dance festival.
Odluka Ministarsta održivog razvoja i turizma (MORT) da ruskom investotoru dozvoli rekonstrukciju objekta starog ribljeg srestorana “Delin” koji se nalazi u srcu zaštićenog područja. Specijalnog rezervata prirode Solila u Krtolima kod Tivta, ogorčila je lokalno stanovništvo koje smatra da je diskriminisano.
“Vlada Crne Gore se trudi da pokaže da postoji da bi štitila interese tzv. “velikih” investitora na štetu običnih građana, a i lokalne samouprave”- saopštio je juče predsjendik Savjeta MZ Krtoli Ivan Starčević.
MORT je uprkos ranijoj negativnoj odluci Agencije za zaštitu životne sredine dozvolilo ruskom državljaninu Petru Orliku radove na restoranu, koji se nalazi na parceli u specijalnom rezervatu prirode Tivatska solila, gdje po Zakonu o zaštiti prirode nije moguće graditi. Taj prostor uživa najveći mogući stepen zaštite zbog čega su proteklih godina Opština i država u više navrata odbijale da izađu u susret molbama lokalnog stanovništva da se stari put preko Solila popravi i na njemu dozvoli saobraćaj putničkih automobila u slučajevima kada poplavi obližnja magistrala Tivat-Radovići, odnosno da se putna i dio vodovodne infrastrukture “provuče” kroz jugoistočnu ivicu zaštićenog rezervata. U međuvremenu, nekada jedinstvena katastarka parcela koja je zahvatala rezervat podijeljena je na tri nove od kojih je ona na kojoj se nalazi Orlikov restoran, pod volšebnim okolnostima, stavljena van režima zaštite.
Starčević je podsjetio da Krtoljani bezuspješno od 2008. traže da se stari austrougarski put preko Solila “rekonstruiše i osposobi za saobraćaj u varednim situacijama” i to samo za mala, putnička vozila i vozila hitne pomoći.
“Izgovor Agencije za zaštitu životne sredine je svaki put bio da je to područje specijalnog rezervata “Tivatska solila” zaštićenog Ramsarskom konvencijom, i da su strogo zabranjene bilo kakve intervencije i građevinski zahvati u istom. Briga zbog potencijalnog ugrožavanja ljudskih života ih nije interesovala. Vlasnici privatne imovine koja se nalazi u obuhvatu rezervata ne mogu da raspolažu svojom imovinom jer je zbog statusa rezervata, po zaključku Agencije, po istom osnovu, strogo zabranjeno izvođenje bilo kakvih radova, poljoprivrednih isl. u istom, pod izgovorom da se ne bi uznemiravale ptice i remetila prirodna ravnoteža”- istakao je predsjednik MZ Krtoli. On je podsjetio i da je zvog negativnog stava Agencije zbog ulaska nove kružne raskrnice nove saobraćajnice MR1 za kompleks Luštica Bay u površini od oko 1.400 kvadrata u zaštićeno područje na južnom kraju rezervata, čitav projekat MR 1 morao biti revidovan.
“Moralo se ući u dodatnu eksproprijaciju, a samo izvođenje radova i izgradnja kružnog toka će koštati puno više. Džabe su bili svi napori Opštine Tivat da se Podgorica urazumi i da pokaže elementarnu fleksibilnu pragmatičnost. Sa tim parama se moglo napraviti mnogo dobrih stvari na teritoriji Opštine Tivat”- istakao je Starevič dodajući da je lokalno stanovništvo uprkos svemu, podržalo projekat zaštite Solila kao rezervata prirode kao doprinos lokalnoj turističkoj ponudi.
“I umjesto da se jedan takav odnos gaji i unapređuje, potezom MORT-a, će teško uspostavljeno povjerenje i partnerstvo MZ Krtoli i lokalne zajednice sa JPMD, biti prilično uzdrmano. Ovo posebno zbog stava MORT-a da se ignoriše mišljenje, tj. protivljenje Agencije za zaštitu životne sredine i da se dozvoli stranom investitoru da se pogonska zgrada i crpna stanica na Solilima, ex. restoran “Delfin” koji je radio kratak vremenski period, rekonstruiše u neki vid ugostiteljskog objekta. Ovo izuzetno iritira Krtoljane posebno kada se ima u vidu da imovina Krtoljana nema isti status kao imovina nekoga sa strane, što je već prepoznato kao jedan oblik pokazivanja osiljenosti, nipodaštavanja i diskriminacije.”- ističe Starčević.
Država ne poštuje ni sopstvene planove
Starčević je podsjetio da je po Prostronom planu posebne namjene za Morsko Dobro i Studijom zaštite kulturne baštine u specijalnom rezervatu “Tivatska Solila” predviđeno da se objekat bivšeg restorana “Delfin” pretvori u svojevrsni centar za posjetioce rezervata.
“U funkcionalnom smislu zgrada je integralni dio Solila i treba da bude ključni prostor za njihovu prezentaciju, da se aktivira za potrebe info-punkta, muzeja, suvenirnice, edukativnih prostora rezervata i sl.”- piše u tim dokumentima. Predsjednik MZ stoga poručuje da bi Vlada “da želi raditi u najboljem intreu svojih građana za što je ona i izabrana”, za tu zgradu koja je u privatnom vlasništvu, utvrdila javni interes, ekspropriisala je i privela namjeni koju za nju prospisuju važeća planska dokumentacija i Studija zaštite.
“Kad je u pitanju put od javnog i životnog interesa, kad je u pitanju krtoljska imovina onda važe striktna pravila Ramsar-a, a kad je u igri “podobni” investitor, onda se svakojakom gimnastikom Ramsar neutrališe. Da li je u pitanju “izlaženje u susret” stranim investitorima, ili ulagivanje nekim sivim CG eminencijama, ili varijanta “Koliko sam ja tu dobar” ili neka 10-ta, vjerovatno nikad nećemo saznati jer se “gospodari našeg prostora” isključivo ponašaju po principu “Psi laju, vjetar nosi, karavani prolaze”, ali barem se nadamo da će i famozna svijeća jednom da dogori”- poručio je Starčević.
Brod BLUE TUNE koji je u karantinu u Grčk-foto www.shipspotting.com
Trgovački brod „Blue Tune“ kojim upravlja kompanija „Mastermind Shipmanagement“ d.o.o. iz Kotora, zaustavljen je i stavljen u karantin u grčkoj luci Aghios Nikolaos u Korintskom zalivu, zbog sumnje da je među njegovom posadom izbila za sada neutvrđena zarazna bolest- prenose grčki mediji.
Jedan član posade broda je preminuo po njegovom uplovljavanju u grčku luku u ponedjeljak, a ostatak pomoraca za koje se za sada pouzdano ne zna koliko ih je i koje su nacionalnosti, je stavljen u karantin na brodu. Posada broda koji je sa teretom rude boksita plovio iz italijanske luke Ravena ka Aghios Nikolausu, prijavila je grčkim vlastima dok su bili u završnoj dijelu putovanja kroz sam Korintski zaliv, da je na brodu izbila nepoznata bolest, a brodski kuvar je u međuvremenu preminuo. Brod je po prispjeću u luku, stavljen u karantin i pod pojačan nadzor grčkih zdravstvenih vlasti. Tijelo preminulog pomorca upućeno je na autopsiju koja treba da uvtdi tačan uzrok njegove smrti, a nezvanične informacije koje u međuvremenu dolaze iz Grčke, navode mogućnost da njegova smrt nema veze sa navodnom bolešću, već je uzrokovana srčanim udarom. Jedan od grčkih specijalista u međuvremenu je isključio mogućnost da je teret koji je „Blue Tune“ prevozio izazvao trovanje posade što je pospješilo špekulacije da je na brodu izbila neka zarazna bolest.
Mali teretnjak od 5.193 tome deplasmana vije zastavu Antigve i Barbude, a njime prema navodima specijalizovanih sajtova, kao menadžer upravlja kompanija u Kotoru – kćerka firma kiparske brodarske kompanije „Mastermind Shipmanagement“ koja raspolaže flotom od ukupno 15-tak brodova za prevoz rasutog i generalnog tereta.
Brod „Blue Tune“ međutim, po svemu sudeći nije dio flote kojim upravlja kiparski principal kotorske firme jer sva plovila u toj floti viju zastavu Kipra, a „Blue Tune“ plovi pod zastavom male karipske državice Antigva i Barbuda. Nismo dobili odgovor od kompanije „Mastermind Shipmanagement“ d.o.o. Kotor čiji je izvršni direktor Dejan Ivović na pitanja što se događa sa brodom „Blue Tune“ i njegovom posadom, te da li među pomorcima na tom brodu ima i državljana Crne Gore što nije isključeno, budući da ta kompanija na brodove kojima upravlja, ukrcava i veći broj naših pomoraca. Kontakt telefoni te agencije i samog Ivovića bili su isključeni.
Opština Tivat namjerava da kompaniji Luštica Development koja u Krtolima gradi turističko nasselje Luštica Bay, izda u dugoročni zakup opštinsku parcelu od 7.707 kvadrata u Krtolima, da bi ona na njoj gradila postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za taj turistički kompleks.
Luštica Development je 2009. sa Vladom i Opštinom već zaključila ugovor o zakupu na 90 godina skoro 7 miliona kvadrata formalno državnog i opštinskog zemljišta u Krtolima i na obali zaliva Trašte, a na kojima je isplanirala i gradi čitav jedan novi turistički grad vrijedan preko milijardu eura. Najveći dio tog zakupljenog zemljišta prema urbanističkm i planovima Luštice Development, ostaće neizgrađen i biti zelena površina, pa stoga čudi da je kompaniji neophodno da zakupi dodatnih 7 jhiljada kvadrata opštinske zemlje u Krtolima da bi na toj parceli gradila svoje PPOV.
Odluka o davanju u zakup katastarske parcele 1146/10 KO Radovići, površine 7.707 kvadrata, pripremljena je za predstojeću sjednicu lokalnog parlementa što će biti održana u četvrtak. Opština namjerava da to zemljište Luštici Develommet izda u zakup na rok od 29 godina „a za potrebe izgradnje infrastrukturnog objekta – postojenja za prečišćavanje otpadnih voda i rezervoara za vodu“.
Zakupnina je uzvrđena na iznos od 0,15 eura po kvadratu godipnje, a u odluci stoji da je zakupac dužan da u roku od mjesec dana od dana zaključenja ugoivora, isplati kompletan iznos zakupnine. To znači da će Luštica Developoment Opštini platiti 33.525 eura i time biti „mrna“ narednih 29 godina da koristi zemljište lokalne uprave, a koje je zapravo jedini postojeći lokalni put od Radovića za Oblatno i dalje prema svim ostalim naseljima na hercegnovsom dijelu poluostrva Luštica.
Prema odluci koja ide pred odbornike, zakupac će biti obavezan da tokom izgradnje PPOV i rezervoara na toj lokaciji koja se nalazi uz južni kraj kompleksa nekedašnje kasarne „Milan Spasić“ uz Radovićima (ispod budućeg naselja Central kompleksa Luštica Bay), radove organizuje na način da se zbog njih ne prestane koristiti postojeće saobraćajnica, dok s e ne izgradi nova koja će biti povezana sa planiranom novom ulicom MR2. Opštinska parcela nalazi se u zahvatu DUP-a „Donji Radovići centar“ u zoni označenoj kao „pejzažno uređenje javne namjene“ a na kojoj je planirana lokacija za „postavljenje objekata hidrotehničkih instalacija – vodovod“. Izmjenama DUP-a koje su u toku na zahtjev Luštice Development, za ovu lokaciju se predviđa i ucrtavanje budužeg PPOV-a koje treba da prihvat i prečišćava otpadne vode iz svih objekata budućeg naselja Central.
Razina mora će porasti između 0,7 i 1,2 metra u naredna dva stoljeća čak i ako vlade okončaju eru fosilnih goriva kao što je obećano Pariškim sporazumom o klimi, saopštili su u utorak naučnici.
Hitna akcija za smanjenje emisije štetnih plinova bi spriječila dugoročno povećanje razine mora potaknuto otapanjem leda od Grenlanda do Antarktike koje će nanovo ucrtati obale diljem svijeta, objavio je u časopisu Nature Communications tim znanstvenika predvođen Matthiasom Mengelom s instituta za klimu u Potsdamu.
Bio je s kupačima u Rijeci, ali nije se usudio skočiti: ”More je ključali kotao u kojem ne možete normalno disati”
Porast razine mora prijeti brojnim gradovima od Šangaja do Londona, kao i područjima ispod razine mora, od Floride do Bangladeša. Ta je opanost velika i za cijele nacije, uključujući Maldive na Indijskom oceanu ili Kiribate na Pacifiku.
U studiji znanstvenika se navodi da će do 2300. razina mora porasti od 0,7 do 1,2 metra, čak i ako skoro 200 država provede mjere zacrtane pariškim sporazumom iz 2015., a kojim se predviđa smanjenje emisije stakleničkih plinova na nulu.
Razine oceana će neizbježno rasti jer će industrijski plinovi ispušteni u atmosferu, a koji “zarobe” toplinu, ostati i dalje u atmosferi te i dalje topiti zaleđene površine. Uz to, voda se, kako njezina temperatura bude rasla iznad četiri stupnja Celzija, prirodno širi.
“Razina mora se shvaća kao neki spori proces oko kojeg se ništa ne može učiniti (…) ali razdoblje sljedećih 30 godina će uistinu biti vrlo važno”, kazao je Mengel.
On upozorava da vlade, kada je u pitanju Pariški sporazum, za sada ne rade na ispunjenjima svojih obećanja. Globalna emisija ugljičnog dioksida, glavnog stakleničkog plina koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva, nakon trogodišnje stagnacije ponovo je porasla.
Pred nama su završni programi 49. Praznika mimoze. Nakon Abruma, Fešte od mimoze, ribe i vina na rivijeri, Ulice za ples u Igalu i Fešte na Škveru, još jedna pučka svečanost očekuje nas u petak, 23. februara. Mediteranska fešta Otvorena ulica za ples biće priređena u centru grada, a Novljane i goste će kod Dvorane “Park”, bivšeg “Rudnika” i na Trgu Nikole Đurkovića zabavljati “Duje & Castelnuovo band”, “Boka bend” i članovi plesne škole “Bayamo salsa”.
Prvi put će, u okviru Praznika mimoze, u subotu biti održana Trka karića – “Karotrc 2018”, u organizaciji NVO “Maškare”. Čak 35 ekipa takmičiće se na trasi od Gradske kafane, kroz
Ulicu Partizanski put do Škvera, u dvije kategorije. Kako saznajemo od organizatora prijavljena su 23 jednosjeda i 12 dvosjeda, među kojima većina iz Herceg Novog, a tri ekipe su iz Trebinja.
Krinka
Završni maskenbal Praznika mimoze biće održan u subotu veče u Institutu “Dr Simo Milošević”. Goste će zabavljati ansambl “Toć” i grupa “Exodus”, nastupiće i Gradska muzika i mažoretke Herceg Novi, a specijalni gosti biće karnevalske grupe iz Rijeke, Šapca, Strumice, Pančeva i Viškova.
49.Praznik mimoze biće završen u nedelju, 25. februara. tradicionalnim suđenjem karnevalu i koncertom beogradske rok grupe “Van Gogh”.
Herceg Novi, karnevalska povorka, Praznik mimoze 201.
Najveća do sada karnevalska povorka kreće sa platoa u Igalu u 19:00 sati, predvođena trombonjerima, Gradskom muzikom i mažoretkama Herceg Novi i Mjesnom muzikom Đenovići. Karnevalske grupe predstaviće se na Trgu Nikole Đurkovića, a u programu suđenja karnevalu učestvovaće glumci Hercegnovskog pozorišta Goran Slavić, Lidija Petrone, Danijel Femić i Dragana Vlaović.
Autor teksta suđenja karnevalu Crvenku Surlašiću, je mladi Novljanin, dramski pisac Đorđe Stanojlović.
JU Narodna biblioteka Budve u petak, 23. februara organizuje promociju knjige putopisa “300.000 kilometara motoavanture” splitskog autora Željana Rakele.
U uvodnom dijelu večeri govoriće domaćin Velibor Petković, predsjednik budvanskog Moto kluba BMW, kao i crnogorskog BMW-a, a nakon toga će nas avanturama svog putopisa provesti Željan Rakela. Moderator je Stanka Stanojević.
Jedan čovjek, jedan motor, pet kontinenata, 100 država, sedam godina, 300.000 kilometara – je rečenica koja u najkraćem opisuje knjigu avanturiste i bajkera Željana Rakele “300.000 kilometara motoavanture”.
Za splitskog autora avantura je život, navodi i ističe: “No ako se i ne odvažite na stvarna putovanja, dašak avanture moguće je doživjeti dijeleći iskustva drugih zabilježena u knjigama, pričama i video zapisima. Zbog toga, uostalom, i ja pišem ovu knjigu, ali i zato da otrgnem zaboravu putovanje dugo 300.000 kilometara na dva kotača uzduž i poprijeko Zemljine kugle ostvareno voljom, trudom i energijom zanesenjaka. Stoga vam iz prve ruke mogu potvrditi da je avantura privilegija dostupna svakome kome je istinski do nje stalo”.
Gradska galerija Kotor nastavlja izlagačku sezonu 2018. godine izložbom skulptura i crteža “Kretanje”, akademske vajarke Bojane Mašković, koje će biti otvorena u četvrtak 22. 02. 2018. godine u 19 sati.
Bojana Mašković je rođena 1985. godine u Beogradu. Diplomirala je 2010. godine na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, smjer vajarstvo, u klasi profesora Nikole Vukosavljevića. Dobitnik je prve nagrade Bjelopoljskog likovnog proljeća za skulpturu (2009), prve nagrade SO „Savski venac” za skulpturu u metalu (2010) Beograd, i treće nagrade na „Telenor art recycling” konkursu za skulpturu (2012) Beograd. Izlagala je na većem broju kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Samostalno je izlagala četiri puta. Radi u Beogradu kao likovni terapeut u Centru za smještaj i dnevni boravak djece i omladine ometene u razvoju. Član je upravnog odbora Kulturno edukativnog centra Art. Živi na relaciji Beograd – Tivat.
Baš kad pomislimo kako zima ide kraju, a istini za volju ovogodišnja i nije bila baš nešto opaka, iz Nordije ravno prema Dalmaciji kreće ljubičasti ledeni jezik i što drugo mi nepripremljeni uzobalci možemo pomisliti nego – ajme nama!
Ne zbog nekoliko dana minusa u termometru, nego zbog prisjećanja na prošlu godinu, kad je s prvim danima siječnja naše krajeve okovao led, a u panici se posebno istaknuo Split vječito nespreman na bilo kakve promjene u kojem su danima ostale smrznute vodovodne cijevi u kvartovima gdje nisu propisno ukopane.
Zakasnjela zima gotovo da postaje pravilo: onaj veliki i nezaboravni snijeg obrušio se sredinom februara 2012. godine, dok smo za Božić bili u kratkim rukavima… Nešto slično moglo bi nas zadesiti i sljedeće sedmice jer istim putem kreće studena fronta, pa “napala” nas jednakom svježinom kao lani ili se tek očešala, nije zgorega pripremiti geotekstil ili krpe, vreće i najlone pa omotati vodovodne satove i gole cijevi. Naime, meteorološke karte najavljuju buru i studen od nedjelje koja će potrajati do sredine tjedna s temperaturama koje će se uz obalu spuštati i nekoliko stupnjeva ispod nule.
Naše ljude u Zagori ne treba posebno pripremati, oni se već godinama pitaju gdje su nestale oštre zime, jer “ako zima ne učini svoje”, znamo što nas očekuje: množenje baja, slabo osušeni pršuti, a i biljke su zbog tople zime počele ludovati, gotovo da nisu ni ušle u vegetacijsku fazu.
Polarni zrak
O onome što nadire sa sjevera razgovarali smo s Ivanom Šolićem Šokijem, mladim inženjerom šumarstva i dugogodišnjim zaljubljenikom u praćenje vremenskih prilika i neprilika, koji je u nekoliko navrata tačno predvidio velike nepogode, kad nitko od službujućih nije bio siguran, a čiju stranicu o vremenu na Facebooku vjerno prati više od 13 hiljda ljudi.
– Mislili ste zima je gotova? Čini se kako je ostavila “akužu” za sam kraj, i zato ne spremajte zimsku odjeću jer bi nam krajem tjedna mogla ozbiljno zatrebati. Upozorimo čitatelje kako je prognoza najtočnija unutar 72 sata, a svakim sljedećim danom vjerojatnost njezina ostvarivanja opada, dok su oscilacije u predviđanjima koje su pokazali vodeći prognostički modeli ove zime zaista neviđene, tolike da se velika pažnja javnosti skrenula na prognoze. Zato nema razloga za paniku, prognoza koju ćemo iznijeti je isključivo trend, a ako se taj trend pokaže valjanim, moći ćemo sa sigurnošću govoriti o zimskim uvjetima u Dalmaciji.
Za čitatelje “Slobodne” analizirao sam nekoliko vodećih prognostičkih modela, među kojima su najprestižniji engleski ECMWF sa središtem u Readingu, američki GFS, britanski UKMO, njemački DWD, te kanadski GEM. Svi oni šalju signale formiranja jake anticiklone nad Skandinavijom, čime bi se otvorio “autoput” polarnom zraku sa sjeveroistoka Europe – navodi Šolić, dodavši kako bi se zbog toga krajem tjedna minusi i hladnoća spustili do jadranske obale.
– Modeli su ove zime već nekoliko puta pokazali promjenjivu ćud, nadajmo se da će i ovaj put, jer u suprotnom, u nedjelju u Split stiže hladan zrak i prvi ovogodišnji temperaturni minus. Također, injekcija hladnoće u Sredozemno more nerijetko zna inicirati formiranje ciklone, pa bi u tom slučaju temperature bile nešto više, ali bi uz hladan zrak imali i oborine – kaže Šolić, predviđajući:
– Ciklonalna aktivnost nad Dalmacijom potrajat će sve do vikenda i kišobran će biti neophodan suvenir. U višim predjelima Zagore formirat će se deblji snježni pokrivač. Odlična je to vijest za sve one koji vole snijeg a ne mogu sebi priuštiti neko od europskih skijališta. Na samo tridesetak kilometara od Splita moći će se uživati u snijegu, primjerice iznad Neorića, Muća…
HAC: Vozači, oprez! Nigdje ne krećite bez zimske opreme
Hrvatske autoceste (HAC) pozvale su u utorak vozače na poseban oprez s obzirom na prognozu obilnog snijega, ledene kiše i olujnih udara vjetra u cijeloj zemlji, posebno u Gorskom kotaru i Lici. Ekipe zimske službe HAC-a spremne su za zimske uvjete na autocestama, no vozači moraju biti svjesni zakonske obveze o korištenju zimske opreme te da cesta ne može biti “crna” dok snijeg pada, jer to ne može osigurati niti jedna zimska služba.
Vozačima se preporučuje da ne pretječu ralice na autocestama, da brzinu vožnje prilagode trenutnim uvjetima i ograničenjima na autocesti, te da svakako, prije polaska na put, provjere stanje na cestama, priopćeno je iz HAC-a.
Prema prognozi DHMZ-a tijekom cijelog tjedna očekuje se obilniji snijeg u svim dijelovima zemlje, a u gorskim i podvelebitskim dionicama mogućnost jakih do olujnih udara vjetra.
Kako bi svi korisnici autocesta bili na vrijeme informirani o stanju u prometu i mogućim izvanrednim događajima, a naročito u vrijeme zimskih uvjeta na cestama, sve informacije redovito se objavljuju putem redovitih izvješća HAK-a i na web stranici Hrvatskih autocesta d.o.o. (HAC) – Stanje na autocestama.
