Hrvatska je spremna na bilateralni dogovor sa Crnom Gorom oko pitanja Prevlake, poručili su iz Vlade te zemlje. Odredbe protokola ni na koji način ne prejudiciraju razgraničenje između dvije države
Saopšteno je da su promijenili sastav komisije za granice i o tome obavijestili Crnu Goru.
“Mi smo 2006. donijeli odluku o priznanju Crne Gore kao suverene i nezavisne države. Uz odluku o priznanju donesena je i izjava Vlade Republike Hrvatske prema kojoj se očekuje dijalog u cilju pronalaženja trajnog rješenja”, saopšteno je iz hrvatske Vlade, prenose Novosti.
Prostor spornog poluostrva funkcioniše na osnovu Privremenog sporazuma o Prevlaci od 2002. godine.
Dvije vlade su se u to vrijeme dogovorile da otvore proces dogovora o trajnom rješenju, jer u članu 2. sporazuma stoji da odredbe protokola ni na koji način ne prejudiciraju razgraničenje između dvije države.
Prevlaka – foto dubrovniknet.hr
Šef crnogorske diplomatije Srđan Darmanović izjavio je ranije da Crna Gora nema posebnog razloga da žuri sa rješavanjem ovog pitanja.
“Ali smo sasvim otvoreni da počnemo zajednički da ga rješavamo. Mi smo u regionu navikli da nam rješenja donose drugi, ali mislim da zemlje poput Hrvatske i Crne Gore to mogu same da urade. Ako to ne budemo mogli da donesemo zajedno, slijedi nam međunarodna arbitraža”, kategoričan je Darmanović.
Proteklog vikenda održano je i 10. Kolo LAZURE novske sky MINI trail lige – Kameno MINI trail na distanci od 5 km i oko 300 D+ (ukupnog uspona) učešće je uzelo 13 takmičara iz Herceg Novog kojima čestitamo na hrabrosti što su i pored velikog nevremena koje se dogodilo predhodnu noć došli i dokazali da im je planinsko trčanje postalo njihov stil života. Opet su tu bili takmičari iz: Herceg Novog, Podgorice, Bara, Nikšića, Kotora, i Rusije. Svako kolo je imalo nešto specifično: deset različitih trka različitih formata, što po dužini, visinskoj razlici, tako i u različitim djelovima dana (noć i dan), a sve je to začinjeno različitim meteorološkim uslovima. Trke su bile na rauzličitim lokacijama na Orjenu i zaleđu Herceg Novog.
Nakon trke upriličena je dodjela medalja najbolima u kompletnom ligaškom takmičenju kao i dodjela zahvalnica i plaketa onima koji pomažu razvoj i promociju trail trčanja u Herceg Novom i Crnoj Gori ne samo za ovu ligu, nego i za sve trke koje smo do sada organizovali. Istaknućemo zahvalnost medijima kojima smo pripremili zahvalnice ali zbog dešavanja oko nevremena nisu bili prisutni i zahvalnice ćemo dodjeliti naknadno. Plakete smo dodjelili Turističkoj organizaciji Herceg Novi, Anni Martinovoj ispred kompanije Lazure marina & hotel, a posebno želimo da istaknemo dodjelu plakete za zahvalnost Željku Starčeviću koji je prvi donio planinsko trčanje u Herceg Novi i Crnu Goru bez koga nebi bilo, vjerovatno, planinskog trčanja danas na ovon nivou, iako kaskamo za svijetom u tradiciji, nismo daleko u svim segmentima organizacije naših trka.
Na poslednoj trci prvo mjesto u muškoj konkurenciji osvojio je Evgen Popov i ovom pobjedom u zadnjoj trci obezbjedio sebi postolje i treće mjesto u ukupnom plasmanu. Drugi je bio apsolutni pobjednik lige Miloš Mikić Mikser iz Nikšića dok je treće mjesto zauzeo Zoran Vujošević iz Podgorice. Apsolutno treći je bio Perica Vučković koji nije trčao poslednju trku zbog drugog takmičenja. U Ženskoj konkurenciji i ovoga puta bila je najbolja Miluša Boškovoć koja je bez premca ne samo u ovom takmičenju nego i na regionalnom nivou. Drugo mjesto je osvojila Matija Bošnjak iz Herceg Novog koja je ujedno i druga apsolutno. Treće mjesto je zauzela Snežana Rotković takođe treća apsolutno.
I ovog puta tim u sastavu: NVO Orjen Outdoor, AK Niskogorci, Turistička organizacija Herceg Novi, LAZURE Marina & Hotel, Agencija za zaštitu i razvoj Orjena i Suplement store Montenegro je po utiscima takmičara položio ispit što nam daje dodatnu motivaciju da nastavimo još bolje.
Poslednju riječ na kraju ovog takmičenja želim da dam lično, a to je da sam ponosan na ovaj projekat i da možda nismo još uvijek svjesni posla koji smo napravili, ali će se sigurno pokazati rezultati u narednom periodu, i u sveri zdravlja i rekreavije ljudi, ako i turističke valorizacije potencijala koje imamo u zaleđu, poručio je Saša Kulinović.
Japanska ambasada u saradnji sa JUK „Herceg Fest“ organizuje besplatne projekcije filmova koje će se održati u Dvorani PARK, mala sala 13. i 14. juna u Dvorani PARK.
Prva grupa od 11 sezonaca iz Egipta već je stigla na jedno dalmatinsko ostrvo gde će raditi u manjem hotelu kao pomoćno osoblje.
Kako im je znanje engleskog jezika više nego skromno, mogu raditi samo poslove koji nemaju veze s direktnom komunikacijom s gostima. Međutim, Hrvatskoj će takvih radnika u ovogodišnjoj sezoni nedostajati još oko 15.000 da bi se zadovoljili kriterijumi kvaliteta usluge.
Vlada je upravo donela odluku o povećanju kvote za sezonsko zapošljavanje stranaca, koja je za turizam dostigla 7.660 radnika, koliko poslodavci smeju da ih uvoze iz inostranstva. Ali uzalud, jer ni stranih radnika za hrvatski turizam po sadašnjim platama nema, prenose loklani mediji.
Da nije tako, ne bi ranije utvrđena kvota od 4.660 stranih radnika u turizmu za ovu godinu ostala tek napola iskorišćena. Tako je za poslove pomoćnih radnika u turizmu preostalo još 1.359 dozvola, iako je navodno primljeno i u postupku odobravanja još 1.538 zahteva.
Po uvoznoj kvoti sme da se uveze 80 turističkih animatora, 100 masera posebnih vrsta masaža, 50 turističkih zastupnika, 10 instruktora ronjenja, 300 kuvara internacionalne kuhinje i još 400 “običnih” kuvara i čak 3.715 članova pomoćnog osoblja.
Ali uprkos višemesečnim potragama za radnicima u turizmu u Hrvatskoj i inostranstvu, njih jednostavno nema. Bolje rečeno, nema zainteresovanih za rad na određeno vreme od nekoliko meseci s platom dvadesetak posto nižom od hrvatskog proseka, kakve su sada u turizmu i ugostiteljstvu.
Ne čudi stoga da se očajni poslodavci posle obilaska Srbije, BiH i Makedonije, sada okreću radnicima u nekim zemljama arapskog sveta u kojima je standard značajno niži i prosečne plate su između 200 i 300 dolara. Od Rumuna i Bugara kao sezonaca u hrvatskom turizmu već se odustalo, jer su oni ranije krenuli prema Austriji, Italiji i Nemačkoj, gde su bolje plaćeni za iste poslove.
Prigodnom svečanošću koja je sinoć upriličena na terasi hotela Palma i dodjelom nagrada, završeno je ovogodišnje jubilarno 25. izdanje tradicionalne akcije “Turistički cvijet” koju je priredila Turistička organizacija Tivat.
Akcija koja ima za cilj da animira Tivćane da uređenjem svojih dvorišta, balkona i zelenih površina doprinesu ljepšem izgledu grada pred početak ljetnje turističke sezone, odvija se u sklopu šire manifestacije TO Tivat nazvane „Dani magnolija“. Pored ostaloga, u toj akciji TO Tivat je, u protekla dva mjeseca, na prigodan način obilježila niz ekoloških datuma sa međunarodnog kalendara „zelenih događanja“, ali i konkretnim djelima pomogla čišćenju i uređenju tivatskih plaža i kupališta, odnosno obnovi biljnog fonda na javnim zelenim površinama.
Kruna svega je „Turistički cvijet“ čiji je stručni žiri od 7.maja do 1.juna obišao cijelo područje opštine Tivat, u potrazi za najljepšim primjercima uređenja privatnih i poslovnih zelenih površina.
Komisija, u sastavu prof. biologije SuadaBešković, predsjednica komisije, Stasija Kaluđerović, predstavnica TO Tivat, Jasna Deković, dobitnica nagrade 2017.godine i stručni konsultant dipl.ing. hortikulture Tanja Krstović, obišla je 42 domaćinstva. Za vrijeme obilaska napravljeno je preko 1.000 fotografija.
U kategoriji najljepše dvorište nagrađeni su: Milan Dragić, Anka Petrović i Marita Pasković. Najljepši balkon po ocjeni žirija imaju Milka Marinić i Nikola Đukanović, a najljepšu živa ogradu gaji Bakir Džonlić. Nagradu za najljepše stablo magnolije dobila je Ljiljana Tripović, a najljepša zelena površina je ispred stambenog objekta Lamela 4. Za najljepšu zelenu površinu ispred poslovnog objekta nagrađen je hotel “La Roche”. Najkreativniji u kategoriji hortikulturno uređenje dvorišta- kreativni detalj su Andrej Francesković i Sanja Stojković.
Za višegodišnji doprinos u hortikulturnom uređenju na području opštine Tivat nagrađena je Branka Mijović, a za najljepši klasični vrt-ambijentalna cijelina- kutak, Sandra Luković. Najuređeniji gradski prostor je obala Pine, pa se priznanjem okitilo i tivatsko Komunalno preduzeće.
U ovogodišnjoj akciji dodijeljene su i zahvalnice, koje su dobili OŠ “Drago Milović” za inicijativu uređenja školskog prostora, kao i Kolo srpskih sestara za hortikulturno uređen prostor ispred crkve Sv.Save.
Nagrade i priznanja laureatima uručila je direktorica TO Tivat Gabrijela Glavočić.
Zločin na Kozjem ostrvu naziv je predstave koju će na Velikoj sceni Kulturnog centra Kotor odigrati studenti IV godine Fakulteta Dramskih umjetnosti na Cetinju, u utorak 12. juna, sa početkom u 20 sati.
Tekst: Ugo Beti Režija: Ferid Karajica. U predstavi igraju: Anđela Radović, Milica Šćepanović Vanja Jovićević i Marko Todorović.
Prodaja ulaznica po cijeni od 3,00 eura biće na blagajni Kulturnog centra na dan igranja predstave od 10 do 12 i od 18 do 20 sati.
“Drama govori o tri usamljene žene, koje žive na izolovanom imanju na Kozjem ostrvu; udovica, njena kćerka i sestra njenog pokojnog muža. Udovicin muž, Enriko, preminuo je u zarobljeničkom logoru. One su usamljene, izolovane od svijeta, a svaka od njih nosi teret promašenosti i besmisla svog života. Sve dok u njihov život ne uđe Anđelo, mladić koji je u ratu bio zarobljen sa Enrikom. On će u njihove živote unijeti dramu, pometnju, probudiće njihove odavno zaboravljene strasti i dovesti svaku od njih do neslućenih preokreta. On će se na neki način poigrati sa svakom, ali na kraju, svakako izvlači ‘deblji kraj’, budući da ga Agata, kao gazdarica kuće, kada shvati da je stvar otišla predaleko, ubija. Drama govori o slobodi izbora da budemo to što jesmo , o osjećanjima, strastima, izolovanosti, ali i promašenosti kao posljedici sopstvenih izbora. Jedno vječito traganje za smislom, ispunjenjem, koje ne dolazi. Možemo li na kraju biti pomireni i živjeti sa svojim izborima, trpjeti ili izabrati da odemo, u potrazi za novim smislom”, kaže se u najavi predstave.
Proteklog vikenda jedrena je 19. Fiumanka, prestižna regata na kojoj je učestvovalo dvijesto brodova, regata koja je drukčija, posebna, riječka…. prizor koji mi Riječani i naši gosti čekamo čitavu godinu. Samo tada more ispred Rijeke postaje plava pozornica na kojoj stotine jedara tačno u podne započne svoj ples, kraseći vizuru našeg grada. Ne kaže se uzalud – stavi prst u more i povezan si s čitavim svijetom, a naš „prst u moru“ je naša regata koja u Rijeku privlači brojne zaljubljenike u plovidbu, vođene istim ciljem – dignuti jedra i predati se moru i vjetru. I Rijeka tada postaje grad koji živi s morem i uz more, koji diše, smije se, pjeva, pleše…jedri. U pravom smislu teče, pun života, poručili su organizatori regate.
I Boka je bila na Fiumanci. Kako?
Naime, na regati je pod startnim brojem 45 sudjelovala i jedrilica „Bokeljka“ oznaka (CRO6047). Vlasnik „Bokeljke“ je naš sugrađanin Niko Vuksanović rodom iz Tivta koji sa porodicoma živi u Rijeci, koji u srcu nosi svoju Boku Kotorsku. Zato je svoju sportsku jedrilicu marke J92S i nazvao „Bokeljka“ sa kojom se takmiči na svim regatama u Sjevernom Jadranu.
“Bokeljka” je na regati ostvarila drugo mjesto u klasi pet a pored skipera Nika posadu su sačinjavali supruga Petra, sin Marko i Rino Tripović.
Niko je ponikao u čuvenoj jedriličarskoj školi Jedriličarskog kluba „Delfin“ iz Tivta tako da je na ovoj Fiumaci sudjelovao noseći simbole ovog kluba.
Kako nam je za Boka News kazao Niko nastojat će da Bokeljka dojedri i do Boke Kotorske tokom ljeto, kako bi sudjelovala na našoj najvećoj bokeljskoj regati Fašinada cup 2018.
Vodacom je u dosadašnjem radu poštovao Mišljenje Agencije za spriječavanje korupcije (ASK) i njene preporuke, kad god je to bilo u interesu Društva. Ali, Vodacom ne može da prihvati ocjene i mišljenje ASK koje se ne temelje na jasno izvedenim dokazimani činjenicama. Upravo u cilju zaštite javnog interesa i imovine, starajući se o interesima svojih članica – Opština i nadležnih ministarstava, organ upravljanja je preduzima sve radnje i aktivnosti za koje je smatrao da su dobra riješenja u interesu ovog društva – poručili su v.d. izvršna direktorka i glavna pravnica Vodacoma Nada Krivokapić i projekt menadžer u toj firmi Tonko Lukšić.
Oni su danas organizovali konferenciju za novinare na kojon je prva tačka bila „neprimjereni medijski napadi na Vodacom od dnevnog lista Vijesti“, a druga Mišljenje ASK od 29.maja ove godine koja je konstatovala da su Krivokapička i sada već bivši predsjednik Borda direktora Vodacoma Miloš Dževerdanović prekršili zakon i doveli u pitanje javni interes rukovodeći tom državnom firmim u protekle dvije godine, te Vodacomu pričinili materijalnu štetu od najmanje 65 hiljada eura zbog kako se pokazalo, nezakonite smjene bivšeg izvršnog direktora Borisa Vukovića u septembru 2016.
„Utvrđuje se ugrožavanje javnog interesa od strane odgovornih lica Vodacoma doo Tivat u smislu člana 44 stav 2 i člana 72 Zakona o sprječavanju korupcije zbog povrede propisa, odnosno kršenja Zakona o privrednim društvima, Statuta društva i Ugovora o radu, koje su prethodile nezakonito donijetoj odluci br. 2740 od 16.9.2016. godine na osnovu koje je Boris Vuković, razriješen dužnosti izvršnog direktora”- glasi Mišljenje ASK koje Krivokapić danas, uprkos insistiranja novinara “Vijesti”, nije željela da u mikrofon pročita učesnicima presa. Ona nije željela da pročita ni jedan od stavova navedenih na čak 13 strana a na onovu kojih je ASK donijela zaključak da se “u postupku provjere istinitosti navoda, utvrđenih činjenica i okolnosti, te uvidom u cjelokupnu dokumnetaciju koja je dostavljena na zahtjev ASK, konstatuje da u ovom postupku postoji ugrožavanje javnog interesa i postupanje institucije suprotno principu transparetnosti i integriteta koji je proisan članom 72 Zakona o sprječavanju korupcje”.
Krivokapić je kazala da se „apsolutno ne slaže sa mišljenjem ASK jer na to kao pravnik imam pravo“. To je obrazložila stavom da ASK u svom zvaničnom mišljenju koje je dostavljeno Vodacomu 1.juna, navodno nije precizirao svoje tvrdnje, niti citirao članove zakonskih odredbi na koje se poziva, tvrdeći da ih je rukovodstvo Vodacma prekršilo. Iako je Vijesti optužila za neprofesionalnost, ona je priznala da je novinar tog lista u više navrata u proteklom periodu kontaktirao, pokušavajući da dobije njeno viđenje priče o kontroverznim dešavanjima u firmi, a koje su rezultirali ovakvim stavom ASK, sa dvije pravosnažne presude u korist bivšeg nezakonito smijenjenog ditrektora, te plaćanjem prekršajnih kazni od Vodacoma i Krivokapićke kao odgovornog lica zbog nesprovođenja tih presuda. Negirala je da je smjena Vukovića bila nezakonita, objašnjavajući da je sud takvom proglasio “samo zbog toga što odluku o smjeni i otkazu nije pratilo potpuno i jasno obrazloženje”. Nije međutim, htjela da odgovori koji je pravnik u Vodacomu napisao takvo manjakvo obrazloženje zbog kojeg firma treba da vrati Vukovića na posao i plati mu najmanje 65 hiljada eura odštete.
Više puta ponavljajući da su Vijesti o svemu što se događa u Vodacomu “pisale neistinito i jednostrano”, Krivokapić je kazala da “ne zna” da li je Mišljenje ASK obavezujuće za Vodacom po Zakonu o spječavanju korupcije i da će se Bord direktora o njemu izjasniti u roku od 30 dana koliko mu je ASK ostavila da sprovede u djelo njene preporuke. Optužila je bivšeg direktora Vukovića da je Vodacom “doveo na prag gašenja”, ostavio brojne dugove I nenaplaćena potraživanja i rastjerao stručne kadrove firme koja se bavi implementacijom na desetine miliona eura vrijednih projekata unapređenja vodovodne i kanalizacione infrastrukture na primorju koje finansira njemačka kfW banka. Istakla je da je sve to sanirano tokom njenog v.d. direktorovanja od septembra 2016 i da Vodacom sada ostvaruje dobit i ispunjava sve svoje obaveze, Tvrdi da ona i firma rade zakonito I transpratentno, uprkos mišljenju ASK u kome pored ostaloga stoji i da su “postupci ovlašćenih lica Vodacoma od mom,nta donošenje nezakonite odluke o razriješenju Borisa Vukovića, bivšeg izvršnog direktiora, a zatim i izmjene akta o sistematizaciji u pogledu potrebnih uslova za radon mjesto izvršnog direktora, u suprotnosti sa principima integriteta”.
ASK je inače, zbog kršenja Zakona o spriječavanju korupocije i sukoba interesa, poništila nezakonit pokušaj “selidbe” Miloše Dževredanovića sa mjesta predsjednika Borda direktora u fotelju izvršnog direktora u oktobru 2017, zbog čega Dževerdanović naredne četiri godine ima zabranu da obavlja bilo koju drugu javnu funkciju.
Mala tzv. džepna podmornica P-911 „Tisa“ danas je utovarena na specijalni tegljač koji će je drumskim putem transportovati do Beograda gdje će ubuduće ona biti muzejski eksponat.
Podmonica je plovnom dizalicom LDI-18 Mornarice VCG, sa obale u vojnom objektu Pristan na Luštici, podignuta na poluprikolicu tegljača ukrcanog na trajekt „Grbalj“ kompanije Pomorski saobraćaj iz Kamenara.
„Grbalj“ je podmornicu potom transportovao do Kamenara gdje je ona dalje drumskim putem preko Lipaca i Vilusa, nastavila prema Nikšiću i dalje za Srbiju. Komplikovani drumski transport podmornice duge 19,5 metara i teške 88 tona organizovalo je Udruženje podmonričara Srbije iz Beograda uz finansijsku i logističku podršku kompanije „Yugoimport SDPR“. Njima je tu podmornica, jednu od ukupno šest džepnih podmornica tipa „Una“ bivše Jugoslovenske Ratne Mormarice, Vlada Crne Gore donirala još prije sedam godina, kada je na inicijativu tadašnjeg načelnika Generalštaba VCG admirala Dragana Samardžića, donijeta odluka da se podmornice ovog tipa kao muzejski eksponati, poklone bivšim jugoslovenskim republikama koje za to iskažu interes.
Jedna od njih – P-912 „Una“ je već tada bila ostavljena kao muzejski eksponat u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu, dok je drugu, P-913 „Soča“ nedugo potom preuzelo Udruženje podmorničara Slovenije iz Ljubljane. Ta podmornivca je do Slovenije transportovana na sličan način kao što je to danas započeto sa P-911 za Srbiju, samo što je njeno putovanje trajalo nekoliko dana jer je ona prevezena drumskim putem preko Italije, do vojnog muzeja u Pivki gdje se P-913 „Soča“ danas nalazi kao jedan od najatraktivnijih tamošnjih eksponata.
Vlada Crne Gore je prvobitno bila donijela odluku da se Hrvatskoj na poklon kao muzejski ekponat ponudi podmornica P-916 „Kupa“ a što je zvanični Zagreb odbio jer bi prihvatanjem toga, Hrvatska praktično priznala neosnovanost svojih traženja da joj se nadoknadi oko 2 milijarde dolara na koliko je procijenjena jugoslovenska ratna flota što je izbijanjem rata u bivšoj SFRJ, 1991-92 iz hrvastkih luka povučena u Crnu Goru, te da joj se vrati „oteti“ školski brod „Jadran“. Umjesto u Hrvatskoj, P-916 će po novoj odluci Vlade uskoro biti izložena u Kumboru jer je država odlučila da tu podmornicu donira Opštini Herceg Novi.
Podmornica Tisa ukrcana na trajekt Grbalj
Inače, džepne podmornice tipa P-911 jedno su od najvećih dostignuća eks-jugoslovenske ratne brodogradnje. Građene u drugoj polovini 80-tih godina prošlog vijeka u Splitu, ove male ali vrlo opasne podmornice, bile su prilagođene za neprimjetno polaganje manjih minskih polja u neprijateljskim vodama i prevoz podvodnih diverzanata do italijanske obale.
P-911 „Tisa“ će, nakon dolaska u Beograd čime koordninira nekadašnji podmornilčar i bivši direktor tivatskog Arsenala, mornaričko-tehnički pukovnik u penziji Milan Komar, biti trajno izložena na Ušću. Njen dolazak i izlaganje u Beogradu su veoma bitni za Udruženje bivih jugoslovenskih podmorničara iz Srbije jer će ono dogodine u maju, biti domaćin 56. Međunarodnog kongresa udruženja podmorničkih veterana svijeta na kojem se očekuju delegacije iz više od trideset država.
Svečanošću dodjele diploma “Luča” koje su dodijeljene osnovcima što su svih devet razreda završili sa odličnim uspjehom i svim peticama, u OŠ “Drago Milović” u Tivtu danas je formalno okončano školovanje ove generacije polumaturanata.
Učenike, njihove roditelje i predstavnike Opštine Tivat predvođene potpredsjednikom Ilijom Janovićem, pozdarvila je direktorica škole, profesorica Ružica Lazarević. Svečanost je ulješao nastup školskog hora pod dirigentskom palicom profesorice Ivane Komnenović, solo nastupi Dore Štampić, Anastasije Mršulja i Doris Deković, kao i nastup učenika koje su pripremile nastavnice italijanskog jezika.
Obraćajući se najboljim učenicima, Lazarević je kazala da im “znanje niko ne može uzeti”.
“Ma koliko bilo, ono je u vama i ono će vas izvesti sigurno na pravi put.”- istakla je direktorica, uručujuči 11 diploma “Luča”. Njih su dobili Anabela Telesmanić IX1, Luka Božinović IX1, Andjela Živković IX2, Nikola Janović IX2, Nora Griner IX2, Marija Drakulović IX3, Emilija Samardžić IX3, Tomislav Perčin IX3, Ozana Knezović IX4, Tijana Hercegovac IX4, i Stefan Jašović IX5.
Za đaka generacije proglašena je Anabela Telesmanić.
