MUP je sinoć narušio kotorsku karnevalsku tradiciju, ocijenio je Miloš Čelanović generalni sekretar SD-a i predstavnik Evropskig saveza.
„Na čelu MUP-a je partijski kolega predsjednika opštine. Sigurno će sada predsjednik opštine “zategnuti” i zatražiti odgovornost svojih partijskih kolega”, istakao je Čelanović.
Prema njegovim riječima, sve se ovo dešava jer vladajuća većina u kontinuitetu pokušava ugušiti građanske slobode!
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović donio je Ukaz o proglašenju Zakona o dopuni Zakona o zaštiti kulturnih dobara, čime se stvara institucionalni okvir za snažniju podršku nosiocima nematerijalnog kulturnog nasljeđa upisanog na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva UNESCO-a. Ovim dopunama, takva dobra mogu biti prepoznata kao dobra od posebnog državnog interesa, uživati veću finansijsku podršku i imati svoj status uređen posebnim zakonom.
Jedini nosilac ovog statusa iz Crne Gore trenutno je Bokeljska mornarica – organizacija jedinstvene kulturno-istorijske i duhovne vrijednosti, koja kao memorijalna zajednica baštini i kontinuirano čuva tradiciju dugu preko dvanaest vjekova jedne od najstarijih profesionalnih pomorskih organizacija u svijetu. Bokeljska mornarica ima status nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore od 2013. godine, a od 2021. godine upisana je na UNESCO listu kao prvo, i za sada jedino, nematerijalno kulturno dobro iz Crne Gore.
Usvajanjem ovog zakonskog rješenja otvara se put ka donošenju posebnog Zakona o Bokeljskoj mornarici, kojim bi se na savremen i sveobuhvatan način uredio njen status, obezbijedilo očuvanje, razvoj i valorizacija ove izuzetne baštine. Takav zakon bio bi snažna potvrda posvećenosti Crne Gore očuvanju kulturnog identiteta i doprinos očuvanju vrijednosti koje nas povezuju sa širom evropskom i mediteranskom zajednicom.
Predsjednik Crne Gore poziva Vladu i nadležno Ministarstvo kulture i medija da, u okviru svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti, pokrenu proceduru za izradu i usvajanje posebnog Zakona o Bokeljskoj mornarici, kako bi se na institucionalno održiv i pravno precizan način obezbijedila dugoročna zaštita i promocija ovog neprocjenjivog segmenta kulturne baštine Crne Gore.
Internacionalni ljetnji kotorski karneval, 23. po redu, održan je sinoć u Kotoru, uz učešće 24 karnevalske grupe iz zemlje i inostranstva – iz Sjeverne Makedonije, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Italije.
Veselu karnevalsku povorku predvodili su predstavnici Evropske federacije karnevalskih gradova (FECC), kraljica Kotorskog karnevala Tea Grgurević i Gradska muzika Kotor, na čelu sa maestrom Dariom Krivokapićem. Šarene i kreativne maske predstavile su se svaka svojom posebnom tačkom, a mnogobrojni posjetioci su ih podržavali duž glavne gradske saobraćajnice. Karnevalske grupe su pokazale svoju punu kreativnost te su se u povorci mogle vidjeti disko śore iz JU Dom starih Grabovac, turbo vjeverice iz KUD Abrašević, Diridonde iz Feštađunske grupe, Rakovačke lude, Maškarada Tivat u ulozi porodice Flintstones, kao i mnoge druge pažljivo osmišljene maske.
Veliki odaziv karnevalskih grupa i veliki broj posjetilaca pokazali su da karnevalski duh u Kotoru i te kako nastavlja da živi.
“Kotor je kolijevka karnevala, Kotor je grad koji živi za karnevale. Sva ova mladost koja je večeras bila u povorci je garant da će ova tradicija trajati i da Kotor bez karnevala nikada neće ostati. Mi u organizaciji smo prezadovoljni i ponosni što je trg tokom dvije večeri karnevala bio prepun i razigran. Kompleksno je organizovati karneval i karnevalsku povorku, postoji million segmenata koje morate da složite da bi sve ispalo onako kako zamišljate. Treba animirati ogroman broj ljudi na najbolji način da bi oni bili dio karnevala, da bi interaktivno učestvovali u ovoj manifestaciji, a ako to uspijete, sa svim kreacijama koje ste vidjeli večeras u karnevalskoj povorci, onda morate biti zadovoljni i morate reći da je karneval uspio,” naveo je predsjednik NVU Fešta, Vasilija Bajrović.
Karneval Kotor - foto Mediabbiro
1 od 8
Karneval Kotor
Karneval Kotor
Karneval Kotor
Karneval Kotor
Karneval Kotor
Karneval Kotor
Karneval Kotor
Karneval Kotor
Na značaj čuvanja same tradicije karnevala ukazao je i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.
“Karneval u Kotoru se održava preko pola milenijuma. Osim tradicionalnog zimskog karnevala imamo i ovaj ljetnji koji svake godine u avgustu doprinosi turističkoj ponudi, ali i dodatno produbljuje ono što je karnevalska tradicija našeg grada. U povorci smo imali mnogo djece i mladih što je pokazatelj da je ovo manifestacija koju grad i te kako voli,” ispričao je Jokić.
Dobru zabavu i ugled karnevala nije mogao narušiti ni incident prilikom izlaska grupe „Kraljevina Sveta Vrača“ nastao zbog preranog puštanja saobraćaja u kojem je učestvovala policija. Predstavnici grupe „Kraljevina Sveta Vrača“ ipak su uspjeli da prezentuju svoju masku i pošalju snažnu poruku na temu bokeškog referenduma i UNESCO statusa Kotora.
Jokić o incidentu
“Karneval služi tome da građani Kotora ispolje sve ono što ih tišti. Ljudi sa Svete Vrače su napravili jednu zaista kvalitetnu masku i poslali su snažnu poruku. Iz te karnevalske grupe su mi večeras uručili ključ grada sa porukom Imamo rezervni, nemo’ da ga mi zaključamo! Moj odgovor je da neće biti potrebe da se grad zaključa, Kotor će ostati na listi UNESCO-a, sačuvaćemo naš grad – njegovu baštinu, karneval i sve ono što ovaj grad čini tako posebnim i jedinstvenim ne samo u Crnoj Gori, već i mnogo šire,” dodao je Jokić.
U nastavku programa na gradskom trgu predsjednik Federacije evropskih karnevalskih gradova (FECC) Lars Algell uručio je predsjedniku Opštine Vladimiru Jokiću plaketu, a predsjedniku NVO “Fešta” Vasiliju Bajroviću medalju za uspješno organizovan karneval.
“Kotor je veoma aktivan član Federacije evropskih karnevalskih gradova. Ovdje sam po četvrti put, prije mnogo godina smo imali konvenciju, a sada smo tu zbog karnevala. Duh ovog grada je fantastičan, posebno sam ponosan na djecu koja od ranih dana preuzimaju tradiciju karnevala. Sve je bilo odlično i ove godine,” naveo je Algell.
Osim u veseloj maškaranoj povorci mnogobrojni posjetioci su imali priliku da uživaju i u izuzetnim nastupima Ansambla Toć i grupe Cubalcanica na glavnom gradskom trgu. Talentovani muzičari i plesači grupe “Cubalcanica” napravili su vatrenu atmosferu izvođenjem najvećih latino i reggeton hitova, a zatim su tradicionalno dobru atmosferu napravili muzičari iz Ansambla Toć koji su rado viđeni gosti na skoro svim kotorskim feštama.
“Budući da je u pitanju Internacionalni ljetnji karneval ima dosta furešta, ljudi sa strane, tako da smo pripremili repertoar koji bi svi mogli da znaju – od Nirvane, do Silvane. Sve radimo sa ciljem da bude dobra energija, da se skače, da se pleše, jer je karneval. Karneval je pravo vrijeme da se slavi život. Naš cilj bavljenja muzikom je da se slavi život, te smo na pravom mjestu u pravo vrijeme,” ispričao je pjevač i frontmen grupe „Toć“, Bojan Stojanovski – Švaba.
Internacionalni ljetnji kotorski karneval uspješno je realizovan u organizaciji NVU Fešta, a pod pokroviteljstvom Opštine Kotor i Turističke organizacije Kotor.
Tradicionalna kulturno-zabavna manifestacija “Lastovska fešta“ održana je u subotu 2. avgusta, po 51. put u Gornjoj Lastvi.
Fešta je započela postrojavanjem i smotrom Odreda Bokeljske mornarice iz Tivta, ispred crkve Blažene Djevice Marije u Gornjoj Lastvi, nakon čega je odigrano tradicionalno Bokeljsko kolo, ovog više od 12 vjekova starog memorijalnog udruženja bokeljskih pomoraca, uz muzičku pratnju Glazbeno prosvjetnog društva “Tivat”.
Fešta se nastavila mini koncertom na otvorenom GPD Tivat, a u nastavku večeri brojne goste ove autentične fešte je zabavljao muzički sastav “Trend band” iz Kostanja, zaleđe Omiša.
51. Lastovska fešta 2025. - foto Roko Stjepčević
1 od 6
51. Lastovska fešta 2025.
51. Lastovska fešta 2025.
51. Lastovska fešta 2025.
51. Lastovska fešta 2025.
51. Lastovska fešta 2025.
51. Lastovska fešta 2025.
Kulturno zavičajno udruženje Napredak Gornja Lastva, svih ovih godina trudi se očuvati materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, nastoji naći nove razloge i poticaje da se današnje i buduće generacije Lastovljana vrate životu u Gornjoj Lastvi istovremeno poštujući naslijeđene vrijednosti.
U razgovoru za naš portal Marija Nikolić iz Kulturno zavičajnog društva Napredak, inače arhitektica i jedna od najzaslužnijih za očuvanje tradicije i kulturnih vijednosti koje ovo malo tipično mediteransko mjesto baštini, ističe da su uspjeli sve ove godine održati tradicionalnu Feštu i postali prepoznatljivi kroz niz kulturnih manifestacija koje organizuju, prije svega u okviru manifestacije Dana pejzaža koji obilježavaju i pozicioniraju Gornju Lastvu na kulturnoj mapi i manifestacija je sve popularnija.
„Očuvanje naše baštine osnovna je naša misija kao i organizovanje kulturni manifestacija. Zalažamo se da selo idalje očuva svoj identitet i originalnost. Društvo je uvjek bilo ispred svoga vremena, da je prije tridesetak godina imalo i svoj autentični suvenir, prepoznatljivi šipak koji je i u logu ove organizacije“ – ističe između ostalog Nikolić.
Lastovska fešta je najdugovječnija kulturno zabavna manifestacija na teritoriji Opštine Tivat, koju Kulturno zavičajno društvo Napredak organizuje od 1974. godine. Fešta se po tradiciji održava prve subote avgusta mjeseca a uvijek počinje kolom Bokeljske mornarice koje pleše tivatski odred ove drevne bratovštine uz pratnju Glazbeno prosvjetnog društva Tivat.
U Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru 5. avgusta u 21 sat će biti promovisano monografsko izdanje Na granici mora i neba / At the Border of Sea and Sky autora i urednika Željka Brguljana. O knjizi će govoriti istaknute istoričarke umjetnosti Ljiljana Zeković i Radojka Abramović, a u ime izdavača prisutnima će se obratiti Timor Šatara, (Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809 Zagreb), Ljubomir Radić (Hrvatski pomorski muzej Split) i Marija Mihaliček (Ogranak Matice hrvatske u Boki kotorskoj), dok će moderatorka biti Dijana Đurašković.
Knjiga Na granici mora i neba prezentuje dio bogate kulturno-pomorske baštine Prčanja i Boke Kotorske. Nakon uvoda o pomorstvu Prčanja, dio je knjige posvećen župnoj crkvi Rođenja Marijina i njenim zbirkama, dok glavni dio knjige obuhvata istorijsku i likovnu obradu prčanjske maritimne zbirke koja broji 40 slika jedrenjaka i parobroda raznih autora. Kroz dramatične priče o stradanju, zavjetovanju i spašavanju na svjetskim morima, knjiga donosi nove istorijske pojedinosti i ilustracije te atribucije slika.
Knjiga je dvojezično izdanje s vrsnim prevodom na engleski jezik dr. Grahama McMastera. Na 272 stranice izmjenjuje se tekst i ilustracije u izuzetnom dizajnu (prelom Dušan Jungić, korice i obrada kolora Mario Aničić), opremljena je katalogom slika i autora, bibliografijom, popisom ilustracija kao i indeksom osoba i brodova.
Prvo izdanje ove knjige izašlo je u Perastu 2015. u izdanju NIP „Gospa od Škrpjela“, zaslugom don Srećka Majića, s recenzijama pok. akademika Tonka Maroevića i dr. sc. Ivana Mance.
Nakon tog rasprodanog izdanja, pred nama je novo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, za koje je recenzent dr. Ivana Mance ranije napisala: „… Autorovom studioznom obradom prčanjska se zbirka maritimnog slikarstva definitivno profilirala kao istorijsko konzistentna cjelina i vrijedan izvor informacija za sve istraživače bokokotorskog pomorstva i kulturne baštine.“
U Crnoj Gori će biti pretežno sunčano i toplo, sa najvišom dnevnom temperaturom do 34 stepena.
U popodnevnim satima očekuje se umjeren razvoj oblačnosti, ali uglavnom bez kiše.
Krajem dana u sjevernim, a tokom noći i u jugozapadnim i zapadnim predjelima, uz promjenljivu oblačnost, ponegdje se očekuje kiša ili pljusak praćen grmljavinom, a lokalno su mogući i izraženiji pljuskovi.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren, ponegdje pojačan, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura od devet do 22, a najviša dnevna od 22 do 34 stepena.
U splitskoj Trajektnoj i Zračnoj luci ovog vikenda, ali i početkom iduće sedmice, očekuju se povećane prometne gužve budući da je prvi vikend u avgustu jedan od vrhunca turističke sezone, a bilježi se veći broj odlazaka turista na otoke nego povratak s njih.
“Prvi vikend avgusta prednjači po prometu putnika ove godine te se u subotu i nedjelju očekuju prolaz 75 tisuća putnika i 17 tisuća vozila”, rekla je voditeljica Jadrolinijinog ureda za splitsko plovno područje Jelena Ivulić, ističući kako je primjetan veći broj odlazaka turista na otoke, nego povrataka s njih.
Dodala je kako se slične prometne gužve u splitskoj Gradskoj luci očekuju i početkom idućega tjedna. Kazala je kako se zbog povećanog prometa putnika uvode i dodatne (izvanredne) trajektne linije, posebice za Supetar na Braču.
Mate Melvan, voditelj Službe prihvata i otpreme putnika u splitskoj Zračnoj luci ističe kako je ovog vikenda pojačan i zrakoplovni promet putnika.
“Ove subote i nedjelje u splitskoj Zračnoj luci prometovat će 220 zrakoplova prevozeći oko 57 tisuća putnika u dolasku i odlasku,” rekao je Melvan. Dodao je kako zrakoplovni promet govori kako bi ovo trebala biti uspješna turistička sezona.
U koprodukciji Međunarodnog festivala KotorArt sa Tivat Music Festivalom na ovim festivalima će gostovati Janoška ansambl, jedan od najuzbudljivijih i najinovativnijih ansambala današnjice. Ansambl će nastupiti 3. avgusta na Lukobranu Luštica Bay-a u 21 sat, a 4. avgusta u 21.30 u Crkvi sv. Duha u Kotoru, na Don Brankovim danima muzike. Koncerti će biti održani uz podršku partnera Luštica Bay.
Ansambl čine trojica braće iz Bratislave: violinisti Ondrej i Roman Janoška, pijanista František Janoška i njihov zet iz Njemačke, kontrabasista Julius Darvas, koji često vodi publiku kroz koncertni program svojim šarmantnim najavama.
U okviru svjetske turneje, Janoška ansambl u Crnoj Gori predstavlja svoj najnoviji projekat, album The Four Seasons in Janoska Style koji je objavljen u oktobru 2024. za najprestižniju izdavačku kuću klasične muzike Dojče Gramofon (Deutsche Grammophon). Ovim albumom ansambl na originalan način obilježava 300 godina od objavljivanja Vivaldijevog remek-djela Četiri godišnja doba, donoseći ga u improvizatorskom i prepoznatljivom Janoška stilu.
Specifičan i neponovljiv Janoška stil već godinama intrigira svjetsku muzičku scenu. Kombinujući vrhunsko klasično obrazovanje, naslijeđe porodične muzičke tradicije i izuzetnu virtuoznost, Janoška ansambl prelazi sve žanrovske granice stvarajući sinergiju klasične muzike sa džezom, improvizacijom i modernim elementima. Njihovi nastupi nijesu samo koncerti, to su prava muzička putovanja, protkana energijom, spontanošću i interakcijom sa publikom.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prisustvovao je sinoć tradicionalnoj Fešti od ribe i vina, koja se održava u Krašićima, u opštini Tivat.
Tokom večeri, predsjednik Milatović je razgovarao sa mještanima i posjetiocima manifestacije, naglasivši važnost ovakvih događaja za očuvanje lokalne tradicije i jačanje zajedništva.
„Prelijepo veče u Krašićima. Zahvaljujem se domaćinima na pozivu. Zajedništvo je najbolje što imamo“, poručio je predsjednik Milatović.
Fešta Krašići
Kao i prethodnih godina, posjetioci su imali priliku da uživaju u svježe pripremljenoj ribi da degustiraju razne vrste vina i zaplešu uz dobru muziku.
Sinoć je u Krašićima održana tradicionalna Fešta od ribe i vina, manifestacija, koja svake godine okuplja brojne mještane i goste.
Fešta je otvorena nastupom Glazbeno-prosvjetnog društva Tivat, nakon kojih je muzičku atmosferu zagrijao Kuba bend. Za vrhunac zabave bio je zadužen Ansambl Toć, koji je okupljene držao na nogama do kasno u noć.
Fešta Krašići
Kao i prethodnih godina, posjetioci su imali priliku da uživaju u svježe pripremljenoj ribi i nekoliko vrsta vina.
“Fešta u Krašićima nezaobilazna je za lokalno stanovništvo ali iz godine u godinu sve više privlači turiste i posjetioce i mislim da i ove godine imamo dobar odaziv. Za sve zainteresovane organizovali smo i besplatan prevoz brodićima sa rive Pine i zaista veliki broj posjetioca uživa večeras u programu u Krašićima”, istakla je direktorica TO Tivat Nina Lakičević.
Fešta Krašići
Predsjednik Mjesne zajednice Krašići, Petar Francesković kazao je da su se potrudili smo da budu dobri domaćini i lijepo ugoste sve koji su došli.
“Pripremili smo oko 300 kilograma sardela pečenih na gradelama, što je bio poseban izazov za naše vrijedne volontere s obzirom na visoke temperature. Osim oko 400 litara vina, posjetiocima su bili dostupni voda i razni sokovi. Mislim da je manifestacija protekla veoma uspješno i da smo ispunili očekivanja“, rekao je Francesković.
On je istakao da je, uprkos slabijoj turističkoj sezoni u odnosu na prošlu godinu, broj posjetilaca bio izuzetno dobar.
„Prijatno sam iznenađen velikim odzivom. Iako sezona nije na nivou prošlog ljeta, vjerujem da su ljudi prepoznali gostoprimstvo koje godinama njegujemo, i zato su se rado odazvali. Zahvalan sam na tome.“
Fešta je ove godine imala i zvanične goste. Među posjetiocima bio je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, kojeg su ugostili potpredsjednik Opštine Tivat, Jovan Brinić, te predsjednici mjesnih zajednica Krašići i Krtoli, Petar Francesković i Ilija Peričić. Događaju je prisustvovao i predsjednik Skupštine opštine Tivat, Miljan Marković.