Uklanjanje grita iz Bijele trebalo bi da počne najkasnije za mjesec, u sklopu projekta uklanjanja ekoloških crnih tačaka, za koji je Crna Gora dobila kredit od Svjetske banke u iznosu od 50 miliona eura.
“Na tender za taj posao pristiglo je sedam ponuda, koje su se razlikovale u nekim slučajevima i do deset miliona eura. Izabran je najpovoljniji ponuđač i čeka se da dostavi garanciju za izvršenje posla kako bi ugovor bio potpisan. On ima 28 dana od dana kada je informisan o izboru, što znači da mu rok ističe 1. maja. Njegovo ime ne možemo da objavimo, dok ugovor ne bude potpisan”, kazala je generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Ivana Vojinović.
Posao dobila je francuska kompanija Valgo, koja je za uklanjanje grita i sanaciju terena tražila nešto više od 18 miliona eura. Ta kompanija je najavila da će, ukoliko pobijedi na tenderu, grit transportovati u Španiju. Radi se o kompaniji specijalizovanoj za sanaciju kontaminiranih lokacija i za proizvodnju energije iz organskog otpada, uklanjanje azbesta i rušenja i koja posluje u Italiji, Francuskoj, Argentini i Brazilu.
Bijela – grit
Tendersku dokumentaciju otkupilo je 50 kompanija, ali je samo sedam dostavilo bankarsku garanciju i u propisanom roku dostavilo ponudu. Valgo je izabran na ponovljenom tenderu, koji je otvoren sredinom septembra.
U Brodogradilištu se nalazi 133.114 tona grita. Planirano je da se izveze 109.556 tona. Od toga, 54.478 tona čini opasni, a ostatak kontaminirano zemljište koje će, takođe, biti izvezeno. Preostalih 23.558 tona neopasnog grita biće tretirano u Brodogradilištu.
Sekretarijat za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Opštine Tivat, u saradnji sa OŠ „Drago Milović“, OŠ „Branko Brinić“ i Centrom za kulturu Tivat, priredio je juče izložbu skulptura izrađenih od reciklabilnih materijala.
Dobro posjećena izložba održana u malom gradskom parku na Trgu Dara Petkovića bila je jedna od aktivnosti u sklopu obilježavanja Dana planete Zemlje u Tivtu, pod sloganom „Planeta Zemlja – naš dom“.
Izložen je veliki broj skulptura, kojima su djeca iskazala izuzetnu kreativnost i ekološku osviješćenost. Stručni žiri u sastavu Zoran Kruta, Dragan Laković i Milica Krivokapić izložene radove je ocijenio i dodijelio nagrade u pet kategorija.
Za rad sa najboljom ekološkom porukom – „Sjedni i razmisli“, nagrađeno je odjeljenje V1 OŠ „Drago Milović“, najmaštovitiji rad je „Čarobna kutija“, odjeljenja V1 OŠ „Drago Milović“, za najkreativnije proglašeni su radovi đaka OŠ „Branko Brinić“ iz Radovića. Najoriginalniji rad je „Kutak za razmišljanje“, odjeljenja I1a, I1b i II a područnog odjeljenja OŠ „Drago Milović“ iz Gradiošnice, a specijalna nagrada pripala je radu „Neka bude čisto“, odjeljenja VIII1 OŠ „Drago Milović“ iz Tivta
Nagrade najboljima su izleti koji će biti organizovani u narednom periodu. Takođe, svim učesnicima biće dodijeljena priznanja za učešće na izložbi skulptura.
Sredinom mjeseca pjesnik Siniša Vuković uputio je javni apel oko pomoć Jakši Fiamengu nakon što je jedan od naših najpoznatijih pjesnika pao i ozlijedio se. Nakon pada završio je na traumatologiju u Splitu, a Vuković je tada objavio da su Fiamengu potrebni medicinska skrb, postelja i njega.
Samo nekoliko sati poslije objavljeno je da se župan splitsko-dalmatinski založio da se naš poznati pjesnik smjesti u dom na Zenti, što se i realiziralo unutar dva dana.
Ovi događaji bili su jedna od brojnih tema na današnjoj sjednici Županijske skupštine gdje je vijećnik stranke Pametno, Igor Skoko, upitao zašto se župan koristio svojim utjecajem da se Fiamengo u dom primi “preko reda”.
Stigao je potom odgovor župana Blaženka Bobana:
– Neugodni mi je iti odgovarati na ovo pitanje. Jakša je našoj županiji i domovini toliko toga napravio. Reagirao sam ljudski, iz srca. Da, smješten je u Zentu sa svim dokumentima sa svojim plaćanjima. Jedino nije čekao postojeću listu čekanja, to je točno. Mislim da je Jakša Fiamengo to zaslužio nisam htio dopustiti blamažu kulturnih i znanstvenih djelatnika da jedan takav čovjek ostane nezbrinut.
– Neugodni mi je iti odgovarati na ovo pitanje. Jakša je našoj županiji i domovini toliko toga napravio. Reagirao sam ljudski, iz srca. Da, smješten je u Zentu sa svim dokumentima sa svojim plaćanjima. Jedino nije čekao postojeću listu čekanja, to je točno. Mislim da je Jakša Fiamengo to zaslužio nisam htio dopustiti blamažu kulturnih i znanstvenih djelatnika da jedan takav čovjek ostane nezbrinut.
Iskoristili smo priliku posjetiti našeg pjesničkog velikana u njegovoj sobi u domu na Zenti i da razgovaramo.
Kako se osjećate?
– Pa domski. –govori nam kroz smijeh i nastavlja: – Lijepo je ovdje i sve ove lijepe riječi koje sam čuo o ovom domu stoje. Imaju čvrst oslonac u onom što ja doživljavam. Ovdje je lijepo. Mislim da svak ima prostora za sebe i da bude ugodno tretiran. Moram pohvaliti i sestre koje su spretnije i brže nego drugdje gdje sam moga biti jer vode računa o tome da su u funkciji bolesnika, a ne bolesnik u njihovoj funkciji. Često to doživljavam to da one vode računa da pacijent bude dobro tretiran. To me veseli da ima i takvih osoba i takvih institucija da vode računa o tome. Oni kao u svim institucijama vode računa da bude zadovoljan posjetitelj.
Taj udes koji vam se dogodio, kako je došlo do njega?
– Pao sam s kreveta. Čitao sam „Hiprosovo ulje“, a Hipros je bog sna, a on se valjda osvetio i bacio me s kreveta. – kaže nam kroz smijeh da mu se to u snu dogodilo.
Kako komentirate veliku akciju ljudi da Vam pomognu?
– Meni je to drago da je došlo do toga. Meni je drago da su ljudi shvatili da se nekome tko se nađe u sličnim prilikama pomoć. Nikad nisam ni od koga tražio bilo kavu pomoć, niti sam se grebao. Pa ni za knjige nisam tražio pomoć. Sve što sam stekao sam dobijao jer sam to zaslužio. Meni je drago da tako i ljudi razmišljaju. Vjerojatno ima i onih koji imaju drugačija mišljenja, a ona me se ne tiču jer nisam ih ja ni prouzročio niti sam stvorio da se takvo mišljenje stvara o meni.
Jakša Fiamengo
Jutros je župan stao u obranu svoje odluke da vas se smjesti u dom po brzoj proceduri. Jeste li čuli njegove riječi?
– Nisam čuo, ali su mi prenijeli da je stao iza mene i iza svoje odluke. To mi je drago da vodi računa o ljudima poput mene. Vjerojatno ima još ljudi koji su u situaciji kao ja i treba pokazati za njih dobru volju. Treba pokazati volju da svaki čovjek koji čini nešto za opću korist da mu se pomogne kad treba. Mislim da radim nešto za opću korist i koliko bi za sebe napravio dobro, toliko bi i za druge napravio dobro. Pišući poeziju i pišući za glazbenike mislim da ispunjavam nešto za opće dobro i to je moja misija da budem na korist ne samo sebi nego svima.
Neposredno prije nesreće dobili ste Porina za životno djelo. Je li Vam to drago?
– To je za doživotno djelo, tako je rekao jednom Arsen (op.a. Dedić). U Makarskoj sam jednom predavao Arsenu Dediću Porinu pa je on tada to kazao. Meni je drago kad su me pitali tko će meni predati, jer pita se onoga za koga odluče, ja sam rekao Radojka Šverko jer mi se čini da je osoba na svom mjestu, koja voli moju poeziju i pjeva moje pjesme. Moglo mi je možda i deset ljudi odjednom dati tu nagradu, ali eto odlučio sam se za nju. Kad sam to rekao producentu, on mi je kazao da sam odabrao onog koga treba. Njoj je bilo malo žao i što nije otpjevala tada neku pjesmu jer ona je vrhunska pjevačica i majstor estrade te jedna od naših pet najcjenjenijih pjevačica. Ako se sjećate ona je pjevala na inauguraciji predsjednice Kolinde pjesmu „Volim te do bola“ i to su ljudi prihvatili odlično. Neki nisu znali da je to moja pjesma jer mi se pisci ne potpisujemo. Uvijek se zna tko to pjeva, tko je komponirao, a od teksta i autora teksta sve kreće. Sa Zdenkom Runjićem sam napisao oko 150 pjesama i sve su napisane na tekst jer to je prirodniji put nego da su komponirane.
Vjerojatno pratite što se događa na glazbenoj estradi. Izraženo je vrijeme lakih nota i nikakvih tekstova. Hoće li to u konačnici ugroziti umjetnost kao takvu ili ne može?
– Čujte, ako nešto vrijedi neće propasti. Kako je Arsen znao reći primijenjena poezija. Poezija kada se piše s namjerom da se sklada, a s namjerom da se ne odustane od poetskih razloga. Ako ti napišeš nešto na način kako treba i tako da to ima umjetničku vrijednost, mislim mnoge vrijedne pjesme su naši kompozitori skladali na tekstovima naših klasika, pa je onda uredu da zapravo po meni skladana poezija bude ta vrst poezija i da vodi računa da se čuje i da ima smisla.
Bliži se još jedan FDK Omiš. Jeste li ove godine uključeni u festival?
– Jesam. Prije vas je bio tu direktor festivala Mijo Stanić. Oni su me opet izabrali u festivalsko vijeće i ja sam tu već nekoliko godina. Svoj posao obavljan tako da vodim računa da poezija ima smisla i da to nije bilo što. To sam radio i kao čovjek koji je birao pjesme za Splitski festival jer je trebalo podignuti rejting svih tih stvari. Nisam samo ja to radio, to su radili mnogi poznati pisci da ih sada ne nabrajam sve. Onda mi je netko rekao zašto ti ne pišeš nego ispravljaš tuđe tekstove. Jer dogodi se da je u prvom planu onaj tko napiše, ali nema onog tko ispravi. Ali to nije bitno, bitno je da ono što vrijedi bude u prvom planu. Trudim se da svaka moja pjesma i riječ ima pravo mjesto i da to ima smisla. Cijeli moj posao je da to sve ima smisla i da se podigne rejting tih pjesama. Da imaju glavu i rep i da drže čistoću umjetnosti.
Ima li klapa koje drže do toga što ste kazali?
– Mislim da ima takvih klapa. Teško je reći koliko je to. Klapa više vodi računa o fuziji i glazbenim premisama, ali skakao mi je drago kada mi kažu „kako je ovo lijepo što si napisao“. Tako i drugima. Oduševljen sam nekim sjajnim tekstovima, recimo Popadićevim, kao da sam ih ja pisao i guštam što je to tako dobro napisano. Kad piše o toj vrsti glazbe onda ističem te pjesme kao da su moje jer su zaista vrijedne spomena i vrijedne da se na njih ukaže. Publika će ti pjevati „…ti si moja čokolada…“, a neće ni shvaćati što je, a ne vodi računa o tome što tekst kaže. Ali kada se osjeti taj umjetnički naboj to je uzvišenje. Te klapske sjajne pjesme su pisane na temelju nekakvih iskustava koja su zaista osvjedočena. Zato je dobro da festival održava ove večeri jer novi pisci održavaju te vrednote života i pokazuju što je život, pokazivali su sjaj i radosti ljudi koji su to stvarali. To je dobro jer se ta pjesma stvarala iz pokoljenja do pokoljenja, a mi smo samo lanac koji smo to pisali, koji smo pjevali i oni koji će to tek pjevati. Dobro je da se taj lanac nastavlja i da smo dio svega toga skupa. Tu nema novaca puno, to nije ni bitno. Nijednu svoju pjesmu nisam gledao preko novčanika. Ako sam gledao bilo što što sam napisao gledao sam preko vrijednosti koje su osvjedočene i kojima ću samo pomoći i doprinijeti da budu to što jesu.
Možete li izdvojiti jednog mlađeg izvođača današnjice koji vam se sviđa?
– Ima ih dosta, ali ja ne znam što to znači biti mlad. Mlad je netko tko mlado misli, jer mladost nije vremenska kategorija nego duhovna kategorija.
Jeste li gledali Hajduka zadnju utakmicu?
– Nisam gledao, ali ostao sam tužan nakon utakmice. Ne može se uvijek pobjeđivati. Možda je Hajduk to zavrijedio da prekine lanac koji je eto Dinamo uspostavio u našoj ligi, ali ne možeš reći ništa protiv. Balun je okrugao, kao što je sve na svijetu okruglo.
Na nekoliko mjesta na Jadramskoj magistrali u Tivtu počeli su radovi na zamijeni oštećenih djelova tzv.habajućeg sloja asftalta na kolovozu. Posao koji finansira Direkcija za saobraćaj Crne Gore obavlja kompanija „Tehnoput“ iz Podgorice.
Zbog radova se saobraćaj naizmjenično obavlja jednom kolovoznom trakom, pa su se na momente stvarale velike gužve i dugačke kolone automobila iz oba pravca.
Posao na uklanjanju oštećenog asfaltnog zastora juče je završen u Donjoj Lastvi, dok se danas radilo na Seljanovu na potezu od marketa „Aroma“ do glavnog skretanja za Porto Montenegro. Ponovno presvlačenje novim slojem adftata ovih dionica trebalo bi da bude završeno do kraja nedjelje.
Radovi na magistrali
Kako javljaju naši reporteri juče je završeno asfaltirenje magistrale u Bijeloj, danas u Kostanjici i Perastu, narednih dana se očekuje u Kotoru na potezu od Škaljara do tunela. Tokom radova saobraćaj se reguliše semaforima ali uprkos tome velike su saobraćajne gužve.
U organizaciji OJU ,,Muzeji“ Kotor, u četvrtak 26. aprila u 20 sati, u Galeriji Solidarnosti u Kotoru, biće otvorena izložba slika i izveden kraći performans istaknutog crnogorskog slikara i karikaturiste Luke Lagatora sa Cetinja.
Umjetnik će se predstaviti sa 30 slika radjenih u tehnici akril na platnu. Lagator je član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 1978 godine a Udruženja karikaturista Crne Gore od 1996 godine. Do sada je imao 24 samostalne izložbe slika i 24 izložbe karikatura.
Objavio je tri knjige karikatura kao i 3500 radova u raznim listovima i časopisima. Snimio je dva krataka umjetnička filma: ,, Sizifov put“ i ,,Sizifov trud“ koje koristi kao lajt motiv na svom stvaralačkom putu. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.
Jedna od najpoznatijih jahti Solandge jučer je uplovila u Grušku luku.
Jahta duga 85 metara djeluje impresivno izvana, a navodno njezina ljepota ostavlja bez daha jednom kada se u nju i uđe. Umjetničke skulpture, svjetlosti efekti, apartmani, privatni ured, jacuzzi, teretana, spa, kino dvorana, paluba za sunčanje koja se navečer pretvara u fantastičan prostor za zabavu samo su neki od detalja koji se mogu pronaći na internetu vezani za ovu jahtu.
No, jedna od najluksuznijih jahti navodno ima tajanstvenog vlasnika te se ne može sa sigurnošću utvrditi o kome je riječ. Spominje se ruski oligarh Suleyman Kerimov kao vlasnik, ali to nikad nije potvrđeno.
Zbog svega navedenog teško će se saznati tko je jučer stigao u Dubrovnik, ali diviti se ljepoti jahte svi mogu.
Koncert benda Elemental održaće se u subotu, 28. aprila, na Pjaci od muzeja, u Kotoru.
Elemental je hrvatski hip hop sastav, osnovan u Zagrebu 1998. godine. Specifičnost ovog benda su britki tekstovi i zanimljive instrumentalne podloge koji zajedno čine autentičan zvuk Elementala.
Članovi Elementala su vokali Mirela Priselac Remi i Luka Tralić Shot, gitarist Erol Zejnilović, basist Konrad Lovrenčić, klavijaturist Davor Zanoški, bubnjar Ivan Vodopijec i prateći vokal Vida Manestar.
Grupa Elemental jedan je od omiljenih bendova domaće publike.
Već dvije decenije raste i produbljuje se ljubav između ovog uvijek aktuelnog i neumornog benda i sve brojnijih obožavatelja.
Organizator je JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, a koncert počinje u 21 i 30h.
Komunalna policija Opštine Tivat na djeluje je danas dokazala da nastoji da beskompromisno primjenjuje zakonska ovlašćenja prema svakome, pa čak i kolegama iz uniformisane policije opšte nadležnosti MUP-a Crne Gore.
Naime, dežurni komunalni policajac je danas oko podne napisao kaznu za nepropisno parkiranje službenog policijskog patrolnog vozila „opel astra“ OB Tivat (P-PG 379) a kojeg je njegov vozač ostavio na parkingu u Ulici Palih borava, ispred zgrade Opštine Tivat, na mjestu gdje je saobraćajnim znakon i horizontalnog signalizacijom jasno zabranjeno zadržavanje i parkitranje svih drugih automovila, osim službenih vozila Opštine Tivat.
Da je služba Komunalne poolicije kojom rukovodi Dalibor Dubljević (DPS) odlučna da primjenom zakonskih obvlašćenja i sankcionisnajem svih prekršilaca uvede više reda na tivatskim ulicama, potvrđuje i podatak da je prošle nedjelje napisana i kazna vozaču jednog državnog službenog automobila koje je nepropisno bilo parkirano u Arsenalskoj ulici, na početku gradske rive i šetališta Pine. Vozač službenog „mercedesa E-klase“ (PG CG 302), uprkos glasnom negodovanju, dobio je nalog za plaćanje novčane kazne, ali ga je on odmah i iscijepao sjevši u automobil. Nepropisno parkirani državni „mercedes“ PG CG 302 inače, prema spisku objavljenom na sajtu Vlade, pripada Sektoru za poslove protokola Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore.
Tivatska Komunalna policija nedavno je napisala i nalog za plaćanje kazne potpredsjedniku te Opštine dr Siniši Kusovcu (DPS), a čiji je službeni „reno megan“ (TV CG-003) bio nepropisno parkiran na dijelu Trga Dara Petkoviča u centru grada.
Iako svakodnevno piše brojne naloge za plaćanje novčanih kazni nesavjesnim vozačima koji automobile ostavljaju na svim mogućim nedozvoljenim mjestima po centru grada, Komunalna policija ipak ne može da spriječi haos koji je, sa primicanjem ljetnje sezone, sve izraženiji na tivatskim ulicama.
Glavni razlog za to je što Komunalna policija ne raspolaže specijalnim vozilom „pauk“ za odnošenje nepravilno parkiranih automobila. „Pauk“ je prošlog ljeta na dva mjeseca bio iznajmljen od Komunalne poolicije Podgorice i pokazao se kao najefikasnje riješenje jer je samo njegovo prisustvo u gradu preventivno djelovalo na vozače da ne krše propise, zato što ih kazna za odneseni nepravilno parkiranih automobil sa svim troškovima „izađe“ na preko 150 eura. Gradski čelnici do sada su u vipe navrata obećavali da će kupiti „pauk“ za čijeg vozača čak i postoji sistematizovano nepopunjeno radno mjesgto u Komunalnom preduzeću, ali je potpredsjednik Opštine Siniša Kusovac kasnije kazao da to neće biti urađeno jer Opština navodno, nema novca za to i plaćanje ljudi koji bi radili na „pauku“. Kusovac se inače, zalaže da Opština Tivat oprosti 5,6 miliona eura duga za komunalije Porto Montenegru,a nedavno je na njegovu inicijativu, lokalne uprava mnogo ranije nego što je trebala po potpisanom sporazumu sa građaninom koji je Opštinu dobio na sudu, iz gradske kase na ime tog izgubljenog spora isplatila skoro milion ipo eura.
Povodom 50 postojanja VIS „Exodus“- a u srijedu 25. aprila sa početkom u 20,30 sati u dvoran „Park“ u Herceg-Novom biće održan koncert Prvih 50 godina – veče sjećanja.
Kako su saopštili iz Pošte Crne Gore 25. aprila u Pošti 85340 Herceg-Novi biće u upotrebi prigodni poštanski žig, uz ilustrovanu kovertu, povodom 50 godina postojanja VIS „Exodusi“.
Govoreći o Exodusima, Ante Krstović je podsjetio da su oni bokeški sastav, budući da su bubnjar i gitarista iz Kotora i Tivta, napominjući da je proteklih skoro 50 godina, kroz ovaj sastav “prošlo” 34 muzičara uglavnom iz Herceg Novog.
Proteklog vikenda na obroncima Orjena, na poletištu „Dizdarica“, iznad sela Žlijebi, održano je novo izdanje „Paraglajding dana“, događaja premijerno izvedenog prošle godine, takođe u okviru zimskog programa popularisanja potencijala Orjena. Na drugom izdanju bilo je prisutno preko 30 solo pilota, odnosno 5 tandem pilota, praktično iz cijele Crne gore: Pljevalja, Žabljaka, Andrijevice, Berana, Bijelog Polja, Mojkovca, Podgorice, Danilovgrada, Cetinja, Budve i naravno – Herceg Novog. Valja istaći da su u događaju učestvovali i piloti iz
paraglajding klubova iz okruženja: Hrvatske, Bosne i Hercegovine, te Srbije.
Na letilištu “Dizdarica” okupilo se 80-ak ljudi, pilota, obezbjeđenja, učesnika i publike, ali živo je bilo i na sletištu, gdje je pred događaj organizator, hercegnovski paraglajding klub
Adriafly održao uobičajeni sigurnosni brifing, uz najavu aktivnosti Kontroli letenja aerodroma Tivat. Sekretar kluba, Dušan Stevović ističe da vremenski uslovi toga dana ipak nisu bili optimalni, kako se očekivalo: „Zbog specifične meteo situacije dio planine na kojoj se
nalazi poletište je prvo vrijeme bilo u oblaku, tako da smo morali čekati i nismo mogli odmah početi sa letovima. Tu aktivnost u šali zovemo parawaiting“.
Prvi tandemi su krenuli oko 12 h, pošto se razišla niska oblačnost, te stvorili dobri sigurnosni uslovi, a letovi su se izvodili do 16 h. Poletište „Dizdarica“ je prvo registrovano letiliste u CG, a nalazi se na atraktivnoj lokaciji u zaleđu Herceg Novog, na 900 m nadmorske visine, pod Radoštakom. Stevović podsjeća da je njegova izgradnja započeta još 2010. godine i to volonterskim radom i ličnim sredstvima, te dodaje: Iako se jednim svojim dijelom nalazi u zoni Aerodroma Tivat, kao ozbiljan i odgovoran klub, zadobili smo povjerenje kod Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore i Aerodromske kontrole letenja u Tivtu, dali su nam svoj komad neba i letilište je registrovano 2011, tako da smo već iste godine bili domaćini državnog prvenstva Crne Gore. Tu nismo stali, već smo tokom narednih godina letiliše više puta dorađivali i dodatno poboljšavali. Možemo se pohvaliti da smo se već 2012. ugostili reportere najčitanijeg svjetskog magazina “Parapente Mag”, pa smo zatim u broju 141 ovog
magazina, opisani kao najbolje poletište na Jadranu, a uz konstataciju da je u Crnoj Gori paraglajding krenuo naprijed“.
Zbog povoljnih klimatskih uslova, dobro uređenog i registrovanog terena, jednostavnog retransporta i velike nadmorske visine ovo letilište privlači sve više zaljubljenika u paraglajding, kao drugih, koji to žele da probaju. Običan let ovdje traje 20 minuta, ali u idealnim uslovima može da se protegne i do 5 sati! Zato se nije za čuditi da zaljubljenici paraglajdinga dolaze i iz udaljenijih krajeva da bi baš ovdje letjeli. Dušan Stevović kaže: „Još od 2014. godine, u periodu od marta do maja, u goste nam dolaze poveće grupe francuskih pilota, njih od 20 do 40. U tom vremenu u Alpima ili Pirinejima se jos uvjek ne može letjeti, a kod nas je odlično. Jedan dio njih dođe sa porodicama, jer Herceg Novi im osim dobrog letenja, svojom pozicijom mogućava da u samo 50 km vožnje mogu posjetiti, Dubrovnik, Trebinje, Kotor i Lovćen“.
Adriaflay kao zvanično registrovani sportski klub postoji od 2010. godine. Klub je član Vazduhoplovnog Saveza Crne Gore i Paraglajding Saveza CG. Ostvaruje saradnju sa Agencijom za Civilno Vazduhoplovstvo CG, kao i sa Aerodromskom Kontrolom letenja u Tivtu, s kojom ima odličnu komunikaciju svakog letačkog vikenda. Klub vodi međunarodnu
registrovanu APPI školu “Adriafly” (asocijacija paraglajding pilota i instruktora), a 2014. je bio domaćin i organizator edukativne radionice “APPI workshop” koja se održava svuda po svijetu sa ciljem nadogradnje znanja instruktora i pilota. Klub je učestvovao na nekoliko domaćih i svjetskih takmičenja. Osim odlične saradnje sa klubovima iz Crne Gore, Adriafly je u bliskim vezama i sa klubovima iz okruženja, prvenstveno sa “Aero klubom Trebinje” i klubom “Nimbus” iz Dubrovnika. Trenutno broji 13 članova od čega jedan broj učenika i pilota, 2 tandem pilota, jednog instruktora i 2 veterana. Od skoro klub posjeduje najnoviju tandem opremu za letenje u paru sa instruktorom, koja je kompletirana uz pomoć Turističke organizacije Herceg Novi i Agencije za razvoj i zaštitu Orjena. Koristi se za edukaciju učenika i članova, kao i za promotivne letove upravo u prilikama kakav je bio i ovogodišnji Paraglajding dan.
Zajednički program „Orjen, planina kraj mora“, čiji je koordinator Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, odvija se uz podršku Opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi, a do njegovog završetka preostao je još jedan događaj, planiran za prvu polovinu maja.
