Nacionalna aviokompanija Montenegro Airlines uzela je u kraći tzv.wet lease (zakup sa posadom, održavanjem i osiguranjem) avion tipa „foker-f-100“ od rumunskog avioprevoznika Carpatair.
Vazduhoplov registracije YR-FKB preksinoć je iz Arada u Rumuniji doletio u Tivat odakle je juče obavio i prve letove za Montenegro Airlines na redovnoj liniji crnogorske nacionalne aviokompanije za Beograd, odnosno čarter liniji za Bari.
Kako nam je“ rečeno u poslovodstvu MA, iznajmljeni rumunski „foker“ u njihovoj floti će do 15.juna odmijeniti Montenegro Airlinesov „foker F-100“ registracije 4O-AOP, a koji je trenutno van saobraćaja zbog servisa motora što se obavalja u Dalasu u SAD.
Pored Carpatairovog „fokera“ koji je uzet u kratkotrajni zakup na 100 tzv.blok-sati, MA je za ovogodišnju ljetnju IATA sezonu već na duži rok uzeo u wet lease još jedan rumunski avion – „boing B 737-300 classic“ YR-BAP rumunske aviokompanije Blue Air, kapaciteta 139 putnika. Taj avion će za MA letjeti do 15.oktobra.
Kotorski DPS, kao i predsjednica SO Kotor Dragica Perović, želi da čuje stav Ministarstva javne uprave povodom aktuelne situacije u Kotoru, nakon što je 24. aprila na inicijativu SDP, a uz podršku i glasove DPS, SD, LP i HGI smijenjen predsjednik opštine Vladimir Jokić.
Jokić je smijenjen na sjednici koju je sazvala nova većina, odmah nakon što je Perović prekinula sjednicu na kojoj je trebalo da se odlučuje o Jokićevoj smjeni. Jokić se žalio Upravnom sudu jer smatra da je smijenjen nezakonito.
Sekretar kotorskog DPS Željko Avramović kazao je Pobjedi da je, s obzirom na razne pravne nedoumice, logično očekivati da se oglasi Ministarstvo javne uprave kojem se za mišljenje u petak obratila Perović.
“Sačekaćemo još ova dva dana, i ukoliko se Ministarstvo ne oglasi, na organima partije tokom vikenda donijećemo odluku o daljim koracima”, kazao je Avramović.
Iz tog ministarstva su ranije saopštili da pomno prate dešavanja u opštini Kotor, te da će kada se stvore zakonski uslovi za to, Vlada preduzeti odgovarajuće mjere.
Perović je u dopisu ministarstvu, između ostalog, pitala je da li zbog zakonskih nepreciznosti i odredbi Ustava Crne Gore, ona treba da vrši funkciju predsjednika opštine do izbora novog ili uvođenja privremene uprave.
Ona je naglasila da u Zakonu o lokalnoj samouporavi postoji pravna praznina jer on ne predviđa situaciju kakva je sada u Kotoru da je gradonačelnik razriješen, a da SO nije ovlastila potpredsjednika opštine da vrši funkciju predsjednika.
Perović pita da li se može, ili preciznije, smije, birati novi predsjednik opštine do okončanja sudskog spora pred Upravnim sudom, a polazeći od toga da se radi o predmetu koji obavezuje na hitno postupanje. Ona je podsjetila na zakonsku nadležnost MJU za „davanje objašnjenja, mišljenja, stručnih uputstava i instrukcija za primjenu zakona i drugih propisa” i zatražila precizna uputstva kako da se aktuelna situacija u Kotoru prevaziđe u skladu sa Ustavom i zakonom.
Na KotorArt Don Brankovim danima muzike u ponedjeljak, 29. jula nas očekuje koncert posvećen Oliveru Dragojeviću, pod nazivom „Moj galebe“.
Na Stadionu malih sportova na Benovu, održaće se koncert njegovih najljepših pjesama u interpretaciji i sa sjajnim novim horskim aranžmanima Akademskog hora Univerziteta u Splitu „Silvije Bombadeli“ uz gostovanje pjevača Gorana Karana. Horom će dirigovati Anamaria Tadin.
Sve dodatne informacije o programu i pretprodaji ulaznica možete pronaći na www.kotorart.me.
Svake godine dovodimo izuzetne izvođače iz regiona i osmišljavamo programe i sastave muzičara koji se često premijerno i samo u Kotoru mogu čuti. Ovoga puta, na datum kada nas je prošlog ljeta napustio neponovljivi Oliver Dragojević, njemu u čast priređujemo koncert sa originalnim spojem hora i Gorana Karana kao soliste. Uvjereni smo da će ovaj koncert biti vrijedno i lijepo sjećanje na Morskog vuka i njegove nezaboravne pjesme i stihove. – izjavili su iz PR službe Festivala.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić donio je odluku o pristupanju izradi Strateškog plana razvoja opštine Herceg Novi za period 2020-2027. godine.
Strateškim planom će biti utvrđeno postojeće stanje razvoja jedinice lokalne samouprave, opšti cilj razvoja, strateški ciljevi sa prioritetima za njihovo ostvarivanje, mjere i smjernice za ostvarivanje Strateškog plana, orjentaciona sredstva za sprovođenje Strateškog plana, način njihovog obezbjeđivanja i druga pitanja od značaja za razvoj.
Izrada Strateškog plana biće u skladu sa Pravilnikom o metodologiji za izradu Strateškog plana razvoja jedinice lokalne samouprave („Sl. list Crne Gore“, broj 68/16), a rok za završetak Predloga je šest mjeseci. Izradu Strateškog plana finansira Opština Herceg Novi.
Predsjednik opšine će rješenjem imenovati Koordinatora, Radnu grupu za pripremu Strateškog plana i Konsultativnu grupu.
Strateški plan se donosi na period od 7 (sedam) godina, nakon dobijene saglasnosti Ministarstva ekonomije o usklađenosti sa Strategijom regionalnog razvoja Crne Gore
Ne, niste krivo vidjeli – poznati zadarski barkajoli premjestili su dio snaga i posljednjih dana veslaju “novu rutu” ispred Ljepotice. Naime, tamo već neko vrijeme traju radovi na obnovi Branimirove obale zbog kojih su se pontoni, preko kojih se dolazi do brodica, morali pomaknuti nekoliko metara dalje. Kako bi vlasnici brodica mogli doći do svojih morskih ljubimaca, Županijska lučka uprava, koja obnavlja obalu, u pomoć je poslala – barkajole. Oni, svakim danom u dvije smjene, prebacuju sugrađane do plutajućih pontona i olakšavaju im dolazak do brodica.
– Ima posla, posebno zbog ove kiše i lošeg vremena, vlasnici često dolaze obići svoje brodove kako bi provjerili da je sve u redu – rekao nam je Šime Gregov, danas dežurni barkariol na relaciji Ljepotica – pontoni.
Pitamo je li ovo prvi put da su promijenili legendarnu rutu od Đige do Istarske obale.
– Ne, ovo nije prvi put. Početkom 60-ih godina, kad je gradnja sadašnjeg mosta bila pri kraju, drveni pontonski most morao je privremeno biti uklonjen, a barkajoli su i tada “uskočili” u pomoć građanima. I to točno na mjestu gdje se danas vežu turistički brodovi za Kornate, ispred ulaza na tržnicu – prisjeća se očevih priča Šime, koji ga je naslijedio u ovoj posebnoj struci.
Kako je izgledao taj “zadnji put” prije pedesetak godina, podsjetio nas je publicist i gradski kroničar Abdulah Seferović, ustupivši nam fotografiju Vicka Zaninovića s početka 60-ih na kojoj se vidi kako barkajoli ukrcavaju građane.
Šime Gregov i njegovi kolege ispred Ljepotice će sigurno biti do srpnja, kada je predviđen kraj radova.
Do tad, kad prolazite uz Jazine, zastanite i obratite pažnju na ovu nesvakidašnju barkajolsku rutu, jer tko zna kad ćete ih opet vidjeti dalje od njihovog poznatog poslovnog kruženja.
Iz PK “Subra” pozivaju sve ljubitelje specifične ljepote Orjena da se pridruže u jubilarnom, dvadesetom izdanju Orjenskog maratona, trodnevne regionalne manifestacije koja svake godine okuplja pod najvišim vrhovima primorskih Dinarida planinare, šetače, planinske trkače i ostale pobornike zdravih stilova života u prirodi.
Počinjemo u petak, 24. maja, sa zvaničnim otvaranjem manifestacije, ali i otvaranjem izložbe fosila Agencije za razvoj i zaštitu Orjena.
U subotu u 9 sati slijedi polazak na vođenu planinarsku kružnu 14 km dugačku turu koja uz niz ostalih, za glavno odredište ima uvijek fascinantnu Subru (1689m), vrh poznat po surovoj ljepoti njenih litica i eleganciji stoljetnih munika.
Orjenski maraton
U nedelju su u planu dva događaja na istoj stazi, popularnom „Orjenskom srcu“. U prvom u 10 sati je start revijalne mountainrunning trke na stazi dugačkoj 5490 m, dok drugi događaj, vođena hiking tura, počinje svega desetak minuta kasnije i pogodna i za one u nešto slabijoj fizičkoj formi. Vodiči će se potruditi da se staza pređe, ali i da se pri tome čuju različite zanimljivosti o prirodi Orjena istoriji i životu ljudi na planini sa najvećom količinom oborina u Evropi na kojoj ne postoje nadzemni tokovi i voda se čuva kao najveće blago. Prolazak staze traje oko 3 sata, a u 14 sati predviđena je dodjela učesničkih diploma, pa zatvaranje 20-og Orjenskog maratona. Zainteresovani za učešće u Orjenskom maratonu dodatne informacije mogu potražiti na fb stranici planinarskog kluba „Subra“.
Planinarska trasa Maratona, Subrina vrata – Orjen
Održavanje 20-og „Orjenskog maratona“ pomogli su: Ministarstvo sporta, Planinarski savez Crne Gore, Turistička organizacija Herceg Novi, Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, Stanica granična policije Herceg Novi i Atletski savez Crne Gore.
Umjetnik Dimitrije Popović obilježio je u četvrtak navečer 50 godina umjetničkog stvaralaštva predstavljanjem monografije „Dimitrije Art“, izložbom i performansom „Alegorija o umjetnosti” u Muzeju Mimara u Zagrebu.
Knjiga, koja na više od 620 stranica obuhvaća Popovićev opus od 1966. do 2018., tiskana je u nakladi Skaner Studija i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, i unatoč tome što daje tek presjek autorova rada, teška je, rečeno je, 4,5 kilograma.
„Možda je jedinstvena u našoj izdavačkoj praksi“, kazao je urednik Božo Biškupić zahvaljujući svima koji su o njoj govorili, a bilo ih je desetak osoba, kao i onima koji su sudjelovali u njezinu nastanku.
Svi predstavljači istaknuli su da je glavna tema Popovićeva opusa ljudsko tijelo i egzistencijalna drama njegova trajanja i propadanja.
Vesna Kusin kazala je da je specifičnost knjige i u činjenici da su svi tekstovi u njoj djelo Dimitrija Popovića osim uvodnog teksta Žarka Paića.
Monografija obuhvaća dvadeset odabranih tema, od mitske preko sakralne i svjetovne, sagledavajući umjetnikovo bogato izražavanje ljudskog tijela, od žrtvovanja i posvećenja, erosa i tanatosa, lijepog i ružnog, stvarnog i imaginarnog, do Kristovog tijela kao idealnog oblika i nadahnuća, istaknula je.
Dimitrije Art – Dimitrije Popović foto Hina
Ona je dodala da knjiga pokazuje raskoš i različitost medija kojima se Dimitrije Popović služio kroz desetljeća, od onih klasičnih poput crteža, slika, grafika, skulptura, pa do suvremenih tehnika kolaža, asamblaža, fotografije, objekta, instalacije i performansa.
Sve njegovo stvaralaštvo nastalo je u Zagrebu, ali je njegovo ishodište i nadahnuće u rodnom Cetinju podno Lovćena, kao i opsjednutost tijelom, osobito Isusovim mučeništvom.
U prepunoj dvorani Mimare Krešimir Nemec je rekao da je Popovićeva umjetnost dijalog s umjetničkim nasljeđem, u kojem se slikarstvo i književnost hrane jedno drugim. Ključno obilježje njegove umjetnosti je melankolija koje je odraz tjeskobe i kulturni je fenomen.
Juraj Kolarić kazao je da Popović slikar iznimnog religioznog senzibiliteta. Po njemu, nitko još od baroka nije tako vratio u suvremenost temu križa i umiranja. Iako je smrt stalno prisutna u njegovom radu, čovjek nikada ne umire niti je patnja uzaludna, zaključio je.
Dimitrije Art foto Hina
Umjetnik je rekao da je sretan i zadovoljan što je 50 godina svoga rada obilježio tako sjajnom knjigom, ali je napomenuo da je to zadovoljstvo prožeto melankoličnom niti. Nije, kaže melankoličan zbog godina i zbog svijesti što čovjek zna da će otići s ovoga svijeta, nego što postaje svjestan koliko ljepote daje umjetničko stvaranje.
Čovjek stvarajući pokušava odgovoriti na prirodu ljudskog bića jer zna da je već u plodu zametak sjemena smrti. Što nadilazi smrt je umjetnost. Smisao smrti daje smisao životu, kazao je Popović i pozvao se na citat iz povijesti umjetnosti koji kaže da je život posvećen umjetnosti jedno je od najvećih čovjekovih posvećenja, koje umjetnost nije iznevjerila.
Dimitrije Popović, slikar i pisac (1951) studij na Akademiji likovnih umjetnosti završio je u Zagrebu, 1976. godine. Priredio je sedamdesetak samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu i sudjelovao na više od tristo grupnih. Dobitnik je tridesetak domaćih i međunarodnih nagrada za likovnu umjetnost i književnost. O djelu Dimitrija Popovića do sada je objavljeno trinaest monografija te snimljeno petnaest dokumentarnih filmova. Objavio je pet knjiga eseja o likovnoj umjetnosti i četiri knjige iz beletristike.
Članovi organizacije “Stop krivolovu” danima ukazuju na konstante detonacije u reonu Luštice, i trude se, kako kažu, da animiraju sve da se nešto preduzme, jer se stvari nanovo lagano otimaju kontroli.
Kako ističu na svojoj fb stranici, ako se ne preduzmu konkretni koraci i ovo ludilo ne zaustavi, biće prinuđeni da sa nekim radikalnijim metodama nastave borbu protiv one najgore i najopasnije vrste krivolova, one u kojoj se za masovno ubijanje ribe koristi eksploziv!
“U srijedu ujutru je prvo na ponti od Jaza, a kasnije u reonu Bigova, došlo do nekoliko detonacija, ova druga, čak, po danu, oko tri popodne, i to iz barke, ne obazirući se na prisustvo ronilaca u blizini, dinamit je bačen, o čemu i svedoči ogromna količina ubijene ribe koja se može primjetiti na video klipu koji se može vidjeti u komentaru objave, na fb stranici STOP KRIVOLOVU, a koji je napravljen od strane naših sportskih ronilaca, kojima su životi ponovo, po ko zna kojii put bili ugroženi! Zaista, toliko bahatosti i bezobzirnosti da se eksploziv baca i u sred dana, na očigled mnogobrojnih posmatrača, ribara, ronilaca, turista, implicira i neke stvari i situacije o kojima je bolje da ne dajemo svoje mišljenje”, navode iz organizacije.
Nakon prijavljenih detonacija na Jazu, policija je pregledom terena i uzimanjem iskaza prisutnih, uočila lice koje se kretalo barkom ka improvizovanim vezovima u rijeci koja se na Jazu uliva u more, ali se lice zatim brzo udaljilo, i zatečeno je kod svog privatnog vozila.
stop krivolovu
“U jednoj od barki, koja naravno ne pripada pomenutom, zatečen je odbačen džak, još mokar, pun ubijene ribe, a po dolasku Inspektora za ribarstvo, po svemu vidljivom se moglo zaključiti da je riba ubijena dinamitom! Nadamo se da će se poslije forenzičke obrade, lice ipak dovesti u vezu sa zatečenom ribom, ali i sa načinom na koji je ubijena, i da ćemo konačno početi da prekršioce koji se bave ovim najogavnijim vidom krivolova, i zakonski procesuiramo adekvatnim zatvorskim kaznama! Ujedno,uz fotografije zatečene ribe, objavljujemo u komentaru fb objave i video jednog od ronilaca, na kome se jasno vidi kakav pomor je ekploziv načinio u reonu ponte od Jaza, i tu komentar zaista nije potreban”, naglašavaju iz organizacije.
Oni apeluju na sve da se uključe aktivno u cijelu ovu priču, jer ako se ovo konačno ne zaustavi, na žalost, kako navode, doći i dan kada ćemo žaliti za nečijim izgubljenim životom, a pravo je čudo što do toga već nije došlo, obzirom na broj dnevnih detonacija, bahatost dinamitaša, i količinu eksploziva.
foto – Stop krivolovu
“Momci iz video klipa su imali sreće, ponovo, jer nije ovo prvi put da se Andrija i Zoran susreću sa dinamitašima, i da im je život ugrožen, a mi želimo da poručimo, SVIMA sledeće… Bolje da ovo zlo riješimo jednom za svagda, nego da se kao rudari pri svakom izlasku na vodu, pozdravljamo sa SREĆNO! Ni sreća nije vječna, kao ni život, stoga, zadržimo se ovozemaljskih kategorija i pomozimo jedni drugima, angažujmo se bolje, dodatno ubijedimo nadležne o kakvom problemu se radi i riješimo ga, jer ne možemo se više uzdati ni u sreću ni u obećanja! Idemo dalje! Stop krivolovu!!!, poručili su iz ove organizacije.
Kulturno zavičajno udruženje „Napredak“ Gornja Lastva kao nosioc projekta odnosno korisnik granta sa partnerima Udruženje maslinara Boka i Nevladino udruženje ”Kamelija” Stoliv provodi projekat Platforma za obnovu i razvoj maslinarstva kao osnove ruralnog razvoja na Vrmcu.
Cilj projekta je da doprinese uspostavljanju platforme za obnovu maslinarstva kao osnove ruralnog razvoja kroz povezivanje i jačanje kapaciteta OCD i drugih aktera na pilot području Vrmca.
Ukupna vrijednost Projekta je 16 083,06 €. Projekat traje šest mjeseci, do oktobra 2019. godine U okviru projekta se organizuje
OKRUGLI STO
”Zakonodavni okvir za razvoj maslinarstva na nacionalnom i lokalnom nivou”
Stoliv, 28.maj 2019 Dom kulture ”Niko Bilafer” Početak u 10:30 sati. Govoriti će predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Opština Tivat i Kotor i Udruženja maslinara Boka
Pozivaju se maslinari, posebno oni sa područija Vrmca da prisustvuju okruglom stolu koji je prva u nizu aktivnosti ovoga projekta, poručuju organizatori.
Maslinjak
Projekat finansira Evropska unija, posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori kao dio Grant sredstava u okviru projekta ”Ruralni razvoj vođen od strane ruralnih organizacija civilnog društva” koji sprovodi Fondacija za povezivanje prirodnih vrijednosti ljudi/Connecting Natural Values& People Foundation (CNVP) u partnerstvu sa Regionalnom razvojnom agencijom za Bjelasicu, Komove i Prokletije iz Berana, Unije farmera Crne Gore iz Pljevalja i u saradnji sa Mrežom za ruralni razvoj Crne Gore.
Kompanija “13. jul Plantaže” osvojila je sedam medalja na ovogodišnjem “Dekanteru” najvećoj i najprestižnijoj smotri vina koja se održava u Londonu, a vinu Vranac Reserve iz berbe 2013 pripalo je zlato.
“Na ovogodišnjem ocjenjivanju vina, Decanter World Wine Awards, vina “13. jul Plantaže”, proizvedena od autohtone crnogorske sorte su , osvojila nekoliko medalja i na briljantan način predstavila vina koja pripadaju svjetskoj vinskoj eliti. Vranac Reserve iz berbe 2013. osvojio je zlatnu medalju u konkurenciji više od 16.500 vina iz 57 zemalja.
Ovogodišnji žiri Decanter takmičenja bio je sastavljen od 280 vinskih stručnjaka, i ove godine je dodijelio vinima Plantaža ukupno sedam medalja” navodi se u saopštenju Plantaža.
Pored zlata za Vranac Reserve 2013, vinima Vranac Barrique 2015 i Vranac Pro Corde 2015 pripala je srebrna medalja, dok je vrhunski Vranac 2015 osvojio bronzu. Srebrne medalje su osvojila i vina Vladika 2015, Epoha 2013 i Chardonnay Barrique 2016.
“Priznanje je time veće ako se zna da je popularna ‘Rezerva’ prije nekoliko mjeseci na ocenjivanju Mundus vini u njemačkom Nojštatu, takođe osvojila zlatnu medalju, pa je nagrada iz Londona izuzetna potvrda velikog trijumfa ovog vina. Inače, Vranac Reserve se proizvodi samo u najboljim berbama. Nakon odležavanja u drvenim sudovima (2 godine) i boci (3 do 5 god.), razvija svoj puni, karakteristični i vrlo prepoznatljiv buke” ističu u kompaniji.
Kako su podsjetili na istom takmičenju 2017. godine i vino Plantaža Stari podrum Cabernet Sauvignon osvojilo je zlatnu medalju, skrenuvši pažnju vinskog svijeta da se na podgoričkom Ćemovskom polju, u vinogradu Plantaža, rađaju velika vina.
