U Budvi otvoreni „Ljubišini dani“

0

Prvi dan manifestacije „Ljubišini dani“ (27. februar 2018), održan u budvanskoj Modernoj galeriji, u organizaciji JU Muzeji i galerije Budve, protekao uspješno, veoma zapaženo i uz veliki broj zainteresovanih posjetilaca, kako iz našeg, tako iz ostalih gradova.

Na samom početku programa, Dušan Medin iz JU Muzeji i galerije Budve, poželio je dobrodošlicu u Budvu učesnicima programa, i tom prilikom, između ostalog, kazao: „ovaj grad i ova ustanova danas i tokom sjutrašnjeg dana imaju izuzetnu priliku i čast da ugoste vrhunske poznavaoce literarnog opusa Stefana Mitrova Ljubiše, književnog, društvenog i političkog poslenika, rodom upravo iz Budve, i obližnjih Paštrovića. „Ljubišini dani“ su prigodna manifestacija kojom naša Ustnova tradicionalno, godinama unazad, podsjeća na ličnost i djelo Stefana Mitrova Ljubiše, i to upravo u ovo doba godine – kada je rođen – prije tačno 196. godina – davne 1822, u kamenoj kući u neposrednoj blizini, koja je danas spomen-dom koji s ponosom nosi njegovo svijetlo ime.“ Medin je, u ime domaćina, javno zahvalio sponzorima i donatorima ove manifestaije: osnivaču naše ustanove – Opštini Budva, Turističkoj organizaciji opštine Budva, lokalnim preduzećima Mediteran reklame d.o.o., Komunalno i Parking servis, restoranu „Jadran kod Krsta“, kao i hotelima „Splendid“, „Adrija“ i „Budva“, te brojnim medijima.

U nastavku programa obratio se dr Amfilohije Radović, mitropolit crnogorsko-primorski, koji je čestitao organizatoru na realizaciji ovog programa i podsjetio na značaj i važnost Ljubišinog djela iz mnogih aspekata. Istakao je da je Ljubiša jedan od najznačajnijih ljudi Budve, Boke i mnogo šire, u našoj novijoj istoriji, zajedno sa prethodnicima Petrom II Petrovićem Njegošem, kao i Vukom Stefanovićem Karadžićem. Takođe, ukazao je na hrišćansku tradiciju ovog prostora od srednjeg vijeka naovamo, posebno se osvrnuvši na manastirski kompleks na Miholjskoj prevlaci, o čemu je Ljubiša pisao u svom djelu „Prokleti kam“.

U ime Minstarstva kulture Crne Gore, državna sekretarka Sandra Đurbuzović, likovna umjetnica iz Budve, koja je istakla: „iako je odavno književna istorija Ljubiši dala izuzetno značajno mjesto u književnom kanonu južnoslovenskih jezika, razbijajući sve dileme između književnog i folklornog statusa djelova njegovog opusa, ovakvi naučni skupovi dodatno potvrđuju književnu i kulturnu aktuelnost cjelokupnog djela Stefana Mitrova Ljubiše. Događaji kojima se njegovo djelo aktuelizuje, uz stalno otkrivanje novih značenjskih slojeva, nezapostavljajući ni njegove jezičke i formalno-stilske vrijednosti, jesu obaveza kako Budve i Paštrovića, tako i savremene Crne Gore u čijim temeljima Ljubišino djelo zauzima posebno mjesto.“

Potpredsjednik Opštine Budva, Veselin Marković, osvrnuo se na detalje iz Ljubišine biografije, s posebnim osvrtom na njegov javni i društveno-politički angažman: „U svom djelovanju poslu, bio je i ostao neraskidivo vezan za svoj rodni kraj – za Budvu i Boku Kotorsku, potom i za Dalmaciju, a naročito za visoku državnu politiku austrijske, odnosno austrougarske monarhije, u čijem je sastavu tada bilo naše primorje. Svoju punu političku afirmaciju Ljubiša stiče na poznatoj Bokeškoj skupštini u Prčanju, 13. juna 1848, kada javno inosi svoj politički program, kojem ostaje dosljedan i kasnije. Možemo reći da su mu glavni postupati i ciljevi bili i ostali: borba za ravnopravnost jezika u Monarhiji, uvođenje srpskohrvatskog jezika u školama, administraciji i sudstvu, ravnopravnost vjeroispovjesti, stipendije za pravoslavnu đecu da se mogu školovati u Beču, kao i sveopšti ekonomski razvoj bokokotorskog kraja i cijele Dalmacije. U svemu navedenom, kao i mnoštvu drugih oblasti, ostvario je zavidan uspjeh.“

Posjetioci

Direktorica JU Muzeji i galerije Budve, mr Lucija Đurašković, u svom obraćanju skrenula je pažnju na to da se kultura grada, između ostalog, može vrednovati i odnosom koji njegovi žitelji imaju prema njegovanju spomena najznačajnijih lokalnih istorijskih ličnosti. „Grad bez kulture u prošlosti jedva da se može nadati kulturi u budućnosti. Naša savremena kultura proishodi iz dijaloga sa prošlim, a u prebogatoj kulturnoj istoriji Budve Stefanu Mitrovu Ljubiši pripada sasvim posebno mjesto. Ovaj dijalog sa velikim Budvaninom posebno se intenzivno odvija u okviru kulturne manifestacije „Ljubišini dani“, u kojima se ili neposredno reaktualizuje Ljubišino stvaralašto, ili se kroz različite kulturne programe afirmiše sama kultura, čiji je on neraskidivi dio. Posebna nam je čast i zadovoljstvo što se ovaj program realizuje u godini Evropske kulturne baštine (2018), čime se i naša Ustanova, sa Spomen domom „Stefan Mitrov Ljubiša“, kao i grad Budva, na prikladan način pozicioniraju u evropski kulturni kontekst, kojem je naš prostor oduvijek pripadao, a čemu je Ljubiša umnogome doprinio, ulažući napore da se naš kraj modernizuje i kulturno uzvisi“ – istakla je Đurašković.

U muzičkom dijelu programa na svečanom otvaranju manifestacije „Ljubišini dani“ nastupilo je Srpsko pjevačko društvo „Jedinstvo“ iz Kotora, osnovano 1839, čiji je Ljubiša bio počasni član i poštovalac.

Prvi dan simpozijuma

Ovogodišnji, treći po redu, međunarodni i multidisciplinarni naučni simpozijum „Stefan Mitrov Ljubiša: intertekstualna interpretacija“, već tokom prvog dana dao je značajan doprinos tumačenju i razumijevanju Ljubišine svestranosti i kompleksnosti u okvirima savremene naučne misli, prema saopštenim radovima učesnika iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore tokom prvog dana (prva i druga sesija): akad. Zlata Bojović – Metatekst i međutekstualno nadovezivanje u prozi Stefana Mitrovog Ljubiše, prof. dr Duško Pevulja – „Pričanja Vuka Dojčevića“ i pričanja Simeuna đaka: izvori i razlozi pričalačke strasti, dr Zoran Živković – Kanjoš Macedonović – junak naših dana, mr Perivoje Popović – Sveto trojstvo književne Crne Gore – Njegoš, Marko i Ljubiša – između klasike i totalmodernizma, prof. dr Marko Nedić – Stefan Mitrov Ljubiša / Danilo Kiš – intertekstualne paralele (saopštenje čitala Stanka Rađenović Stanojević), prof. dr Radmilo Marojević – Stefan Mitrov Ljubiša kao priređivač i komentator „Gorskog vijenca“, prof. dr Marija Letić –  O prevodilačkom radu Stefana Mitrova Ljubiše, i prof. dr Gojko Čelebić – Stefan M. Ljubiša – diplomata. Prvom sesijom je predsjedavala prof. mr Vida Ognjenović, a drugom akad. SANU Zlata Bojović. Na kraju sesija, uslijedila je diskusija u kojoj su učešće uzeli mnogi učesnici simpozijuma, sa ciljem dodatnog osvjetljavanja ličnosti i djela ovog značajnog književnika.

Predstavljanje knjige

Nakon diskusije, u 19.30 časova, takođe u Modernoj galeriji, održano je predstavljanje novog izdanja Ljubišine pripovijesti „Skočidjevojka“, koje je priredila dr Mila Medigović Stefanović, a prošle godine objavila beogradska „Prosveta“. Ovom prilikom govorile su prof. mr Vida Ognjenović i mr Božena Jelušić, odlomke je čitala dramska umjetnica Radmila Knežević, a moderatorka je bila književnica Stanka Rađenović Stanojević.

Današnji  program

Rad simpozijuma odvijaće se i 28. februara, kroz treću i četvrtu tematsku sesiju, koje će se odvijati u Spomen domu „Reževići“ u Reževićima, odnosno u Spomen domu „Crvena komuna“ u Petrovcu. Nakon završetka simpozijuma, dokumentarnu izložbu fotografija „Svadbeni spomenar Paštrovića“ koju je koncipirala dr Mila Medigović Stefanović, u 19 časova u galeriji „Marko Krstov Gregović“ u „Crvenoj komuni“ otvoriće Jelena Đurović, dugogodišnja direktorica Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ na Cetinju. U muzičkom dijelu programa otvaranja izložbe učestvovaće Ženska vokalna grupa „Harmonija“ iz Budve.

“Značaj turizma u evropskim integracijama”

0
Kotor- foto Boka News

“Značaj turizma u evropskim integracijama”,  naziv je tribine koja če biti održana u subotu u Tivtu u organizaciji Crnogorske Panevropske Unije.

Tribina se održava u Multimedijalnoj sali Opštine Tivat u subotu od 18 sati.

Na temu “Podsticaji turističkoj privredi sa aspekta EU integracija, sa osvrtom na ulogu Nacionalne turističke organizacije Crne Gore” govoriće Željka Radak-Kukavičić, direktorica NTO Crne Gore.

“Strategijski razvoj turizma i iskustva zemalja iz regiona sa posebnim osvrtom na Master plan i kvalitativnim promjenama u smještajnim kapacitetima”, tema je dr Iva Županovića a “Destinacijski menadžment”, mr Đorđija Brajovića.

Malostonska kamenica na korak do zaštite EU izvornosti

0
Ston Dan kamenica – foto Vizit Ston facebook

Članovi udruge “Stonski školjkari Ston” nalaze se, može se slobodno reći, pred povijesnim uspjehom: dobivanje europske oznake kvalitete proizvoda putem oznake zaštićene izvornosti. Ministarstvo poljoprivrede RH je upravo na svojoj internetskoj stranici objavilo specifikaciju malostonskih kamenica, što je preduvjet davanja nacionalne oznake izvornosti kvalitete.

– Da bi odradili ovaj prvi korak angažirali smo stručnjaka za marikulturu dr. sc. Valtera Kožula koji je izradio specifikaciju koju smo poslali zasebnom Odjelu za oznaku kvalitete hrane pri Ministarstvu poljoprivrede RH. Dali su nam neke primjedbe na temelju kojih smo već korigirali sve što treba te je specifikacija usuglašena s Ministarstvom poljoprivrede RH i upravo objavljena na webu tog ministarstva. Ujedno je u Narodnim novinama objavljeno da je specifikacija gotova, te već teče zakonski rok od dva mjeseca za ulaganje mogućih prigovara.

Iskreno: ne očekujemo ih jer smo glede proizvodnje jedna od najuređenijih hrvatskih udruga, čijih 39 članova odnosno proizvođača tržištu daju 92 posto ukupne proizvodnje malostonskih kamenica. Mogu se žaliti samo proizvođači izvan udruge školjkara, što jer, realno, teško očekivati – kaže donedavni predsjednik udruge “Stonski školjkari Ston” i član Izvršnog odbora udruge Vedran Kunica koji je odlučan dovesti taj projekt do kraja.

Ministarstvo bi za dva mjeseca trebalo izdati rješenje o zaštiti kvalitete malostonske kamenice na nacionalnoj razini, nakon čega Udruga školjkara i nadležno Ministarstvo svu dokumentaciju zajednički prosljeđuju Europskoj komisiji u Bruxelles. Školjkari očekuju da bi u Bruxellesu svemoglo biti riješeno za godinu dana te da će se željena oznaka kvalitete i zaštite izvornosti malostonske kamenice na razini Europske unije izdati na proljeće iduće godine. Tako će malostonska kamenica (Ostrea edulis) biti prva plosnata europska kamenica iz uzgoja koja je zaštićena oznakom kvalitete.

Takva je procedura utvrđena i EU regulativom, a valja reći da su tijekom 2016. godine članovi udruge “Stonski školjkari Ston” proizveli odnosno tržištu isporučili ukupno 964.323 komada kamenica. Zajedno s proizvođačima koji nisu članovi udruge na području Malostonskog zaljeva proizvedeno je 1.071.415 komada kamenica. Za one znatiželjnije tu je i podatak kako je vrijednost proizvodnje članova udruge u 2016. iznosila 3,972.698,23 kuna.

Stigao je vrhunac ledenog vala – Dalmacija sva u ledu

0
more zaleđeno Foto Luka Gerlanc/Arhiv/HANZA MEDIA

U srijedu rano ujutro na cijelom području Dalmacije izmjerene su najniže temperature ovog tjedna, a obzirom na prognoze možemo ih smatrati vrhuncem tzv. ledenog vala. Dodatan osjećaj hladnoće stvara i umjerena do jaka bura.

Evo temperatura izmjerenih u 7 sati (DHMZ):
Zadar: -6,4 Knin: -8,5
Sinj: -7,7 Šibenik: -7,6
Split – Marjan: -4,8 Imotski: -7,8
Hvar: -2,8 Metković: -4,3
Dubrovnik: -0,5

Po podacima na stranici Pljusak.com, na Paklenici je izmjereno -3,7C, na Dinari je čak -20,1, a na vrhu Biokova -18,6 stupnjeva. Jedine tempereture iznad nule na području Dalmacije zabilježene su jutros na Prevlaci (1,2 stupnja) i na Palagruži (0,3)…

U četvrtak još hladno, pa toplije
Uz dosta vedrine najniža temperatura zraka u mnogim će kopnenim krajevima biti u četvrtak. Zatim će se naoblačiti i krajem četvrtka ponovno će biti snijega, a zbog pritjecanja toplijeg zraka po visini u petak je moguća i kiša koja se smrzava na tlu. Oborine na granici kiše i snijega bit će i u subotu, ali će biti manje hladno.

Na Jadranu će se već u četvrtak ujutro naoblačiti, uz povremene oborine na granici kiše i snijega. Zapuhat će jugo, pa će od petka biti i toplije, ali uz pretežno oblačno vrijeme i povremenu kišu, koja na jugu može biti i obilnija. Promjenljive naoblake uz povremenu kišu bit će i u nedjelju i ponedjeljak.

HGI zbog Bokeljske mornarice napušta vladajuću koaliciju?

20
HGI

Ukoliko Vlada Crne Gore u nominacionom dokumentu za UNESCO-v popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva ne naznači da je Bokeljska mornarica nasljeđe hrvatskog naroda vezano za kult svetog Tripuna, Hrvatska građanska inicijativa (HGI) napušta vladajuću koaliciju, kazao je za Kotor TV visoko pozicionirani član ove stranke, insistirajući na anonimnosti.

‘Kako vlada i pored brojnih negodovanja hrvatskih udruženja i Katoličke crkve i dalje insistira na nečemu što je prekrajanje istorijskih činjenica, a što za posljedicu ima oduzimanje najsnažnije identitetske prepoznatljivosti autohtonog hrvatskog naroda u Crnoj Gori, izlazak iz vlasti u ovom se trenutku čini sasvim realnim potezom’, istakao je on.

Napuštanje koalicije značilo bi, objasnio je, ostvavku predsjednice stranke Marije Vučinović na ministarsku poziciju, te izlazak poslanika Adrijana Vuksanovića iz parlamentarne većine koju čine Demokratska partija socijalista, Socijaldemokrate i stranke manjinskih naroda.

HGI bi u tom slučaju napustila i lokalnu vlast u Tivtu, gdje ima potpredsjednika opštine, a izostala bi, naglasio je, i podrška kandidatu DPS-a na predsjedničkim izborima koji slijede.

‘Zbog zadatog evropskog i razvojnog puta Crne Gore svjesni smo potrebe održavanja stabilne političke većine, no taj put nikako ne može da ide na štetu hrvatskog niti bilo kog drugog naroda. Naša je moralna i statutarna obaveza štititi interese hrvatskog naroda i sasvim je jasno da nećemo prihvatiti izuzimanje Bokeljske mornarice iz hrvatskog duhovnog i kulturnog nasljeđa’, kazao je ovaj neimenovani izvor, naglasivši kako bi nominaciju, u skladu sa dobrosusjedskim odnosima i evropskom praksom, Crna Gora i Hrvatska morale zajedno da podnesu.

Bokeljska mornarica

Za zajedničku kandidaturu je i poslanik ove partije Adrijan Vuksanović, koji je, obraćajući se u parlamentu premijeru Dušku Markoviću, kazao kako ‘onaj koji briše hrvatsko ime iz Bokeljske mornarice nije prijatelj ni Hrvata, ni Crnogoraca, ni Crne Gore.’

O mogućem izlasku iz vlasti zbog nominacije Bokeljske mornarice, predsjednica HGI-a Marija Vučinović kazala je kako ne bi da prejudicira stvari.

‘U toku je definisanje nominacije, stoga, u ovom trenutku, ne bih govorila o konkretnim potezima Hrvatske građanske inicijative u narednom periodu. Nakon što bude gotov tekst, naš središnji odbor zauzeće konačan stav’, kazala je Vučinović za Kotor TV.

Nakon rasprave o ovom pitanju koja se vodila u crnogorskom, ali i u hrvatskom parlamentu, o slučaju Bokeljske mornarice razgovaraće se i u Briselu, nakon što je hrvatska europarlamentarka Marijana Petir upitala Evropsku komisiju hoće li i na koji način reagovati prema Crnoj Gori kao zemlji kandidatkinji da zajedno s Hrvatskom nominuje Bokeljsku mornaricu za UNESCO, uvažavajući, kako je kazala, pripadnost mornarice katoličkoj tradiciji i hrvatskom narodu.

‘Evropskoj komisiji uputila sam zastupničko pitanje upoznajući ih s činjenicama i tražeći njihovo izjašnjavanje, jer ovdje je riječ o tome da Crna Gora kao zemlja kandidatkinja za EU grubo krši temeljne vrijednosti EU uključujući vladavinu prava i prava nacionalnih manjina’ rekla je Petir, pozvavši hrvatsku vladu da upotrijebi mehanizme koji Hrvatskoj kao državi članici Evropske unije stoje na raspolaganju kako bi se prestala zatirati prava hrvatskog naroda koji živi u Crnoj Gori.

Hrvatska bi mogla da zakomplikuje evropski put Crne Gore, a da je ovo pitanje zvaničnom Zagrebu jako važno potvrđuje nedavni dolazak ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, koja je o Bokeljskoj mornarici sa kolegom Aleksandrom Bogadanovićem vodila razgovor zatvoren za javnost.

/N.Dončić/

Snijeg u Boki – zimska idila u Gornjoj Lastvi (foto)

0

Snijeg je danas na kraće vrijeme padao i u Tivtu, ali se nije zadržao na tlu, osim u visočijim predjelima poput sela Gornja Lastva gdje je napadalo oko 5 centimetara bijelog pokrivača.

Iako je malo snijega bilo ujutro i na aerodromu Tivat, svi planirani letovi za Beograd i Moskvu kompanija Montenegro Airlines i Pobeda su realizovani.

Gornja Lastva pod snijegom

Ipak, zbog lošeg vremena i prvenstveno slabe vidljivosti uzrokovane niskim sniježnim oblacima, popodnevni avion kompanije Air Serbia iz Beograda, nije sletio na tivatski,ali ni aerodrom Podgorica, jer je kapetan tog vazduhoplova odlučio da sevrati nazad za Beograd.

Realizovane dvije trećine programa „Orjen, planina kraj mora“, predstoji još devet događaja

0
Orjen, planina kraj mora

Stigli smo na dvije trećine zajedničkog kalendara „Orjen, planina kraj mora“, zimskog programa koji se, pod različitim sloganima, organizuje već treću godinu u hercegnovskom zaleđu, poručuju iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena.

U protekla četiri mjeseca uspješno je realizovano 18 događaja, na kojima je uzelo učešća 705 osoba, u prosjeku 39 učesnika po svakom događaju. Ovaj program namijenjen je prvenstveno samim Novljanima. Ideja-vodilja je da se mještanima kontinuirano ukazuje kroz različite sadržaje na vrijednosti našeg zaleđa, jer oni su upravo ti koji sutra trebaju svojim gostima preporučiti posjetu Orjenu.

Orjen, planina kraj mora

Osim Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, kao koordinatora programa i organizatora pojedinih segmenata, važno je istaći veći broj subjekata, sportskih klubova, nevladinih organizacija, pa i opštinskih organa, koji su organizovali pojedinA dešavanja, zahvaljujući čijoj sinergiji je čitav program dobio na kvalitetu i masovnosti.

Orjen, planina kraj mora

U do sada realizovanim događajima, organizatori su bili: PK „Subra“, NVO Orjen Outdoor, AK „Niskogorci“, Sekretarijat za komunalne poslove i ekologiju, MZ Kameno-Žlijebi, MZ Sušćepan-Ratiševina-Trebesin, NVO „Orka“ i HPD „Dubrovnik“, kao jedini subjekt van Crne Gore, čime je program dobio i prekograničnu notu. U nastavku, uz dosadašnje organizatore  (NVO Orjen Outdoor, AK „Niskogorci“, PK „Subra“, MZ Kameno-Žlijebi, kao i sama Agencija), u ovoj ulozi će se naći i konoba Sikimić , NVO Eko Boka i paraglajding klub “Adriafly”.

Orjen, planina kraj mora

Pozivamo sve zainteresovane da nam se priključe, jer preostalo je još dosta zanimljivih dešavanja:

 4. mart (nedelja): Selo Kameno: Tajno brdo, Šilobod i Đevojačke grede
11. mart (nedelja): Selo Žlijebi, tradicija upotrebe kamena
17. mart (nedelja): Selo Ubli
18. april (nedelja): Mountainrunning trka Kruševice-Vučji do-Kruševice
25. mart (nedelja): Selo Kruševice i katun Vučji do
01. april (nedelja): Otvoreno prvenstvo Orjena “Freestyle Sledding Orjensko sedlo 2018”
14. april (subota): Mountainrunning trka organizator NVO “Orjenoutdoor” i alpinistički klub “Niskogorci”
15. april (nedelja): Paraglajding dan
22. april (nedelja): Obilježavanje Svjetskog dana planete Zemlje – radovi na očuvanju austrougarskog položaja Grab

Orjen, planina
kraj mora

Program iz zajedničkog kalendara “Orjen, planina kraj mora”, realizuje se uz podršku Opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi.

Matijevićka na Simpozijumu gradonačelnika Jugoistočne Evrope

1
Sa Simpozijuma u Beču

Predsjednica Opštine Tivat Snežana Matijevic, na poziv Svjetske banke, boravi na dvodnevnom Simpozijumu gradonačelnika Jugoistočne Evrope, koji se održava u Beču.

Kako je danas saopšteno iz Opštine Tivat, simpozijum pod nazivom „Održivi i inkluzivni urbani razvoj u Jugoistočnoj Evropi“, okupio je 180 učesnika: predstavnike Vlada, lokalnih uprava, lokalnih vladinih organizacija i nevladinog sektora iz zemalja Jugoistočne Evrope.

Cilj susreta jeste razmjena iskustava kada su u pitanju ostvareni pomaci na polju vođenja finansija, upravljanja prostorom, rukovođenje i uključivanje građana u donošenje odluka, ali i ukazivanja na izazove i probleme sa kojima su se uprave suočavale.

Gradonačelnica Tivta učestvovala je na panelu „Gradska uprava i zajedničko upravljanje – ka većoj društvenoj odgovornosti i poboljšanju pružanja usluga građanima. Pored Matijevićke su govorili gradonačelnici Šapca (Srbija), Banja Luke (BiH), Pule (Hrvatska), Velesa (Makedonija) kao i zamjenik gradonačelnika Tirane (Albanija).

“Predsjednica Opštine je govorila o praksama koje Opština Tivat primjenjuje na polju transparentnosti rada organa lokalne uprave i participacije građana u donošenju odluka. Simpozijum je početak III faze “Urban Partnership Programme”, a na istom su, kada je u pitanju Opština Tivat, učestvovali predstavnici Sekretarijata za finansije i lokalne javne prihode i Službe predsjednika. Prvi dan Simpozijuma protekao je u znaku mobilnosti, urbanističkih politika koje gradove čine boljim mjestom za život, u znaku primjena niza ekoloških mjera. Drugi dan obilježili su paneli o praksama vezanim uz postojanje “pametnih gradova” – koncepta “Smart City”, društveno odgovoran i ka potrebama građana orijentisan rad lokalnih uprava”- piše u saopštenju iz Matijevićkinog kabineta.

Izložba likovnih radova Kreativnog centra Tivat

0

Kreativni centar Tivat

Izložba likovnih radova Kreativnog centra Tivat postavljena je u korporativnog zgradi Porto Montenegra na Seljanovu. Selekciju čini preko sto radova polaznika likovne radionice, uzrasta od 5 do 15 godina.

Autori koloritne, sadržajne i prvenstveno kreativne izložbe su: Katarina Vasić, Matvej Orlov, Lazar Ercegović, Nikolina Višić , Milica Giljača, Tea Počanić, Ivana Živić , Lea Giljača, Melisa Kaluđerović, Kristijan Kaluđerović, Katarina Višić, Katarina Majkić, Danijel Pean, Lazar Ercegović, Akim Belov, Polina Lazarenko, Vasilisa Negojević, Artur Ross Jonson i Teodora Barbić.  Postavku čine portreti u olovci i ugljenu, pejzaži i životinje u olovci, pastelu, temperi i akvarelu, studije mrtve prirode i portreta po modelu u ugljenu na većim formatima kao i kroki crteži rađeni u prostoru atelja i u prirodi.

Kreativni centar Tivat

„Kreativni centar Tivat zadnjih 6 godina uspješno relizuje likovne programe za djecu,mlade i odrasle u Tivtu. Imali su preko 10 kolektivnih izložbi polaznika likovnih radionica koji su na svojevrstan način obagatili kulturnu ponudu grada, ali i Porto Montenegra – prethodna generacija polaznika ove likovne radionice imali su izložbu Jedrilice i more u Jahting klubu Porto Montenegra.“- kazala je juče Iva Čelanović, art lider Kreativnog centra Tivat.

Tivćanin Aleksandar Filip najmlađi na 18. Splitskom polumaratonu

0
Aleksandar Filip na 18. Splitskom polumaratonu

Ni snježne pahulje ni hladnoća, protekle nedjelje  nisu omele održavanje ovogodišnjeg, 18. po redu Splitskog polumaratona, manifestacije sportskog i humanitarnog karaktera koju organizuje Maraton klub Marjan.

Preko 2000 učesnika iz 40 zemalja istrčalo je 21 kilometar dugu rutu na najpoznatijem maratonu u regionu, a među njima i Tivćanin Aleksandar Filip.

Sat vremena prije starta počeo je da pada snijeg prvi put na dan Splitskog polumaratona.  Temperatura oko nule, ali svi učesnici oduševljeni.

Startovao je i Tivćanin Aleksandar, na najdužu trku do sada, svjestan činjenice da ispisuje stranice istorije sporta u Crnoj Gori. Kilometri su prolazili, a tempo od 7 min/km je bio konstantan.

Od Splitske rive, kroz Marmontovu ulicu, pored Sv.Grgura Ninskog, Dioklecijanova palata, pa bulevarom do Pujanke, okret prema vojnoj luci Lora i zatim utrčavanje na stadion Poljud – jedan krug atletskom stazom i izlazak, pravo prema park-šumi Marjan.

Porodica Filip iz Tivta – Aleksandar Filip na 18. Splitskom polumaratonu

Kilometar je 14-ti… još 7….staza uz more a borova šuma ublažava buru koja nosi pahulje snijega. Nakon šume ostalo je još 2 km koja su mu poznata od prošle godine kada je trčao humanitarnu trku na 5 km. Zadnjih 500 m čuje se voditelj sa rive koji najavljuje Alekov dolazak. Trenutak u kome su krenule suze članovima njegove porodice i navijačima. Alek širi zastavu Tivta i poslednjih 200m s njom trči i ulazi u cilj.

San je ostvaren, 21 kilometar je iza njega, uspomena i još jedno saznanje da se vrijedno treniranje isplatilo.

Aleksandar Filip na 18. Splitskom polumaratonu

Tivat može biti ponosan na njega, kao i na njegovu porodicu.

Aleksandar Filip na 18. Splitskom polumaratonu

Aleksandrov  brat David (10) je učestvovao na humanitarnoj trci na 5 km na kojoj je bilo 255 takmičara. Zauzeo je 6 mjesto u kategoriji do 16 godina.