Turska niskobudžeta avokompanija Pegasus Airlines zatražila je od menadžmenta preduzeća Aerodromi Crne Gore slotove za slijetanje na tivatski aerodrom, kako bi na ljeto uvela sezonsku avio-liniju na relaciji Istanbul-Tivat.
Pegasus Airlines planira da na ovoj relaciji saobraća dva puta nedjeljno. Ukoliko dobije zeleno svjetlo ACG koji je prosto zatrpan zahtjevima stranih aviokompanija za otvaranje redovnih sezonskih linija ili čarter saobraćaja sa već ionako vrlo opterećenim tivatskim aerodromom, Pegasus Airlines će biti već peti loukoster koji će saobraćati sa Tivtom, nakon britanskog EasyJet-a, njemačkog Eurowingsa, francuske Transavie i ruske kompanije Pobeda Airlines.
Inače, iz Istanbula za Crnu Goru već godinama redovno leti turska nacionalna aviokompanija Turkish Airlines koja je najavila da će ovog ljeta dodatno intenzivirati sedmični broj rotacija na svojoj liniji za Podgoricu.
Više od 20.000 ljudi okupilo se u nedjelju za tradicionalni “let anđela” koji označava službeni početka venecijanskog karnevala.
Posjetioci su promatrali kako 19-godišnja Elisa Costantini klizi niz žicu s 99-metarskog tornja Svetog Marka na trg. Radi se o programu koji se izvodi od 16. stoljeća.
Pratila ga je snimka “Ave Marije” Franza Schuberta, u izvedbi Luciana Pavarottija i nedavno preminule pjevačice Cranberriesa Dolores O’Riordan.
Costantini je bila odjevena u crno-bijelu-crvenu haljinu. Bijelo-plavo-crvena krila simbolizirala su mir, kazala je za Venezia Today.
Svjetski poznati venecijanski karneval održava se od kraja januara do 14. februara pod motom “Cirkus”. Svake godine stotine tisuća ljudi posjeti ga.
Uključuje balove pod maskama, koncerte, paradu gondola i druge događaje širom grada.
Dr Snežana Matijević predsjednica opštine Tivat – foto Boka News
Gradonačelnica Tivta Snežana Matijević (DPS) dobila je 30. decembra od Opštine kojom predsjedava “kredit za poboljšanje uslova stanovanja” u iznosu od 33.673 eura, od kojih će morati da vrati samo petinu.
To pokazuju dokumenta koje je shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama “Vijestima” danas dostavio predsjednik Komisije za rješavanje stambenih pitanja Dejan Sekulić (DPS).
Osim gradonačelnice, jedini kandidat koji se prijavi na oglas raspisan 22. decembra je i potpredsjednik Opštine, lider tivatskog DPS-a dr Siniša Kusovac koji je dobio kredit od 52.000 eura za kupovinu stana, od čega će vratiti samo 14.560 eura.
Siniša Kusovac
Njenu aplikaciju, Komisija, na čijem je čelu Sekulić, prihvatila je u subotu 30. decembra i istog dana sa Matijevićevom potpisala ugovor o kreditu. Iako njena četvoročlana porodica ima dva stana – jedan od 112 kvadrata u Tivtu i drugi od 26 kvadrata u Dobroti – gradonačelnica je aplicirala za sredstva iz gradske kase po osnovu “poboljšanja uslova stanovanja“ – kompletne rekonstrukcije i obnove njene stare porodične kuće od 51 kvadrat iz 1917. godine u naselju Mažina.
Gradonačelnica je, kako se navodi u propratnoj dokumentaciji, kuću stekla “održajem ili poklonom”.
Matijevićeva je jedini vlasnik te zgrade, nestambenog prostora povšine 7 kvadrata i dvorišta od 157 kvadrata na toj lokaciji. Ova imovina inače, do sada nije bila prijavljivanja u imovinskim kartonima Matijevićeve dostupnim na sajtu Agencije za srečavanje korupcije.
Na sve te nekretnine u listu tereta, upisano je i “doživotno prodouživanje” na ime gradonačelnicine majke Lucije Petković. Ovaj teret je inače, u katastarsku evidenciju unesen 29. decembra, na dan kada je Matijevićeva svu kompletiranu dokumentaciju sa aplikacijom za kredit, predala opštinskoj Komisiji.
Gradonačelnica je uz zahtjev za kredit, Komisiji priložila predračun vrijednosti radova na kući što ju je dobila na poklon, a koji je uradila tivatska firma “Portal gradnja”. Shodno važećim lokalnim propisima, Komisija joj je dala maksimalni iznos kredita koji se može dobiti za “poboljšanje uslova stanovanja” kroz adaptaciju objekta u visini od 50 posto predračunske vrijednosti radova, pa je Matijevićeva dobila 33.673 eura novca građana Tivta.
Komisja je donijela odluku da se gradonačelnici kreditna obaveza “umanji za 80 odsto po osnovu radnog staža i uplate doprinosa za stambenu izgradnju“, pa će ona u gradsku kasu od dobijenih 33.673 eura vratiti samo 6.735 eura.
To je urađeno uprkos činjenici da je sama gradonačelnica u svojoj aplikaciji navela da doprinos za stambenu izgardnju izdvaja tek počev od 17. maja 2016. kada je zasnovala radni odnos u lokalnoj samoupravi.
Novac će vratiti u roku od 10 godina, kamata dva odsto
Rok za vraćanje samo petine ukupnog iznosa novca kojeg je Matijevićeva dobila je 10 godina, kamatna stopa 2 odsto na godišnjem nivou, pa se gradonačelnici svakog 5. u mjesecu od plate odbija rata u iznosu od 67,30 eura.
Prema njenom posljednjem imovinskom kartonu, plata Snežane Matijević kao predsjednice Opštine Tivat iznosi 1.519 eura, a ona je prijavila i dodatno mjesečno primanje od 432,5 eura koje dobija kao profesor na Medicinskom fakultetu u Podgorici.
Zbog uginule ženke kita djelatnici lošinjskog Instituta Plavi svijet organizirali su nesvakidašnju akciju kako bi sačuvali njezin golemi kostur.
Ženku kita dugu gotovo 12 metara i tešku šest tona kod Lošinja je pronašao i s dna mora izvukao tamošnji koćar. Tijelo životinje koja je, pretpostavlja se, uginula od iscrpljenosti, potopili su na zaštićenoj lokaciji, gdje će se kostur očistiti prirodnim procesom biološke razgradnje tkiva.
Odmah nakon dojave, ekipa Plavog svijeta stigla je do otočića Male Orjule i izmjerila kita, strogo zaštićenu vrstu koje u Sredozemnom moru ima samo nekoliko tisuća jedinki, dok se u Jadranu pojavljuje tek povremeno. Vjeruje se da je mlada ženka prije mjesec dana živa viđena u Rovanjskoj u Podvelebitskom kanalu. Samo koju sedmicu poslije na njezinu beživotnom tijelu pronađeni su parazitski rakovi, što upućuje na oslabljen imunitet.
S obzirom na veličinu i lokaciju na kojoj je kit pronađen, izvlačenje na obalu i prijevoz do prikladnog mjesta gdje bi se u skladu sa sanitarnim i veterinarskim pravilima obavila obdukcija i čišćenje kostura, nisu bili mogući. Stoga su uz pomoć brojnih ronilaca uginulu ženku omotali čvrstom mrežom i užadi kako bi se sačuvale sve kosti, te je ponovno potopili na dubinu od 20 metara.
U idućih godinu dana redovito će obilaziti lokalitet, kontrolirati stanje i proces razgradnje, a zatim izložiti kostur. Primjerice, takav izložak glavna je atrakcija u Prirodoslovnom muzeju u Ljubljani.
U Crnoj Gori u decembru 2017. godine, u kolektivnom smještaju (hoteli, odmarališta, pansioni, moteli, turistička naselja, hosteli i dr.), ostvareno je 32,7 odsto više dolazaka turista u odnosu na decembar 2016. godine, saopšteno je iz Monstata.
Broj ostvarenih noćenja viši je za 33,2 odsto nego u istom mjesecu prošle godine. Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, 71,8 odsto ostvarili su strani, a 28,2 odsto noćenja ostvarili su domaći turisti.
U 2017. godini, u kolektivnom smještaju u Crnoj Gori, ostvareno je 18,1 odsto više dolazaka i 10,5 odsto više noćenja turista u odnosu na 2016. godinu.
U strukturi noćenja stranih turista, u decembru 2017. godine, najviše noćenja ostvarili su turisti iz Albanije (18,4 odsto), Srbije (15,8 odsto), Izraela (9,0 odsto), Hrvatske (6,0 odsto), Turske (5,9 odsto), Bosne i Hercegovine (5,5 odsto), Rusije (4,9 odsto), Italije (4,4 odsto). Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 30,1 odsto noćenja.
U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u decembru 2017. godine najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima (54,8 odsto), glavnom gradu (23,0 odsto), planinskim mjestima (13,3 odsto) i ostalim turističkim mjestima (8,9 odsto).
Svake godine u mondenom se Cannesu u vrijeme održavanja najglamuroznijeg filmskog festivala na svijetu prostire crveni tepih za doček najpoznatijih celebritija, a ove su godine gradski oci za njih odlučili proširiti poznatu plažu duž šetališta Croisette.
Za proširenje slavne plaže gradska će uprava upotrijebiti 80.000 prostornih metara finog pijeska, što je količina koja može ispuniti 32 olimpijska bezana.
Na taj će se način proširiti 1,4 kilometara duga plaža duž šetališta Croisette.
Od Brigitte Bardot 1950. do Nicole Kidman i Leonarda DiCaprija, fini pijesak duž Croisettea, luksuzni hoteli i restorani namijenjeni poznavateljima fine kuhinje daju posebnu draž gradu, privlačeći najveća imena filmske industrije tijekom filmskog festivala koji se tradicionalno održava u proljeće.
“Dosad je plaža bila široka oko 20 metara, a sad ćemo dobiti dodatnih 10 do 12 metara”, kaže Bruno Richard, menadžer privatne plaže Long Beach na kojoj dnevna karta za ulazak stoji 25 eura.
Više od polovine pijeska stiže brodicama iz obližnjeg kamenoloma u regiji Var. Pomiješan s morskom vodom pijesak se uz pomoć velike crpke istovaruje na plažu, a buldožerima se teren poravnava.
Šira plaža znači više posjetitelja, a više posjetitelja znači veću dobit, objasnio je Richard.
No stanovnici Cannesa podijeljenih su mišljenja.
Neki pozdravljaju proširenje javnih plaža, a ostali se žale na “bacanje” novca poreznih obveznika, pitajući se u koliko će more do iduće sezone odnijeti pijeska s plaže, odnosno kolika je isplativost projekta za sam grad.
Tradicionalni karneval na Prčanju biće održan u subotu 10. februara sa početkom u 15 sati.
Karnevalska povorka, praćena mažoretkama i gradskom muzikom Kotor krenuće od Osnovne škole „Ivo Visin”, a ovogodišnjem „krivcu” za sve nedaće sudiće se na mulu prčanjskom, gdje će biti i spaljen.
Nakon toga, u Domu slobode biće održan i dječji maskenbal.
„Pašticada”-svečanost koja nešto više od 50 godina okuplja prčanjske domaćine, sa gostima i prijateljima mjesta i ove zabave biće održana u subotu 17. februara sa početkom u 19 sati.
„I ovoga puta pripremljen je bogat muzičko-zabavni i humoristički program”, saopštio je organizator NVO „Bope” Prčanj i tamošnja Mjesna zajednica.
Lastovski karnevao
Lastovski karneval
NVO “Harlekin” obavještava zainteresiranu javnost da će se Lastovski karnevao ove godine, u skladu s tradicionalnim kalendarom, održati u subotu 10. februara.
Toga dana, karnevalska povorka će u 14 sati krenuti iz VII kvarta u Donjoj Lastvi i u pratnji dvije bleh muzike, mažoretki i trobonjera, će se kretati Jadranskom magistralom do ulice Ruljina. Na tom mjestu će krenuti prema Lastovskoj rivi, nakon čega će se uputiti u pravcu crkve Svetog Roka.
Suđenje Krnevalu će biti pred crkvom, a spaljivanje krivca će se održati na mulu u Donjoj Lastvi, nakon čega se nastavlja zabava u hotelu Kamelija.
„Za tu priliku, najavljujemo posebna iznenađenja i dodjele bogatih nagrada najboljim grupnim i pojedinačnim maskama. Potvrđujemo saznanje da ove godine možemo računati s veoma velikim interesovanjem maskiranih grupa i pojedinaca, pa zbog toga molimo sve zainteresovane da izvrše registraciju masku na punktu u VII kvartu, koji će biti otvoren od 13 sati.
Računajući na povoljne vremenske prognoze i sreću koju tradicionalno imamo na dan održavanja karnevala, pozivamo vas da provedete prijatno i zabavno poslijepodne sa nama u Donjoj Lastvi“ – poručuju iz NVO “Harlekin”.
Proteklog vikenda, u organizaciji planinarskog kluba „Subra“, a u okviru zajedničkog kalendara „Orjen, planina kraj mora“, čiji je koordinator Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, realizovan je još jedan noćni uspon, „Noć punog mjeseca“.
U subotu u 4 sata u noći, Iz planinarskog doma „Za Vratlom“ (1160 m) na uspon je krenula grupa od 54 planinara, sastavljena od članova osamnaest klubova iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, te Hrvatske, čime se još jednom potvrdio regionalni status ovog tradicionalnog događaja. Od toga, na petnaestom noćnom usponu, iz Bosne i Hercegovine učestvovalo je pet društava:
„Vučji zub“ Trebinje, „Trebević“ Istočno Sarajevo, GSS Zenica, „Bjelasica“ Sarajevo i Udruženje planinara „Vedro“ iz Zenice. Iz Hrvatske su bili učesnici iz četiri društva: Stanica planinskih vodiča Split, „Grabovica“ Ploče, „Snijeznica“ Dubrovnik i sportski penjački klub „Zona“ Split. Iz Crne Gore je učestvovalo devet klubova: „Javorak“ Nikšić, Visokogorci i Komovi iz Podgorice, Balkan Montenegro, „Oblun“ Podgorica, „Vjeverica“ i „Pestingrad“ iz Kotora, „Kom“ Andrijevica, i PK „Subra“ Herceg Novi, domaćin događaja.
Cilj je bio 1679 m visoka Subra, jedan od najposjećenijih, ali i zahtjevnijih vrhova Orjena, poznata po svojoj surovoj kraškoj ljepoti. Kolona se do vrha i nazad kretala organizovano, predvođena članovima Alpinističko-speleološkog odsjeka „Subre“, koji su još jednom pokazali da su dorasli zadatku. Grupa je bez problema prošla Subrine platoe, jedinstveni kraški pejzaž pun pukotina i jama, kao i sam pristupni greben. Subra uronjena u oblake i slab snijeg koji je padao tokom uspona, nisu dozvolili uobičajeno uživanje u izlasku sunca, ali nisu izostali tradicionalni predah i posluženje toplim čajem u sniježnom bivaku, izgrađenim na samom vrhu specijalno za noćni uspon.
Višednevna kiša koja je prethodila usponu, kao ni manjak snijega, nisu pokvarili veoma pozitivnu atmosferu i lijepe utiske kako gostiju, tako i domaćina. Petnaesta „Noć punog mjeseca“ je završena povratkom u planinarski dom „Za Vratlom“, gdje je Agencija za razvoj i zaštitu Orjena obezbijedila zajednički obrok za sve učesnike ove jedinstvene manifestacije, koja još od svog osnivanja 2003. godine, afirmiše jedan specifičan način zimske valorizacije Orjena.
Mladi vaterpolisti Jadrana Carine proteklog vikenda boravili su na pripremama u Splitu kod imenjaka Jadran Split. Riječ je o generaciji igrača rođenjih 2005 godine i mlađi, a pripreme su organizovane po principu razmjene po kućama. Jadranaši su u Splitu obavili pet treninga, to jeste pet sparing utakmica sa vršnjacima iz Splitskog Jadrana te jednu sa ekipom POŠK-a.
Ekipa Jadrana Carine brojala je 20 igrača i to: Đukići Rade, Miljanović Dejan, Voučko Andrej, Vico Stefan, Radanović Radivoj, Radović Stefan, Milojević Petar, Simović Krsto, Gajić Marko, Vuković Dušan, Stupar Danilo, Bukejlović Dimitrije, Pakaški Dragan, Kontić Šćepan, Šekularac Andrija, Huter Sava, Popadić Danilo, Vučurović Slobodan, Matijašević Tadija i Hadžić Meldin predvođeni trenerom Filipom Andrićem.
Jadran Split je jedan od najstarijih vaterpolo klubova u Hrvatskoj, sličnih je godina našeg Jadrana to jeste osnovan je 1920 godine i nosioc je vaterpola u Splitu. U vrijeme bivše Jugoslavije dva Jadrana su imala izuzetnu saradnju.
Ovakve pripreme organizovane po principu razmjene po kućama pored sportskog karaktera imaju i širu svrhu upoznavanja i stvaranja novih prijateljstava mladih vaterpolista iz dva kluba i dva grada. Splićani su bili odlični domaćini te se njihova uzvratna posjeta očekuje kroz mjesec dana.
Povodom 4. februara Međunarodnog dana borbe protiv raka, Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) je u saradnji sa humanistom Žarkom Vučinićem – popularni „Kuvar Žarko”
organizovalo obrok za oboljele od raka. Ovim simboličnim gestom željeli smo oboljelim od najteže bolesti dati podršku i solidarnost,ali i široj javnosti ukazati na značaj podrške oboljelim i njihovim familijama.
Inače ovogodišnji Međunarodni dan borbe protiv raka obilježava se kao inicijativa za ujedinjavanjem cijelog svijeta u cilju borbe protiv globalne epidemije raka i usmjeren je na četiri osnovne tačke: promocija zdravog načina života, omogućavanje ranog otkrivanja bolesti, postizanje dostupnog liječenja za sve i poboljšanje kvaliteta života oboljelim. U skladu sa ovim smjernicama slogan Međunarodnog dana borbe protiv raka za period od tri godine, 2016. – 2018. godine glasi: „Mi možemo pobijediti rak. Ja mogu pobijediti rak”.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pokrenula je kampanju zajedno sa Međunarodnom unijom za borbu protiv raka sa ciljem da se preduzmu efikasnije mjere u borbi protiv raka, podizanjem svijesti o malignim oboljenjima, promocijama mogućih načina prevencije, dijagnosticiranja i liječenja, kao i povećanjem kvaliteta života oboljelih. Simbolično obilježavanje ovog dana podržava prije svega pozitivan i aktivan pristup u borbi protiv raka. SZO je saopštila povodom 4. februara kako naučni dokazi pokazuju da se trećina smrti od svih vrsta raka može spriječiti, dok se jedna trećina može izliječiti kroz ranu dijagnozu i adekvatno liječenje.
Podsjećanja radi, rak je generički izraz za široku skupinu bolesti koje mogu zahvatiti praktično svaki dio tijela. Glavna osobina raka je stvaranje abnormalnih ćelija koje se ubrzano dijele i prerastaju svoje uobičajeno okruženje te se mogu proširiti na susjedne ali i udaljene organe remeteći njihove funkcije.Ovaj proces naziva se metastaziranje i metastaze obično budu uzrok smrti u terminalnoj fazi oboljelih. Same maligne ćelije nastaju nizom transformacija i prelazaka iz normalnih preko pre – malignih do malignih ćelija, taj proces je dugotrajan, višegodišnji ili decenijski, i predstavlja dragocjen period kada se ranim dijagnostikovanjem i adekvatnim liječenjem rak može u visokom procentu izliječiti.
U Crnoj Gori, više od 1.500 osoba svake godine oboli od raka, dok oko 1.000 osoba umre zbog raka. Najčešći kod muškaraca su rak pluća, rak prostate i rak debelog crijeva, dok su kod žena najčešći rak dojke, zatim rak debelog crijeva i rak pluća na trećem mjestu.
U svijetu preko 15 miliona ljudi godišnje oboli, a blizu 9 miliona ljudi umre od raka. Do 2030. godine očekuje se da će taj broj porasti na preko 26 miliona oboljelih i 17 miliona smrtnih ishoda ukoliko se nastavi nepromijenjenim trendom.
Najčešći uzroci smrti iz ove skupine bolesti u svijetu su karcinomi pluća, želuca, jetre, debelog crijeva i dojke. Oko 30% svih smrti zbog malignih bolesti nastaje zbog 5 glavnih rizika: konzumiranja duvanskih proizvoda, prekomjerne tjelesne težine, nedovoljnog unosa voća i povrća, nedostatka fizičke aktivnosti i prekomjerne upotrebe alkohola.
Sama zavisnost o duvanu odgovorna je za jednu petinu svih smrti zbog malignih bolesti, kao i preko 90% svih smrti zbog karcinoma pluća. Oko 20% malignih oboljenja uzrokovano je virusnim infekcijama (virusi hepatitisa B i C, humani papiloma virus). Najveća smrtnost (oko 70%) od malignih oboljenja bilježi se u ekonomski nerazvijenim društvima.
Postoje strategije zasnovane na dokazima koje mogu smanjiti i kontrolisati breme malignih bolesti. One uključuju preventivno djelovanje na gore navedene rizične uzročnike, zatim vakcinisanje protiv virusnih uzročnika nekih vrsta raka, kontrolu izloženosti štetnim uticajima povezanih s radnim mjestom i kontrolu izloženostištetnom UV zračenju. Takođe, programi ranog otkrivanja (za rak dojke, rak debelog crijeva i rak grlića materice) uz podizanje svjesti populacije o ranim znacima nekih malignih bolesti mogu značajno doprinijeti smanjenju smrtnosti od malignih bolesti. Pravovremeno otkrivanje bolesti, uz dostupne i dokazane metode liječenja te osiguranu palijativnu pomoć za bolesnike kojima je potrebna su neophodni djelovi zdravstvenog sistema u kontroli problema malignih bolesti. Rak je epidemija modernog doba i pogađa sve generacije. Zato treba učiniti sve što možemo kroz preventivne preglede, brigu o sebi i kroz zdrav način života da ove bolesti bude što manje, pridržavanjem jednostavnih savjeta:prestanite da pušite, hranite se pravilno, raznovrsno,budite fizički aktivni, vodite računa o tjelesnoj težini, izbjegavajte pretjerano izlaganje suncu, sa kancerogenim materijama rukujte prema uputstvu, smanjite profesionalnu izloženost kancerogenim materijama korištenjem zaštitne opreme, izbjegavajte izlaganje stresu koliko možete i redovno kontrolišite zdravlje kod svog izabranog doktora. Na kraju obavezno upamtite, prevencija i rano otkrivanje su najuspešnije oružje u borbi protiv raka!
