Kotorske karnevalske fešte – abrumi u Tivtu i Budvi

0
Kotorski karneval 2015.
Kotorski karneval 2015.

Kotorske zimske karnevalske fešte otvorene su minulog vikenda i trajaće do nedelje 11. februara. Za danas utorak 6. februara i za četvrtak 8. februara, planirana su dva abruma – u Tivtu i u Budvi.

Abrum u Tivtu je danas od 17 sati uz uz Kapa, Gradsku muziku, mažoretke i maske.
U Budvi abrum će biti u četvrtak 8. februara, takođe u 17 sati.

Nakon povratka u Kotor, Kapo, Gradska muzika, mažoretke i maske napraviće đir ulicama Starog grada i najaviti dječiji i veliki maskenbal i pozvati sve na karneval, koji će se održati u nedelju 11. februara od 15 sati.

Organizator je JU Kulturni centar „Nikola Đurković”, suorganizator Turistička organizacija Kotor, a pokrovitelj Opština Kotor.

Podsjećamo na program Kotorskih zimskih karnevalskih svečanosti.

Kotorski karneval 2017.

Dječiji maskenbal, u okviru kotorskih  zimskih  karnevalskih fešti održaće se u petak 09. februrara 2018.g. od 15  sati  u Poslovnom centru „Vukšić“.

Veliki maskenbal je na istom mjestu dan kasnije, u subotu 10. februara 2018.g. od 21 sat. Goste će zabavljati The grupa i Tri kvarta.

Prodaja ulaznica po cijeni 15,00  za veliki maskenbal je na kamenom  kiosku svakog dana od 8 do 13 sati.

Tradicionalni zimski kotorski karneval održaće se u nedjelju 11. februara od 15 sati. Karnevalska povorka kretaće se glavnom gradskom saobraćajnicom, od zgrade bivšeg hotela „Fjord” do Kamelije, preko Tabačine, i na sjeverna gradska vrata će ući u Stari grad.

Saobraćaj će biti zatvoren trasom kojom će se kretati karnevalska povorka, u periodu od 15 do 17.30 sati. Suđenje karnevala biće na Trgu od oružja, a spaljivanje na Maceu. Mole se građani da uklone svoja vozila, na potezu od cvjećare prema restoranu „Galion” (u dužini od 100m) kako bi se izbjegla mogućnost njihovog oštećenja, i na Tabačini, od Šoping centra „Kamelija” do zgrade Elektrodistribucije, najkasnije do subote 10.februara do 19 sati.

Nakon spaljivanja krivca za sve nevolje Kotorana u prošloj godini, fešta će se nastaviti na glavnom gradskom trgu, uz Tri kvarta, Who see i italijanski bend Terraros.

Organizator je JU Kulturni centar „Nikola Đurković”, suorganizator je Turistička organizacija Kotor, partner NVO „Fešta”, a pokrovitelj Opština Kotor.

Počeli Dani Beograda u okviru 49. Praznika mimoze

0
Dani-Beograda

Ovacijama je sinoć publika u punoj dvorani Park ispratila sa scene poznatu i neuništivu beogradsku glumicu Radu Đuričin i Borisa Pingovića i Vladimira Rackovića koji su je na gitarama pratili u fenomenalnoj izvedbi kabarea “Halo Beograd” po tekstu Moma Kapora. Ne samo na kraju izuzetnog nastupa, već tokom cijelog nastupa publika je sa oduševljenjem pratila virtuoznost beogradskih umjetnika i učestvovala u svakom dijelu predstave stvarajući pravu atmsferu koju podrazumjeva kabare.

,,Imala sam tremu na početku predstave, jer znam da je hercegnovska publika vrlo zahtjevna i prepoznaje kvalitet. Međutim, trema je brzo prošla, jer je upravo publika potvrdila ono što sam znala – učestvuje u predstavi, razumije je i prati i zaista sam presrećna kako smo primljeni večeras i izuzetno radosna što smo uspjeli da napravimo takvu konekciju i reakciju pubilke. Tako je bilo svaki put kada sam sa bilo kojim komadom gostovala u ovaj predivni grad, uvijek sam nailazila na sjajnu publiku i zaista sam srećna i mnogo volim ovaj grad. Stvarno nije ni čudo što mimoza cvjeta baš ovdje, jer je ona simbol nečega lijepog i sunčanog u sred zime nečega što me asocira na Herceg Novi”, kazala je Đuričin neposredno poslije predstave kojom su zvanično i otpočeli Dani Beograda u okviru 49. Praznika mimoze.

Kabare “Halo Beograd”, čija je matična kuća beogradski teatar Madlenianum, je bazirana na vrcavim crticama o Beogradu i Beograđanima koje je Kapor godinama objavljivao u Politici, a zatim sabrao u tri knjige – 011, Istok-zapad i Halo Beograd. Hroničar Beograda bio je prijatelj Rade Đuričin od studentskih dana, a beogradska glumica je Kaporove tekstove za scensko izvođenje adaptirala i ranije – bile su to popularne predstave  “011” i “Kraj vikenda” u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, u kojima je igrala sa Mišom Janketićem.

Program Dani Beograda biće nastavljen 6. i 7. februara u Gradskoj kafani pod sloganom gastro veče u duhu Skadarlije. U programu će učestvovati UC “Talija”, starogradski orkestar, a za anegdote iz boemeskog života zaduženi su Ljiljana Jakšić i Milan Milosavljević. Pored toga, u gastro dijelu manifestacije biće predstavljeni specijaliteti srpske kuhinje.

Sezonska avio-linija na relaciji Istanbul-Tivat

0
Jedan od aviona Pegasus Airlinesa

Turska niskobudžeta avokompanija Pegasus Airlines zatražila je od menadžmenta preduzeća Aerodromi Crne Gore slotove za slijetanje na tivatski aerodrom, kako bi na ljeto uvela sezonsku avio-liniju na relaciji Istanbul-Tivat.

Pegasus Airlines planira da na ovoj relaciji saobraća dva puta nedjeljno. Ukoliko dobije zeleno svjetlo ACG koji je prosto zatrpan zahtjevima stranih aviokompanija za otvaranje redovnih sezonskih linija ili čarter saobraćaja sa već ionako vrlo opterećenim tivatskim aerodromom, Pegasus Airlines će biti već peti loukoster koji će saobraćati sa Tivtom, nakon britanskog EasyJet-a, njemačkog Eurowingsa, francuske Transavie i ruske kompanije Pobeda Airlines.

Inače, iz Istanbula za Crnu Goru već godinama redovno leti turska nacionalna aviokompanija Turkish Airlines koja je najavila da će ovog ljeta dodatno intenzivirati sedmični broj rotacija na svojoj liniji za Podgoricu.

Više od 20.000 ljudi okupilo se u nedjelju za tradicionalni “let anđela”…

0
Venecija karneval

Više od 20.000 ljudi okupilo se u nedjelju za tradicionalni “let anđela” koji označava službeni početka venecijanskog karnevala.

Posjetioci su promatrali kako 19-godišnja Elisa Costantini klizi niz žicu s 99-metarskog tornja Svetog Marka na trg. Radi se o programu koji se izvodi od 16. stoljeća.

Pratila ga je snimka “Ave Marije” Franza Schuberta, u izvedbi Luciana Pavarottija i nedavno preminule pjevačice Cranberriesa Dolores O’Riordan.

Costantini je bila odjevena u crno-bijelu-crvenu haljinu. Bijelo-plavo-crvena krila simbolizirala su mir, kazala je za Venezia Today.

Svjetski poznati venecijanski karneval održava se od kraja januara do 14. februara pod motom “Cirkus”. Svake godine stotine tisuća ljudi posjeti ga.

Uključuje balove pod maskama, koncerte, paradu gondola i druge događaje širom grada.

Tivat riješava stambeno pitanje gradonačelnice Matijević i potpredsjednika Kusovca

4
Dr Snežana Matijević predsjednica opštine Tivat - foto Boka News
Dr Snežana Matijević predsjednica opštine Tivat – foto Boka News

Gradonačelnica Tivta Snežana Matijević (DPS) dobila je 30. decembra od Opštine kojom predsjedava “kredit za poboljšanje uslova stanovanja” u iznosu od 33.673 eura, od kojih će morati da vrati samo petinu.

To pokazuju dokumenta koje je shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama “Vijestima” danas dostavio predsjednik Komisije za rješavanje stambenih pitanja Dejan Sekulić (DPS).

Osim gradonačelnice, jedini kandidat koji se prijavi na oglas raspisan 22. decembra je i potpredsjednik Opštine, lider tivatskog DPS-a dr Siniša Kusovac koji je dobio kredit od 52.000 eura za kupovinu stana, od čega će vratiti samo 14.560 eura.

Siniša Kusovac

Njenu aplikaciju, Komisija, na čijem je čelu Sekulić, prihvatila je u subotu 30. decembra i istog dana sa Matijevićevom potpisala ugovor o kreditu. Iako njena četvoročlana porodica ima dva stana – jedan od 112 kvadrata u Tivtu i drugi od 26 kvadrata u Dobroti – gradonačelnica je aplicirala za sredstva iz gradske kase po osnovu “poboljšanja uslova stanovanja“ – kompletne rekonstrukcije i obnove njene stare porodične kuće od 51 kvadrat iz 1917. godine u naselju Mažina.

Gradonačelnica je, kako se navodi u propratnoj dokumentaciji, kuću stekla “održajem ili poklonom”.

Matijevićeva je jedini vlasnik te zgrade, nestambenog prostora povšine 7 kvadrata i dvorišta od 157 kvadrata na toj lokaciji. Ova imovina inače, do sada nije bila prijavljivanja u imovinskim kartonima Matijevićeve dostupnim na sajtu Agencije za srečavanje korupcije.

Na sve te nekretnine u listu tereta, upisano je i “doživotno prodouživanje” na ime gradonačelnicine majke Lucije Petković. Ovaj teret je inače, u katastarsku evidenciju unesen 29. decembra, na dan kada je Matijevićeva svu kompletiranu dokumentaciju sa aplikacijom za kredit, predala opštinskoj Komisiji.

Gradonačelnica je uz zahtjev za kredit, Komisiji priložila predračun vrijednosti radova na kući što ju je dobila na poklon, a koji je uradila tivatska firma “Portal gradnja”. Shodno važećim lokalnim propisima, Komisija joj je dala maksimalni iznos kredita koji se može dobiti za “poboljšanje uslova stanovanja” kroz adaptaciju objekta u visini od 50 posto predračunske vrijednosti radova, pa je Matijevićeva dobila 33.673 eura novca građana Tivta.

Komisja je donijela odluku da se gradonačelnici kreditna obaveza “umanji za 80 odsto po osnovu radnog staža i uplate doprinosa za stambenu izgradnju“, pa će ona u gradsku kasu od dobijenih 33.673 eura vratiti samo 6.735 eura.

To je urađeno uprkos činjenici da je sama gradonačelnica u svojoj aplikaciji navela da doprinos za stambenu izgardnju izdvaja tek počev od 17. maja 2016. kada je zasnovala radni odnos u lokalnoj samoupravi.

Novac će vratiti u roku od 10 godina, kamata dva odsto 

Rok za vraćanje samo petine ukupnog iznosa novca kojeg je Matijevićeva dobila je 10 godina, kamatna stopa 2 odsto na godišnjem nivou, pa se gradonačelnici svakog 5. u mjesecu od plate odbija rata u iznosu od 67,30 eura.

Prema njenom posljednjem imovinskom kartonu, plata Snežane Matijević kao predsjednice Opštine Tivat iznosi 1.519 eura, a ona je prijavila i dodatno mjesečno primanje od 432,5 eura koje dobija kao profesor na Medicinskom fakultetu u Podgorici.

/S.L./

Kostur ženke kita pronađen kod Lošinja bit će sačuvan

0
Uginuli kit

Zbog uginule ženke kita djelatnici lošinjskog Instituta Plavi svijet organizirali su nesvakidašnju akciju kako bi sačuvali njezin golemi kostur.

Ženku kita dugu gotovo 12 metara i tešku šest tona kod Lošinja je pronašao i s dna mora izvukao tamošnji koćar. Tijelo životinje koja je, pretpostavlja se, uginula od iscrpljenosti, potopili su na zaštićenoj lokaciji, gdje će se kostur očistiti prirodnim procesom biološke razgradnje tkiva.

Odmah nakon dojave, ekipa Plavog svijeta stigla je do otočića Male Orjule i izmjerila kita, strogo zaštićenu vrstu koje u Sredozemnom moru ima samo nekoliko tisuća jedinki, dok se u Jadranu pojavljuje tek povremeno. Vjeruje se da je mlada ženka prije mjesec dana živa viđena u Rovanjskoj u Podvelebitskom kanalu. Samo koju sedmicu poslije na njezinu beživotnom tijelu pronađeni su parazitski rakovi, što upućuje na oslabljen imunitet.

S obzirom na veličinu i lokaciju na kojoj je kit pronađen, izvlačenje na obalu i prijevoz do prikladnog mjesta gdje bi se u skladu sa sanitarnim i veterinarskim pravilima obavila obdukcija i čišćenje kostura, nisu bili mogući. Stoga su uz pomoć brojnih ronilaca uginulu ženku omotali čvrstom mrežom i užadi kako bi se sačuvale sve kosti, te je ponovno potopili na dubinu od 20 metara.

U idućih godinu dana redovito će obilaziti lokalitet, kontrolirati stanje i proces razgradnje, a zatim izložiti kostur. Primjerice, takav izložak glavna je atrakcija u Prirodoslovnom muzeju u Ljubljani.

U decembru 32,7% više turista u Crnoj Gori

1
Zimski turizam
U Crnoj Gori u decembru 2017. godine, u kolektivnom smještaju (hoteli, odmarališta, pansioni, moteli, turistička naselja, hosteli i dr.), ostvareno je 32,7 odsto više dolazaka turista u odnosu na decembar 2016. godine, saopšteno je iz Monstata.

Broj ostvarenih noćenja viši je za 33,2 odsto nego u istom mjesecu prošle godine. Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, 71,8 odsto ostvarili su strani, a 28,2 odsto noćenja ostvarili su domaći turisti.

U 2017. godini, u kolektivnom smještaju u Crnoj Gori, ostvareno je 18,1 odsto više dolazaka i 10,5 odsto više noćenja turista u odnosu na 2016. godinu.

U strukturi noćenja stranih turista, u decembru 2017. godine, najviše noćenja ostvarili su turisti iz Albanije (18,4 odsto), Srbije (15,8 odsto), Izraela (9,0 odsto), Hrvatske (6,0 odsto), Turske (5,9 odsto), Bosne i Hercegovine (5,5 odsto), Rusije (4,9 odsto), Italije (4,4 odsto). Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 30,1 odsto noćenja.

U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u decembru 2017. godine najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima (54,8 odsto), glavnom gradu (23,0 odsto), planinskim mjestima (13,3 odsto) i ostalim turističkim mjestima (8,9 odsto).

Proširuje se slavna plaža duž Croisettea, pijeska stiže brodicama iz obližnjeg kamenoloma

0
Cannes Foto EPA/SEBASTIEN NOGIER,REUTERS

Svake godine u mondenom se Cannesu u vrijeme održavanja najglamuroznijeg filmskog festivala na svijetu prostire crveni tepih za doček najpoznatijih celebritija, a ove su godine gradski oci za njih odlučili proširiti poznatu plažu duž šetališta Croisette.

Za proširenje slavne plaže gradska će uprava upotrijebiti 80.000 prostornih metara finog pijeska, što je količina koja može ispuniti 32 olimpijska bezana.

Na taj će se način proširiti 1,4 kilometara duga plaža duž šetališta Croisette.

Od Brigitte Bardot 1950. do Nicole Kidman i Leonarda DiCaprija, fini pijesak duž Croisettea, luksuzni hoteli i restorani namijenjeni poznavateljima fine kuhinje daju posebnu draž gradu, privlačeći najveća imena filmske industrije tijekom filmskog festivala koji se tradicionalno održava u proljeće.

“Dosad je plaža bila široka oko 20 metara, a sad ćemo dobiti dodatnih 10 do 12 metara”, kaže Bruno Richard, menadžer privatne plaže Long Beach na kojoj dnevna karta za ulazak stoji 25 eura.

Više od polovine pijeska stiže brodicama iz obližnjeg kamenoloma u regiji Var. Pomiješan s morskom vodom pijesak se uz pomoć velike crpke istovaruje na plažu, a buldožerima se teren poravnava.

Šira plaža znači više posjetitelja, a više posjetitelja znači veću dobit, objasnio je Richard.

No stanovnici Cannesa podijeljenih su mišljenja.

Neki pozdravljaju proširenje javnih plaža, a ostali se žale na “bacanje” novca poreznih obveznika, pitajući se u koliko će more do iduće sezone odnijeti pijeska s plaže, odnosno kolika je isplativost projekta za sam grad.

Spaljivanje karnevala na Prčanju i Donjoj Lastvi u subotu 10. februara

0
Prčanjski karneval

Tradicionalni karneval na Prčanju biće održan u subotu 10. februara sa početkom u 15 sati.

Karnevalska povorka, praćena mažoretkama i gradskom muzikom Kotor krenuće od Osnovne škole „Ivo Visin”, a ovogodišnjem „krivcu” za sve nedaće sudiće se na mulu prčanjskom, gdje će biti i spaljen.

Nakon toga, u Domu slobode biće održan i dječji maskenbal.

„Pašticada”-svečanost koja nešto više od 50 godina okuplja prčanjske domaćine, sa gostima i prijateljima mjesta i ove zabave biće održana u subotu 17. februara sa početkom u 19 sati.
„I ovoga puta pripremljen je bogat muzičko-zabavni i humoristički program”, saopštio je organizator NVO „Bope” Prčanj i tamošnja Mjesna zajednica.

Lastovski karnevao

Lastovski karneval

NVO “Harlekin” obavještava zainteresiranu  javnost da će se Lastovski karnevao ove godine, u skladu s tradicionalnim kalendarom, održati u subotu 10. februara.

Toga dana, karnevalska povorka će u 14 sati  krenuti iz VII  kvarta u Donjoj Lastvi i u pratnji dvije bleh muzike, mažoretki i trobonjera, će se kretati Jadranskom magistralom do ulice Ruljina. Na tom mjestu će krenuti prema Lastovskoj rivi, nakon čega će se uputiti u pravcu crkve Svetog Roka.

Suđenje Krnevalu će biti pred crkvom,  a spaljivanje krivca će se održati na mulu u Donjoj Lastvi, nakon čega se nastavlja zabava u hotelu Kamelija.

„Za tu priliku, najavljujemo posebna iznenađenja i dodjele bogatih nagrada najboljim grupnim i pojedinačnim maskama. Potvrđujemo saznanje da ove godine možemo računati s veoma velikim interesovanjem maskiranih grupa i pojedinaca, pa zbog toga molimo sve zainteresovane da izvrše registraciju masku na punktu u VII kvartu, koji će biti otvoren od 13 sati.

Računajući na povoljne vremenske prognoze i sreću koju tradicionalno imamo na dan održavanja karnevala, pozivamo vas da provedete prijatno i zabavno poslijepodne sa nama u Donjoj Lastvi“ – poručuju iz NVO “Harlekin”.

 

Noć punog mjeseca na Orjenu

0

Proteklog vikenda, u organizaciji planinarskog kluba „Subra“, a u okviru zajedničkog kalendara „Orjen, planina kraj mora“, čiji je koordinator Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, realizovan je još jedan noćni uspon, „Noć punog mjeseca“.

U subotu u 4 sata u noći, Iz planinarskog doma „Za Vratlom“ (1160 m) na uspon je krenula grupa od 54 planinara, sastavljena od članova osamnaest klubova iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, te Hrvatske, čime se još jednom potvrdio regionalni status ovog tradicionalnog događaja. Od toga, na petnaestom noćnom usponu, iz Bosne i Hercegovine učestvovalo je pet društava:

„Vučji zub“ Trebinje, „Trebević“ Istočno Sarajevo, GSS Zenica, „Bjelasica“ Sarajevo i Udruženje planinara „Vedro“ iz Zenice. Iz Hrvatske su bili učesnici iz četiri društva: Stanica planinskih vodiča Split, „Grabovica“ Ploče, „Snijeznica“ Dubrovnik i sportski penjački klub „Zona“ Split. Iz Crne Gore je učestvovalo devet klubova: „Javorak“ Nikšić, Visokogorci i Komovi iz Podgorice, Balkan Montenegro, „Oblun“ Podgorica, „Vjeverica“ i „Pestingrad“ iz Kotora, „Kom“ Andrijevica, i PK „Subra“ Herceg Novi, domaćin događaja.

Cilj je bio 1679 m visoka Subra, jedan od najposjećenijih, ali i zahtjevnijih vrhova Orjena, poznata po svojoj surovoj kraškoj ljepoti. Kolona se do vrha i nazad kretala organizovano, predvođena članovima Alpinističko-speleološkog odsjeka „Subre“, koji su još jednom pokazali da su dorasli zadatku. Grupa je bez problema prošla Subrine platoe, jedinstveni kraški pejzaž pun pukotina i jama, kao i sam pristupni greben. Subra uronjena u oblake i slab snijeg koji je padao tokom uspona, nisu dozvolili uobičajeno uživanje u izlasku sunca, ali nisu izostali tradicionalni predah i posluženje toplim čajem u sniježnom bivaku, izgrađenim na samom vrhu specijalno za noćni uspon.

Višednevna kiša koja je prethodila usponu, kao ni manjak snijega, nisu pokvarili veoma pozitivnu atmosferu i lijepe utiske kako gostiju, tako i domaćina. Petnaesta „Noć punog mjeseca“ je završena povratkom u planinarski dom „Za Vratlom“, gdje je Agencija za razvoj i zaštitu Orjena obezbijedila zajednički obrok za sve učesnike ove jedinstvene manifestacije, koja još od svog osnivanja 2003. godine, afirmiše jedan specifičan način zimske valorizacije Orjena.