Objavljivanjem ovog djela autorka nam je još jednom potvrdila svoju apsolutnu angažovanost i doprinos u istraživanju istorije i kulture grada Kotora

Istoričarka umjetnosti Radojka Abramović, muzejska savjetnica u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru, autorka  je kompleksnog djela, Monografije „Crkve i samostani od XIII do početka XX vijeka – Crkve i vjekovi“, koje je predstavljeno u palati Gregorina. Prisutni su imali priliku da kroz prikaz ovog djela, zajedno sa autorkom krenu na putovanje kroz vrijeme, da naprave đir po kotorskim crkvama i samostanima Sv. Klare, Sv. Nikole, Sv. Josipa, Gospe od Anđela, Sv. Duha i kapele Gospe od Rozarija, te da vizuelno sagledaju grad Kotor iz vizure srednjovjekovnog čovjeka. Abramović je ujedno na ovaj način sabrala utiske i napravila paralele, bez da zalazi u detalje, istorijske podatke i stručne analize.

-Prezadovoljna sam promocijom, jer sam povodom ove knjige, koja je kruna moga rada, okupila drage ljude – svoje prijatelje, rodbinu, i drago mi je što su po ovakvom nevremenu – neveri, što bi rekli Bokelji, došli, ispoštovali, to je za mene velika čast i jako mi je drago, kazala je Radojka Abramović za Boka News. Podnaslov izdanja – “Crkve i vjekovi“, kao i kod njene prethodne knjige, „Romaničke crkve grada Kotora“, plod je promišljenog hoda kroz vrijeme, brojna događanja i utiske o crkvenim zdanjima.

Abramović na početku iznosi popis kotorskih crkava od XII vijeka do 1938. godine: od 32 sakralna objekta u okviru zidina Staroga grada Kotora danas je sačuvano 15 objekata, od kojih je njih osam zadržalo svoju sakralnu funkciju, dok je preostalih sedam dobilo novu namjenu i djelimično promijenilo izgled. Autorka je analizirala svaki od ovih objekata, izostavljajući one sa romaničkim karakteristikama, koji su bili tema njenog prethodnog rada.

Dragocjenost knjige za čitaoce budućnosti

-Svi mi koji se bavimo istorijom i postojećim stanjem crkvenih zdanja zapravo mijenjamo ulogu nekadašnjih crkvenih vizitatora, brojnih biskupa i visokih crkvenih dostojanstvenika. Naša uloga kao hroničara crkava svakako će biti daleko dragocjenija budućim čitaocima i istraživačima posmatrano sa određene vremenske distance. Tada će se konkretno znati stanje svake pojedinačno obrađene crkve zaključno sa 2024. godinom, a svakako da je ovdje od velike važnosti i njihov pojedinačan  istorijat od začetka gradnje kroz trajanje u vremenu. Crkve i samostani Kotora mijenjani su kroz vrijeme, uglavnom devastirani brojnim pošastima, zemljotresima, ratovima, osvajanjima, požarima, kugama, nebrigom ljudskog faktora. Danas, kada je grad Kotor, poslije zemljotresa iz 1979. godine dobio novi sjaj, kada su stare palate promijenjene, ipak zasijale novim sjajem, uveliko su izmjenjena crkvena zdanja, neka u sakralnoj funkciji, a neka promijenjenih sadržaja, sa vrlo malo atributa koji ukazuju na njihovu osnovnu namjenu, kazala je autorka.

Profesionalizam od fotografija do fusnota

Recenzent akademik Aleksandar Čilikov, istoričar umjetnosti, istakao je temeljit, posvećen i predan rad autorke, koja je u ovom kompleksnom naučnom djelu predstavila svaki bitan, ključni podatak, ubacila svaku fusnotu o sakralnim objektima. Tvrdi povez, dizajn, vrhunske fotografije, ono je što i dolikuje djelu iz oblasti istorije umjetnosti, smatra Čilikov, te preporučuje i dodavanje indeksa na kraju knjige.

-Fascinantno je da, kada piše o pojedinoj crkvi koja zaslužuje veći dio teksta, autorka objašnjava i ko je ktitor, koje su to bratovštine ako su bile uključene u ktitorstvo. Daje čitav pregled ako postoji likovni ukras, da li su to ikone ili barokne slike, ili neko djelo primjenjene umjetnosti. Pojavljuje se čak epigrafija, natpisi, ako ih ima, ističe Čilikov, predsjednik Društva istoričara umjetnosti Crne Gore.

Iako je prvenstveno namijenjena naučnoj javnosti, ova knjiga, smatra Čilikov, može biti veoma zanimljiva  i prosvjetnim poslenicima u obrazovnom procesu, a posebno će biti korisna  turističkim vodičima.

Lakoća kretanja kroz obilje podataka

Objavljivanjem Monografije „Crkve i samostani Kotora od XIII do početka XX vijeka“- Crkve i vjekovi“, autorka nam je još jednom potvrdila svoju apsolutnu angažovanost i doprinos u istraživanju istorije i kulture grada Kotora, a sve nto kroz vrednovanje našeg kulturnog blaga, smatra Jovana Vidović Lalošević, načelnica Uprave za kulturna dobra u Kotoru. Višestruka vrijednost ovog djela, kaže ona ogleda se, prije svega, kroz autorkinu izuzetno dobru upućenost u značaj kotorske kulturne baštine, njeno stručno izražavanje u oblasti slojevitosti stilova u sakralnoj arhitekturi Grada, kao i u trendovima u likovnoj i primjenjenoj umjetnosti. Uz sve to, autorka je na vrlo vješt način uspjela da prikaže i činjenično stanje sadašnjeg trenutka crkava i samostana – kako je i koliko je savremeni način života uticao na određivanje namjene pojedinih sakralnih kompleksa. Kao i Aleksandar Čilikov, i Lalošević je istakla autorkinu upućenost, poimanje literature, navođenje relevantnih i značajnih izvora za proučavanje graditeljstva i duhovnog života Kotora.

-Lakoća kojom se autorka kreće kroz obilje stručne literature i istorijske dokumente potvrđuje gotovo svaka stranica ove monografije. Veoma vješto i znalački ovi izvori povezani su sa autorkinim zapažanjima, zaključcima, rezultatima israživanja i odabirom fotografija koje nam dodatno olakšavaju da stvorimo jasniju sliku kakav je bio srednjovjekovni Kotor i na koji način je novo vrijeme, koje je donosilo i nove životne stilove, nametnulo sakralnim objektima neki novi i sasvim drugačiji život u njima, ocijenila je Lalošević.

Kao zanimljivost iznijela je da monografija počinje i završava opismom Franjevačkog samostana- onog starog (osnovanog 1286. godine na Gurdiću od Jelene Anžujske) i novog- izgrađenog nakon preseljenja franjevaca 1657. godine unutar zidina grada. Lalošević zaključuje da je autorka ovim istakla i zaokružila jednu sferu djelovanja franjevačkog reda, koji je ostavio veliki pečat u istoriji Kotora, ali je uticao i na njegovo buduće formiranje.

Sveobuhvatna slika Kotora

-Želim da pohvalim i podržim ovakav kompleksan način objavljivanja monografije, gdje su na jednom mjestu pobrojani bogati bibliografski podaci, opisana i istaknuta vrijednost kulturno-istorijske baštine našega grada, kao i trenutno stanje ovih reprezentativnih građevina. Isprepletajući vrijednosti sakralnih građevina, pišući o njihovom nastanku, izmjenama i nestajanju, sa vrijednostima likovnih djela kamene plastike, kao i sa duhovnim nasljeđem, Radojka Abramović stvara sveobuhvatnu sliku Kotora iz prošlih vremena, ali i iz sadašnjosti, istakla je Jovana Vidović Lalošević.

Ovo je divan poklon autorke za rođendan Opštine, smatra Maja Uskoković direktorka, Pomorskog muzeja Crne Gore, koji je izdavač monografije. Urednica izdanja je Danijela Nikčević, lektorka – Jasmina Bajo, dizajnerka – Aleksandra Drašković, fotografije je uradio Nenad Mandić, a Slavko Dabinović je izabrao stare fotografije. Program je vodila Dijana Đurašković.

Zrelo vrijeme za obnovu crkve Sv. Josipa

 -Dragulj barokne arhitekture Kotora – crkva Sv. Josipa, iako je restauriranog zvonika i sa novim krovnim pokrivačem, što spriječava prodiranje vlage u zdanje, u unutrašnjosti, na žalost, još uvijek liči na scenografiju iz nekog poslijeratnog filma, ili na skori udar zemljotresne stihije. Ovo ne kažem u smislu kritike, već dobronamjerne konstatacije da je zrelo vrijeme da se ovaj arhitektonski dragulj u srcu grada što skorije obnovi, a posebno ako se uzme u obzir centralni barokni oltar koji je poput efektne pozornice, djelo Frančeska Kabjanke, sa maestralnim reljefom na antependiju, gdje je prikazana scena „Bijeg u Egipat“. Ovo tim prije što je ovdje je u okrilju crkve jedinstveno groblje kotorske vlastele i visokih duhovnika, poručuje autorka Monografije.

/M.D.P./