Deset vatrogasaca poginulo je u borbi s katastrofalnim požarima koji su zahvatili dijelove Turske zbog jakog toplinskog vala u tom dijelu Sredozemlja.
Uz vrućine, i jaki vjetrovi povećavaju rizik od širenja vatre i novih požara. Stanovnici više naselja preventivno su evakuirani.
– Nikada u povijesti nije bilo ovakvog požara na našem području. Vatra je okružila naše selo s tri strane. Vatrogasci nisu mogli prići, nema cesta, samo gusta šuma i kamenito područje. Vatra se brzo proširila i zbog vjetra. Prijatelju je izgorjela kuća, ali šteta u selu mogla je biti i veća, izjavio je Cemil Karadag, stanovnik naselja Selcik.
“Ajkule” se porazom od Hrvatske oprostile od SP u Singapuru
Crna Gora poražena je od Hrvatske (19:13) u posljednjem meču Svjetskog šampionata i sa šestim mjestom se oprostila od Singapura. ,,Ajkule“ su podbacile u trećoj četvrtini u kojoj su ušle sa viškom od gola (6:5), a iskusniji rival je za sedam i po minuta serijom 8:2 riješio pitanje pobjednika.
Iz serije neiznuđenih grešaka (tri u posljednja dva minuta treće dionice) profitirao je rival koji je napadački raznovrsnom igrom sredinom posljednje dionice vodio 16:10.
Ni drugi put na SP našem timu nije pošlo od ruke da savlada velikog rivala koji je i u grupi bio bolji (13:11). Dvije dobre četvrtine igrača selektora Dejana Savića nijesu bile dovoljne da se suprotstave i zaprijete do Singapura aktuelnom svjetskom prvaku.
Dobru su naši momci 16 minuta kontrolisali igru, bili znatno raspoloženiji u defanzivi prema opasnim centrima, a sa druge strane Miroslav Perković je izdominirao do odmora sa četiri isključenja i dva iznuđena peterca.
Ali, kada je igra stala, kada su ušli u promašaje sa igračem više, sa slabijim odgovorima brojčano slabiji, sve što su dvije četvrtine dobro radili, palo je u vodu.
Konačno i rezultat to pokazuje.
Naš tim nije se približio medalji na SP. Nove obaveze su u januaru, kada će Beograd ugostiti najbolje reprezentacije Evrope.
Kotor je člansto u UNESCO stekao još davne 1979. godine, nepunih godinu od osnivanja ove organizacije, a preko četiri decenije nas upravo to članstvo štiti kao od pogrešnih politika u vođenju grada i građevinskog lobija, ocijenio je Mladen Živković, predstavnik Evropskog saveza Kotor i član Glavnog odbora Liberalne partije.
„Ministre, Kotor posjećuju turisti iz cijelog svijeta jer žele uživati u skladu između bogatog kuturnog nasljeđa, srednjovjekovne arhitekture i očaravajućeg prirodnog okruženja. Kome je do luksuza i betona obilazi destinacije poput Dubaija”, poručio je Živković ministru Radunoviću.
Prema njegovim riječima ovakvim potezom bi se samo omogućio uticaj politike i građevinskog lobija na odluke koje su od civlizacijskog značaja za Kotor.
Živković ES Kotor
Živković je podsjetio da se u Kotoru, između ostalog nalazi preko 70 odsto kulturne baštine Crne Gore.
„Gospodine Radunoviću, to što se iza kulisa dogovara neće vam proći u Kotoru”, zaključio je Živković.
„Za jul mjesec za sada nisu obrađeni podaci, ali na osnovu statistike koje TO Herceg Novi sprovodi svake sedmice, očigledno smo na nivou prošlogodišnjeg jula mjeseca. Što se tiče strukture gostiju to su prvenstveno gosti iz regiona, najveći broj gostiju dolazi iz Srbije i Bosne i Hercegovine, zatim sa zaista istaknutog zapadnog tržišta – iz Francuske, Njemačke, Velika Britanije. Sve više je gostiju iz Turske i Poljske, ali imamo i goste sa udaljenih tržišta poput Amerike i Kine,“ navela je predstavnica TO Herceg Novi, Natalija Terzić.
Prema podacima Turističke organizacije Herceg Novi u junu mjesecu je u gradu od skalina boravilo oko 53.500 gostiju, što je, kako kažu, za deset posto više gostiju nego u junu prošle godine.
Veliki broj turista koji tokom ljetnjih mjeseci boravi u gradu ima priliku da uživa u raznovrsnom manifestacionom programu. Nude se sadržaji za sve generacije i za najrazličitije ukuse.
Herceg Novi – jul 2025. foto Milan Dobrilović Boka News
„Među manifestacijama koje mi organizujemo je Karavan fešti koji počinje upravo večeras, a koji će se odvijati u Đenovićima, Baošićima i Bijeloj. Mještanima i turistima će se predstaviti tradicija ovog podneblja, od gastro ponude do sjajne zabave. Osim toga, tu je i Mediteransko veče, koncerti klasične muzike koji se odvijaju na gradskim trgovima u večernjim časovima, kao i jutarnji koncerti klape Castel Nuovo. Tu su brojni festivali po kojima je Herceg Novi nadaleko poznat, a koje svakako podržavamo. U toku je Trg od knjige, nakon čega slijedi Guitar Art Summer Fest gdje ćemo na samom otvaranju prvog avgusta imati izvanredan koncert svjetski popularne dive Luz Kasal. Nakon toga imamo Hercegnovski filmski festival, a zatim i Strip festival, Big Game Fishing, Trg od ćirilice, Festival klapa. Zaista imamo bogato i sadržajno kulturno ljeto,“ ispričala je Terzić.
Zadovoljstvo načinom na koji protiče turistička sezona u Herceg Novom izražavaju i hotelijeri.
Škver – Herceg Novi
„Iz perspektive Hotelske grupacije Casa del Mare u odnosu na sve okolnosti ne možemo biti nezadovoljni. Zauzeće u svim našim hotelima je na nivou onoga što smo i planirali budžetom za 2025. godinu. Stanje u knjigama je na nivou prošlogodišnjeg, tako da sve obećava da će sve biti onako kako smo budžetirali. Tradicionalno gosti dolaze sa tržišta Velike Britanije, Amerike, Rusije, Zapadne Evrope i regiona. Turisti iz Njemačke su sve prisutniji jer dosta ulažemo na u njemačko govorno područje,“ kazao je Nikola Milić, osnivač, vlasnik i direktor Hotelske Grupacije Casa del Mare.
Čedo Popović, vlasnik i osnivač grupacije Carine ističe da imaju maksimalnu popunjenost u hotelskim kapacitetima od 800 soba na teritoriji Herceg Novog.
„U odnosu na prošlu godinu imamo povećanje između pet i deset posto više gostiju. Taj trend nas prati od prvog aprila sve do danas, s obzirom na to da radimo sa ozbiljnim tur operatorima. Do oktobra imamo izvanrednu popunjenost. Najveći broj turista kod nas standardno dolazi iz Francuske, Njemačke, Poljske,“ saopštio je Popović.
Kotorski odbor Pokreta Evropa sad jasno i nedvosmisleno se protivi ideji organizovanja bilo kakvog referenduma na prostoru Boke Kotorske o pitanju statusa Kotora na Listi svjetske baštine UNESCO-a.
Činjenica da je Kotor pod zaštitom UNESCO-a predstavlja neupitnu kulturološku i civilizacijsku vrijednost od globalnog značaja, koju niko ne smije dovoditi u pitanje – ni politički, ni komunalno.
Razvojna i infrastrukturna pitanja Kotora i Boke Kotorske jesu važna i zahtijevaju ozbiljan pristup, ali se rješenja moraju tražiti u okviru koji podrazumijeva očuvanje kulturne i istorijske baštine. Održiv razvoj ne može i ne smije biti izgovor za potiskivanje vrijednosti koje nas određuju u očima svijeta.
Pokret Evropa sad! ostaje posvećen politici odgovornog razvoja, koja podrazumijeva balans između potreba savremenog života i očuvanja nasljeđa koje pripada i ovoj i budućim generacijama.
JU Muzeji i galerije Budve, u subotu, 26. jula sa početkom u 21 sat u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” u Starom gradu u Budvi biti održana promocija knjige „Umjetnici svijetaˮ autorke Branke Bogavac.
Moderatorka večeri će biti Stanka Rađenović Stojanović. Specijalni gost večeri će biti Dimitrije Popović.
Učestvuju:
Miraš Martinović, dr Draško Došljak, Zorica Joksimović i autorka
Biografija
Bogavac, Branka (Virpazar, Bar, 1937), profesorica, novinar, publicista, prevodilac, diplomata i akademkinja.
Gimnaziju je završila u Beranama. Diplomirala je na Filološkom fakultetu (francuski jezik i književnost) u Beogradu (1964), a na Sorboni slavistiku (1968.) i postdiplomske studije (1969). Dvadeset godina (1982–1992) bila je profesor u Jugoslovenskoj dopunskoj školi i na Radničkom Univerzitetu u Parizu. U zvanju docenta (chargée de cours) predavala je srpskohrvatski jezik na Sorboni, Pariz-VIII, 1977/78.
Bila je direktorka Kulturnog centra Srbije i Crne Gore u Parizu (2004–2006). Dobila je najviše priznanje Skupštine Opštine Berane, Nagrada „21. julˮ (2008). Za svoj publicistički rad na planu afirmisanja francusko-jugoslovenske kulture i kao direktora Kulturnog centra, Francuska ju je odlikovala Ordenom Viteza umjetnosti i književnosti (2013). Za sada je jedini živi nosilac tog priznanja u Crnoj Gori, poslije Dada Đurića i Danila Kiša. Izabrana u Crnogorsku akademiju DANU kao redovan član (2022). Proglašena Prva počasna građanka Skupštine opštine Petnjica (2019). Prevodila je i crnogorske i francuske pjesnike na odgovarajuće jezike. Knjige su joj prevođene.
Više od tri decenije objavljivala je intervjue u najznačajnijim jugoslovenskim listovima: Politici, Borbi, Pobjedi, Oslobođenju, Danas-u, NIN-u Oku, Odjeku, Književnoj reviji, Književnoj reči, Književnim novinama… Objavila je petnaest (15) knjiga „Razgovora u Parizuˮ i jednu autobiografiju „Susret je najveći darˮ (2019).
Domen rada i interesovanja Branke Bogavac jeste, prije svega, francuska kultura, ali i svjetska književnost, slikarstvo, pozorište, film… Živi i stvara u Parizu od 1964. godine.
Pored ostalih, prevela je i pjesme Alena Boskea. Veliki francuski pjesnik i prijatelj jugoslovenskih pjesnika, Alen Boske, u znak zahvalnosti za njene prevode, posvetio joj je pjesmu u zbirci „Pjesmeˮ u izdanju Udruženja književnika Crne Gore i Univerzitetske riječi, Podgorica, 1989. godine.
KNJIGE BRANKE BOGAVAC
Objavila je 15 knjiga: Razgovori u Parizu I (Svjetlost, Sarajevo, 1990), Razgovori u Parizu II (Unireks, Podgorica, 1997), Razgovori sa Dadom III (Oktoih, Podgorica, 2001), Razgovori u Parizu IV (Pešić i sinovi, Beograd, 2002), Slikarstvo kao neracionalna sreća V (Pešić i sinovi, Beograd, 2004), Pariski razgovori VI (Narodna knjiga, Beograd, 2004), Crna Gora u Parizu: Razgovori i susreti sa umjetnicima VII (Pobjeda, Podgorica, 2007), Razgovori u Parizu VIII (Kulturni Centar, Bar, 2008), Razgovori sa Dadom, drugo izdanje IX (Narodni muzej Crne Gore, Cetinje, 2013), Od beznađa do nade – Razgovori u Parizu X (Kulturni centar, Bar, 2015), Deset Nobelovaca XI (Narodna knjiga, Podgorica, 2018), Pisanje kao izvor nade XII, Narodna knjiga, Podgorica i Miba Books, Beograd; 2019);
Susret je najveći dar XIII (Narodna knjiga, Podgorica i Miba Books, Beograd; 2019), Žene svijeta XIV Narodna knjiga, Podgorica, Miba books, Beograd, 2024. Umjetnici svijeta XV Narodna knjiga, Podgorica, 2025.
KNJIGE O BRANKI BOGAVAC
BRANKA VITEZ UMJETNOSTI I KNJIŽEVNOSTI Centar za kulturu, Petnjica, 2019. Priredila: Jovana Došljak
BRANKA VITEZ UMJETNOSTI I KNJIŽEVNOSTI Centar za kulturu, Petnjica, 2020. Priredila: Jovana Došljak
BRANKA UZDARJA ZA DAR Centar za kulturu, Petnjica
Odgovor – reply, Podgorica Priredili: Prof. dr Draško Dosljak Došljak, Gordan K. Čampar
“Nakon Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima kojim je prostor Crne Gore poklonjen investitorima na planiranje, prekrajanja Prostornog plana u korist izgradnje, a na štetu održivog razvoja države, na red ove Vlade dolazi nova opasna namjera – devastacija Boke Kotorske. To je jasno iz besmislenog predloga ministra Radunovića, da se organizuje referendum kako bi se građani izjasnili da li žele da Kotor ostane na listi UNESCO-a”, saopštila je novoizabrana potpredsjednica Građanskog pokreta URA Ana Novaković Đurović.
Ona je naglasila da je predlog Radunovića akt neznanja, elementarnog nepoznavanja činjenica i standarda, ali i jasnog nasrtaja na prostor Boke Kotorske.
Ana Novaković Đurović – URA
“Radunović ne zna da je status grada pod zaštitom UNESCO-a rezultat ispunjavanja konkretnih međunarodnih standarda očuvanja kulturnog i prirodnog nasljeđa. UNESCO status je priznanje da određena lokacija ima univerzalnu vrijednost za cijelo čovječanstvo. To nije poklon kojeg se jedna bahata i neznavena Vlada svojim predlogom može odreći”, poručila je Novaković Đurović.
“Iza ove besmislice krije se namjera da se legitimiše pogubna politika ove Vlade u oblasti prostornog planiranja – a to je čista devastacija i urušavanje prirodnog, istorijskog i kulturnog nasljeđa. Vlada je dužna da prostor planira u skladu sa UNESCO statusom, da balansira zaštitu i razvoj. U nedostatku tih kapaciteta i znanja, resorni ministar predlaže preispitivanje međunarodnog statusa”, ističe Novaković Đurović.
Ona je zaključila da je sigurna da će građani Boke Kotorske, ali i drugih dijelova Crne Gore, imati jasan odgovor na ovu, kako je kazala, pogubnu politiku Vlade.
Herceg Novi je postao prvi grad u Crnoj Gori koji ima svoju enciklopediju, a taj kapitalni izdavački poduhvat, djelo dr Vladimira Roganovića, predstavljen je publici sinoć u Kući nobelovca Iva Andića.
U „Enciklopediju Herceg Novog“ utkano je deset godina rada, stotinu priča i više od 500 fotografija. Prvi put je grad dobio enciklopedijsko djelo posvećeno njegovim fenomenima: ljudima, istoriji, geografiji i klimi, materijalnoj i duhovnoj kulturi, umjetnosti, narodnim običajima, savremenosti i budućnosti.
Multimedijalnim umjetničkim programom „Novski svijet“, u režiji Ivice Vidanovića, predstavljeno je u kojem je, kako je rečeno, Herceg Novi oživio kroz knjigu, koja će živjeti zahvaljujući gradu.
Enciklopedija HN – foto Zvezdana Kujov
O kreativnom i inovativnom načinu na koji je dr Roganović prikazao Herceg Novi, kao i o značaju ovog izdavačkog poduhvata, govorili su predsjednik Opštine, Stevan Katić, filozof, prof. dr Mikonja Кnežević i sam autor, a publiku su kroz „Novski svijet“ vodila kazivanja glumice Dubravke Drakić i mlade Novljanke, Mie Antunović.
U „Enciklopediji“ su osvijetljeni putevi kojima se kroz burnu istoriju kretala sudbina Herceg Novog, grada koji zaslužuje jedno ovakvo djelo, poručio je predsjednik Opštine, Stevan Katić.
Kako je naveo, autentičnost djela polazi od činjenice da je grad sagledan iz perspektive enciklopediste koji mu je posvetio desetine godina naučnog rada, profesora koji je doktorirao na Filološkom fakultetu u Beogradu i koji u svome radu nije želio da se liši naklonosti prema Herceg Novom.
„Dr Vladimir Roganović te svoje naklonosti potvrđuje tako što ujedno fiksira i povezuje događaje, ličnosti i pojave iz prošlosti i savremenosti, čiji oblik i smisao imaju šta da kažu i o budućnosti našega grada“, kazao je Katić.
Enciklopedija HN – foto Zvezdana Kujov
On je naveo da je Opština Herceg Novi sa ponosom podržala izdavanje prve enciklopedije grada, kroz liniju podrške projektima u oblasti izdavačke djelatnosti.
„Drage Novljanke i Novljani, ova enciklopedija će vas podsjetiti na neke zaboravljene fenomene, a možda i učiniti da drugačijim očima sagledate neke događaje i istorijske ličnosti. Preispitaćete legende i mitove o gradu i ljudima, proći kroz novi emotivni proces čitajući ovu knjigu koja nas uči kulturi sjećanja i empatiji. Učiniće da se prisjetite roditelja i predaka koji su nam, pored uspomena, u vjekovno nasljeđe ostavili i osjećaj za odbranu trajnih vrijednosti, za očuvanje plemenitog i lijepog u komunikaciji sa svojim gradom.
Dragi gosti, i svi vi koji Herceg Novi osjećate bliskim, „Enciklopedija“ će vam približiti, fenomene, prošlost i sadašnjost onoga što jeste novski svijet. Iskreno vjerujem da će kod svakoga u čije ruke dođe ova knjiga probuditi, ili ojačati, poštovanje i naklonost prema našem gradu“, poručio je Katić.
Enciklopedija HN – foto Zvezdana Kujov
O istoriji razvoja enciklopedistike, od Stare Grčke do savremenih načina nastajanja enciklopedija, kao djela koja obuhvataju organizovano, sistematizovano znanje i koja treba da ponude odgovore na ključna pitanja relevantna za čovjekov život i svijet, besjedio je filozof, prof. dr Mikonja Knežević.
Govoreći o značaju „Enciklopedije Herceg Novog“, Knežević je istakao da je ovo djelo „karta novskog svijeta“ koja predstavlja najbolji vodič, kako za one koji su u Novom rođeni, tako i za one koji u ovaj grad dolaze.
Kako je kazao, dr Roganović je podatke bilježio posebnim stilom, kako bi bogatu građu približio savremenom čitaocu, a sadržaj je moguće sagledati kroz tri značajna sloja: arhivski, koji je rezultat dugogodišnjeg istraživanja, zatim vrijednosni ili normativni, kao i estetski.
„Ono što je specifično, i možda najviše originalno u ovoj „Enciklopediji Herceg Novog“ jeste njen poseban sloj, koji bih se usudio nazvati estetskim. Taj sloj može se sagladati makar na dva nivoa. Prvi nivo je – doživljaj živog života, kada autor, pomalo nekonvecionalno za enciklopediju, opisuje, uslovno rečeno, pojedine trivije, kao što su konobe, more, atmosfera, gradele ili škure. To samo na prvo čitanje može izgledati beznačajno, ali kada se malo zagrebe ispod slova vidi se da se takvim pristupom otkiva živi život“, kazao je Knežević.
Istakao je da autor život Herceg Novog, grada koji ga je dobrim dijelom formirao, predstavlja na duboko stilizovan način, a što je vidno odredilo stil kojim je „Enciklopedija“ napisana.
Enciklopedija HN – foto Zvezdana Kujov
„On obuhvata tipično enciklopedijski pristup, sa esejističkim stilom, koji se ponekad nalazi na rubu same poezije. Otuda je ova enciklopedija, ne samo informativna, nego i čitljiva, i ona na neki način predstavlja najbolji uvod za svakoga ko želi da se upozna sa Herceg Novom i svim onim što ovaj grad u sebi krije i što obuhvata“, naveo je Knežević.
„Enciklopedija“ je nastavak naučnih, kulturnih i umjetničkih pregnuća dr Vladimira Roganovića – njegovih knjiga posvećenih Herceg Novom i Boki, kao i višegodišnjeg rada na revitalizaciji Кuće nobelovca Iva Andrića.
Kako je kazao autor, „Enciklopedija Herceg Novog“ ima stotinu priča, 500 fotografija, hiljade riječi, bezbroj asocijacija i isto toliko načina za čitanje, ali ima samo jedan naslov i podnaslov – „Knjiga ljubavi“, ključan za stvaranje ovog djela.
„Sve je u ljubavi. Sve je u tome da se sa ljubavlju, posvećeno staramo i brinemo, svako na svoj način, o Herceg Novom, međusobno jedni o drugima, o ljudima koje volimo, porodici, komšijama. Takođe, prilikom stvaranja ove enciklopedije, a sve je to započelo 2013. godine, 18. aprila, i završilo 2023. u Urugvaju, u Koloniji del Sakremento, sve je natopljeno tintom ljubavi“, poručio je dr Roganović.
On otkriva da je ljubav bila pokretačka energija cijelog tima koji je predano radio kako bi Herceg Novom, ali i ovom prostoru, podario prvu enciklopediju.
„Ona je, čuli smo, kreativna enciklopedija. U njoj su jedino činjenice apsolutno tačne i o njima ne može biti dileme. Naravno, stilski, autorski pristup, o kojem je profesor Knežević divno govorio, nešto je sasvim drugo, a iznad svega se nadkrililo nebo, to ogledalo koje se sjeća, kako je govorio Valter Benjamin“, kazao je autor.
Ističući da su upravo ljudi „svjetlost Novskog svijeta“, dr Roganović je uputio riječi zahvalnosti Novljanima i svima koji stigli u grad da upotpune ovo veče. Roganović se zahvalio i svojoj porodici i pojedincima koji su dali poseban doprinos da ovo djelo bude pred publikom: predsjedniku Opštine Stevanu Katiću i saradnicima, dr Milesiji Stefanović Banović iz Etnografskog instituta SANU, profesoru dr Mikonji Kneževiću, Čedu Popoviću, Branku Putniku, fotografima Jeftu Bjelici, Milošu Samardžiću i Vuku Iliću, ekipi „Sinamon filma“ i svim svojim saradnicima.
Predstavljanje „Enciklopedije Herceg Novog“ organizovano je u saradnji „Sinamon filma“, Javne ustanove kulture „Herceg-fest“ i Кuće nobelovca Iva Andrića, a uz podršku Opštine Herceg Novi.
Herceg Novi – jul 2025. foto Milan Dobrilović Boka News
Rezultati analize kvaliteta morske vode za 114 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 16. do 17. jula ove godine, pokazali su da je na 82,5% lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 9,6% lokacija dobrog, a na 7,9% zadovoljavajućeg kvaliteta.
Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
Klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši se u skladu sa članom 8 Pravilnika o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje (“Službeni list Crne Gore”, br. 028/19), kojim se vode za kupanje klasifikuju kao: “odlične”, “dobre”, “zadovoljavajuće” i “loše”.
U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno 10 lokacija voda je bila odličnog kvalitetana njih 9, a dobrog na 1 vodi za kupanje. Analize su pokazale da je u Kotoru na 9 lokacija vodabila odličnog, na 4 dobrog, a na 2 lokacije zadovoljavajućeg kvaliteta. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 22 lokacije, od čega je na njih 18 ona bila odličnog, na 2 dobrog, te na preostale 2 lokacije zadovoljavajućeg kvaliteta.
U opštini Ulcinj, Program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode realizuje se na 18 lokacija, i na svim tim lokacijama voda je bila odličnog kvaliteta.
U opštini Bar voda je bila odličnog kvaliteta na 13 voda za kupanje, na 1 dobrog, te na 1 zadovoljavajućeg kvaliteta.
Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 34 lokacije, od čega je na 27 lokacijavoda bila odličnog kvaliteta, na 3 dobrog, a na 4 zadovoljavajućeg kvaliteta.
Rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.me koja je dostupna nacrnogorskom i engleskom jeziku
