Građani su u četvrtak, u više gradova širom Crne Gore, dobrovoljno vratili 144 komada vatrenog oružja, 5.249 komada municije i 15 ručnih bombi, saopšteno je iz Uprave policije.
Navodi se da su u sklopu aktuelne kampanje „Poštuj život, vrati oružje“, koju Uprava policije sprovodi već duži niz godina, u četvrtak vraćeni i djelovi vatrenog oružja i detonirajuća sredstva.
„U Podgorici, Danilovgradu, Cetinju i Tuzima, građani su dobrovoljno predali policiji 54 komada vatrenog oružja, od čega 31 pištolj i 23 puške, 1.980 komada municije različite vrste i kalibra, četiri bombe i detonirajuća eksplozivna sredstva“, kaže se u saopštenju.
Iz policije su rekli da je u Baru dobrovoljno vraćeno 48 komada vatrenog oružja od čega 26 pištolja i 22 puške, 1.113 komada municije različite vrste i kalibra, četiri ručne bombe, protivtenovska mina, dva okvira za pištolj i djelovi oružja.
„U Plavu, Bijelom Polju, Kolašinu i Beranama, dobrovoljno je predato ukupno 13 komada vatrenog oružja, od čega devet pištolja i četiri puške, 292 komada municije, četiri bombe i šest okvira za pištolj“, navodi se u saopštenju.
Iz policije su kazali da je u Nikšiću, na Žabljaku, u Pljevljima i Šavniku dobrovoljno predato 29 komada vatrenog oružja, od čega 16 pušaka i 13 pištolja, 1.864 komada municije, tri bombe, dvije cijevi od puške i 15 okvira za pištolje i puške.
„Od početka januara Upravi policije je dobrovoljno predato ukupno 358 komada vatrenog oružja, 11.886 komada municije, 36 komada ručnih bombi, kao i više djelova oružja i eksplozivnih sredstava“, navodi se u saopštenju.
Iz Uprave policije apelovali su na sve građane da doprinesu cjelokupnoj bezbjednosti društva i predaju vatreno oružje, municiju i eksplozivna sredstva koja imaju u svom posjedu, bez ikakve pravne, odnosno krivične ili prekršajne odgovornosti i bez obzira na to da li oružje posjeduju u ilegalnom ili legalnom vlasništvu.
“Građani mogu pozvati policiju na broj 122, obavijestiti policijske službenike da žele da vrate oružje, nakon čega će policijski službenik preuzeti oružje na mjestu gdje se lice, odnosno oružje nalazi i izdati potvrdu o preuzimanju”, kaže se u saopštenju.
Iz policije su rekli da građani ne treba sami da donose oružje u stanice policije, prije svega zbog bezbjednosti.
Uprava policije će, kako su poručili, nastaviti sa sprovođenjem pojačanih preventivnih i represivnih aktivnosti u sklopu aktuelne kampanje, u cilju očuvanja bezbjednosti, zdravlja i života svih građana.
Oni su pozvali građane da kroz saradnju i poštovanje zakona zajedno rade na osiguranju i izgradnji bezbjednog ambijenta.
Turističke organizacije Tivta i Herceg Novog su krajem 2024. godine na osnovu Memoranduma o saradnji nastavili sa realizacijom aktivnosti vezanih za razvoj panoramskog puta na poluostrvu Luštica, koje administrativno pripada ovim dvijema opštinama. Razvojem panoramskog puta „Život na Luštici“, kreiran je novi turistički proizvod koji će doprinijeti daljem razvoju i promociji turističke ponude poluostrva Luštica. Cilj je povezivanje poluostrva u jedinstvenu turističku ponudu gdje se na relativno malom prostoru mogu doživjeti brojne prirodne i kulturne raznolikosti i autentična turistička iskustva kroz posjetu seoskim domaćinstvima.
U realizaciji aktivnosti vezanih za razvoj panoramskog puta “Život na Luštici”, Turističke organizacije Tivta i Herceg Novog su u prethodnom periodu uradile mapu područja, tj. štampana je mapa panoramskog puta na našem, engleskom, njemačkom i ruskom jeziku. Takođe, urađen je audio vodič koji je implementiran na aplikaciji izi.TRAVEL, a koji je takođe preveden na ova 4 jezika. Za realizaciju izrade audio vodiča, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma pružilo nam je podršku u okviru Programa podsticajnih mjera.
Poslednja faza razvoja panoramskog puta „Život na Luštici“ bila je izrada i postavljanje turističke signalizacije. Imajući u vidu nacionalnu mrežu panoramskih puteva, a sve u cilju jedinstvene promocije i usklađivanja aktivnosti, obratili smo se Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma da ova panoramska ruta dobije određeni broj u okviru nacionalne mreže panoramskih puteva. Uslijedio je odgovor da je naš panoramski put “Život na Luštici” moguće označiti oznakom 3E i da predstavlja sastavni dio panoramskog puta “More i visine”, koji je označen brojem 3. Ministarstvo turizma podržava ovakve i slične aktivnosti kojima se unapređuje turistički proizvod, a posebno kada se istim stimuliše razvoj ruralnog, kulturnog i turizma baziranog na prirodi. Koncept postavljanja i održavanja turističke signalizacije je precizno razrađen u projektnoj dokumentaciji koju smo dobili pri izboru izvođača za realizaciju ovog posla. Izvođač je bila firma „Boja“ iz Sombora.
Nakon izrade projektne dokumentacije Turistička organizacija Tivta je konkurisala kod Ministarstva turizma za sredstva za izradu i postavljanje turističke signalizacije, po osnovu Javnog poziva za Program podsticajnih mjera u oblasti turizma za 2024. godinu, za podršku ruralnom turizmu – MJERA III – Razvoj održivih turističkih proizvoda i usluga koji obogaćuju turističku ponudu u kulturnom, sportsko-rekreativnom i avanturističkom turizmu. Ministarstvo turizma je donijelo Odluka da se na osnovu ovog Javnog poziva i Turističkoj organizaciji Tivat da podrška i dodjeli dio sredstava za realizaciju izrade i postavljanja turističke signalizacije, a ostali trošak su na osnovu Memoranduma o saradnji podjelile Turističke organizacije Tivta i Herceg Novog.
Izradom turističke signalizacije i postavljanjem tabli Turistička organizacija Tivat i Turistička organizacija Herceg Novi doprinose boljoj vidljivosti mreže panoramskih puteva Crne Gore.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva uhapsili su S.S. (64), zbog sumnje da je u tom gradu seksualno uznemiravao maloljetnu osobu, saopšteno je iz Uprave policije.
Navodi se da je u četvrtak budvanskoj policiji prijavljeno da je nepoznata osoba maloljetnici prišla na ulici, uputila joj određene riječi i poljubila je u ruku i obraz.
Nakon toga se, kako su rekli iz policije, oštećena udaljila u pravcu svoje kuće.
Oni su kazali da je sa prijavom, odnosno događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru po čijem su nalogu policijski službenici preduzeli niz daljih mjera i radnji iz svoje nadležnosti i identifikovali osumnjičenu osobu.
„U službene prostorije doveden je S.S. od kojeg su policijski službenici prikupili obavještenje na zapisnik, pa su sa cjelokupnim spisima predmeta povratno upoznali postupajućeg tužioca, koji je kvalifikovao krivično djelo seksualno uznemiravanje“, navodi se u saopštenju.
Iz policije su rekli da je S.S uhapšen po nalogu tužioca.
Nesreće i tragedije sa smrtnim ishodima, masovne demonstracije, ostavke i politička previranja obilježili su region u protekloj 2024. godini.
Tako su početkom oktobra velike poplave zahvatile sjever Hercegovine i srednju Bosnu u kojim je život izgubilo 27 osoba.
Šteta je procijenjena na milijarde eura s obzirom da su uništene ne samo desetine stambenih objekata nego su stradala i brojni privredni objekti i infrastruktura.
Stravičnim razmjerama poplava na sjeveru Hercegovine i srednjoj Bosni svjedoči i primjer da su u Jablanici, Konjicu, Kiseljaku, Kreševu i Fojnici čak i lokalni izbori privremeno morali biti prolongirani.
Oktobarske poplave pričinile su i znatnu materijalnu štetu u pojedinim dijelovima Hrvatske, ali i Crne Gore.
– Napredak Crne Gore i Albanije, zastoj Srbije i BiH na evropskom putu –
Srbiju je zadesila velika tragedija kada je tokom pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu početkom novembra poginulo 15 osoba.
Smrt velikog broja ljudi pokrenuo je val demonstracija na kojim su se tokom posljednja dva mjeseca okupljale desetine hiljada građana Srbije i to ne samo u Novom Sadu nego i u Beogradu i drugim gradovima. Demonstracijama su se priključili i studenti zbog čega je u blokadi bio rad brojnih fakulteta širom Srbije.
Dešavanja u Hrvatskoj posljednjeg dana prvog polugodišta u Osnovnoj školi “Prečko” u Zagrebu kada je mladić ubio jednog učenika, te ranio još tri učenika i učiteljicu u prostorijama škole podsjetio je na nemile scene iz OŠ “Vladislav Ribnikar” u Beogradu od godinu ranije i upozorio da se na zaštiti djece u školama i nastavi nije uradilo puno toga.
Ubistvo i dešavanja u OŠ “Prečko” bili su razlogom zbog kojih su građani u Zagrebu, ali i još nekim mjestima izašli na ulice tražeći bolju zaštitu u školama.
Protekla godina donijela je i značajni napredak posebno kada je u pitanju Rumunije i Bugarska. Te dvije zemlje su prvo od 1. marta ušle u zračni, a krajem godine donesena je odluka da od 1. januara 2025. godine nakon ranijih blokada pristupe i na kopnenim granicama kao punopravne članice Schengena.
Napredak na evropskom putu imala je i Crna Gora koja je uspješno zatvorila tri poglavlja. Četvrto poglavlje blokirala joj je Hrvatska zbog ranije rezolucije koja je pokrenuta u Skupštini Crne Gore koja se odnosi na stradanja u Jasenovcu tokom Drugog svjetskog rata.
Najavljeno je i otvaranje prvih pregovora u okviru klastera za Albaniju, dok je Bosna i Hercegovina i dalje na čekanju jer nije napravila neophodne pomake čime je izostavljena sa spiska pomoći Evropske komisije u iznosu od 70 miliona eura.
I Srbija je završila kao država kojoj Vijeće Evropske unije nije dalo pozitivno mišljenje za otvaranje novih pregovaračkih poglavlja, prvenstveno zbog nerješavanja odnosa sa Kosovom pa je i njen napredak na evropskom putu tokom protekle godine izostao.
– Sjeverna Makedonija u vrhu NATO-a, Slovensko priznanje Palestine –
Sjeverna Makedonija je godinu okončala kao jedina država sa Zapadnog Balkana koja se uspjela izboriti za jednu od najviših pozicija u okviru NATO saveza. Nekadašnja potpredsjednica makedonske vlade Radmila Šekerinska postala je zamjenica generalnog sekretara NATO-a.
Hrvatski građani su prvo na proljeće bili na biralištima kada su se održavali parlamentarni izbori, potom su birali zastupnike u Evropski parlament da bi krajem godine po treći put bili na biralištima, a ovaj put su birali predsjednika države.
Iako su imali takozvanu supergodinu sa tri izlaska na birališta već početkom 2025 godine hrvatski građani će opet morati na biračka mjesta gdje će u drugom krugu izbora ponovo glasati o predsjedniku države.
U prvoj polovini protekle godine parlamentarni izbori održani su i u Srbiji, dok su građani Bosne i Hercegovine u oktobru birali lokalnu vlast.
U Bosni i Hercegovini godina je obilježila i suđenje predsjedniku bh. entiteta RS Miloradu Dodiku pred Sudom BiH kojeg Tužilaštvo BiH tereti za neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.
Slovenija je imala nekoliko kriza zbog kojeg su ostavku tokom protekle godine podnijele čak dvije ministrice.
Krajem godine Državni zbor (parlament) Slovenije zakonski je zabranio upotrebu nacističkih i fašističkih simbola, a Slovenija je sredinom godine postala jedna od rijetkih zemalja Evrope koja je priznala Palestinu i to u granicama iz 1967. godine.
Borba protiv ilegalnih migracija i dalje je na zahtjev Evropske komisije u vrhu agende zemalja Zapadnog Balkana, a s ciljem njihovog suzbijanja s Bosnom i Hercegovinom je dogovoreno potpisivanje posebnog sporazuma sa Agencijom za evropsku graničnu i obalnu stražu (Frontex).
Italija je pokušala sa Albanijom dogovoriti vraćanje migranata iz te zemlje u dva azilantska centra koje su talijanske vlasti izgradile na albanskoj obali, ali je taj proces u više navrata osporen od sudova u Italiji.
Ekstremna vrućina i vlaga otežale su gašenje požara, koje se odvijalo noću i trajalo je tri sedmice
Grčki tanker Sounion, koji je prošle godine bio meta napada hutističkih militanata u južnom Crvenom moru, konačno je uspješno spašen i vjerojatno će biti poslan na rezanje. Napad na brod izazvao je velike štete, uključujući detonacije koje su izazvale nekoliko požara i probile gornje dijelove tankova tereta, piše Splash247.com.
Kako bi se spriječilo potencijalno izlijevanje nafte u Crveno more, čak četiri puta veće od katastrofe Exxon Valdeza, pokrenuta je složena operacija spašavanja koju su vodili osiguravatelji broda, na čelu s britanskom tvrtkom Ambrey. Operacija, u kojoj je sudjelovalo preko 200 stručnjaka, zahtijevala je mobilizaciju specijalizirane opreme i stručnjaka iz cijelog svijeta.
Tanker je u rujnu premješten na sigurnu lokaciju udaljenu 150 milja sjeverno od mjesta incidenta, uz pomoć sedam spasilačkih plovila i podrške europskih mornaričkih snaga. Požari su gašeni tijekom noći zbog ekstremne vrućine i vlage u regiji, a operacija je trajala tri tjedna. Konačno, u listopadu, tanker je odvučen prema Suezu, gdje je uklonjen njegov teret.
Video prikazuje eksploziju tankera MT Sounion, koji je prevozio 150.000 MT nafte. Potpuno izlijevanje moglo je uzrokovati jednu od najgorih ekoloških katastrofa u povijesti:
The Yemenis have released footage of their strikes on the oil tanker Sounion, attacked because of its owner’s utilization of Israeli ports. Biggest explosions I’ve ever seen from any of these strikes so far. pic.twitter.com/k6wIBSFy7H
Napadi hutističkih militanata na trgovačke brodove izazvali su jednu od najvećih kriza u povijesti pomorskog prometa u regiji, no od početka 2025. godine nije zabilježen nijedan novi napad. Prošle godine, ova militantna skupina ciljano je napala preko 100 brodova u Crvenom moru i Adenskom zaljevu, što je dodatno naglasilo važnost sigurnosnih mjera u ovom području.
LOS ANGELES – Broj smrtno stradalih u zastrašujućem valu šumskih požara koji su zahvatili više dijelova Los Angelesa porastao je na deset, vatra je “progutala” oko 10.000 kuća i drugih objekata, a broj evakuiranih građana porastao je na oko 180 tisuća.
Požar Palisades između Santa Monice i Malibua na zapadnom rubu grada i požar Eaton na istoku u blizini Pasadene već se smatraju najrazornijima u povijesti Los Angelesa, pri čemu su do sada “progutali” oko 13.750 hektara površine, pretvarajući cijele četvrti u pepeo, javlja Reuters.
Dužnosnici iz različitih jurisdikcija izvijestili su o ukupno deset mrtvih, iako je šerif okruga Los Angeles Robert Luna na konferenciji za novinare rekao da ne želi iznositi točan broj sve dok timovi koji pretražuju opustošena područja ne budu sigurni u brojke.
No, na temelju kataklizmičkih razmjera požara, očekuje da će broj još rasti. “Izgleda kao da je atomska bomba pala na ove prostore. Ne očekujem dobre vijesti”, izjavio je Luna.
Ranije je izvijestio da je požar Eaton oštetio ili uništio četiri do pet tisuća građevina, dok ih je, prema navodima dužnosnika, požar Palisades uništio još 5.300. Pritom, za oko 180,000 građana je izdana naredba da se evakuiraju iz svojih domova, dok ih se još oko 200.000 nalazi pod upozorenjem.
Reuters navodi da trenutno u okrugu Los Angelesa gori pet požara. Brojni zrakoplovi na goruća brda bacaju retardante i vodu, a napori su potpomognuti i oslabljenim vjetrom, koji je ranije puhao uraganskim brzinama.
Prema procjenama AccuWeathera, štete i ekonomski gubici trenutno se penju do iznosa od 135 do 150 milijardi dolara, a gradonačelnica Karen Bass iz redova Demokratske stranke, suočena i s kritikama novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa i drugih republikanaca zbog nošenja s katastrofom, rekla je da se već razmatra kako brzo obnoviti grad.
Biden: Savezna vlada će u potpunosti pokriti troškove sanacije posljedica požara
Predsjednik Joe Biden, koji je u utorak proglasio veliku katastrofu, obećao je u četvrtak da će savezna vlada u potpunosti pokriti troškove sanacije posljedica požara za sljedećih 180 dana, što uključuje uklanjanje ruševina i opasnog materijala, gradnju privremenih skloništa te plaće za hitne službe na terenu.
“Rekao sam guverneru i lokalnim dužnosnicima da ne štede novac te da učine sve što trebaju da obuzdaju ove požare”, izjavio je Biden nakon sastanka sa savjetnicima u Bijeloj kući.
Bez domova u požarima su ostale i neke slavne osobe, kao što su glumci Billy Crystal, James Woods, Adam Brody te hotelska nasljednica Paris Hilton.
Glumica Jamie Lee Curtis je objavila u četvrtak da će njena obitelj donirati milijun dolara pomoći Los Angelesu i njegovim građanima.
Manjinski akcionari neće dozvoliti marginalizaciju koja im se nameće, a ponudili smo plan za spas Instituta „Simo Milošević“, saopštio je njihov predstavnik i suvlasnik Vile Oliva, Žarko Rakčević.
On je, u Jutarnjem programu TVCG, kazao da neće dozvoliti pad učešća manjinskih akcionara sa 27 na 24 odsto kako je to predložila Vlada.
Rakčević je naveo da pet hiljada građana u Institutu Igalo pronalazi spas i da su manjinski akcionari učinili sve da poboljšaju poslovanje tog važnog zdravstvenog centra, prenosi Portal RTCG.
“Ono što je iskustvo u Evropi je da su rehabilitacioni centri uglavnom u privatnom vlasništvu. To ne znači da je usluga na nižem nivou, naprotiv. Institut nije pred vratima stečaja zbog privatnika, već zbog lošeg upravljanja države i mi smo kao manji akcionari jako puno upozoravali, sada su pare građana otišle na dugove. Upozoravali smo na partijsko zapošljavanje, na odnos koji nije domaćinski”, rekao je Rakčević.
On je dodao da su manjinski akcionari u julu pokazali da ne žele da Institut ide u stečaj.
“Nijesmo mi krivi za dug Jugobanci. Dali smo pet miliona EUR da Institut ne ide u stečaj, 23 miliona je njegov gubitak u ovom momentu, a Brisel traži da državna pomoć ne bude nauštrb mijenjanja strukture akcionara, te da se pokriju gubici proporcionalno i mi to zagovaramo”, saopštio je Rakčević.
On je podsjetio da je u četvrtak Vlada predala novu odluku o dokapitalizaciji kojom sebi u ovom procesu daje veća prava u odnosu na druge akcionare, kako bi dostigla dvotrećinsko vlasništvo čak i ako bi drugi dioničari učestvovali u dokapitalizaciji.
Tom odlukom se, kako je objasnio Rakčević, predviđa se dokapitalizacija pa bi država sa uloženih 15 miliona dobila dodatnih preko deset odsto akcija, dok bi Vila Oliva sa dodatno uloženih oko 2,8 miliona imala pad učešće sa 27 na 24 odsto.
Na taj način bi Vlada dobila vlasništvo iznad dvije trećine akcija i izbacila male akcionare iz daljeg odlučivanja o Institutu.
Vlada sada ima 56,4 odsto akcija, Vila Oliva 27,4 odsto, a ostali mali akcionari oko 16 odsto.
Rakčević je kazao da je taj predlog odluke o dokapitalizaciji suprotan zakonima o privrednim društvima i o tržištu kapitala i da ga neće podržati.
“Ima mnogo načina i mi smo spremni da pomognemo i pokrijemo najmanje onoliko koliko je proporcionalno gubitka. Dospjele obaveze su 23 miliona EUR i spremni smo da sedam miliona pokrijemo a država ostalo. Ako neće da pokruju gubitke, mi smo spremni da pokrijemo sve. Juče smo dobili odgovor da se dokapitalizuje Institut, ali protivno zakonima države da ne bude proporcionalno pokrivanje i da naše učešće padne sa 27 na 24 odsto”, naveo je Rakčević.
On je rekao da su od firmi koje su bile u mnogo lošijem stanju napravili uzorne kolektive sa četiri zvjezdice.
“Neprihvatljivo je da nešto što je suprotno mišljenju Brisela nama nameće. Onda dajemo novac i ništa se ne pitamo, a to onda nije partnerstvo”, kazao je Rakčević.
Nova sjednica zakazana je za 21. januar, a Rakčević smatra da je sve moguće, pa i da Plan restrukturiranja padne u vodu.
“Spremni smo da pomognemo, ali nećemo prihvatiti staru praksu i način upravljanja sa partijskim kadrom i poslovanjem koje nije domaćinsko. Spremni smo na sve, čak i na čitavi dug od 23 miliona EUR, samo ne da šteluju cifre tako da ulažemo novac, a da se ne pitamo apsolutno ništa”, poručio je Rakčević.
Sve je spremo za vaterpolo spektakl u Crnoj Gori – sada je i zvanično, Kotor i Budva će od 11. do 13. aprila biti domaćini Superfinala Svjetskog kupa.
Tu informaciju potvrdila je Međunarodna federacija vodenih sportova (World Aquatics).
Naša vaterpolo reprezentacija kao domaćin je siguran učesnik, a uz nju poznata su još dva imena – Njemačka i Holandija iz Divizije 2.
Uz njih Superfinale će obezbijediti još pet najboljih selekcija sa kvalifikacionog turnira u Rumuniji, gdje učestvuje i Crna Gora koju danas od 16.30h u četvrtfinalu očekuje duel sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Sa završnog turnira u Kotoru i Budvi tri najbolje reprezentacije obezbijediće plasman na Svjetsko prvenstvo u Singapuru.
Sudbina Instituta Igalo neizvjesna je i nakon Skupštine akcionara, jer je, bez obzira na postignut dogovor o djelimičnoj izmjeni Plana restrukturiranja, došlo do novog spora, pošto je Vlada pred sjednicu predložila novu odluku o dokapitalizaciji, neprihvatljivu za male akcionare.
Nastavak Skupštine odložen je za 21. januar, tako da u četvrtak nije bilo glasanja o Planu restrukturiranja i odluci o dokapitalizaciji. Do tada treba da bude izmijenjen Plan restrukturiranja prema postignutom dogovoru, a Vlada mora da vrati raniju verziju odluke o dokapitalizaciji ili pripremi novu koja bi bila prihvatljiva malim akcionarima. Pišu Vijest .
U suprotnom, kako je navedeno, Vlada neće dobiti glasove malih akcionara koji su joj neophodni da izglasa i sprovede ove odluke.
Prema prvoj verziji odluke o dokapitalizaciji vrijednoj 23,5 miliona EUR u tom postupku mogli su učestvovati svi postojeći akcionari koji bi dobijali akcije po nominalnoj cijeni od 154,93 EUR u procentu svog sadašnjeg vlasništva. Na taj način akcionari koji bi učestvovali u dokapitalizaciji mogu očuvati sadašnji procenat vlasništva ili ga djelimično povećati na račun onih koji ne bi čestvovali u tom procesu.
Međutim, u četvrtak je pred samu sjednicu, Skupštini Vlada predala novu odluku o dokapitalizaciji kojom sebi u tom procesu daje veća prava u odnosu na druge akcionare, kako bi dostigla dvotrećinsko vlasništvo, čak i ako bi drugi akcionari učestvovali u dokapitalizaciji. Tom odlukom predviđa se da od ukupne dokapitalizacije.
Na taj način dokapitalizacije država bi sa uloženih 15 miliona dobila dodatnih preko deset odsto akcija, dok bi Vila Oliva sa dodatno uloženih oko 2,8 miliona imala pad učešće sa 27 na 24 odsto. Tako bi Vlada dobila vlasništvo iznad dvije trećine akcija i izbacila bi male akcionare iz daljeg odlučivanja o Institutu.
Vlada sada ima 56,4 odsto akcija, Vila Oliva suvlasnika Žarka Rakčevića 27,4 odsto, a ostali mali akcionari oko 16 odsto.
Rakčević je na sjednici kazao da je taj predlog odluke o dokapitalizaciji suprotan zakonima o privrednim društvima i o tržištu kapitala i da ga neće podržati.
On je Vijestima kazao da Vila Oliva želi da ostane suvlasnik Instituta, pomogne njegov oporavak i budući razvoj, ali da ne želi da Vlada na ovakav način dođe do dvotrećinskog vlasništva i da ih izbaci iz daljeg odlučivanja, jer se do sada pokazalo da je džava bila loš vlasnik i da je donosila pogrešne odluku koje su kompaniji napravile veliku štetu i dovele je u situaciju da se sa dugovima od preko 23 miliona nalazi pred stečajem.
“Nije tačno da je Plan restrukturiranja, rasprodaja imovine Instituta i takav način dokapitalizacije jedini izlazak Instituta iz krize. Norme EU o državnoj pomoći kažu da je ona posljednji vid za spašavanje neko kompanije, a da se do tada moraju pokušati svi ostali načini. Prednost se daje privatnom kapitalu, zaštiti manjinskih akcionara i svim tržišnim načinima spasavanja kompanije. Mi smo ponudili da sami pokrijemo sve dugove Instituta, kao i da se zemljište u kompleksu Instituta, koje se sada vodi na državu, vrati Institutu kako bi kompanija mogla da uzme dugoročne kredite i sama obezbijedi novac za restrukturiranje bez prodaje imovine“, rekao je Raičević.
On je dodao da postoji dokumentacija iz 1996. i 1997. godine gdje je država na osnovu zemljišta dobila akcije Instituta, zbog čega smatra da se ono mora uknjižiti na Institut.
Raičević je na Skupštini ponovio raniji predlog da Vila Oliva sama pokrije sve dugove Instituta sa 23 miliona EUR i spasi kompaniju stečaja. Vlada je za sada odbila taj predlog obrazlažući to time da bi ovaj akcionar tada imao 41 odsto akcija.
“U samom Planu restrukturiranja navedeni su primjeri uspješnog rada devet sličnih instituta za medicinsku rehabilitaciju, kao konkurenata na Evropskom tržištu tih usluga. Međutim od tih devet sedam je privatno i oni su primjer uspješnog poslovanja. Ovdje Vlada želi da istisne male akcionare iz bilo kakvog odlučivanja“, naveo je Raičević.
On je podsjetio da je Vila Oliva na nekoliko primjera pokazala kako se može od uništenih i ruiniranih hotela napraviti primjeri uspješnog poslovanja u vrlo kratkom roku.
Iz Vlade je, nakon Skupštine akcionara, navedeno da Institut ima dva puta – da država otkupi akcije manjinskih akcionara kako bi obezbijedila dvije trećine vlasništva za nesmetano donošenje odluka ili da zajedno sa manjinskim akcionarima obezbijediti 40 odsto ukupnog ulaganja za restrukturiranje.
Iz kabineta premijera su u saopštenju naveli da su spremni za oba scenarija, a imali su i pomiriteljski ton.
“Ukoliko se manjinski akcionar odluči za zajedničko ulaganje sa državom, Vlada je apsolutno spremna da prihvati kompromisna rješenja koja će biti u korist svih vlasnika Instituta, zaposlenih, Herceg Novog i Crne Gore. To dokazuje i dosadašnji pristup rješavanju ovog izuzetno složenog pitanja, do kojeg je došlo upravo neadekvatnim odlukama donesenim u prethodnom periodu”, navedeno je u saopštenju.
Razrješenje sudbine Instituta čeka njegovih preko 500 zaposlenih, kao i hiljade pacijenata korisnika njegovih usluga. Vila Oliva i Vlada su u junu spasli Institut od stečaja, kada je Rakčevićeva kompanija obezbijedila pozajmicu od pet miliona, a država u istom iznosu uplatila avans.
Osnovni plan restrukturiranja predviđao je da se u Institut za četiri godine uloži 106 miliona EUR, od čega kroz više faza dokapitalizacija 64 miliona, od prodaje dijela zgrada i imovine Instituta 28,2 miliona, a iz kredita koji bi uzela kompanija 14,5 miliona.
