Kusovac: Porto je sjajan i imamo ugovornu obavezu da ih podržimo…

3
Porto Montenegro
Porto Montenegro

Opština Tivat nikako se ne može tretirati kao obična „treća strana” u ugovoru Vlade i Adriatic Marinasa o prodaji Arsenala,  imajući u vidu neodvojive interese lokalne zajednice Tivta od državnih interesa za realizaciju ovog infrastrukturnog projekta, koji je od enormno velikog značaja za Tivat – saopštio je danas predsjednik OO DPS Tivta dr Siniša Kusovac.

Glasovima odbornika te partije u SO Tivat data je saglasnost gradonačelnici dr Snežani Matijević da sa Porto Montenegrom potpiše ugovor kojim će se Opšzina Tivat odreći ukupno 5,6 miliona eura svojih potraživanja od Adriatic Marinasa na ime neplaćenih komunalija za tri najnovije stembeno-rezidencijalne zgrade u tom kompleksu. Specijalno državno tužilaštvo je tim povodom formiralo predmet i započelo izviđaj.

 “5,6 miliona eura jeste velika svota novca, ali ne predstavlja nikakavu štetu nastalu trenutnim propustom ne-efikasne administracije, kako uporno neki pojedinci pokušavaju da prezentuju, već stvarnu ugovornu obavezu pouzdanog partnera nastalu na samom početku razvoja projekta Porto Montenegro. Nisu to nikakve bačene ili prepuštene pare, već legitimno pravo ugovorom zagarantovano ozbiljnom investitoru, koje je bilo od velikog značaja na njegovu odluku da ulaže baš u našem gradu”- saopštio je danas Kusovac podvlačeći da “dokument koji je SO usvojila nije odbornicima predložen na prečac”.

“On je rezultat trogodišnjeg rada i ekonomsko- pravnih analiza tivatske opštinske administracije. Iako Opština Tivat nije potpisnik Ugovora o kupoprodaji Arsenala, ona je u obavezi da ga primjenjuje jer je obaveza nastala za Državu potpisivanjem tog Ugovora, a imovina Opštine (uključujući tu naravno i novčana sredstva Opštine) je državna imovina u skladu sa članom 116 Ustava Crne Gore i članovima 1, 2 i 4 Zakona o državnoj imovini. Takođe, Opština Tivat je bila uključena u pregovore i upoznata je od samog početka da određenu obavezu preuzetu od strane Države, treba da realizuje u formi posebnog ugovora sa kompanijom koja sprovodi projekat Porto Montenegro, pri tome vodeći računa o određenim dosadašnjim troškovima investitora. Od tih troškova priznata su ulaganja izvršena u pripremu za komunalno opremanje, kao i samo komunalno opremanje, jer su te obaveze Opštine uređene Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata i Ugovorom o kupoprodaji Arsenala, a iznos i ulaganja utvrđeni su od strane ovlašćenog sudskog vještaka”- stoji u saopštenju šefa OO DPS Tivta.

Siniša Kusovac

Kusovac tvrdi da Tivat već deset godina “ubire više nego značajne direktne i indirektne koristi od projekta Porto Montenegro” i  da su “pozivni efekti tog projekta u stabilnom porastu iz godine u godinu”.

“Ipak, u javnosti je prisutan određeni broj skeptika koji potenciraju destruktivnu priču kada se pomene projekat Porto Montenegro i sve što je u vezi sa tim, pa i saradnja koju imaju sa Opštinom Tivat. Beskrajna debata, da li nam je bolje sa Porto Montenegrom ili ne, traje i trajaće a uvijek će se naći povod za nju. Činjenice govore za sebe, kao i priznanja koja stižu sa mnogih renomiranih adresa. Smatram da će najbolji pokazatelj ispravnosti podrške ovom projektu biti vrijeme, a prvih deset godina nam daje i više nego dovoljno razloga za zadovoljstvo učinjenim”- zaključio je Kusovac dodajući da je u Porto do sada uloćeno 550 miliona eura, tamo direktno ili indirektno radi između 800 i 1.200 ljudi, a Opština je do sada naplatula 7,65 miliona eura dadžbina za komunalije i svake godine prihoduje pola miliona eura poreza na napokretnosti i turističke takse, odnosno 60 hiljada eura prireza od firmi koje posluju u tom kompleksu.

 

Akcija „Podijeli užinu sa prijateljem“

0
Azil za pse Kavač

OŠ „Drago Milović“ i Komunalno preduzeće Tivat u saradnji sa Komunalnim preduzećem Kotor koje gazduje Azilom za napuštene životinje dva grada, pokrenuli su akciju „Podijeli užinu sa prijateljem“.

Naime, u dvorištu najveće tivatske škole postavljene su dvije posebne kante u koje će učenici ubuduće odlagati ostatke od svojih nepojedenih užina, a ta hrana redovno će se odnositi i davati napuštenim psima koji su smješteni u Azilu u Kavču.

Iz Azila su istakli da im je neophodna i dobrodošla svaka pomoć da prehrane i brinu o sve brojnijim životinjama koje su tamo smještene, zbog čega smatraju da će i ova akcija saradnje sa tivatskom školom biti veoma korsina. I

z menadžmenta OŠ „Drago Milović“ pozvali su i sve tivatske ugostitelje i restoratere, kao i ostala preduzeća koja u svojoj djeltnosti imaju prehrambene proiozvide, da se uključe u akciju i na taj način pomognu Azilu za napuštene pse.

“No-Mi” donirala vozilo Službi zaštite i spasavanja Herceg Novi

1
Donacija

Kompanija „No-Mi“ donirala je Opštini Herceg Novi, odnosno hercegnovskoj Službi zaštite i spasavanja vozilo Renault Kangoo 4×4 1.9dCi, koje će biti korišteno za potrebe transporta spasilaca na nepristupačnim terenima, opreme i psa tragača sa vodičima i markirantima.

Kako je kazao vlasnik kompanije „No-Mi“ Zdravko Mišeljić, kolektiv tog preduzeća se uvijek rado odazivao akcijama pomoći u bilo kom slučaju.

-Naša poruka je da naš prelijepi Herceg Novi zaslužuje sve najbolje i svi moramo da učinimo i doprinesemo da bude u vrhu crnogorskog turizma, ali i uopšteno, a ne na dnu, poručio je Mišeljić.

Potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević zahvalio se kompaniji „No-Mi“ na donaciji, uz napomenu da je sve više privrednika koji prepoznaju značaj i neophodnost pravilnog funkcionisanja Službe zaštite i spasavanja, te najavio nabavku dodatnih vozila za potrebe Službe u narednom periodu.

Napominjemo da je prošle sedmice održano svečano otvaranje Dobrovoljnog vatrogasnog društva Bijela, a u planu Opštine Herceg Novi je i uskoro otvaranje Dobrovoljnog vatrogasnog društva Luštica, a nakon toga i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Herceg Novi.

Opština Herceg Novi odlučna je u namjeri da preventivnim i pravovremnim djelovanjem smanji mogućnost pojave i širenja velikih požara, kao što je to bio slučaj sa poluostrvom Luštica tokom ljeta prošle godine. Napominjemo i da Opština Herceg Novi vrši stalne obuke pripadnika Službe zaštite i spasavanja.

Načelnik Službe zaštite i spasavanja Zlatko Ćirović naglasio je da će donirano vozilo biti od velike pomoći, pogotovo pri izlasku na teren u zaleđu našeg grada. On se zahvalio kompaniji „No-Mi“, ali i apelovao na druge privrednike da ukoliko su u mogućnosti, pomognu Službi zaštite i spasavanja, kako bi svi zajedno poboljšali uslove rada Službe i omogućili građanima najbolji vid zaštite od požara, zemljotresa i ostalih nepogoda.

Porast broja putnika na avio linijama između između Rusije i Crne Gore

0
jedan od Pobedinih aviona

Ruska lou-kost aviokompanija Pobeda aplicirala je kod tamošnjih vazduhoplovnih vlasti za dozvolu za pokretanje svakodnevne avio-linije između Moskve i Podgorice tokom predstojećeg ljeta.

Pobeda je lou-kost ogranak ruske državne aviokompanije Aeroflot, a već dvije godine prisutna je u Crnoj Gori jer sezonski održava liniju Moskva-Tivat, dva puta nedjeljno.

Na liniji za Podgoricu Pobeda bi saobraćala svojim avionima tipa „boeing B737-800“ kapacitete po 186 putnika, i bila bi direktni i veoma ozbiljan konkurent crnogorskoj nacionalnoj aviokompaniji Montenegro Airlines koja već godinama saobraća na toj relaciji.

Inače, ruski turistički poslenici procjenjuju da će ove godine porast broja putnika na avio linijama između između Rusije i Crne Gore biti između 15 i 20 odsto zbog značajno povećanog interesovanja tamošnjih turista za ljetovanje na Crnogorskom primorju.

Austrijanci i Turci grade u Ljubinju solarnu elektranu od 70 miliona eura

0
Solarna elektrana

Na inicijativu turske firme IFS Solar, Vlada RS je pokrenula postupak dodjele koncesije za izgradnju i korišćenje solarne elektrane u Ljubinju.

Solarna elektrana bi imala snagu od 65 MW i procijenjenu godišnju proizvodnju od 104 GWh. Gradiće se na lokalitetu Ljubinjsko brdo na površini od 80 hektara, a investicija se procjenjuje na 70 mil EUR.

To bi bila prva solarna elektrana u Ljubinju, a kako smo saznali iz Opštine Ljubinje, za ovu investiciju je zainteresovana i austrijska firma Schall-Invest, koja bi na istoj lokaciji gradila četiri elektrane ukupne snage oko 80 MW.

– Ta austrijska firma je zainteresovana da u prvoj fazi izgradi jednu solarnu elektranu od 20 MW, a onda kasnije, fazno, još tri po 20 MW – rekao je za eKapiju načelnik Opštine Ljubinje Darko Krunić.

Nakon što bude dodijeljena koncesija, Opština će odlučiti da li će zemljište ići u najam ili na prodaju.

Kako je rekao Krunić, očekuje se da gradnja počne u ovoj godini, a trajala bi dvije godine.

Festival žutog cvijeta počinje u petak 2. februara

0
Praznik Mimoze otvaranje2017.

Koncertom Nine Badrić, jedne od najvećih postjugoslovenskih pop zvijezda, kulminiraće ceremonija otvaranja 49. Praznika mimoze, sutra, 2. februara, od 21 sat.

Festival žutog cvijeta pod pokroviteljstvom Opštine Herceg Novi i gradske Turističke organizacije i u produkciji JUK Herceg fest otvoriće gradonačelnik Herceg Novog, Stevan Katić.

Karnevalska povorka krenuće toga dana  u 19 sati  iz Igala prema trgu, a činiće je Gradska muzika, Mjesna muzika Đenovići, mažoretke i trombonjeri. Ispod Sat kule sačekaće ih i glumci Dragana Vlaović i Goran Slavić, u fantazmagoričnom igrokazu koji će Novljane i goste uz vatromet  uvesti u dane fešte.

Nina Badrić već godinama suvereno vlada regionalnim top listama. Kroz karijeru je prate veoma brojne nagrade – između ostalih, čak sedam priznanja ‘Porin’, kao i vjerna publika koja na njenim nastupima i najveće koncertne dvorane ispuni  do posljednjeg mjesta, ali i naslovne strane  regionalnih i svjetskih magazina, te nevjerovatan broj Youtube pregleda – Ninin singl “Dani i godine” iz 2016. godine preslušan je čak 16 miliona puta!

„Da se opet tebi vratim“, Čarobno jutro“, „Dodiri od stakla“,„Takvi kao ti“, „Moje oči pune lјubavi“ neki su od najvećih hitova Nine Badrić, koje će podijeliti i sa hercegnovskom publikom i mnogobrojnim gostima koji su najavili svoj dolazak u grad mimoze.

Maskenbal Igalo – Praznik mimoze

Uz poštovanje poluvjekovne tradicije, organizatori Praznika mimoze našli su i prostor da inoviraju ceremoniju otvaranja manifestacije, kroz dramsku igru koju je osmislio mladi hercegnovski dramaturg Đorđe Stanojlović.

,,Karneval je više eho paganske kulture koji se manifestovao kroz dionizijske običaje u Staroj Grčkoj ili saturnalije u Starom Rimu. U hrišćanskom  svijetu karneval predstavlja poslednju priliku za sva zadovoljstva prije posta, pa smo tako i mi na Prazniku mimoze iskoristili sve slobode za interpretaciju ovog običaja kada su scenski nastupi u pitanju. O kakvoj je priči riječ, šta nam taj Krnevo predstavlja i koja mu je uloga ove godine, vidjećemo na sceni prilikom otvaranja i zatvaranja Praznika. I sve to, naravno, prije nego što ga po starom dobrom običaju, zapalimo“, otkriva  Stanojlović koji je posljednjih desetak godina boravio u Beogradu, pišući i režirajući za brojne televizije i producentske kuće, a crnogorskoj publici se predstavio scenariom za  dramu ‘Daj baba glavu’.

Svečano otvaranje Tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti u petak 2.februara

0
PLakat

Svečano otvaranje Tradicionalnih  zimskih  kotorskih karnevalskih  fešti koje ove godine slave jubilej – 500 godina postojanja biće  na Trgu od oružja  u petak 02. februara 2018.g. od 19 sati uz mažotertke, kotorsku  Gradsku  muziku i  kapa  karnevala.

Nakon podizanja karnevalske zastave slijedi koncert   Ansambla TOĆ  i NENA  BELANA & FIUMENSE.

Organizator je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“, suorganizator je Turistička organizacija Kotor, partner NVO „Fešta“, a  pokrovitelj Opština Kotor.

S obzirom na Tradicionalni zimski karneval ove godine slavi 500 godina postojanja, veče posvećeno jubileju biće u kinu „Boka“ u ponedeljak, 05. februara 2018.g. od 20 sati, filmskom retrospektivom i podsjećanjem na nekadašnje fešte u Kotoru. Učestvuju: Jovica Martinović, Vlasta Mandić, Aleksandar Dender, Bisernice Boke

Cadmus Cineplex prikazuje od 1 – 7. februara

0
repertoar plakat

NOVI FILMOVI

1. CIJENA ŽIVOTA
Ridli Skot nam donosi istinitu priču o naftnom tajkunu J. Polu Getiju
koji je pregovarao za život svog unuka, škrto se držeći za svaki cent.
Priča prati mladog 16-godišnjeg Džona Pola Getija III koji je otet, a
njegova majka Gejl pokušava da uvjeri njegovog djedu, milijardera
Getijja, ujedno najbogatijeg čovjeka na svijetu, da plati otkupninu. Kad
stari Geti odbije, otmičari postaju brutalni. U trci između života i
smrti, pitanje je hoće li prevladati ljubav prema unuku ili prema novcu?

2. PUTNIK
Ovaj intenzivni, inteligentni akcioni triler na velike ekrane donosi
pravu filmsku poslasticu za sve ljubitelje kvalitetne kombinacije
misterije, napetosti i akcije.
Napeta filmska priča o biznismenu koji biva uhvaćen u kriminalnim
radnjama, jednog naizgled običnog dana, kada se vraćao kući sa posla.
Majkl je porodični čovjek i prodavac osiguranja koji svakodnevno s posla
kući putuje vozom. Jednog poslijepodneva njegovu sigurnu rutinu prekida
misteriozna neznanka, koja ga obasipa intrigantnim ličnim pitanjima.
Majkl, kojeg tumači Lijam Nison, susreće se s ponudom koju ne može da
odbije pa biva prisiljen da identifikuje skrivenog putnika, uljeza na
svom vozu, prije posljednjeg zaustavljanja. U bici s vremenom on
pokušava da razriješi nametnutu zagonetku. Uskoro shvata da je nesvjesno
namamljen u kriminalnu zavjeru i da potpomaže smrtonosni plan koji se
počinje odvijati pred njegovim očima. U Majklovim rukama je sudbina
njegove porodice i sudbine svih putnika u vozu, a u pitanju je igra
života i smrti.

3. MALI VESELJAK: BROD SPASILAC
Posle hrabre misije spasavanja u olujnim vremenskim prilikama, mladi
spasilački čamac Elijas pozvan je da pređe da radi u Veliku luku.
Uzbuđeno prihvata i napušta stari život i prijatelje, ali ubrzo shvata
da veće nije uvijek bolje. Kada otkrije da lokalna kriminalna banda
iskopava dragocjeni metal koji ima moć da utiče na vremenske neprilike,
Elijas će shvatiti da će morati da zatraži pomoć starih prijatelja kako
bi raskirinkao planove bande.

Čuveni Jadrolinijin putnički brod Tijat udario u motorni teretnjak koji je ubrzo potonuo

0
Jugo Vodice – foto Nikša Stipaničev / CROPIX

U srijedu navečer u 18:20 sati dogodila se pomorska nesreća u akvatoriju Vodica kod otoka Prvića. Sudarili su se Jadrolinijin putnički brod Tijat i motorni teretni brod Plavi Jadran, nakon čega je za samo nekoliko minuta teretnjak potonuo na morsko dno.

Kako doznajemo od očevidaca ove nesreće, mještana Šepurina, oba člana posade potonulog broda su spašena. Jednog su iz mora izvukli članovi posade Tijata, a drugi je uspio doplivati do obale te su ga prihvatili i zbrinuli mještani Šepurina.

Na brodu Tijat nema ozljeđenih ni među posadom, ni među desetak putnika koji su iz Šepurina putovali za Šibenik.

Do sudara je došlo u blizini rta sv. Frane stotinjak metara od obale.

Vapor Tijat isplovio je iz luke Šepurine prema Prvić Luci i kad je dosegnuo punu brzinu naletio je na brod Plavi Jadran, koji je zadobio velika oštećenja i uslijed prodora mora potonuo. Tijat je pretrpio manja oštećenja te će prenoćiti na vezu u Prvić Šepurini.

– Mogu samo potvrditi da je došlo do sudara brodova kod Prvića i da nema ozlijeđenih. Istragu je preuzela Lučka kapetanija koja će utvrditi uzroke sudara – kazala nam je Marica Kosor, glasnogovornica šibenske policije.

Prema pričanju mještana Šepurina, navodno je Plavi Jadran bio slabo osvijetljen pa ga kormilar Tijata nije na vrijeme mogao spaziti.

Inače, vapor Tijat najpopularniji je ovdašnji brod iz Jadrolinije linije i već 60 godina plovi na ruti Šibenik – Zlarin – Prvić Luka – Prvić Šepurina – Vodice i obrnuto. Brod Plavi Jadran dug je 35 metara, u vlasništvu je Tonka Jureška s otoka Pašmana, a specijalizirao se za prijevoz građevinskog materijala i rasutog tereta po otocima.

U Uljaniku porinut luksuzni putnički brod

0
U Uljaniku porinut luksuzni putnički brod

S navoza pulskog Uljanika porinut je Scenic Eclipse, polarni istraživački kruzer koji pulski brodograditelji grade za jednu od tvrtki u sklopu australske Scenic Grupe. Riječ je o luksuznom brodu sa šest zvjezdica za istraživanje polarnih područja, prvom takvom u svijetu.

Riječ je o luksuznom putničkom brodu za prijevoz 237 putnika za oceansku plovidbu. Namijenjen je plovidbi svim morima, uključujući polarna i tropska područja, za što je i specijalno opremljen. Posebno je ojačan ne bi li se prilagodio plovidbi u otežanim vremenskim uvjetima i zaleđenim morima te zadovoljava visoke ekološke standarde. Brod dužine 168 i širine 21,5 metara sagrađen je u skladu s najnovijim ekološkim zahtjevima. Vrijedan je oko 200 milijuna eura, a s istim je naručiteljem potpisan ugovor za još jedan sličan brod.