Komunalno preduzeće Tivat ove će godine prihodovati ukupno 2.438.400 eura, što je za oko 100 hijada eura više nego lani – stoji u Finansijskom planu te firme čiji je osnivač i jedini vlasnik Opština Tivat.
Od toga je 1,76 miliona eura biti sopstveni prihodi firme, a 676 hiljada eura prihodi koje Komunalnio ostvaruje iz budžeta Opštine. U tu sumu je uključena i dotacija od 200 hiljada eura kojom lokalna uprava participira u plaćanju troškova odlaganja otpada iz Tivta na sanitarnu deponiju Možura u Baru.
Budući da su ukupni procijenjeni godišnji troškovi održavanja čistoće javnih površina, održavanja puteva i komunalnih objekata, održavanja i uređenja javnih zelenih povrpina, te čišćenja i uređenja djelova morskog dobra u Tivtu koji nisu izdati u zakup 838.300 eura, Komunalno će razliku od oko 360 hiljada eura do te cifre u odnosu na ono što dobija iz gradske kase, nadoknaditi iz dijela svojih prihoda koje ostvaruje gazdujući povjerenim mu javnim objektima poput pijace, gradske kapele, lučice Kalimanj…
Komunalno planira da 2018. godine potroši ukupno 2,43 miliona eura, od čega će najveći dio – 1,59 miliona eura otići na zarade i naknade na plate ukupno 103 radnika u toj firmi.
Marija Gabriel, evropska komesarka za digitalnu ekonomiju i društvo sazvala je prvi sastanak mobilnih operatera sa Zapadnog Balkana kako bi se razmatrale mogućnosti oko snižavanja i mogućeg ukidanja tarifa roaminga, prvo između zemalja u regionu, a potom i sa zemljama članicama EU.
Ovaj susret je u skladu sa prioritetima bugarskog predsjedavanja EU koje će posebnu pažnju posvetiti povezivanju na Zapadnom Balkanu. Na samitu EU-Zapadni Balkan koji će se održati 17. i 18. maja u Sofiji, najviše će se razgovarati o povezivanju, prenosi RSE.
Najavljena je mogućnost da komesarka Gabriel na tom sastanku izađe sa preliminarnim planom o koracima koje treba preduzeti, a koji bi vodili ka potpunom ukidanju tarifa za roming između regiona i EU.
Ukidanje naplate za roaming unutar EU, koje je stupilo na snagu u junu prošle godine, smatra se jednim od najvećih uspjeha Evropske unije u prethodnim godinama. Proces koji je vodio od smanjenja pa do potpunog ukidanja tarifa unutar EU je trajao više od deset godina.
Najavljen je još jedan program ovogodišnjeg Praznika mimoze “Kao nekad”, “na staru
Banju” picigin će se igrati 10.februara. Prijave ekipa počinju sutra a trajaće do 8.februara. Zainteresovani se mogu prijaviti svakog radnog dana u prostorijama Herceg Festa.
Ova najava prilika je da podsjetimo da je tradicija igranja picigina u Novome duga najmanje 50-60 godina, a prošle godine je obnovljena u sklopu Praznika mimoze. Kažu da je picigin igra koja nema čvrsta pravila i u potpunosti poštuje olimpijsko načelo –važno je učestvovati.
Uprkos tome, zna se da je u najčešće petočlanoj ekipi pravilo da dvojica igrača budu u dubini , dvojica u plićaku a jedan je pivot. Oni dobacuju laganu loptu, ne veću od dlana, a jedini cilj je da ona ne padne u more.
Lani je igranjem picigina na staroj Banji i Igalo značajnije uvršteno u programe Praznika mimoze.
Izmjenama Zakona o zaštiti prirodnog i kulturnog područja Kotora, koji obuhvata 12 hiljada hektara, usklađuju se njegove granice sa zvaničnim koje je usvojio UNESCO i detaljnije uređuje imenovanja i razrješenja članova Savjeta.
Granice područja Kotora obuhvataju 9,5 hiljada hektara kopna i 2,5 hiljada morske površine na teritorijama Kotora, Herceg Novog, Tivta i Cetinja.
Predviđeno je da Savjet ima predsjednika i deset članova. Savjet imenuje i razrješava Vlada, na predlog organa državne uprave nadležnog za poslove kulture.
U Savjet po jednog predstavnika imenuju organi državne uprave nadležan za kulturu i zaštitu životne sredine, organ uprave nadležan za zaštitu kulturnih dobara, Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom i očuvanjem Kotora i pet predstavnika kotorske Skupštine, prenosi agencija Mina.
Predsjednik Opštine Kotor je po funkciji predsjednik Savjeta.
Mandat članovima Savjeta je četiri godine.
Zakonom se detaljnije uređuje imenovanje Savjeta, razrješenja predsjednika i članova Savjeta pojedinačno, kao i razrješenje Savjeta kolektivno.
Pojačana je odgovornost predsjednika i članova Savjeta, u odnosu na Vladu koja ih imenuje i razrješava.
„Propisuje se ko preuzima poslove predsjednika Savjeta u slučaju razrješenja predsjednika, rok u kojem je subjekat obavezan da dostavi prijedlog novog kandidata u slučaju razrješenja svog člana u Savjetu“, kaže se u obrazloženju.
Članovi Savjeta imaju pravo na naknadu do 30 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori u godini koja prethodi isplati, prema statističkim podacima.
Zakonom je preciziran način na koji se obezbjeđuju sredstva za administrativno- tehničke poslove za postrebe Savjeta.
„Sredstva obezbjeđuje organ državne uprave nadležan za poslove kulture, u iznosu od 12,5 hiljada EUR i Opština Kotor u istom iznosu“, kaže se u obrazloženju zakona, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri.
S obzirom na sve češće ekološke katastrofe, Greenpeace Hrvatska je pokrenuo peticiju “Spasimo Mediteran od najezde plastike”.
“Procjenjuje se da do 12 milijuna tona plastike godišnje ulazi u naša mora diljem svijeta te da oko 80 posto onečišćenja svjetskih mora otpada na plastiku. Mora i oceani guše se i ne mogu više izdržati! Vlade to mogu zaustaviti! Ministri upravo izmjenjuju propise EU u vezi s otpadom: zatraži od ministra zaštite okoliša Tomislava Ćorića da se bori protiv onečišćenja plastikom. Učini to za spas kornjača, kitova, morskih ptica”, stoji u opisu peticije koju je moguće online potpisati.
Opis peticije pokrenute na hrvatskoj stranici Greenpeacea prenosimo u cijelosti:
Sve više proizvodimo plastiku za jednokratnu upotrebu, koja nam je uglavnom nepotrebna, a recikliranje samo po sebi nije dovoljno rješenje. Najezda plastike ubrzano pretvara naša mora u najveća odlagališta otpada na svijetu! Nemojmo dopustiti da plastika, koja se u našem okolišu zadržava i stotinama godina, guši naša predivna mora, ubija morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. U Sredozemnom moru plastični ostaci pronađeni su u malim ribama, morskim pticama, kornjačama te želucima ulješura. Pomozi da tome stanemo na kraj!
Pozivamo ministra zaštite okoliša Tomislava Ćorića da se uključi u borbu protiv onečišćenja plastikom; to znači i poduzimanje hitnih mjera za sprečavanje nastanka otpada plastike za jednokratnu upotrebu. Ne preostaje nam puno vremena, trenutak za promjenu je već sada!
Tražimo od ministra zaštite okoliša Tomislava Ćorića:
Da se zauzme da promjene zakona o otpadu EU omoguće zemljama članicama da i same ograničavaju i smanjuju glavne izvore plastičnog otpada i smeća.
Da poduzme hitne mjere u svrhu smanjenja količine plastike za jednokratnu upotrebu i potakne promjenu navika i ponašanja te inovacije! Ključne riječi su: smanjenje upotrebe, ponovna upotreba, a tek onda recikliranje!
Opština Herceg Novi pokreće postupak preispitivanja odgovornosti zbog urušavanja dijela lokalnog puta Ratiševina-Mojdež, koji je nedavno završen i čija je sanacija koštala 550.000 eura.
Urušen sanirani dio puta
Radovi na sanaciji ove dionice završeni su ljetos, a već u decembru je došlo do urušavanja dijela puta i pukotine na kolovozu su jasno vidljive.
„Iz tog razloga Opština Herceg Novi će pokrenuti postupak preistipivanja kako samog projekta tako i kvaliteta izvedenih radova. Angažovaćemo građevinsko-projektantsku firmu koja će utvrditi stanje i definisati odgovornost, jer je nedopustivo da se nakon tri mjeseca put uruši“, kazao je predsjednik Opštine Stevan Katić.
Kako ističe, sanacija dijela puta lokalnu upravu je koštala oko 550.000 eura, što je skoro trećina prošlogodišnjeg budžeta utrošenog za kapitalne investicije.
Radovi na sanaciji počeli su u februaru 2017. godine, završeni ljetos, a samo nakon nekoliko mjeseci pojavile su se pukotine.
Urušen sanirani dio puta
„Imajući sve to u vidu, ključno je da Opština kao investitor preispita odgovornost učesnika u realizaciji ovog projekta. Lokalna uprava će ubuduće preispitivati svaki projekat koji se bude finansirao iz budžeta, odnosno od novca građana, da bismo jasno utvrdili odgovornost za sve propuste i kako se ovakve manjkavosti ne bi ponavljale“, rekao je predsjednik.
Katić dodaje da je ugovorom koji su sklopili Opština i izvođač radova na sanaciji dijela puta Ratiševina – Mojdež, određen garantni rok u trajanju od dvije godine.
“Na osnovu medijske informacije od dana 14. januara 2018. godine, da se u more izliva velika količina onečišćene vode i blata u priobalnom dijelu naselja Donja Lastva u Tivtu, predstavnici Službe za inspekcijske poslove Opštine Tivat, odmah su izašli na pomenutu lokaciju.
Prema riječima rukovodioca Službe za inspekcijske poslove Jovice Stojkovića, utvrđeno je postojanje dva gradilišta, jedno u priobalnom dijelu Donje Lastve, a drugo preko puta prodavnice „Idea“. Oba gradilišta imaju uredno izdate građevinske dozvole, međutim cijevi sa tih gradilišta su sprovedene u obližnje potoke, a potoci se ulivaju u more.
Odvod vode sa gradilišta u more
Službenici inspekcije naložili su vlasnicima objekata u izgradnji, da uklone pomenute cijevi, a o uzročnicima zaprljanja mora obaviješten je kontrolor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore. Takođe o svemu je obaviješten i nadležni vodoprivredni inspektor iz Uprave za inspekcijske poslove, koji će dalje preuzeti poslove iz svoje nadležnosti.
Izlivanje blata u more u Donjoj Lastvi
Opština Tivat, zajedno sa Službom za inspekcijske poslove, i ubuduće će postupiti prema prema svim prekršiocima u skladu sa zakonom, a u okviru svojih ovlašćenja. Takođe lokalna uprava osuđuje ovakvo postupanje koje predstavlja krajnje nemaran i neodgovoran odnos prema životnoj sredini” – kaže se u saopštenju iz Opštine Tivat.
Kakistokratija je vladavina najgorih; oblik vlasti u kojoj najgore osobe zauzimaju pozicije moći. Predstavnici tivatske lokalne vlasti ne pripadaju čak ni tom sloju. Oni su naime poslušnici najgorih i slijepo izvršavaju njihova naređenja, kaže se u saopštenju Bokeškog foruma.
Dakle, na hijerarhijskoj ljestvici su ispod najgorih – političke i moralne kvazielite, čiji je jedini cilj da pokupi što veći dio plijena, a svojim poslušnicima ostavi da se zaslade mrvicama sa stola.
Novi dokaz ovih tvrdnji je Odluka o poravnanju kojom se Porto Montenegru navodno oprašta preko 5,5 miliona eura duga. Navodno, jer je republička vlast sklapajući Ugovor sa tadašnjim vlasnikom Porto Montenegra Piterom Mankom, sastavila dokument koji mu daje tolika prava da ga ni sam Mank ne bi bolje, u svoju korist, sastavio.
I takvu Odluku predstavnici vladajuće tivatske koalicije aminovaće bez pogovora na narednoj sjednici Skupštine. Tako im je naređeno, a klimanje glavom odavno im je zaštitni znak.
Bokeški Forum neće podržati ovu odluku, već insistira na tome da se krivci za ogromnu materijalnu štetu nanijetu Tivćanima kazne.
Ti krivci sjede u Podgorici, a ovdašnji predstavnici lokalne vlasti njihovi su saučesnici.
Pljačka Boke i Tivta dobija svoj nastavak. Jedino pitanje koje se postavlja je: šta nas čeka u sledećoj epizodi i čiju raskalašnost moramo da platimo? – stoji u saopštenju Bokeškog Foruma.
Vidljivost Kotora u promotivnom materijalu kruzing kompanija neophodno je povećati, jer se, iako uplovljavaju u kotorsku luku, informacijama o gradovima na Jadranskom moru u njihovim katalozima nalaze samo Venecija i Dubrovnik, dok, sa druge strane, putnici žale što su se u Boki Kotorskoj zadržali svega nekoliko sati, istakla je za Boka News direktorica TO Kotor Ana Nives Radović, nakon trodnevnog sajma Reiselivsmessen u Oslu koji je zatvoren juče.
Slična sutuacija postoji i kada su u pitanju norveški tur-operatori i agencije, gdje u objedinjenoj ponudi Mediterana Kotor do sada uopšte nije bio pomenut, zbog čega je neophodno promijeniti takvu praksu.
TO Kotor je tokom sajma ugovorila povoljnosti u realizaciji promotivnih kampanja za 2019. i 2020. godinu, dok se u 2018. može očekivati unapređenje saradnje sa norveškim agencijama i tur-operatorima.
Sajam u organizaciji TO Herceg Novi, na kojem su, pored Korora, učestvovale i turističke organizacije Budve, Tivta, Bara, kao i Institut dr Simo Milošević iz Igala, bio je podijeljen je na poslovni dio i promotivni, koji je otvoren za javnost.
Poslovni dio sajma bio je odlična prilika da se direktno stupi u kontakt sa svim subjektima sa ovog tržišta kojima Kotor jeste ili bi mogao biti destinacija ka kojoj usmjeravaju turiste, naglasila je direktorica TO Kotor Ana Nives Radović.
TO Kotor na sajmu u Londonu – Ana Nives Radović
Prema njenim riječima potrebno je raditi na boljoj zastupljenost Kotora u info materijalu ovih kompanija.
„Većina kruzing kompanija koje su učestvovale na sajmu u Oslu na mapi destinacija godinama unazad ima Kotor, međutim, u katalozima i brošurama kada je Jadransko more u pitanju ima podataka samo o Veneciji i Dubrovniku. Predstavnici ovih kompanija ističu da putnici sa njihovih kruzera dobijaju informacije o Kotoru tokom plovidbe, međutim, status usputne luke nam nije dovoljan, prije svega jer i putnici žele drugačiji pristup“, istakla je Radović.
U prilog tome idu i tvrdnje posjtilaca sajma, koji, kada prilaze kotorskom štandu, govore o najljepšim utiscima, žaleći što su se u gradu zadržali samo nekoliko sati.
„Upravo promotivni dio sajma potvrdio je da je pristup koji je TO Kotor imala u poslovnom dijelu ispravan. Brojni posjetioci koji su rekli da su u Kotor dolazili kruzerima naglasili su da im se grad veoma svidio i da žele da dođu da se zadrže duže, a mnogi zamjeraju što su putovanja organizovana tako da se u našoj luci zadrže nedovoljno dugo da obiđu sve što žele“, dodala je Radović.
Posjetioci sajma su u velikom broju pokazali da poznaju turističku ponudu Boke Kotorske, budući da veliki broj Norvežana godinama unazad dolazi u Igalo, ali i zahvaljujući kruzerima koji su veliki broj putnika iz ove zemlje doveli u Kotor. Upravo zbog toga neophodno je dodatno promovisati ostatak ponude, budući da interesovanje za duži boravak, posebno u Kotoru, kod velikog broja Norvežana postoji.
Prošla godina bila je najaktivnija i najteža u istoriji Službe zaštite i spašavanja (SZS) Tivta koja je lani imala čak 221 aktivnost. To je drastično više nego 2016. kada je SZS imala ukupno 92 aktivnosti – piše u Izvještaju o radu SZS Tivat za 2017. koji je upućen lokalnom parlamentu na razmatranje i usvajanje.
Tokom 2017. SZS Tivat gasila je 18 požara na objektima, 38 požara na otvorenom prostoru, 3 požara na plovilima, dva požara na automobilima i čak 56 puta gasila zapaljene kontejnere za odlaganje smeća. Broj požara u pojedinim kategorijama je za 150 do čak skoro 200 posto veći od broja takvih incidenata u 2016.godini.
Lani je SZS Tivat imala i 30 tehničkih intervencija, 4 akcije spašavanja povrijeđenih u saobraćajnim udesima, dvije intervencije u slučajevima poplava, dvije akcije pretrage terena za nestalim osobama… Uz ostalo, pripadnici ove Službe u po tri navrata, izlazili su na ispomoč svojim kolegama u Kotoru i Herceg Novom u slučajevima većih požara na teritorji tih opština.
„Požari na otvorenom – šumski požari ovoga ljeta bilježe znatno povećan broj. Vatrena stihija koja nas je zadesila ovoga ljeta progutala je oko 343 hektara šume pretežno srednje i visoke makije kao i oko 60 stabala masline i oko 120 stabala borova. Požari su bili aktivni tokom jula, avgusta i prve dekade septembra mjeseca. Tokom ove požarne sezone oprema, tehnika i vozila su bila preopterećeni tako da je poslije skoro dvoipomjesečne neprekidne vatrene stihije, ogromnim zalaganjem kako pripadnika ove Službe tako i servisera, vozila vraćena u operativno stanje. Sami podaci da je tokom dva mjeseca utrošeno preko 10.000 litara goriva, rad vatrogasnih pumpi po 70 radnih sati, utrošak vode oko 6.000m3 – dovoljno pokazuju kakav su napor izdržala vozila i oprema”- naveo je u izvještaju komandir SZS Tivat Zoran Barbić.
Vatrogasci Tivat
On je odao priznaje kako svojim ljudima, tako i priopadnicima Dobrovoljnog vatrogasnog društva “Krtoli” iz Radoviča koji su takođe dio opštinske Službe zaštite, istakavši da su svi oni pravi heroji koji se nisu štedjeli tokom ljetošnjih nezapamćenih velikih požara u Tivtu i Boki, nerijetko dovodeći u opasnost sosptvene živote kako bi spasili građane, turiste i imovinu kojoj je prijetila vatra. Prema analizi Barbića, ukupno vrijeme trajanja velikih ljetnjih požara koji su počeli prvih dana jula i trajali do polovine septembra je čak 1.400 sati, a u njihovo gašenje osim SZS i DVD Krtoli bili su uključeni Vojska, MUP, niz privrednih kolektiva, dobrovoljaca i međunarodna pomoć u vidu specijalnih protivpožarnih aviona i helikoptera.
Zoran Barbic tokom jedne od ljetisnjih akcija gašenja
Koliki je bio napor tokom aktivnosti na obuzdavanju ljetnje vatrene stihije, potvrđuju i podaci da je samo u julu i avgustu za gorivo za svoja i vozila ostalih gasitelja, SZS Tivat potrošila 8.924 eura, što je neznatno manje nego za sav ostatak godine kada je za gorivo potrošeno ukupno 8.950 eura. Hrana i piće za gasioce koji su danima bili na terenu plaćeni su 8.838 eura, remonti vozila i opreme koštali su preko 12.500 eura, za djelove je plaćeno preko 8 hiljada, a za auto-gume više od 3.800 eura…
“Donacije tokom ljetnje vatrene stihije od strane preduzetnika, pojedinaca i javnih ustanova bile su vrijedne oko 20.000,00€ a sastojale su se u hrani, piću, rezervnim djelovima, uslugama remonta vozila, gorivu, dronu, ličnoj zaštitnoj opremi za DVD itd”—navodi se u Izvještaju.
Inače, SZS Tivat ima 30 zaposlenih, a DVD Krtoli broji oko 50 aktivnih članova. SZS Tivat raspolaže sa ukupno 10, a DVD Krtoili sa 4 specijalna protivpožarna i drugih interventnih vozila.
