Turistkinja iz Poljske poginula je juče na graničnom prelazu Deleuša, kod Bileće, na granici BiH i Crne Gore – prelaz Vraćenovići. Nesreća se dogodila kada je porodica iz Poljske parkirala automobil na saobraćajnu traku pored prelaza Deleuša kako bi potražili lične dokumente.
U trenutku kada je žena izašla iz automobila da otvori prtljažnik, dok su suprug i dvoje djece ostali u automobilu, iz neutvrđenih razloga, otisnuo se jedan od kamiona koji su stajali u blizini i naletio na parkirani automobil i nesrećnu ženu.
Za to vrijeme, vozač kamiona nalazio se u prostorijama za kontrolu prelaska granice.
Za sada nema informacija o eventualnim povredama putnika u automobilu, a zbog nesreće saobraćaj preko ovog prelaza je obustavljen.
Preduzeće „Autobuska stanica“ Tivat d.o.o. (AST) koje gazduje i upravlja objektom autobuske stanice u tom gradu, uz saglasnost osnivača – Opštine Tivat, podiglo je ili izmijenilo cijene svojih suluga.
Tako je stanična usluga za putnike u međunarodnom saobraćaju sa 0,5 povećana na 1 euro, a u istom omjeru povećana je i cijena peronske karte. Cijena sluga garderobe smanjena je sa 2 na 1 euro po komadu prtljaga, dok je uvedeno plaćanje usluge korišenja tolaleta u visini od 50 centi.
Nisu mijenjane cijene pronizacije koju plaćaju autobuski prevoznici pa ona i dalje iznosi 4 eura u međumjesnom, odmosno 10 eura pompolaksu u međunarodnom saobraćaju. Ovjera povratne karte i dalje će koštati 1,5 eura, a nisu mijenjane ni provizije za prodaju karata koje AST-u plaćaju autobuski prevoznici pa ona i dalje iznosi 9 odsto. Diferenciran je cjenovnik usluga za parkiranje autobusa na stanici pa će ono koštati 1 euro po započetom satu, odnosno 10 eura dnevno. Višednevni parking autobusa za period od 3 do 30 dana plaćaće se po 5 eura dnevno, dok za period duži od mjesec, cijena iznosi 2,5 eura na dan. AST uskoro uvodi i novu uslugu pranja i čišćenja vozila pa će se ono plaćati po cijeni od 20 eura za autobus, odnosno 7 eura za putničke automobile.
„Obzirom da AST ima konstantna ulaganja u objekat, nabavka osnovnih sredstava dodatno opterećuje budćet. Kako bi se u što kraćem roku zabilježila ekonomska korist i isplativost od ulaganja u osnovna sredstva sa maksimalnom iskorišćenošću istih, nastala je potreba za izmjenom i dopunom cjenovnika usluga.“- stoji u obrazloženju ovih izmjena koje potpisuje predsjednik Odbora direktora AST Rajko Bulatović, uz napomenu da se cijene usluga tivatske utobuske stanice na ovaj način prilagođavaju cjenovnoj politici stanica u okruženju i djelimično amortizuje smanjenje prihoda izazvanog povećanjem stope PDV-a na 21 odsto.
Iz AST su poručili da će ove godine pored ostaloga, na autobuskoj stanici Tivat montirati novi moderan sistemm video nadzora vrijedan 12 hiljada eura i novi sistem parking barijera i daljinski kontrolisanih rampi vrijedan 33 hiljade eura.
Uz crkvena zvona i himnu Festivala klapa „Slava Perastu“ u četvrtak je na Pjaci Svetog Nikole u Perastu svečano otvoren 17. Međunarodni festival klapa, čime je ujedno označen i početak ovogodišnjeg programa KotorArta.
Lagana kiša koja je prestala sa prvim taktovima klapske pjesme obradovala je brojne posjetioce koji su se prepustili uživanju svečanog programa na kome su nastupile klape, Kaše iz Dubrovnika, Praska iz Podstrane, Peružini sa Paga, klape Maris iz Kotora i klapa O’Dive Belcanto iz Berana. U dijelu programa osvrta na našu kulturnu baštinu, nastupili su mladi glumci iz KFPZD koji su podsjetili na poeziju o Boki, dječija klapa Kotorski gardelini, Đorđe Begu na ljerici, a nastupima kvarteta Talia i Unique, simbolično su najavljeni brojni muzički programi koji će biti realizovani u Kotoru ovog ljeta u sklopu KotorArta.
U ime domaćina i organizatora godte i zvanice pozdravila je predsjednica MFKP Tina Braić Ugrinić i izvršni direktor Mikan Kovačević.
,,Njegovanje kulturne baštine Perasta, težnja i želja da se uključimo u nove aktivnosti i ideje sa Društvom prijatelja Perasta i Mjesnom zajednicom, pruža nam neprocijenjiva inspiracija – sami vječni Perast, a mi iz uprave Festivala, prolaznici sadašnjeg vremena, trudimo se da svake godine iznesemo nove ideje i pjesme, kao i nov pristup realizacije svog programa. Ostaje nam još mnogo posla i budućeg istraživanja u ovoj našoj moći vječitog držanja pažnje pjesmom i pričom, preplitanjem nota i slova”, kazala je između ostalog Braić Ugrinić.
Festival je otvorila potpredsjednica Opštine Kotor Ljiljana Popović Moškov, koja je istakla da su klapa i klapsko pjevanje neraskidivi dio ovog naroda i podneblja.
Pročitani su pozdravni telegrami Ministra kulture Crne Gore Aleksandar Bogdanovića i gradonačelnika Kotora Vladimira Jokić koji je bio na zasjedanju UNESCO-vog Komiteta svjetske baštine.
„Žalim sto večeras nisam sa vama u Perastu, gdje započinje još jedan KotorArt i gdje večeras nastavlja da se u isto vrijeme ukorjenjuje i dalje cvjeta festival klapa i klapska pjesma. Ovo obraćanje pišem u Bahreinu, na 42. sjednici UNESCO Komiteta svjetske baštine, gdje su prisutne sve zemlje svijeta.
Okružen istinskom kulturnom raznolikošću, sa ovog mjesta vas dodatno uvjeravam u ono što ionako svi vi znate, da su Boka, Kotor i Perast vrijedan dio svijeta i njegove baštine, a da je klapska pjesma u samom srcu Boke.
Ne mogu, a da sa vama ne podijelim stihove Ujevića koji su mi na pameti dok se o Boki i Kotoru govori na ovom skupu:
“I snagu nam, i grijehe drugi s nama dijele,
i sni su naši sami iz zajedničkog vrela.
I hrana nam je duše iz naše opće zdjele,
i sebični je pečat jedan nasred čela.”
KotorArt, Festival Klapa i klapska pjesma jesu naša snaga iz zajedničkog vrela koju nudimo svijetu, pa vama i svima nama želim da u godinama pred nama jačate i jačamo sve više.
Uvaženi organizatori, čestitam na trajanju i želim uspješan festival, učesnicima da pjesmom osvoje goste a vama dame i gospodo da uživate u festivalu klapa“ – kaže se u telegramu gradonačelnika Vladimira Jokića.
Festival se nastavlja večeras od 21 sat takmičenjem ženskih klapa.
UNESCO komitet za svjetsku kulturnu baštinu od Crne Gore traži da napusti projekat žičare Kotor-Tvrđava Sv. Ivana, te održi moratorijum na bilo kakvu novu izgradnju i razvoj, saopšteno je nakon jučerašnje, 42. sjednice, na kojoj je odluka o Kotoru usvojena bez diskusije.
Sa sjednice je saopšteno da je Unesko komitet za svjetsku kulturnu baštinu i dalje zabrinut jer je neophodan znatniji dalji rad kako bi se detaljno analizirale slabosti postojećih prostornih i urbanističkih planova koji su na snazi za teritoriju dobara i njenu tampon zonu, kao uvod u razvijanje sredstava za njihovo jačanje.
Obrazlažući razloge za napuštanje projekta žičare, iz Uneska navode da će tako biti spriječen bilo kakav negativan uticaj na “izvanrednu univerzalnu vrijednost dobara”.
Moratorijum na novu izgradnju i razvoj bi, kako navode, trebalo održati sve dok ne bude na snazi kompletan paket planskih i zaštitnih mjera kako bi se na zadovoljavajući način usaglasio eventualni održivi razvoj unutar osjetljivog predela područja i spriječio bilo kakav uticaj na kulturne i pejzažne vrijednosti imovine.
“Takođe zahtijeva od države ugovornice da izvrši sve relevantne radnje kao odgovor na prethodne odluke Komiteta, a posebno da sprovede PUB za sve tekuće ili planirane razvojne projekte, uključujući transportnu vezu na Verigama i turističkom objektu na Glavati – Prčanj, kao i da dostavi rezultate HIA-e Centru za svjetsku baštinu, za pregled od strane savjetodavnih tijela, prije nego što preduzmu dalje obaveze”, navode iz Uneska.
Iz Unesko komiteta su tražili da Crna Gora pozove zajednički Centar za svjetsku baštinu/ICOMOS reaktivnu monitoring misiju za dobra, kako bi ocijenio stanje očuvanosti, kao i različite izvještaje i zakonske izmjene koje su proizvedene i da savjetuju o tome koje su dalje aktivnosti neophodne za jačanje zakonske i planske zaštite dobara i njihove tampon zone i za koordinaciju njihovim upravljanjem.
Od Crne Gore se očekuje da Centru za svjetsku baštinu do 1. februara 2019. dostavi ažurirani detaljni izvještaj o stanju očuvanja svih komponenti dobara i sprovođenju traženih mjera.
Prvi vodonični brod na svijetu kako stručni krugovi nazivaju neuobičajeno eksperimentalno ekološko plovilo „Energy Observer“, uploviće u subotu u luku Kotor. Boka Kotorska će tako biti jedna od stanica na šest godina dugom putovanju „Energy Observera“ oko svijeta, na koje se taj brod otisnuo prošle godine iz Francuske.
„Energy Observer“ je detaljno rekonstruisana nekadašnja trkačka regatna katamaran-jedrilica „Formule TAG“ iz 1983., prva jedrilica koja je uspjela da probije simbolični limit od preplovljenih 500 nautičkih milja za 24 sata. Ovaj 30,5 metara dugi i 12,8 metara široki dvotrupac danas više ne pogone jedra, već kompleksan visokotehnološki sistem eletromotora koji se napajaju strujom iz sistema gorivih ćelija na bazi vodonika.
Brod danas plovi brzinom od 8 do 10 čvoriva, a njegova namjena je da testira savremena ekološka riješenja za pogon plovila i promoviše nove tehnologije koje su u saglasju sa očuvanjem životne sredine. „Energy Observer“ ima i napajanje strujom preko solarnih panela ukupne površine 130 kvadrata, a pokreću ga i dvije vertikalne vjetroturbine i posebni tzv. tegleći zmaj. Brod samostalno proizvodi dekarbonizovani vodonik iz morske vode, puneći njime svoj sistem gorivih ćelija iz kojih proizvodi električnu energiju za pogon dva porivna elektromotora snage po 56 konja. Cijeli sistempot puno je autonoman i ne emitije bilo kakve štetne gasove koji izazivaju efekat staklene bašte u atmosferi.
„Energy Observer“ dizajnirao je tim brodograđevnih inženjera u partnerstvu sa stručnjacima francuske nacionalne Komisije za istraživanja atomske i alternativne energije iz Grenobla. Brod će tokom svoje plovidbe oko svijeta koja će potrajati do 2022. godine, obići 50 država i upoviti u 101 luku – od vrijednih istorijskih lokaliteta poput Kotora, preko zaštićenih prirodnih područja na moru, do nacionalonih parkova, ali i lokacija na kojima je ekologija ugrožena, te mjesta gdje se održavaju različiti događaji koji promovišu ekologiju i održivi razvoj.
ENERGY OBSERVER
Misiju „Energy Observera“ pored francuske Vlade, podržavaju i Evropska Unija i Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije IRENA a pod direktnim je pokroviteljstvom predjsednika Francuske Emanuela Makrona. Brod je do sada prošao oko 7.500 nautičkih milja, obišao deset zemalja i uplovio u 21 luku.
Domaćin prvom svjetskom brodu sa pogodom na vodonik i njegovoj posadi u Crnoj Gori je Fondacija Petrović Njegoš na čijem je čelu princ Nikola II Petrović-Njegoš.
U okviru projekta UNEP MARINE LITTER za koji je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore potpisalo ugovor sa Programom za zaštitu životne sredine Ujedinjenih Nacija (United Nations Environment Programme), juče je u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, održana je prva radionica predviđena projektnim aktivnostima.
Glavni cilj ovog projekta uspostavljanje efikasnijeg upravljanja otpadom u moru kroz implementaciju odgovarajućih aktivnosti. UNEP MARINE LITTER projekat, koji obuhvata upravljanje otpadom iz mora, davanje smjernica za reciklažu plastične PET ambalaže, izradu Studija i Planova Upravljanja na temu otpada iz mora i plastične PET ambalaže, realizaciju akcija sakupljanja i analize otpada sa odabranih plaža, izradu promotivnog materijala kao i organizovanje kampanja za podizanje svijesti o značaju adekvatnog upravljanja otpadom iz mora, počeo je sa realizacijom u aprilu 2018. godine i trajaće do jula 2019. godine.
Pored toga predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma na radionici su predstavili relevantne međunarodne okvire, međunarodne inicijative za upravljanje otpadom u moru kao i postojeće stanje upravljanja otpadom u Crnoj Gori.
U drugom dijelu radionice predstavljeni su različiti projekti koji se u Crnoj Gori realizuju na temu otpada u moru:
• Projekat “DeFishGear” koji je realizovao Institut za biologiju mora
• INTERREG IPA projekat “Welcome” koji realizuje Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i Institut za biologiju mora
• Projekat “First International Coastal Clean-up day” koji realizuje NVO “Zero Waste Montenegro” i
• Projekat “Velika Plaža Plastic Free – Velika plaža bez plastike” koji realizuje NVO “RDA-UBA” iz Ulcinja.
Budući da otpad u moru predstavlja problem koji je poslednjih godina sve izraženiji, na radionici je istaknuta važnost svih ovih projekata koji doprinose prikupljanju relevantnih informacija i mjerodavnih podataka u cilju uspostavljanju efikasnijeg upravljanja otpadom koji na plaže dolazi iz mora i rijeka.
Greenpeace – Plasticni val
Na kraju radionice zaključeno je da potrebno inicirati da se zakonskim propisima reguliše pitanje otpada u moru.
Radionici su pored predstavnika Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom i Ministarstva održivog razvoja i turizma prisustvovali i predstavnici Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, Instituta za biologiju mora, lokalnih Sekretarijata za zaštitu životne sredine i komunalnih preduzeća iz primorskih Opština kao i predstavnici NVO sektora, održana je u prostorijama Ministarstva održivog razvoja i turizma u Podgorici.
Policija u Hercge Novom je uhapsila M.B. (34) zbog sumnje da se bavi preprodajom marihuane, saopštila je Uprava policije.
“Pripadnici hercegnovske policije su juče 14 časova, na lokalnoim putu u Bijeloj zaustavili vozilo marke „Opel Calibra“ hercegnovskih registarskih oznaka, kojim je upravljao M.B. (34) iz Herceg Novog. On je dodao gas i pokušao da pobjegne ale je policija uspjela da ga stigne i zaustavi. Tom prilikom kod njega i u vozili 33 pakovanja u kojima je bila marihuana”, kazali su u Upravi policije.
Nakon toga pretresane su i druge prostorije koje osumnjičeni koristi i pronađeno je oko 1,5 kg marihuane.
“Daljim pretresom pronađeno je još 36 pakovanja i kesica marihuane koje su bile pripremljene za prodaju, kao i 29 tableta sintetičke droge. Ukupna težina pronađene i oduzete marihuane je 1.613 grama”, naveli su u policiji.
Pronađena droga i tablete biće upućeni u Forenzički centar radi vještačenja.
“O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se M.B. uhapsi i da mu se privede uz krivičnu prijavu zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”, zaključije se u saopštenju Uprave policije.
Tivat i Crna Gora će od 7 – 10. aprila 2019. godine biti domaćin prestižnog Private Luxury Foruma koji na najluksuznijim destinacijama svijeta okuplja najeminentnije profesionalce koji se bave prodajom luksuznih turističkih aranžmana, predstavnike luksuznih hotela i hotelskih lanaca i prestižne Concierge kompanije.
Ivan Gajić, direktor prodaje hotela Regent Porto Montenegro iz Tivta je učesnik Foruma koja se održava od 25 – 28.juna u St. Moritzu u Švajcarskoj gdje je pred preko 300 predstavnika subjekata iz elitnog segmenta turističke industrije, najavio održavanje sledeće Private Luxury Foruma u Crnoj Gori.
“Ovo je velika vijest za Crnu Goru jer ćemo u aprilu sledeće godine ugostiti profesionalnu elitu iz segmenta luksuznih turističkih putovanja te kroz kvalitetan program, odličnu organizaciju i brojne vankonferencijske aktivnosti predstaviti Crnu Goru kao prestižnu turističku destinaciju. Čast nam je što su inicijativu menadžmenta hotela Regent da Crna Gora bude domaćin sledećeg Foruma organizatori prihvatili. Sa radošću iščekujemo da kao ozbiljan partner-destinacija, predstavimo i svoje profesionalne, organizacione i prostorne kapacitete za održavanje ovog Foruma koji će okupiti agente sa nama najinteresantnih emitivnih tržišta poput Velike Britanije, Rusije te SAD i zemalja Bliskog istoka. Značaj održavanja Foruma kod nas je nemjerljiv te predstavlja izuzetno jak signal kapaciteta Crne Gore ne samo kao eminentne destinacije već i kao MICE odredišta čime se nastavlja izgradnja imidža cjelogodišnje luksuzne destinacije”- kazao je Gajić.
Crna Gora je najavljena kao domaćin prvog sledećeg Foruma i našla se uz rame već etabliranim destinacijama poput Malezije, Beča, Istanbula i Floride. Partneri ovog projekta su Porto Montenegro, Nacionalna turistička organizacija, Opština Tivat, Montenegro Airlines i Talas M.
Kontejnerski brod kompanije Maersk Line, koji je u petak, 22. juna, pokupio 113 migranata u međunarodnim vodama između Libije i Malte, stigao je u talijansku luku Pozzallo, iskrcavši uznemirene ljude.
Slijedeći upute Pomorskog koordinacijskog centra (MRCC) u Rimu, „Alexander Maersk“ je 26. juna stigao u sicilijansku luku u 01.20 sati.
U subotu navečer MRCC je iskrcao pet osoba s broda, uglavnom djecu i jednu trudnicu.
Preostalih 108 migranata uspješno je iskrcano s broda od 1.068 TEU, potvrdio je Maersk Line.
“Posada na „Alexander Maersku“ učinila je herojski posao u proteklim danima, a mi smo vrlo ponosni na način na koji su riješili ovu tešku situaciju. Bilo je to stresno vrijeme za posadu, a mi ćemo se usredotočiti na to da im pružimo vremena za odmor i oporavak, kao i pružanje potrebnih savjetovanja”, rekao je Maersk Line u saopštenju.
Kontejnerski brod, izgrađen 1998., bio je na putu iz Al Khomsa u Libiji za Maltu kada je dobio zahtjev od MRCC-a da promijeni svoj kurs i pomogne u operacijama traženja i spašavanja 21. juna. Nakon spašavanja migranata brod je čekao daljnje upute od talijanskih vlasti.
Udruga brodovlasnika Europske zajednice (ECSA) pozvala je europske vlasti da iskrcaju ljude s broda „Alexander Maersk“ jer trgovački brodovi nisu opremljeni za duže vremensko razdoblje boravka migranata. Isto tako, posada na tim brodovima nije osposobljena za obavljanje velikih operacija spašavanja, navodi ECSA.
“Nije prihvatljivo da se trgovački brodovi, samostalno spašavajući migrante ili pozvani da pomognu u potrazi i spašavanju, suočavaju s takvim problemima. Problemima koji mogu utjecati na sigurnost i dobrobit migranata i posade”, rekao je Martin Dorsman, glavni tajnik ECSA-e.
Boravišna taksa na teritoriji Opštine Kotor povećana je sa 0,80€ na jedan euro, a naplata ovog iznosa primjenjivaće se od 1. jula ove godine, odlučeno je na XVI sjednici SO Kotora.
Boravišnu taksu umanjenu za 50% plaćaju lica od 12 do 18 godina starosti, pa će ona sada iznositi 0,50€.
Skupština Opštine Kotor prihvatila je nacrt odluke o povećanju boravišne takse bez glasova protiv, uz obrazloženje Sekretarijata za lokalne prihode, budžet i finansije da je riječ o mjeri koja ne pogađa lokalno stanovništvo, već omogućava veći priliv novca.
Boravišnu taksu ne plaćaju djeca do 12 godina starosti, kao i lica sa posebnim potrebama.
