Prvu fazu Instituta Igalo 23.decembra napuštaju nakon rehabilitacije posljednji posjetioci. Medicinske usluge ove ustanove koristili pacijenti iz Crne Gore, korisnici Fonda zdravstva, Saveza udruženja penzionera, brojne sindikalne organizacije, kao i gosti iz Albanije. Prva faze Instituta biće opet otvorena sredinom aprila 2018.
„U 2017. godini uoba objekta Instituta Dr Simo Milošević ostvareno je 218.000 noćenja. Cijene se nisu mijenjale. Kao i prethodnih godina, većinu gostiju u Drugoj faze činili su Norvežani, Šveđani, Danci, Rusi, Holanđani, ali i korisnici usluga sa EX YU prostora. Takođe, veliki broj sportista boravio je na pripremama, kao i onih koji su putem agencija provodili po nekoliko dana u Institutu, u sklopu kružnih putovanja po Balkanu i Evropi“- naglašava direktor marketinga i prodaje Instituta Igalo, Nikola Mračević.
Uoči Praznika mimoze, nakon zimske pauze, Institut će 29. januara otvoriti objekat Druge faze, uz očekivano rekordnu posjetu. Jer, Institut će biti domaćin najvećih dešavanja:dva maskenbala za odrasle, dječijeg maskenbala, tradicionalne riblje večere, kao i XXIII Plivačkog mitinga „Montenegro mimoza kup“.
Već vlada veliko interesovanje agencija iz okruženja, posebno iz Srbije i Republike Srpske, kojima sui ove godine ponuđeni aranžmanipo specijanim cijenama, dodaje Mraćević:
„Dok traje zimska pauza u Drugoj fazi, pored redovnog održavanja, u toku je kompletno renoviranje 15 kupatila, uređenje enterijela u dijelu smještajnog prostora, kao i u više sala. Želimo da kongresni, tj. MICE turizam opet postane prepoznatljiv dio ponude Instituta Igalo. Završavamo sanaciju cjevovoda na terpijskom bloku, dijela klimatizacionog sistema i ugradnju nove kuhinjske opreme“- naglašava Mračević.
Nikola Mračević
Nakon više od tri decenije Institut obnovlja medicinsku opremu i imaće najsavremenije uređaje za dijagnostiku i rehabilitaciju kardioloških pacijenata: ultrazvučni aparat najnovije generacije, EKG aparata, holter EKG, holter TA, ergobicikla TREADMIL, trenažne trake i dr. U upotrebi će biti savremeni aparat za elektromiografiju (EMNG), kao i novi aparat za biohemijske analize krvi u laboratoriji.
Dugogodišnji strateški partneri Institutu Igalo daju potvrdu kvaliteta medicinskih usluga. Obnovljen je godišnji ugovor za sedam grupa (jedna više), odnosno za 980 norveških pacijenata, od aprila do kraja oktobra. Dolazak prvih Holanđana očekujemo, takođe, početkom aprila- najavljuje Mračević.
Institut ima odlične izglede za dolazak pacijenata i gostiju sa više drugih tržišta. Nastaviće sa promocijom ponude na sajmovima turizma u Oslu, Beogradu i Moskvi.
Olive Island Marina najljepša je mala marina u Hrvatskoj
Bjelina, bljeskovi kamena i zelenilo, zeleni otoci, živice, masline, ružmarin i tko zna još koliko drugog ukrasnog i mirisnog bilja – to je ono što smo dobili pri prvom susretu s Olive Island Marinom u Sutomišćici na otoku Ugljanu još prije nekoliko godina dok taj mali nautički raj još nije počeo dobivati javna priznanja kakva mu pristižu zadnjih godina, kao i mnogobrojne pohvale gostiju.
Marina u skrovitoj i dubokoj sutomiškoj uvali postala je najcjenjenija i po mnogima najljepša mala marina u Hrvatskoj, prototip boutique turističke luke, pa i više od toga. Ministarstvo turizma je tri godine zaredom ovu maslinsku marinu proglasilo najljepšom malom marinom u Hrvatskoj i nagrađivalo je priznanjem Turistički cvijet. Ove godine isto priznanje Olive Island Marine nije više mogla dobiti istu titulu pa je dobila posebno priznanje za iznimnu kvalitetu. Svoj kapital, ali i kreativnost i životna, turistička i nautičarska iskustva u marinu u Stumišćici uložio je austrijsko-češki bračni par Hana i Peter Dermota. Imali su već kuću u Zadru, brodicom preplovili cijeli Jadran, obišli sve marini i zaključili da im u svakoj ponešto nedostaje te osmislili svoj koncept.
Ideja je bila jednostavna: gostima-nautičarima omogućiti da odstrane stres i buku te unijeti mir i radost, stvoriti obiteljskom marinom koja će konceptom privlačiti i mlađe klijente. Želja im je bila postići takvu razinu da se gosti uvijek požele vratiti. I taj su koncept ostvarili, vidjelo se već ubrzo. Na čelo marine s puno povjerenja postavili su 24-godišnjeg hotelijera Tonija Antišina, koji je svjež i pun ideja tek stigao s faksa.
Antišin je u suradnji s vlasnicima formirao tim od 30-ak djelatnika i u izvanredno koncipranom nautičkom kompleksu, koji su projektirali zagrebački arhitekti Ivan Jelić i Filip Kožarić iz tvrtke “Fearh” gotovo u startu dobio stalne goste s vidljivim odmakom od čarteraškog bizinisa. Dobrostojećim Nijemcima i Austrijancima, koji su najčešći gosti marine, njihova su plovila i nova luka u Sutomišćici postali dom gotovo šest mjeseci godišnje, tamo negdje od travnja pa sve do listopada.
U cijeloj priči je gastronomska ponuda marine, u restoranu Olive Garden, dobila posebno mjesto. Direktor Antišin, voditelj restorana Ladislav Poljak i glavni chef Ante Lončar htjeli su se odmaknuti od standardno dosadne ponude lokala po marinama koji su često tek zalogajnice, pa su razvili svoj autentični gastronomski koncept koji stalno nadograđuju pa je ‘Olive Garden’ danas ozbiljan restoran koji bi bio uspješan i u sredinama sa znatno jačom konkurencijom nego što je to slučaj na otoku Ugljanu.
– Posao s vezovima je siguran, zadan, gotov, on ide, u njemu nema puno prostora za razvoj osim što održavamo visoku razinu servisa, imamo tih 200 vezova koje imamo, a od toga nam je 170 puno cijelu godinu i to istim brodovima – objasnio nam je direktor Antišin.
. – Zato radimo na tome da marina bude poželjno mjesto s onim sadržajima koji su gostima potrebni tako da ne trebaju ni izlaziti iz kruga marine – od frizerskog salona, primjerice, do otvorenog bazena u kojem se gosti radije kupaju nego u moru. Ovdje se može živjeti, odmarati i uživati. Htjeli smo i postigli da imamo restoran koji će privući ne samo goste marine već i domaće ljude s otoka i turiste koji na njemu borave i to smo postigli. U sezoni radi punim kapacitetom, u njemu je angažirano najviše zaposlenih, čak 20, a od ciljanih skupina pola gostiju restorana stiže s brodova u marini, a ostali su turisti i ljudi koji žive na otoku – objasnio je direktor Toni Antišin.
Službenici Sektora kriminalističke policije zajedno sa pripadnicija SAJ-a i Posebne jedinice policije rano jutros su započeli pretrese u Kotoru, Tivtu i Herceg Novom.
Pretresi se, kako javlja Televizija Vijesti, obavljaju na sedam lokacija.
Policija pretresa objekte koje koriste A.P, B.K, M.P, N.M, S.R, B.R, i R.B.
Pretresi su u toku.
Više u zvaničnom saopštenju Uprave policije koje očekujemo u toku dana.
Glazbeno prosvjetno društvo Tivat organizuje tradicionalni Božićni koncert, zakazan u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat u petak, 22. decembra od 20 sati.
Orkestrom diriguje Nevila Klakor, a gost večeri je klapa Bellezza. Na repertoaru će se naći djela klasične i popularne muzike, od marševa i polki, do kompozicija zabavne i klapske muzike.
Glazbeno prosvjetno društvo Tivat najstarija je kulturna organizacija u Tivtu, koja baštini mediteransku tradiciju gradskih orkestara, nezaobilaznih učesnika svih javnih manifestacija u sredini u kojoj djeluju. Posljednjih godina, u saradnji sa muzičkim profesionalcima, ovaj u suštini poluprofesionalni orkestar svojim građanima i gostima kroz velike ljetnje i prigodne božićne koncerte nudi koncertna iskustva koja mu s pravom daju reputaciju jednog od najznačajnih kulturnih subjekata ovoga grada.
Na Novogodišnjem humanitarnom bazaru – “Dan otvorenog srca“, koji je po deveti put održanom u srijedu 20. decembar, prikupljeno je ukupno 5.532,72 eura, od čega je od prodaje raznih artikala prikupljeno 5003,9 eura, a na žiro račun novogodišnjeg humanitarnog bazara direktno je uplaćeno 528,82 eura.
Po ranije donijetoj odluci organizacionog odbora, prihodi će biti raspoređeni na sljedeći način: polovina prikupljenih sredstava biće usmjerena za potrebe liječenja dvogodišnjeg Luke Marića, a polovina za liječenje petogodišneg Save Rilija.
Organizatori manifestacije su: Opština Tivat, Crveni krst i Organizacija žena Tivat.
Novogodišnji bazar 2017.
Na 31 štandu učestvovali su: Organizacija žena Tivat, fotograf Mihael Đuričić, Dom zdravlja Tivat, Kolo srpskih sestara, Komunalno doo Tivat, Parking servis doo Tivat, Forum žena Socijaldemokrata Tivat, NVO “Harlekin”, NVO “Djeca Tivta”, preduzeće “Azil”, OŠ “Drago Milović”, OŠ “Branko Brinić”, SMŠ “Mladost”, Međunarodna škola “Knightsbridge”, JPU “Bambi”, Savjet roditelja JPU “Bambi”, vrtić “Kreativna čarolija”, Hrvatska nastava u Crnoj Gori, Slatka radionica, Omladinski klub Tivat, Farmasi kozmetika, Dekupaž – Nada Bulatović, Školica sporta “Atleta”, KZU “Napredak” – Gornja Lastva, ZOPT, NVO “Evropski dom”, poslastičarnica “Minjon”, Opština Tivat, KK Teodo, Crveni Krst, “Krpenjača otvorenog srca”.
Organizatori manifestacije ovim putem posebnu zahvalnost upućuju brojnim donatorima: Eko Plantu, cvjećarama „Đurđa“, „Nina“ i „Flora Art“, Ateljeu „Slaby“, vrtiću „Bambi“, buticima „Azalea“ i „Ultima Moda“, zdravstvenoj ustanovi „Mansa Medica“, Riti Mitrović, Sunčici Radović, Turističkoj organizaciji Tivat, preduzećima „YU Briv“ i „Montespeed“.
Osam sati trebalo je odbornicima u SO Tivat da danas uz veliku raspravu pređu samo dvije ključne tačke obimnog dnevnog reda posljednjeg zasijedanja lokalnog parlamenta u ovoj godini. Glasovima odbornika vladajućih DPS, SD i HGI usvojen je budžet Opptine za 2018 u iznosu od 20,11 miliona eura, od čega se 11,69 miliona odbnosi na kapitalne izdatke.
„To i činjenica da se najveći dio od ukupno 7,25 miliona eura koje prenosimo iz budžeta za ovu u budžet za 2018. odnosi na već potpisane ugovore sa izvođačima na nekoliko poekata, pokazuje da će Tuvat naredne godine biti veliko gradilište. Kapitalni budžet nam je glavni i njemu se moraju prilagođavati svi organi lokalne uprave u svojim finansijkim zahtjevima“- kazao je potpredsjendik Opštine dr Siniša Kusovac (DPS).
Opozicije je to odbacuia nazivajući budžet za 2018. potrošačkim i rasipničkim. Miomir Abović (TA) ukazao je da će se dogodine čak 5,4 miliona eura potrošiti za plate i troškove lokalne administracije što je više od cjelokupnog budžeta mnogih drugih gradova u Crnoj Gori.
„Nerealno je da dogodine naplatite 2,85 miliona eura komunalija kad ove godine niste uspjeli ni izbliza ostvariti manji plan naplate po tom osnovu, jer su vam vašu šefovi iz Podgorice zabranili da komunalije naplaćujete „strateškim investitorima“ i tajkunima bliskim vlasti. Najbolje vam je o budžetu rekao vaš ministar finansija Darko Radunović (DPS) u svom zvaničnom mišljenju u kome naglašava da je „u prethodnom peridou došlo do značajnog rasta tekućih izdataka u budžetu Opštine Tivat, posebno izdataka za bruto zarade zaposlenih“ i preporuka Ministarstva finansija je da se planira njihova racionalizacija, ali vi ni to ne slušate“- kazao je Abović dok je Andrija Petković (BF) aludirajući na potpunu neaktivnost odborničkog kluba vladajuće partije, kazao da godišnje „ćutolozi iz DPS građane Tivta koštaju 60 hiljada eura odborničkih naknada“.
„Budžet mi liči na crnu hroniku. To nije budžet grada Tivta već je pisan u Podgorici. Niste prije izbora pominjali izgradnju „sramotnice“ – stambene zgrade za funkcionere na Pinima, prodaju Kalimanja i aerodroma“- kazao je Petković dodajući da smatra da je Tivat „donator organa za Podgoricu“.
Taksativno nabrajajući što je DPS obećala Tivćanima u programu za izbore 2016. i komentarišući hvaljenja te partije da je već realizovala 80 odsto tog programa, Mirko Kovačević (TA) je kazao da „ako je to tačno, onda nama iz opozicije treba psihijatrijska pomoć jer očito ne živimo u istom svijetu sa DPS-ovcima“.
Budimir Cupara (AZT) ukazao je na više projekata neophodnih za građane koji nisu ušli u kapitalni budžet za 2018. i naglasio da Opštini prijete veliki izdaci za izgubljene sudske sporove. Opštinari nisu precizno odgovorili koliko bi grad mogao plaćati za ekspropijaciju zemljišta na Klačini gdje je sagrađeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.
„Radi se o oko 43 hiljade kvadrata zemljišta. Za sada je tu pokrenuto 9 psotupaka za obeštećenje gdje su u toku vještačenja. Procjene vrijednosti zemlje se kreću od 70 do čak 200 eura za kvadrat, ali za sada ne mogu precizno reći koliki će biti konačni iznos koji ćemo plačati za obeštećenje građana.“- istakla je Rita Mitrović iz Direkcije za imovinu, dok je Petković ustvrdio da će za to izdaci biti čak oko 3,3 miliona eura.
Sa sjednice SO Tivat
Opozicija je žestoko kritikovala i izvještaj o stanju uređenja prostora za 2017. nabrajajući brojne nerealizovane obaveze i projekte koji se već godinama ne završavaju. Posebno je zamjereno što se godinama ne donosi obećana Studija zaštite Vrmca kao parka prirode dok je Marijana Mišić Škanata iz NVO sektira ocijenila da je „žalosno što nam investitori kroje kapu i mijenjaju naš mediteranski način života, a to rade uz podršku Vlade i MORT-a“. Kovačević i Dejan Risančić (DSS) su konstatovali da je ključni priblem Tivta trenutno katastrofalna saobraćajna infrastruktura „ali za to nema para jer se one bacaju na partijsko zapošljavanje u lokalnoj upravi“.
„Komunalna policija ne radi ili selektivno, na očigled građana, radi svoj posao. Podaci koji ste objavili pokazuju da su u projeku, napisali 5 kazni dnevno za nepropisno parkiranje iako je u gradu haos, pa bih ja sam sada za sat vremena mogao minimum 50 kazni da napišem. Skandalozno je da je Urbanistička inspekcija za godinu dana u Tivtu napravila slovom i brojem jednu kontrolu, a Građevinska i Inspekcija zaštite prostora se nisu ni udostojile da vam pošalju svoje izvještaje“- kazao je Risančić.
Kovačević: Nema nam spasa dok je Radulovića, Katnića i Stankovića
Ističući da je novi Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata koji je napravio MORT ministra Pavla Radulovića (DPS), a usvojen odlučujućim glasom poslanika HGI iz Tivta Adrijana Vuksanovića „najgori zakon u istoriji ovog prostora od Valtazara Bogišića do danas“, Mirko Kovačevič je ocijenio da se već na terenu u izuzetno pojačanoj i nekontrolisanoj aktivnosti graditelja vidi da će taj zakon „potpuno uništiti prostor i donijeti katastrofalne posljedice“.
„Građevinska i Inspekcija zapštite prostora koje vam nisu ni dostavile izvještaje, ne služe ničemu drugom, već da pomognu građevinski haos i divljanje u prostoru koje nam se dešava. Dok je njih takvih i ovakvog Tužilaštva nama spasa nema“- ocijenio je Kovačević.
U povodu upisa tvrđave sv. Nikole u kanalu sv. Ante kod Šibenika, kao kulturnog dobra na Popisu svjetske baštine UNESCO-a u sklopu transnacionalnog projekta “Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. stoljeća”, u četvrtak su na toj tvrđavi svečano podignute hrvatska i UNESCO-ova zastava.
Svečanosti su prisustvovali župan šibensko-kninski Goran Pauk, predstavnici Ministarstva kulture, pomoćnik ravnatelja UNESCO-a za kulturu Francesko Bandarin, djelatnici Javne ustanove Priroda te Konzervatorskog odjela u Šibeniku.
Franceso Bandarin istaknuo je nakon obilaska tvrđave kako je ona uistinu sjajan primjer vojne arhitekture i jedan od takvih najvažnijih na Mediteranu, te stoga svakako zaslužuje mjesto na UNESCO-vu popisu svjetske baštine.
“Važan je način na koji je ova tvrđava uvrštena na taj popis, ne kao zaseban objekt, već kao dio cjeline mletačkih obrambenih sustava u 16. i 17. stoljeću. To je jako bitno jer ukazuje na povijesne veze zemalja koje su ‘vlasnici’ takvih fortifikacija, ali i na to da one danas mogu surađivati kako bi ih sačuvale za buduće generacije”, kazao je Bandarin. Napomenuo je kako nema puno mjesta na svijetu koja imaju čak dva spomenika na popisu UNESCO-ve kulturne baštine. “Mislim da su među njima London, Peking, a evo sada je tu i Šibenik”, zaključio je.
Župan šibensko-kninski Goran Pauk je podizanje zastave UNESCO-a na tvrđavi sv. Nikole ocijenio kao “šlag na kraju godine” koji Šibenik i županija zaslužuju, a što je rezultat napornog rada zajedno s djelatnicima Ministarstva kulture i konzervatorima na evaluaciji postupka pripreme dokumentacije temeljem koje je u Krakovu u srpnju tvrđava sv. Nikole i službeno upisana na UNESCO-ov popis zaštićene svjetske baštine.
“Strahovito smo danas počašćeni dolaskom pomoćnika direktora UNESCO-a Bandarina koji će mi u kazalištu uručiti povelju, što je simboličan čin potvrde da je naša tvrđava sada UNESCO-ova kulturna baština. Trebalo nam je dugo, ali od starta smo vjerovali u ovaj projekt i uz težak radi ljudi u ministarstvu i nas na terenu, djelatnika Javne ustanove Priroda na čelu s ravnateljicom Anitom Babačić Ajduk, završili smo postupak koji je vrlo bitan za turistički rejting Šibenika, županije i Hrvatske”, poručio je Pauk.
Izrazio je nadu da će se do početka sezone provesti projekt sigurnosti posjetitelja na tvrđavi, odnosno otvore na platou zaštititi kako je predviđeno projektom. Za kvalitetan posjet tvrđavi potrebno je riješiti i pitanje kopnenog prilaza tvrđavi.
Znanstvenici su pronašli mikroplastiku u dagnjama od europskog Arktika sve do Kine što ukazuje na globalne razmjere zagađenja oceana plastikom koja vrlo lako može završiti na vašim tanjurima.
Dagnje u naoko savršeno čistim arktičkim vodama sadržavale su najviše plastike od bilo kojih drugih testiranih duž norveške obale, po istraživanju koje je ovaj mjesec objavio Norveški institut za ispitivanje kvalitete vode (NIVA).
Plastiku na sjever možda donose oceanske struje i vjetrovi iz Europe i Amerike pa ona na kraju kruži Arktičkim oceanom, rekla je znanstvenica NIVA-e Amy Lusher.
“Mikroplastika je pronađena u dagnjama svugdje gdje su znanstvenici tražili”, kazala je.
Dosadašnja istraživanja otkrila su mikroplastiku u vodama Kine, Čilea, Kanade, Velike Britanije, Belgije i dr. U norveškim vodama, te su školjke sadržavale u prosjeku 1,8 komadića mikroplastike, koja je po definiciji manja od 5 mm, a na Arktiku 4,3 komadića.
Prošle godine, kineski znanstvenici su sugerirali da bi dagnje mogle biti globalni “bioindikator zagađenja mikroplastikom” jer žive na morskom dnu na kojem završi dobar dio plastike i za razliku od riba se ne kreću.
Utjecaj mikroplastike na morske životinje ili ljude još nije sa sigurnošću utvrđen. Znanstvenici smatraju da bi morali pojesti velike količine školjki da bi se izložili riziku.
“Ovo je upozorenje da moramo učiniti nešto da se smanji bacanje plastike u oceane”, rekao je stručnjak za mikroplastiku Richard Thompson, profesor sa Sveučilišta u Plymouthu.
“U ovom trenutku to je više razlog za zabrinutost nego za uzbunu kad je riječ o ljudskoj prehrani”, rekao je.
Gotovo 200 nacija potpisalo je ovaj mjesec rezoluciju UN-a o eliminaciji zagađenja mora plastikom, od boca do vrećica i ambalaže. Procjenjuje se da u morima svake godine završi 8 milijuna tona plastičnog otpada.
Thomsonova istraživanja pokazala su da velike količine plastike na morskom dnu mogu biti štetne za životinje koje ondje žive i nakupljati im se u tkivima.
Većina mikroplastike ipak jednostavno prođe kroz crijeva živih bića.
Thomson je kazao da je izloženost čovjeka mikroplastici u ribi i plodovima mora vjerojatno manja od one koja potječe od druge plastike u svakodnevnoj uporabi, od igračaka do sintetičkih jakni.
Kina i EU najveći su proizvođači dagnji, a globalna vrijednost te trgovine procjenjuje se na tri milijarde dolara.
Znanstvenike zanima i može li mikroplastika potaknuti dagnje ili kamenice da proizvedu bisere, koji u prirodi često nastaju kako bi se suzbili prirodni iritanti poput pijeska.
Biseri bi mogli povećati vrijednost nekih školjki, ali i izazvati puknuće zuba nesretnih konzumenata, rekla je Lusher
U Crnu Goru stigli su transformatori za trafostanicu kompanije Terna Crna Gora u Lastvi Grbaljskoj vrijedni oko 20 miliona eura, čija montaža počinje početkom naredne godine.
Konvertorsko postrojenje, koje je dio projekta energetskog povezivanja Crne Gore i Italije, brodom je transportovano do mula na Opatovu – Tivat, a kasnije kao specijalni teret, usled čega je proteklih dana u više navrata bio usporen saobraćaj Jadranskom magistralom, dopremljeno na posbno uređenom platou preko puta hotela “Tivat”, gdje će ostati do stvaranja uslova za njihovu montažu u Lastvi Grbaljskoj.
Kompanija Terna Crna Gora je ovih dana završila i polaganje podzemnog dijela energetskog kabla između Crne Gore i Italije, na crnogorskom kopnu koji povezuje podmorski kabl sa konvertorskim postrojenjem – trafostanicom u Lastvi.
Transformatori foto Boka News
Kada kompletan projekat bude gotov, Crna Gora će biti u središtu energetskih tokova povezujući se sa energetskim sistemom Italije i Zapadne Evrope, čime će postati energetska spona Zapadnog Balkana sa Evropskom unijom.
