Tivat dobio prvi vatrogasni brod u Crnoj Gori

Novosagrađeni prvi specijalni vatrogasno-spasilački brod u Crnoj Gori, tipa „navar 1025 FB“, danas je svečano uručen njegovom vlasniku – marini Porto Montenegro, čime je Tivat postao prvi grad u državi koji je dobio vatrogasno plovilo.

Primopredaji plovila konstruisanog i sagrađenog u domaćem brodogradilištu kompanije „Navar“ iz Tivta, prisustvovali su predstavnici marine Porto Montenegro, Službe zaštite i spašavanja i Opštine Tivat, DVD „Krtoli“ i firme MGS Rijeka koja je isporučila specijalnu protivpožarnu opremu za plovilo. Brod vrijedan 400 hiljada eura dug je 9,8 metara, težak 5 tona a  maksimalnom brzonom od 19 čvorova pokreću ga dva „yanmar“ motora snage po 125 konja. Još jedan takav motor služi za pogon vatrogasne pumpe kapacuiteta 3.000 litara u minuti koja morskom vodom snabdijeva dva protivpožarna monitora-topa od kojih je jedan daljinski upravljan, dok drugi pored vode, može gasiti i pjenilom iz rezervoara kapaciteta 500 litara. Plovilo sa dva člana posade moći će da vodenim ili mlazom posebne protivpožarne pjene dejstvuje do udaljenosti od 80 metara, što je dovoljno da se u početnoj fazi sanira požar na brodu dužine do 250 metara. Vatrogasni brod, kako je objasnio predstavnik „Navara“, inženjer Antonio Zgradić, je napravljen od posebne, na visoke temperature otporne vrste stakloplastike, ima spinkler sistem sopstvenog orošavanja vodom da može bez opasnosti prići blizu zapaljenim objektu, a opremljen je i sa tzv. heavy duty fenderima i bitvama za guranje i tegljenje onesposobljenih plovila, odnosno malom dizalicom za podizanje povrijeđenih ljudi iz mora.

„Već imamo i dosta interesovanje drugih potencijalnih kupaca iz zemlje i inostranstva za ovakvo plovilo i slična koja namjeravamo da razvijemo za specjalne namjene“- istakao je Zgradić podsjećajući da su u razvoju prvog vatrogasnog broda u Crnoj Gori osim projektanata „Navara“, svojim sugestijama učestvovali i marina Porto Montenegro kao naručilac i SZS Tivat čiji će vatrogasci koristiti novo plovilo što će intervenisati kao u akvatorijumu marine, tako i cijelog Tivatskog zaliva. Istakavši da imaju odličnu saradnju sa Porto Montenegrom koji im je na razne načine pomagao i ljetos prilikom velike vatrene stihije koja je zahvatila Tivat i Boku, komandir SZS Tivat Zoran Barbić je izrazio posebno zadovoljstvio što je novi brod osmišljen, projektovan i izrađen u Tivtu i što su na njega ugrađena savremena sredstva za gašenje požara.

“Tivat se ubrzano razvija kao nautička destinacija i u ljetnom periodu u zalivu imamo preko hiljadu plovila tako da je bilo neophodno ovakvo plovilo. Sada smo mnogo operativniji u zaštiti od požara kao u marini, tako i na obalnom rubu i ostrvima u zalivu Boke”- podvukao je Barbić.

Direktor marine Porto Montenegro Toni Braun je kazao da nisu željeli da vatrogasno-spasilački brod koji im je bio potreban, kupuju u inostranstvu već su se, vođeni prethodnim odličnim iskustvima sa “Navarom”, opredijelili da njima povjere konstruisanje i izgradnju posebnog namjenskog plovila.

“Veoma smo zahvalni svim koji su bili ukljuleni u ovaj projekat jer smo dobili veoma sposobno i kvalitetno plovilo. Nadam se da nikakda nećemo doči u sistuaciju da ga koristimo u njegovoj osnovnoj namjeni, ali ako to bude slučaj, na ovaj brod mogu računati i sve državne službe za reagovanje u vanrednim sistuacijama u reonu Boke, sa kojima inače, odlično sarađujemo”- kazao je Braun posebno podvukavši da je novi brod kršten imenom “Jovana”, po kćerki jednog od najistaknutijih zaposlenika marine Porto Montehegro, menadžera za sigurnost i ekološku zaštitu Aleksandra Drakulovića. On je ljetos sa plovilima marine bio uključen u sve akcije gašenja požara i evakuacije ugroženih ljudi sa Luštice. Drakulovićeva kćerka Jovana je kao kuma svojoj morskoj imenjakinji, po tradiciji, slomila bocu “Bollinger” šampanjca o pramac novog broda prilikom njegovog poriunuća u “Navaru”.

Ubrzava se rast razine oceana, do kraja stoljeća mogla bi dosegnuti više od 60 centimetara, što bi ozbiljno ugrozilo gradove na obali

0
Ocean

Razine oceana sada rastu ritmom od približno 3 milimetra na godinu, ali bi se ritam mogao utrostručiti na 10 milimetara svake godine sve do 2100., stoji u studiju objavljenoj u ponedjeljak u listu Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States (PNAS).

Rezultati tih radova temelje se na podacima koje su prikupljali sateliti tijekom 25 godina.

Oni su “u skladu s projekcijama iz izvješća AR5 (koje je u 2014.) predstavio UN-ov stručni panel za klimu (GIEC)”, navodi se u studiji.

“To ubrzanje izazvano je prvenstveno ubrzanim otapanjem Grenlanda i Antarktika i moglo bi potencijalno udvostručiti ukupnu razinu oceana do 2100., što je novost u odnosu na projekcije koje su polazile od načela da će rast biti konstantan”, kaže glavni autor studije Steve Nerem, profesor aeronautičkog inženjerstva na Sveučilištu u Coloradu.

S tim rastom koji se svake godine ubrzava, razine oceana narasle bi više od 60 centimetara do kraja stoljeća, kaže profesor Nerem.

“I naravno, to je oprezna procjena”, upozorava.

Klimatske promjene uzrokuju rast oceana putem dva fenomena: ubrzano otapanje leda na polovima i povećanja razine ispuštanja plinova s učinkom staklenika u atmosferu.

Ovaj drugi fenomen odgovoran je za rast temperature voda, jer topla voda manje je gusta od hladne i zauzima više mjesta. Taj mehanizam već je odgovoran za polovicu od konstatiranih sedam centimetara koliko je razina mora narasla u promatranih 25 zadnjih godina, kaže profesor Nerem.

“Ova studija skreće pozornost na važnu ulogu koju mogu imati podaci prikupljeni satelitima jer oni potvrđuju projekcije o klimi”, rekao je koautor studije, John Fasullo, klimatolog u Nacionalnom centru za istraživanje atmosfere.

 

Slovenci obilježavaju 240. obljetnicu prvog uspona na Triglav

0
Triglav

Nizom prigodnih manifestacija u Sloveniji se ove godine obilježava 240. obljetnica prvog zabilježenog uspona na Triglav, najvišeg vrha u Julijskim Alpama, simbolične slovenske “svete gore” čije se stilizirane konture kao nacionalni simbol nalaze na državnom grbu i zastavi.

Gorski vrh na Kredarici, uz granicu susreta romanskog, germanskog i slavenskog svijeta, prvi su osvojili 26. kolovoza 1778. godine dva rudara i dva lovca iz Bohinja: Luka Korošec, Matevž Kos, Štefan Rožič i Lovrenc Willomitzer.

Dan kada se to dogodilo slavi se kao spomen-dan Slovenskog planinarskog saveza koji okuplja 50-ak tisuća članova. Danas se na Triglav u ljetnim mjesecima popne i do tri tisuće posjetitelja dnevno, među njima i mnogi planinari i turisti iz inozemstva, unatoč upozorenjima ekologa i zaštitnika prirode da masovni posjet može ugroziti osjetljive ekosustave. Odnos Slovenaca prema Triglavu najbolje pak ilustrira udomaćena izreka da “nije Slovenac” onaj koji se barem jednom nije popeo na 2864 metra nadmorske visine i pogledao u dolinu na sve četiri strane.

Značajna obljetnica simboličkog rođenja planinarstva u Sloveniji biti će u ljetnim mjesecima obilježena na Bohinju i Mojstrani.

O istraživanju Triglavskog narodnog paka i alpskog visokogorja u pripremi je više simpozija i stručnih predavanja, a priprema se i izložba najboljih fotografija na temu Triglava, odabranih na pozivnom natječaju što ga je lani pripremio planinarski savez.

Nit vodilja svih razgovora na tim manifestacijama bit će da Triglav s obzirom na masovnu posjećenost treba dobro čuvati, a govorit će se i o mitskom, povijesnom te simboličnom  značenju Triglava za Slovence, kazala je Ana Marija Kunstelj iz Bohinja koja vodi informacijsku pisarnicu Triglavskog narodnog parka.

Na fotografski natječaj za najbolje fotografije Triglava do sada se javilo 26 profesionalnih i amaterskih fotografa, a izložit će se na izložbi 30 najboljih fotografija.

Budući da se nalazi blizu tromeđe s današnjima Italijom i Austrijom, Triglav je u prošlosti za Slovence predstavljao i jednu vrstu simbola nacionalne identifikacije i borbe za njeno očuvanje, ali je bio i mjestom susreta planinara i ljudi različitih kulturnih i ideoloških konotacija i etničkih pozadina.

Triglav rado posjećuju i hrvatski planinari i turisti, kako i druge atraktivne lokacije u planinama širom Slovenije.

Među povijesnim zanimljivostima može se spomenuti da je 1935. godine uspon na Triglav pokušao tadašnji jugoslavenski princ Petar, kasnije Petar II. Karađorđević, s obzirom da je srpska kraljevska dinastija imala velike posjede u Sloveniji, ali nije zabilježeno je li došao do zadnje kote ili se zaustavio nešto niže.

Na Triglav su se 1936. godine, povodom jedne crkvene obljetnice, popeli tadašnji zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac i tadašnji ljubljanski biskup Grigorij Rožman, praćeni manjom grupom slovenskih i hrvatskih svećenika.

U sjećanje na taj događaj u kapeli Svete Marije Sniježne na Kredarici postavljena je 2006. i spomen-ploča povodom 70. obljetnice Stepinčeva i Rožmanova uspona na Triglav, ali uz izražene rezerve dijela političke javnosti u Sloveniji i kritike zbog navodne klerikalizacije tog prostora ili pak problematizacije Rožmanova i Stepinčeva djelovanja za vrijeme kasnijih ratnih događaja u Sloveniji i Hrvatskoj.

Predstavljanje doline Neretve na Festivalu mora i mornara u Francuskoj

0
Maratona lađa na Neretvi

U Francuskoj se od 27. marta do 2. aprila održava Festival mora i mornara na kojem će se predstaviti dio maritimne baštine Hrvatske, javlja Radio Ploče.

Na spomenutom festivalu sudjelovat će i Udruga za očuvanje neretvanske baštine i Udruga lađara Neretve gdje će se predstaviti lađa, trupa, neretvanski kulinarski specijaliteti i neretvanska turistička ponuda.

Lađu će veslati cure koje će biti u posebnim dresovima sa šahovnicom. Riječ je o vrlo poznatom Festivalu mora i mornara na kojem se očekuje preko 400 tisuća posjetitelja. Osim neretvanske lađe i trupe na spomenutom Festivalu iz Hrvatske će se predstaviti još Komiška sandula i gondula, Lošinjska regatna pasara, Kvarnerski guc i Condure Croatica. Bit će ovo velika promocija za cijelu dolinu Neretve, što je potvrdio i Milojko Glasović, predsjednik Udruge za očuvanje neretvanske baštine. Hrvatska na ovom Festivalu ima status specijalnog gosta, zajedno sa Italijom.

Opština Herceg Novi partner u projektu „Jadranska mreža za morski ekosistem – ADRINET“

0
Herceg Novi – foto Boka News

Opština Herceg Novi će preko Kancelarije za međunarodnu obezbjedila je 203.915,00 eura iz  projekta „Jadranska mreža za morski ekosistem – ADRINET“, za mapiranje ribolovne aktivnosti i broja brodova, određivanje mjesta na kojima ima najviše izgubljenog ribolovnog alata. Projektom će za čišćenje takvih oblasti biti određene hot spot lokacije sa najvećim brojem ostavljenih i napuštenih mreža.

Istovremeno, projekat će obezbijedti izradu i usvajanje važnih lokalnih planova za očuvanje biodiverziteta i zaštite životne sredine.

U okviru projekta će biti nabavljena oprema-čipovi, koji će biti instalirani na ribolovne alate, ondosno mreže i vrše, pa ukoliko dođe do gubljenja alata, signal će ih locirati.

Ove aktivnosti Kancelarija za međunarodnu saradnju Opštine Herceg Novi, ostvariće u kooperaciji  sa Institutom za biologiju mora iz Kotora, kao i partnerima iz Italije i Albanije: Univerzitetima iz Barija i Tirane, te opštinama Kastro i Valona.

Boka Kotorska – mreže

Cilj projekta je uključivanje lokalnih zajednica i povezivanje ribara prekograničnog područja radi smanjenja negativnih uticaja i zaštite morskog biodiverziteta, naročito morskog dna.

Intereg IPA program prekogrnaične saradnje „Italija-Albanija-Crna Gora“ uspostavljen je radi pružanja dodatne podrške IPA saradnji u regiji južnog Jadrana kroz podsticanje pametnog, inkluzivnog i održivog razvoja. Zajednički cilj svih projekata je i prenos znanja u regionu između različitih institucija i stvaranje kontakata.

Budva domaćin Igara malih zemalja

0
Budva domaćin Igara malih zemalja

U maju naredne godine Crna Gora i Budva biće domaćini Igara malih zemalja, gdje će se iz devet država okupiti preko hiljadu takmičara.

Sportisti će biti smješteni u Budvi, a osim našeg grada, takmičenja će se održavati u Podgorici, Baru, Tivtu i na Cetinju.

U prvoj posjeti Crnoj Gori i Budvi ispred Olimpijskog komiteta malih zemalja, od juče borave predsjednik i generalni sekretar Organizacije malih zemalja Andjelo Vićini koji su bili u radnoj posjeti i tokom dana razgovarali sa predstavnicima lokalne samouprave.

Iz Organizacije malih zemalja su istakli da će najveći izazov biti da se svo stanovništvo Crne Gore uključi, jer je od svih malih zemalja Evrope – Crna Gora najveća, ali da s obzirom na entuzijazam organizatora, ne sumnjaju da će sve biti kako treba.

Budva

Predsjednik opštine Budva, Dragan Krapović naglasio je da je posebna čast to što će Budva biti centar dešavanja ovih Igara.

On je dodao da je jako bitno da lokalno stanovništvo i građani Crne Gore uvide značaj i atraktivnost ovih Igara i takmičenja, da bi svojim interesovanjem i entuzijazmom pogurali kompletnu organizaciju i sportiste ka što boljim rezultatima.

“Znakovi vremena” Ranka Pavićevića promovisani u Budvi

0

“Znakovi vremena” naziv je knjige intervjuua autora novinara i publiciste Ranka Pavićevića koja je predstavljena u četvrtak u press centru hotela Tre Canee u Budvi.

O knjizi su govorili novinar i publicista Savo Gregović iz Budve, Slobodan Ristović pjesnik iz Užica, književnik i književni kritičar Perivoje Popović iz Podgorice, i autor knjige. Izvode iz knjige intervjuua čitala je glumica i književnica, Radmila Knežević, moderator večeri je bio dramaturg Miloš Boreta.

“Znakovi vremena” knjiga je koja sadrži sedamdeset intervjua, koje je Pavićević vodio, sa najpoznatijim stvaraocima iz zemlje, regiona i svijeta, iz oblasti književnosti, pozorišta, likove umjetnosti, filma i muzike, tokom svoje novinarske karijere.

„Znakove vremena u Rankovim razgovorima utisnulo je više od sedamdeset vrsnih stvaralaca sa prostora ex YU ali Evrope i svijeta. Tako je nastala usuđujem se kazati zbirka pameti velikih intelektualaca. U jedinstvenoj polivalentnoj umjetničkoj galeriji našli su se tako Desanka Maksimović, Bećković, Pekić, Vesna Parun, Sidran, Dušan Kovačević i Dušan Kostić, Danilo Kiš, Vida Ognjenović, Kapor, Pavić, Ranko Jovović, nobelovac Mario Vargas Ljosa, Emir Kusturica…

Ranko Pavićević je rano shvatio da je intervju najbolja forma da se ukradu misli velikih izaberu i stave na uvid širokoj publici koja knjigu štuje. Birao ih je samo po jednom kriterijumu njihovom djelu i stvaralačkom tragu. Nikada nije radio površno kako to danas nažalost rade naše brojne kolege takozvani držači mikrofona“ – kazao je između ostalog novinar i publicista Savo Gregović.

Znakovi vremena- Ranko Pavićević foto Boka News

To je knjiga sa sedamdeset putnika i nezaboravnih životnih priča koje su oplemenile moju ličnost i učinile me mnogo bogatijim – zapisao je u knjizi Pavićević.

„Mnogo mi je teže večeras govoriti nego kada sam razgovarao sa ovim velikim ljudima, jer sam takav, jer emotivno doživljavam svijet, život i ljude. Možda je to danas greška, ali po meni nije“, poručio je skromno kakav i jeste autor Ranko Pavićević.

Promociju je organizovala Nova knjiga iz Podgorice i Nip Art Press iz Budve.

Cadmus Cineplex prikazuje od 15.2 do 21.2

0
Repertoar

NOVI FILMOVI:

1. CRNI PANTER
Poslije smrti svog oca, kralja Vakande, T’Čala se vraća kući, u
izolovanu i tehnički naprednu afričku državu, kako bi nasledio tron i
povratio svoje nasljedno pravo da bude kralj.

2. 12 HRABRIH
Bazirano na istinitoj priči o timu CIA operativaca i pripadnika
specijalnih jedinica američke vojske koji su se sukobili s Talibanima u
Avganistanu. Uspjeli su da poraze talibanske protivnike i na kraju
oslobode drugi najveći grad u Avganistanu, što se pokazalo ključnim u
oslobođenju regije od Talibana. U filmu glume Kris Hemsvort, Majkl
Šenon, Majkl Penja, Rob Rigl i Elza Pataki, a produkciju potpisuje
slavni Džeri Brakhajmer, poznat po klasicima Američki žigolo, Top Gan,
Perl Harbor, Pad crnog jastreba i mnogim drugim.

3. BERLINSKI SINDROM
Na godišnjem odmoru u Berlinu, australijski fotoreporter Kler upoznaje
harizmatičnog Endija, i medju njima se momentalno javlja privlačnost,
koja dovodi do noći pune strasti. Ali ono što je djelovalo kao početak
romanse dobija strahovit preokret kada se Kler sljedećeg jutra probudi i
shvati da je Endi otišao na posao i ostavio je zaključanu u svom stanu,
sa namjerom da je ne pusti da ikada ode odatle. Strasna romansa za odmor
dovodi do opsesivnih odnosa, kada se australijski fotoreporter budi
jedno jutro u stanu u Berlinu i nije u mogućnosti da ode.

4. POD PRIJETNJOM
Sniježna oluja sprječava grupu kriminalaca da kamionom transportuju
drogu.
Nakon što kamion sleti sa puta, sakrivaju robu u usamljenoj kolibi u
šumi u namjeri da se kasnije vrate po nju. Plan im kvari mladi drvosječa
Džo Brejven (Džejson Momoa) koji sa porodicom dolazi da zatvori kolibu
zbog oluje i tu pronalazi heroin. Kriminalci odlučuju da pobiju cijelu
porodicu i time uklone svjedoke, ali ni to ne ide po planu. Drvosječa
kreće u borbu za svoju porodicu na život i smrt.

Matijevićka neće da potpiše ugovor, Kusovac je požuruje

4
Snežana Matijević foto Boka News

Gradonačelnica Tivta dr Snežana Matijević (DPS) nije još potpisala ugovor o opraštanju ukupno skoro 5,6 miliona eura potraživanja Opštine Tivat od Porto Montenegra na ime komunalija, niti će to uraditi u skorije vrijeme.

„Nisam još potpisala taj ugovor, i to neću uraditi sve dok Specijalno državno tužilaštvo zvanično u javnost ne izađe sa definitivnim stavom oko toga da li je sve u vezi tog posla pravno nesporno i u redu“- kazala nam je Matijević.

Porto Montenegro je, shodno ugovoru na koji potpise treba da stave izvršni direktor te firme Dejvid Margason i gradonačelnica Tivta,  oslobođen ukupno 541.441,37 eura na ime ekološke sanacije lokacije bivšeg Arsenala, 827.411,05 eura na ime troškova rušenja objekata nekadašnjeg vojnog brodogradilišta, te čak 4.222.658,82 eura po osnovu „površine objekata koji su postojali u Arsenalu prije 1945.“ Odluku da se to uradi donijeli su odbornici DPS u lokalnom parlementu na formalni predlog gradonačelnice dr Snežane Matijević (DPS). Takvu odluku na sjednici SO 17.januara zastupao je i potpredsjednik Opštine i lider tivatske DPS dr Siniša Kusovac, koji je tvrdio da lokalna uprava ima pravnu obavezu da preko svojih leđa, ispuni ugovorne obaveze države.

Zbog ove afere Specijalno državno tužilaštvo je formiralo predmet i započelo izviđaj, a tivatski DPS se pravda da je sve u redu i da za sve navodno postoji pravni osnov u članu 18C ugovora o prodaji Arsenala koga su oktobra 2006. potpisali tadašnji prmeijer Milo Đukanović u ime Vlade kao prodavca, i tadašnji vlasnik Adriatic Marinasa Piter Mank u ime kupca. Opština Tivat međutim nije potpisnik ugovora, a glavna administratorka Marija Sijerković (DPS) kazala je da lokalna uprava nema pravnu obavezu prema tom ugovoru, već je opraštanje komunalija Portu „politička odluka“ lokalne vlasti.

Kusovac je  potvrdio da je Odluka o davanju saglasnosti na ugovor sa Portom što su je odbornici DPS izglasali 17. januara, u međuvremenu objavljena u Službenom listu i da je stupila na snagu.

Siniša Kusovac

„Shodno tome, stekli su se svi preduslovi da taj ugovor bude potpisan i ja očekujem da se to desi bez odlaganja. U protivnom, poslali bi smo krajnje problematičnu poruku o našoj ozbiljnosti prema jednom stranom investoitoru i našem poštovanju ugovorenih obaveza“- kazao je Kusovac koji nije želio da špekuliše što će se desiti ako Matijevička istraje u odluci da ne stavlja svoj potpis na ugovor koji bi je možda mogao inkriminisati da je presudno odgovorna za milionsku štetu za gradski budžet.

Tivatska opozicija već je ranije upozorila gradonačelnicu da dobro razmisli što joj valja činiti jer se Kusovac koji insistira na sprovođenju u djelo opraštanja komunalija Portu, nigdje imenom i prezimenom ne pojavljuje kao zvanični predlagač ili potpisnik bilo kog dokumenta stim u vezi. Specijalna državna tužiteljka Mira Samardžić inače, već je iz Opštine Tivat izuzela svu dokumentaciju vezanu za ovaj kontroverzni aranžman i pokrenula izviđaj.

Prema nezvaničnim saznanjima, afera „Opraštanje komunalija“, izazvala je i nezadovoljstvo u redovima kluba odbornika DPS. Dio njih naime, nakon sjednice SO 17.januara na kojoj su ipak svi digli ruke za taj aranžman, na osnovu svega što se čulo tokom rasprave u skupštinskoj sali, a posebno sa Kusovčeve strane, navodno je zaključio da prije toga nisu imali sve prave informacije u vezi ovog posla koji nosi visok stepen rizika i za njihovu eventualnu inkriminaciju, zbog čega su kivni na svog lokalnog partijskog šefa. Kusova je juče u razgovoru sa našim novinarom to kategorički demantovao, istakavši da u lokalnom DPS-u ne postoje bilo kakva razmimoilaženja u vezi strategije lokalne vlasti Tivta sa oprostom komunalija Portu.

/S.L./

Izložba “Slatko je, med nije; grko je, pelin nije – O kulturi masline i maslinovom ulju u Dalmaciji”

0

Izložba “Slatko je, med nije; grko je, pelin nije. O kulturi masline i maslinovom ulju u Dalmaciji” Etnografskog muzeja Split gostuje u zagrebačkom Etnografskom muzeju u Zagrebu od 15. veljače do 15. travnja.

Kroz cjeline obrađene na izložbi donosi se pregled osnovnih sorta, berba, transport i pohrana maslina do njihove prerade ‘na malo’ te u uljarama, kao i običaji i vjerovanja vezana uz maslinu, napominje se u najavi.

Naglasak je na nekad uvriježenim maslinarskim i uljarskim praksama na kojima počiva tradicija uzgoja i prerade maslina.

Izložbom se također želi ukazati i na upotrebu ulja u prehrani i zdravlju, kao i na određena narodna vjerovanja i godišnje običaje u kojima maslina ima vrlo važnu ulogu, kao što su primjerice, božićni i uskrsni običaji, ističe se.

Predstavlja se niz radnji potrebnih za završni proizvod, maslinovo ulje, počevši od običajnih praksi berbe koja po tradiciji počinje oko blagdana Dušnog dana, zbog čega je diljem maslinarskih područja zabilježena uzrečica “Mrtvi dan – skale van!”, ističe se u najavi.

Na samom otvorenju posjetitelji će imati priliku upoznati se s načinom rada zagrebačkom maslinarskog instituta, degustirati čaj od maslinova lista te saznati o vrijednosti i snazi maslinova ulja kao prehrambene i zdravstvene namirnice.

Tada će se i najaviti Festival “Maslina u Zagrebu”, koji započinje 23. veljače na Zagrebačkom velesajmu u organizaciji Zagrebačkog maslinarskog instituta.

Prve veze stanovnika istočne obale Jadrana i masline sežu u 9. stoljeću prije Krista, kada su zabilježeni počeci korištenja te voćke za dobivanje “tekućeg zlata”.

Duž dalmatinske obale i na otocima kroz tisućljeća uzgoja maslina smjenjivali su se periodi zamaha maslinarstva i njegova zamiranja, ovisno o društvenim prilikama, no ta je “izdržljiva, skromna i dugovječna voćka trajno čovjeku stajala na raspolaganju kao izvor hrane, topline i svjetlosti”.

Njezin se plod od davnina koristio u prehrani, drvo za građu i ogrjev, list kao stočna hrana, a ulje kao, začin, hranu, lijek i rasvjetu. Maslinove grane i ulje važnu ulogu imaju i u raznim pučkim vjerovanjima i običajima, kao i u kršćanskim obredima.

Poseban dio izložbe predstavlja tradicijsku preradu maslina u malim količinama – masline bi se najprije samljele u ručnom kamenom mlinu, toću ili valjavcu, nakon čega bi se samljevena masa koštica i mesa (tisto) tiještila nogama u kućnim okvirima, najčešće u konobi.

Pozornost će se dati hrvatskom maslinovom ulju, koje se sve više prepoznaje i traži kao kvalitetan proizvod, bez obzira na premali udio u svjetskoj proizvodnji.