Zagreb je po proslavi Božića i Nove godine najbolji u Evropi, te je “još jednom iza sebe ostavio više od 20 gradova, među kojima su Beč, Budimpešta i Strazbur”, javlja agencija Hina.
Procjenjuje se da su turisti za Božić i doček Nove godine u Zagrebu potrošili i više od 400 miliona kuna (53,8 miliona eura), koliko je inkasirano 2016. godine.
Hoteli su i dalje puni, privatni smještaj takođe, a prije svega zagrebački stanovi koji se iznajmljuju.
“Rijeke ljudi svakodnevno dolaze u grad, koristeći i poklon gradonačelnika Milana Bandića da je javni prevoz vikendima besplatan”, prenosi Hina.
Međutim, piše Hina, teolozi ukazuju da “sve glasniji vašarski” Božić i doček Nove godine “ometa put do vjerskog”, ali za to ne krive trgovce i druge privrednike, nego upućuju na odgovornost svakog vjernika, kao i crkve.
Teolog Evanđeoske pentekostne crkve u Hrvatskoj i rektor Evanđeoskog teološkog fakulteta u Osijeku, Peter Kuzmič, upozorava da su “sile kapitalizma prevladale i u velikoj mjeri prikrile duhovnu poruku Božića”.
“Izuzetno kreativno-produktivna ‘božićna industrija’ i propaganda, uz pratnju trgovačke revnosti i potrošačke naivnosti su božićni praznik pretvorile u poseban festival na kalendaru potrošačkih ludosti.., bez asocijacije i nasuprot duhovnom značenju Božića”, rekao je Kuzmič.
U svim vidovima registrovanog smještaja na području Tivatske rivijere trenutno boravi ukupno 525 zvanično prijavljenih gostiju, što je 4 odsto više nego na isti dan prošle godine – saopštila je juče Turistička organizacija Tivat. Svi turisti koji trenutno odmaraju u Tivtu su iz inostranstva.
U tivatskim hotelima boravi 99 posjetilaca, dok 426 turista koriste usluge uzdavalaca privatnog smještaja.
Inače, prema prema evidenciji TO Tivat, u Tivtu je 1. januara bilo ukupno 50 %, a 2. januara 25 % više gostiju nego na isti dan prošle godine.
Unutrašnja strana crnofirnisovane keramike sa Čakotina
Sa arheološkog rekognosciranja Subre
Pogled sa Čakotina na ulaz u Boku Kotorsku
Izlazak arheologa do potencijalnog lokaliteta na Subri
Dno crnofirnisovane posude sa Čakotina
Čakotin, pogled sa Trebesina
Ulomci ognjišne keramike sa Subre
Prirodni kameni most u okolini potencijalnog arheološkog lokaliteta na Subri
Hercegnovsko zaleđe, pa tako i Orjen kao njegov neraskidivi dio, posjeduju zanimljiva i brojna svjedočanstva prošlosti. Uz te poznate, postoji i veći broj lokaliteta koji tek trebaju da budu ustanovljeni i potvrđeni kao takvi. U mnogim slučajevima, ni ona registrovana nisu još uvijek dovoljno istražena, a pogotovo ne i valorizovana. Upravo iz tih razloga, a u namjeri postizanja sinergijskih efekata, Agencija za razvoj Orjena i JU Gradski muzej „Mirko Komnenović“ i galerija „Josip Bepo Benković“, od protekle jeseni imaju tijesnu saradnju na arheološkom rekognosciranju terena.
Prvi zajednički posao obavljen je na Subri u novembru 2017, kada je ekipa u sastavu Đorđe Ćapin, Radmila Ćapin, arheolozi – savjetnici istraživači iz JU i Željko Starčević, arheolog, zaposlenik Agencije na poslovima zaštite kulturnih dobara, posjetila mjesto na kojem su se mjesec dana ranije pojavili na površini keramički ulomci. Ovi usitnjeni fragmenti grube keramike mogli bi pripadati nekom, do sada nepoznatom arheološkom lokalitetu. Prilikom zajedničke posjete obiđen je potencijalni arheološki lokalitet, na ovom, vrlo izolovanom mjestu, pa za ljudsku posjetu i ekstremnom mjestu, na žalost, bez novih indikativnih nalaza. Prethodno pronađeni materijal bi se mogao okvirno hronološki opredijeliti u dugačak raspon od praistorije do srednjeg vijeka. Kako je na ovo mjesto pri vrhu Subre (1679 m) stigla posuda kojoj su pripadali pronađeni komadi ognjišne keramike, za sada može samo da se pretpostavlja, a lokalitet da se i dalje drži “na oku”.
U svakom slučaju, nalaz dokazuje da je Subra posjećivana i u neka davno prohujala vremena, a to je moglo biti iz kultnih, ekonomskih, ili vojnih razloga.
Pogled sa Čakotina na ulaz u Boku Kotorsku
Ista stručna ekipa obišla je u decembru istureni vrh Čakotin (440 m), smješten u hercegnovskom zaleđu, na razmeđi sela Trebesin i Kameno. Naime, na ovoj dominantnoj koti, prilikom kopanja temelja za postavljanje stuba glavnog dalekovoda za Pode, došlo se do slučajnog nalaza keramičkih fragmenata, baš kao i nešto sjevernije, u kasnijem postavljanju još jednog manjeg stuba dalekovoda. Čakotin je pristupačan samo sa sjeverne strane, dok je od ostalih razdijeljen liticama i teško prohodnim kraškim terenom, što mjesto čini odličnim vojnim položajem, smještenim u blizini važnih komunikacija i sa odličnim pregledom okolnog terena i ulaska u Zaliv.
Na Čakotinu, ali i okolini, primjetni su površinski fragmenti grube keramike i jedini slučajni nalaz koji odskače od ove slike je fragment helenističke crnofirnisovane keramike. Ovaj pojedinačni nalaz helenističke keramike smješta jednu njegovu fazu u isto vrijeme postojanja gradine na Vidovom vrhu, posljednji vjekovi prije nove ere i može se pouzdano povezati sa gomilama na obližnjem lokalitetu Đevojačke grede (ilirske nekropole). Grubi fragmenti keramike i opeke mogli bi pripadati kasnoj antici, ali čini se da bi među njima moglo biti i recentnih. Određeniji stav je teško imati zbog usitnjenosti materijala, dok bi se hronološki sigurniji nalazi mogli dobiti nekim budućim sondažnim iskopavanjem.
Dno crnofirnisovane posude sa Čakotina
Sa istočne, sjeverne i sjevero-zapadne strane Čakotina primjetni su ostaci odbrambenog zida, građenog pretežno od velikih komada kamena. Na sjeverozapadnom dijelu zida uočavamo otvor koji bi mogao biti prvobitni prolaz, a uz njega se nalazi i kamen-stanac čiji je jedan dio isklesan u formi sjedišta, ili osnove za neki, sada nedostajući arhitektonski dio.
Nakon nekih budućih arheoloških istraživanja, ovaj lokalitet će dodatno postati atraktivan za posjetu, pa postoji mogućnost da će, uz saglasnost vlasnika, doći i do nekog oblika turističke valorizacije Čakotina kao odličnog vidikovca i zanimljivog arheološkog lokaliteta.
Započetu saradnju nastavljamo i u tekućoj godini, uz izlaske na teren čim to vremenski uslovi budu dozvolili, te se nadamo i nekim novim rezultatima u sklapanju jedinstvenog mozaika prošlosti hercegnovskog zaleđa.
U sklopu manifestacije „Od Božića do Božića“ sinoć je u Kotoru na Pjaci od muzeja održano humanitarno-memorijalno veče posvećeno Tonćiju Praciju, poznatom kotorskom oriđinalu i jednom od osnivača navijača “Beštija” kotorskog vaterpolo kluba „Primorac“.
Popularne Beštije priredile su veliku bakljadu i uz pjesmu “Ale ale, Tonći Praci, ale , sveto ime je , vječno živjeće, njemu dajem sve”, evocirali uspomene na “El komadanta”.
Tradicionalne gradske fešte se nisu mogle zamisliti bez Tonćija koji je, veseljem i originalnošću, na pravi način isticao kotorski duh. Praci je ostao upamćen po brojnim dogodovštinama, anegdotama, kojih se Kotorani još rado sjećajui i prepričavaju.
Služba zaštite i spašavanja Opštine Tivat ove će godine dobiti još jedno novo specijalno vozilo vrijedno oko 60 hiljada eura. Toliki iznos novca u budžetu Opštine za 2018. opredijeljen je za kupovinu novog tzv. malog interventnog vozila namijenjenog za početno gašenje požara u djelovima grada koje karakterišu uske ulice i veliki usponi, a gdje klasični vatrogasni kamioni teško mogu prići.
„Tender za nabavku novog vozila bi uskoro trebalo da bude raspisan i očekujem da ćemo do sredine godine dobiti to vozilo koje će nam značajno olakšati intervencije u gradu i prigradskim naseljima i povećati našu efikasnost. Specifikaciju onoga što nam treba smo već poslali zastupnicima videćih proizvođača tzv. pikap vozila na kakvima se obično izrađuju ovakva mala vatrogasna vozila“- kazao nam je komandir Službe zaštite i spašavanja Zoran Barbić.
Novo vozilo sa posadom od dva čovjeka, tankom vode od oko 300 litara i tankom pjenila od oko 40 litara i ostalom neophodnom opremom, prvo će izaći na teren u dejstvovati u slučaju požara na zgradama u uskim ulicama i time znatno povećati efikasnost intervencije vatrogasaca u najbitnijim – početnim trenucima razvoja požara koga će onda do kraja „savlađivati“ klasični veći vatrogasni kamioni.
Osim ovog, Služba zaštite i spaavanja Tivat kao jedna od prvih u Crnoj Gori koje će imati tu vrstu opreme, planira da u dogledno vrijeme nabavi i vrlo skupo ali gradu neophodno specijalno protivpožarno vozlo – hidrauličnu platformu što omogućava gašenje požara i spašavanje ljudi iz visokih stambenih zgrada. Kamion opremljen ovakvom posebno izgrađenom vatrogasnom nadgradnjom sa hidrauličnim ljestvama visokim oko 30 metara, košta oko 700 hiljada eura, zbog čega će se u tom slučaju ići na njegovu kupovinu kroz povoljan dugoročni kredit koji treba da obezbijedi neki od crnogorskih zastupnika renomiranih evropskih proizvođača vatrogasnih vozila poput kompanija „Rosenbauer“, „Metz“ ili „Bronto Skyline“.
Opština Tivat ove godine planira i da za potrebe Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Krtoli“ iz Radovića kupi i jedno novije polovno vatrogasno vozilo pogodno za gašenje šumskih požara.
Alarmantne vijesti o sušenju stabala zbog napada mediteranskog potkornjaka stižu s područja Splita, Šibenika, Korčule i Pelješca, pa se stručnjaci zalažu da se cijeli problem digne na nacionalnu razinu, donosi Index.hr.
Problem sa mediteranskim potkornjakom evidentan je i u Crneoj Gori, u šumama na teritoriji optina Pljevlja i Rožaje, a kako dozanjemo stigao je i na primorije.
U Splitu na Marjanu se osušilo čak 13 posto šume, ili osam hiljada stabala. Potkornjak je oduvijek obitavao u šumama južne Hrvatske, no nikad s velikom štetom jer mu je, tvrde stručnjaci, bilo prehladno, a klimatske promjene pogodovale su njegovom razmnožavanju. Također, tvrde i kako starost šume nije razlog naglog razmnožavanja, nastradala su stabla stara oko 70 godina što su zapravo ‘mlade godine’ za bor koji živi oko 120 godina, već što u našim šumama potkornjak nema prirodnog neprijatelja, barem ne dovoljno da im smanji populaciju.
Potkornjak je trenutno u fazi hibernacije, ali krajem februara i početkom marta počinje izlaziti vani. Dotad se planiraju ukloniti sva osušena, crvena stabla koje je potkornjak već napustio i preselio na zdrava, a sva ona sa simptomima će se pilati, pokrivati insekticidnim mrežama, a za potkornjake postoje i feromonske klopke.
Osušeni borovi
Javna ustanova Park šuma Marjan je prva koja je uspjela dokazati da je uzrok sušenja mediteranski potkornjak,ali ista takva sušenja imaju na Korčuli i na Pelješcu. Kada bi se dokazalo da je i tamo problem potkornjak, onda bi se to trebalo dignuti na nacionalni nivo, južna Hrvatska je nastradala od mediteranskog potkornjaka.
Potkornjaci su mali insekti, koji ispod kore grade sistem hodnika u kojima odgajaju svoje potomstvo. Hrane se drvetom i naseljavaju slaba, umiruća stabla, zatim ležavine, svježa posečena stabla ili neoguljenu složenu oblovinu. Međutim, kada se prenamnože, naseljavaju i potpuno zdrava stabla. Tokom jedne godine, kaže stručna literatura, potkornjaci mogu imati dvije ili tri generacije i početi da se šire geometrijskom progresijom. Sve više šume se suši.
U Nacionalnom parku Tara, u susjednoj Srbiji, pokazali su da borba protiv štetočina i zaustavljanje sušenja šume može biti vrlo efikasna, ako joj se ozbiljno pristupi. Kad su se prije tri godine suočili sa sušenjem stabala jele, smrče, Pančićeve omorike, uvidjeli su da potkornjaci u velikom broju napadaju zimzelene vrste, nabavili su 1.200 feromonskih klopki i pomoću njih krenuli u suzbijanje štetočina. ,,Jedna klopka je u stanju da uhvati nekoliko desetina hiljada potkornjaka, dok je samo nekoliko stotina tih insekata dovoljno da osuši jedno stogodišnje stablo. U tom pogledu njihova efikasnost je nesporna”, kazali su svojevremeno Al Jazeeri stručnjaci iz Nacionalnog parka Tara.
Crnogorska plovidba je do sada otplatila 18,7 miliona USD kredita za dva broda, od čega je iz državne kase plaćeno 15,1 milion, a 3,6 miliona iz sredstava kompanije, saopštila je vršiteljka dužnosti direktora tog kotorskog preduzeća, Marija Vukmirović.
Ona smatra da je za to posljedica trenutne visine vozarina na međunarodnom tržištu. S druge strane, Barska plovidba je sama do sada isplaćivala obaveze po kreditu Eksim banke za svoja dva broda.
“Crnogorska plovidba ima problem sa vraćanjem kredita, jer je od početka otplate kredita do danas visina vozarina znatno ispod onog nivoa koji bi nam omogućio otplatu kredita. S obzirom na to da su vozarine počele blago da rastu i taj se trend očekuje u narednim mjesecima i godinama, stvoriće se uslovi da kompanija otplati barem dio kredita”, kazala je Vukmirović Pobjedi.
Vlada je prošle godine platila dvije rate kredita namijenjenog za brodove “Kotor” i “21. maj” od 5,93 miliona USD, prvu od 2,98 miliona USD 21. januara, a drugu od 2,94 miliona 21. jula.
“Očekujemo da Vlada ove godine isplati, ako ne čitav iznos, onda sigurno najveći dio anuiteta. Naredna rata dospijeva 21. januara, a u ovoj godini treba uplatiti 5,78 miliona USD. Preostali dug po osnovu ovog kredita iznosi 39,9 miliona USD”, navela je Vukmirović i podsjetila da je grejs period istekao 21. jula 2015. godine.
Prema njenim riječima, za vrijeme grejs perioda, od 21. januara 2013. godine do 21. januara 2015. Crnogorska plovidba je iz svojih sredstava uplatila svih pet rata kamata od ukupno 3,6 miliona USD.
Ona je navela da je kompanija uplatila i učešće od 8,3 miliona USD, kao i menadžersku naknadu banci od 474 hiljade USD.
Ugovor o kreditu za brodove sa kineskom Eksim bankom, vrijedan 47,39 miliona USD, zaključen je početkom 2010. godine. Ugovorena cijena oba broda je 55,7 miliona, stalna kamata tri odsto, vrijeme otplate je 15 godina. Grejs period je trajao pet godina, nakon čega se preostali dio kredita otplaćuje u 20 polugodišnjih rata.
Oba broda se iznajmljuju jednogodišnjim ugovorima, što omogućava redovni priliv sredstava i funkcionisanje društva bez zastoja.
Finansijski efekti od realizacije projekta Porto Montenegro u posljednjem kvartalu ove godine iznose 7.894.000 eura – naviodi se u Informaciji o realizaciji prioritetnih projekata iz oblasti turima za period oktobra-decembra 2017., a koju je usvojila Vlada.
Kompanija Adriatic Marinas koja vodi razvoj nautičko-turističkog centra Porto Montenegro u Tivtu, u oktobru je počela izgradnju druge faze rezidencijalnog kompleksa Regent Pool Club Residences, odnosno stambeno-poslovnog objekta nazvanog Baia, kao i gradnju još jedne manjeg rezidencijalno-poslovne zgrade, istočno od tog objekta. Obje nove zgrade prema dinamičkom planu, trebalo bi da budu završene do početka ljeta 2019.godine. U završnoj fazi je i izgradnja nove moderne trafostanice 110/35kV „Porto Montenegro“ u sjevernom dijelu tog kompleksa, a koja će biti opremljena, završena i pušena u pogon u prvom kvartalu 2018.
U Vladinoj informaciji stoji i da je na projektu Porto Montenegro u kompanijama čiji je osnivač Adriatic Marinas, trenutno radno angažovano 358 zaposlenih od čega su 77 odsto crnogorski državljani, a 23 odsto stranci. U službi obezbjeđenja tivatskog nautičko-turističkog centra radi još 59 radnika kompanije „Securitas“. Vlada tvrdi da u maloprodajnim i ugostiteljskim objektima u marini tokom zime radi oko 250 zaposlenih, dok je prosječan broj zaposlenih na jahtama koje ovdje zimuju oko 160.
Regent Porto Montenegro
„Ukuopni finasijki efekti od realizacije projekta Porto Montenegro do sada iznose 479 miliona eura, što je više od ukupno planiranih 450 miliona. Do sada je ovdje realiziovano ukupno 308 miliona eura kapitalnih investicija i 171 milion eura operativnih troškova.“- piše u Vladinom dokumetu.
Petrovac – Dom za stare – Franjevke foto Boka News
Aktivisti Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) tokom blagih danima od 25. decembra, kada Božić slave vjernici po gregorijanskom do 7. januara, kada ga slave oni koji poštuju stari Julijanski kalendar, već tradicionalno su posjetili Dom za stare u Petrovcu, koji vode časne sestre Franjevke na čelu sa upraviteljicom samostana Sveti Vid, m Dritom Kajtazi.
– Posjeta je iskorištena kako bi časnim sestrama uručili donaciju koju čine kompleti knjiga ruskih (Tolstoj, Čehov, Puškin …), francuskih (Mopasan, …) i španskih (Lorka, Servantes …) klasika koji će koristiti istovremeno pacijentkinje Doma, kao i časne sestre. Knjigama koje donosimo svake godine sigurno se obogaćuje knjižni fond koji posjeduje Dom, nadajući se da to svakako predstavlja pomoć u njegovom daljem radu. Uz knjige sigurno nije teško otkriti što još ide za predstojeće Blage dane. Normalno, to su paketi sa slatkišima i konditorskim proizvodima za sve pacijentkinje Doma i časne sestre koje ih čuvaju.
Takođe se nadamo da posjetom i slatkom donacijom u ovim blagim prazničnim danima pokazujemo starim, nemoćnim i bolesnim koji su tu smješteni da nijesu napušteni i zaboravljeni, a sve zahvaljujući časnim sestrama koje ih nesebično i brižljivo drže u odlično opremljenom i urednom ambijentu Doma u prelijepom Petrovcu, kazali su iz CDPR-a.
Drita Kajtazi
Upraviteljica Samostana Sveti Vid i Doma za stare m. Drita, znajući za to, u ime svih časnih sestara i pacijentkinja Doma, toplo je zahvalila na posjeti, kao i donijetim darovima. CDPR na ovaj način koristi navedenu prigodnu priliku da u okviru svojih skromnih mogućnosti pomogne ustanove koje se bave zdravstvenim ili socijalnim radom, kao što je i Dom za stare u Petrovcu. Istovremeno se nadamo se da ćemo to uspjevati raditi, kako u ovoj godini, tako i u budućnosti, naravno koliko nam to budu dozvoljavala ograničena sredstva i mogućnosti, jer na taj način pomažemo svima kojima pomoć nešto znači, ne gledajući njen obim i vrijednost, jer se u radu rukovodimo načelom da je svaka pružena pomoć dobrodošla.
Tradicionalni Božićni koncert “Srpskog pjevačkog društva Jedinstvo – Kotor 1839” održan je u četvrtak 4.januara u crkvi Svetog Nikole u Kotoru u okviru manifestacije “Od Božića do Božića”.
