SPD Jedinstvo - Božićni koncert 2018. foto Boka News
1 od 13
SPD Jedinstvo - Božićni koncert 2018.
SPD Jedinstvo - Božićni koncert 2018.
SPD Jedinstvo - Božićni koncert 2018.
SPD Jedinstvo - Božićni koncert 2018.
SPD Jedinstvo - Božićni koncert 2018.
SPD Jedinstvo - Božićni koncert 2018.
SPD Jedinstvo - Božićni koncert 2018.
SPD Jedinstvo - Božićni koncert 2018.
SPD Jedinstvo - Božićni koncert 2018.
SPD Jedinstvo - Božićni koncert 2018.
SPD Jedinstvo - Božićni koncert 2018.
SPD Jedinstvo - Božićni koncert 2018.
SPD Jedinstvo - Božićni koncert 2018.
Tradicionalni Božićni koncert “Srpskog pjevačkog društva Jedinstvo – Kotor 1839” održan je večeras u crkvi Svetog Nikole u Kotoru u okviru manifestacije “Od Božića do Božića”.
Na početku koncerta brojne posjetioce pozdravio je Mirza Krcić u ime Turističke organizacije Kotor, koja je suorganizatora manifestacije „Od Božića do Božića”.
Sekretar SPD „Jedinstvo“ Dragan Đurčić, posebno je pozdravio opštinsko rukovodstvo i podsjetio da hor tradicionalno nastupa na Božićnom koncertu već 18 godina.
SPD Jedinstvo – Božićni koncert 2018.
Horovima Jedinstva, velikim i dječijim, dirigovali su Mihajlo Lazarević i Ivana Krivokapić. Klavirska pratnja prof. Ivana Mihaljević i gitara Petar Bukilica.
SPD Jedinstvo – Božićni koncert 2018.
Koncertu su prisustvovali predsjednik i potpredsjednik opštine Kotor, Vladimir Jokić i Milivoje Samardžić, predsjednica Skupštine opštine Kotor Dragica Perović i konzul Srbije Zoran Dojčinović, protojerej Srpske pravoslavne crkve, stavrofor Momčilo Krivokapić arhijerejski namjesnik bokokotorski.
Organizator manifestacije „Od Božića do Božića” je NVU “Karampana”, a pokrovitelj Opština Kotor.
Opština Tivat potpisala je ugovor za izradu glavnog projekta fotonaponske elektrane na ravnom krovu zgrade lokalne uprave Tivta, sa podgoričkom kompanijom „Sienersys“.
Posao je vrijedan 3.900 eura, a Podgoričani imaju rok od 30 dana da završe projekat mini-elektrane koja će preko solarnih panela, obezbjeđivati dodatnu količnu električne energije za potrebe zgrade Opštine.
Elektrana je snage 30kWp, a planirano je da bude instalirana na način da kada njena proizvodnja bude nadmašivala energetske potrebe zgrade lokalne uprave, višak proizvedene struje se mjeri i predaje javnoj elektrodistributivnoj mreži.
Obrnuto, u slučaju kada elektrana ne zadovoljava potrebe zgrade, napajanje zgrade se vrši energijom iz javne elektrodistributivne mreže. Ugradnja mini-solarne elektrane na zgradi lokane uprave jedna je od zadataka predviđenih Strategijom energetske efikasnosti Opštine Tivat.
Taj dokument pored ostaloga, podrazumijeva da se na solarni kolektori za zagrijevanje vode uskoro instaliraju i na krovu Sportske dvorane „Župa“.
Zemljotres jačine 5,1 stepeni Rihterove skale potresao je danas Crnu Goru, saopštio je Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju. Zemljotres se dogodio u blizini Plava, a iz lokalne Službe zaštite i spašavanja za Portal RTCG su kazali da su na starijim kućama popucale fasade i dimnjaci. TVCG javlja da je oštećeno oko 50 objekata, te da se za desetak porodica traži alternativni smještaj. Iz Direktorata za vanredne situacije saopšteno je da će tokom dana obići područje Plava i drugih opština pogođenih zemljotresom.
Opštinskom štabu za suzbijanje posljedica od elementarnih nepogoda u Plavu do sada su prijavljena znatnija oštećenja na preko 70 kuća.
Predsjednik opštine Plav, Orhan Šahmanović je rekao i da štab neprekidno zasijeda.
U Beranama je prema riječima načelnika Službe zaštite i spasavanja Tiha Bogavca izmještena porodica iz sela Vinicka čija je kuća znatnije oštećena i nesigurna je za dalje stanovanje.
“Službenici Službe zaštite i spasavanja obilaze teren grada i opštine i osim oštećenja na dimnjacima za sada nemamo informacije o tome da je bilo neke veće štete ili da je ne daj Bože nekome bio ugrožen život”, kazao je ranije šef Službe Mirza Medunjanin.
I u Beranama su na terenu pripadnici Službe zaštite i spasavanja i uklanjaju materijal koji je otpao sa krovova starijih zgrada.
Načelnik ove službe Tiho Bogavac kazao je da su oštećenja unutar stanova zabilježena u starijim zgradama, a da su dimnjaci na nekim zgradama potpuno uništeni.
Na staroj zgrade Nišavića pekare u Beranama rasklimao se ciglani krov.
Zemljotres je uzrokovao i odron na putu Andrijevica – Murino zbog čega je saobraćaj bio u prekidu.
Zemljotres je izazvao paniku u Plavu, Gusinju, Andrijevici, Beranama, Podgorici i drugim gradovima, a osjetio se i u okolnim državama.
Zemljotres jačine 5.2 stepeni Rihtera potresao je danas Crnu Goru u 11 časova i 46 minuta.
Epicentar je bio u blizini Plava na planini Visitor na dubini od pet kilometara, prema Sektoru za seizmologiju u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Nakon prvobitnog potresa, uslijedio je deset minuta kasnije i novi zemljotres na istoj lokaciji jačine 3 stepena po Rihterovoj skali.
Zemljotres jačine oko pet Rihtera se klasifikuje kao prilično jak potres.
Zemljotres je izazvao paniku u Plavu, Gusinju, Andrijevici, Beranama, Podgorici i drugim gradovima.
Načelnik Službe zaštite i spasavanja u Plavu Mirza Medunjanin rekao je da se zemljotres jako potresao grad.
U Beranama je veliki broj uznemirenih građana izašao na ulice.
Specijalni brod za off shore podvodne radove „Ariadne“ grčke kompanije Assodiving počeo je danas sa radovima na ukopavanju u morsko dno, podvodnog elektro-kabla Crna Gora-Italija u našim teritorijalnim vodama.
Radovi su započeli u blizini rta Jaz gdje kabel što ga gradi italijanska kompanija Terna „ulazi“ u more, a trajaće do ponedjeljka do kada će „Ariadne“ završiti zatrpavanje u morsko dno cijele dužine kabla koji prolazi kroz teritorijalnoi more Crne Gore do udaljenosti od 12 milja od obale.
Ovaj 130 metara dug i 25 metara širok specijalni brod od 11.719 tona, projektovan je i sagrađen 2009.godine u Norveškoj sa namjenom polaganja i zaštite podmorskih kablova, izvođenja i podrške ronilačkih i drugih podvodnih operacija. Pored ostale opreme i sistema za tzv.dinamičko pozicioniranje, „Ariadne“ raspolaže i sa dva daljinski upravljana podvodna robota-ronilice koje služe za obavljanje raznih vrsta podvodnih istraživačkih, građevinskih i radova na održavanju podmorskih instalacija.
Iz Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore danas su preko obalne radio stanice Bar radio, emitovali oglaz za pomorce u kojem svim nautičarima, uz navođenje preciznih koordinata šest tačaka u akvatorijumu jugotapadno od Jaza u kojima će „Ariadne“ izvoditi opodvidne radove, nalažu da plove oprezno i drže se na udaljenosti od najmanje 500 metara od tog broda.
Preduzeće Parsking servis Tivat (PST) koje je u isključivom vlasništvu Opštine, trebalo bi uskoro da počne i naplatu korišćenja parkirališta duž ulica i u dvorištima stambenih zgrada u centru Tivta.
Na posljednjoj sjednici SO krajem prošle godine, odbornici su usvojili dopunu „Odluke o povjeravanju javnog prostora za parkiranje vozila privrednom društvu PST“ a kojom se toj firmi na period od tri godine povjerava gazdovanje nad još ukupno 27 parking mjesta u ulici 21. novembra i 26 parking mjesta na Šetalištu Iva Visina. Prethodno je PST-u na isti način već ustupljeno ukupno 375 parking mjesta u ulicama i dvorištima stambenih blokova u najužem centru Tivta. Pored njih PST raspolaže i sa ukupno pet stalnih ili privremenih parkirališta u centru grada, na aerodromu i kod uvale Plavi horizont u Krtolima, a na kojima ima ukupno 579 parking pozicija za automobile i 4 za autobuse.
Trenutno se u Tivtu naplaćuje parkiranje samo na tim parkiralištima osim onog na Plauim horizontima koje je sezinskog karaktera, a cijena iznosi od 40 do 80 centi po započetom satu. Direktor PST Slaviša Ognjanović (DPS) očekuje da uskoro počne i naplata korišćenja javnih parkinga duž ulica i u dvorištima stambenih blokova, a koja su podijeljenja u dvije zone – crvenu i žutu, zavisno od dozvoljenog vremena zadržavanja vozila na njima.
Detalj sa tivatskih ulica
„Na tenderu za izbor softvera za naplatu uličnog parkiranja putem SMS-a, pobijedio je Crnogorski Telecom sa kojim smo u fazi definisanja i potpisivanja ugovora. Uskori slijedi i tendere za isporuku i postavljanje vertikalne i horizintalne saobraćajne signalizacije na tim parkralištima, a planiramo da zaposlimo i najmanje još 5 kontrolora koji će u dvije smjene voditi računa o naplati uličnog parkiranja.“- kazao nam je Ognjanović dodajući da očekuje da se sve to završi u najskorije vrijeme i da naplata ulilnog parkiranja u Tivtu krene najkasnije do kraja narednog mjeseca.
On je najavio i izmjene i dopune cjenovnika usluga PST-a kojima će se kako ističe, uvesti još neke dodatne kategorije i povoljnosti za korisnike usluga parkinga u žutoj zoni, posebno one koji zbog potreba posla svakodnevno moraju da u nju dolaze automobilima.
Oluja Eleanor pogodila je Irsku i dijelove Velike Britanije, Francuske, Nizozemske, Njemačke i Švicarske. Najmanje je jedna osoba poginula u Francuskoj, a više je ozlijeđenih. Istodobno, istočnoj obali Sjedinjenih Država, u kojima polarna zima uzima živote, prijeti snježna oluja s vjetrovima jačine uragana.
Eleanor divlja zapadnom Europom. U Francuskoj oluja čupa drveće, izaziva poplave, trga električne vodove. Bez struje je 200 tisuća kućanstava, a u pojedinim dijelovima zemlje u prekidu su zračni i željeznički promet.
U Parizu vjetar puše 100 kilometara na sat, zatvoren je Eiffelov toranj, nisu otvoreni ni gradski parkovi, vrtovi i groblja. Poremećen je promet u najpoznatijoj pariškoj zračnoj luci. Samim sjeverom zemlje oluja je još sinoć protutnjala.
Pogođene su Velika Britanija i Irska. U njima pušu vjetrovi od 155 kilometara na sat. Zatvaraju se mostovi, a u Britaniji je ozlijeđeno četvero ljudi. U Nizozemskoj je poremećen promet u amsterdamskoj zračnoj luci, u zapadnom dijelu Njemačke iz tračnica je izletio vlak, a isto se dogodilo u Švicarskoj kod Berna, gdje ima i ozlijeđenih.
Vrijeme stvara velike probleme i u SAD-u, zemlja je zahvaćena valom arktičke hladnoće, a samo jučer i noćas 11 osoba je umrlo.
Ovo je prava slika našeg vremena i prave naravi! Zemlja u kojoj se političke elite razbacuju deklarativnim domoljubljem, u kojoj se stalno trabunja o stručnosti i izvrsnosti, jede samu sebe…
Godinama se ne poduzima ništa, nema sustava kojim bi se stvarno borili da budućim generacijama predamo uredan životni prostor. Samo pusta tlapnja sterilne, i neinvetivne birokracije, i raznih nesposobnih podobnika po kabinetima i uredima!
Ne poduzme li se nešto, i ne uzmu li kormilo u ruke sposobni, udavit ćemo se u gomilama otpada i licemjerja! O lijepom plavom Jadranu danas, slika s plastikom i ribom u kombinaciji, govori dovoljno! Ako ne znaju kako riješiti, neka pitaju… objasnit će im se, radi općeg dobra!
U čuvenom Njegoševom Gorskom Vijencu Iguman Stefan poje: “Nema dana bez očnoga vida niti prave slave bez Božića . Slavio sam Božić u Vitlejem slavio ga u Atonsku Goru, slavio ga u sveto Kijevo, al’ je ova slava odvojila sa prostotom i sa veselosću. Vatra plama bolje nego igda, prostrta je slama ispod ognja, prekršćeni na ognju badnjaci; puške puču, vrte se peciva, gusle gude, a kola pjevaju, s unučađu đedovi igraju, po tri pasa vrte se u kolo, – sve bi reka jednogodišnici, sve radošću divnom naravnjeno. A što mi se najviše dopada, što svačemu treba nazdraviti”.
U Risnu su se običajio Božiću održali do današnjih dana, oni svojom raznovrsnošću prevazilaze sve ostale.Ova vjekovna tradicija u nekim segmentima je karakteristična samo za Risan.
Sedam dana uoči Božića, tri puta dnevno, počne da se zvoni sa svih pet zvona sa zvonika Sabornog Hrama Sv. Petra i Pavla (ujutro u pola šest, u pola jedanaest i u šest naveče) najavljujući najradosniji praznik, Dan Hristovog Rođenja.
Crkva Setog. Petra i Pavla u Risnu
Ova zvona su dar velikog risanskog dobrotvora Vasa Ćukovića.
Kao pomorac obišao sam čitav “Svijet”, “slušao” zvona u Odesi, Atini, Buenos Airesu, Salvadoru, pa sve do Venecije, “slušao” zvona sa čuvenog Sv. Marka, ali ova naša u Risnu odvajaju od svih.
Risanska brda su kao najbolja akustična koncertna dvorana jer kad se sva zvona ujednače stvaraju doživljaj koji se rijetko u Svijetu može doživjeti.To vam ostane u srcu, ta melodija, muzika za uši i dušu.Tokom mojih putovanja uvjek mi je ovaj zvuk bio u podsvijesti i vraćao me rodnoj grudi i porodici.
Dan Hristovog rođenja zove se Božic, dan uoči Božića Badnji dan, a dan uoči Badnjeg dana zove se Tucin dan.
Na Tucin dan, ide se po PECIVO, obično, to je jagnje kod nas u Risnu, koje mora biti u komadu zajedno sa glavom i vrlo pažljivo odrano kako bi za vrijeme pečenja na ražanj manje pucalo.Pecivo se obično na vrijeme obezbijedi, od godine za godinu, ako trguješ kod istog dobavljača, stim da se mjesec dana prije Badnjeg dana potvrdi. O ovome domaćin mora da vodi strogo računa jer je potražnja velika.
Crkva Setog. Petra i Pavla u Risnu
Kad se pecivo donese kući svi pitaju kakvo je, koliko je, svakome puno srce. Domaćin priprema ražanj, domaćica morsku so, česan i rusmarin. Ražanj je ranije bio drveni, od dobro odabranog pravog jasena, drška posebno pravljena i naglavljivana. Pecivo se vezivalo na ražanj debljim špagom, danas je to gvozdeni ražanj pa svak ima svoju taktiku vezivanja, žicom ili već za to napravljenim alatom.
Domaćin sa djecom natiče pecivo na ražanj, začinjava ga i vezuje, sve u način što bi mi rekli.
Svi se u mjestu poznajemo pa tako izmjenjujemo svoja iskustva, čestitaju se Peciva, a Bogami se i svemu nazdravlja. Opšte veselje.
U iščekivanju Badnjeg dana vrše se još po neke pripreme kroz kuću i oko ognjišta, sve mora da bude spremno, naredno. Suva drva za ognjište, suve smokve, piće, itd…
Uveče domacića zamjesi posne priganice kako bi ih rano ujutro na Badnji dan prigala, da ih ima tokom čitavog dana za goste i ukućane.
Priganice
U svitanje zore na Badnji dan domaćin i domaćica porane. Domaćin obično sa sinom ili sinovima, bratom, porani u šumu da ubere Badnjake, velike i male, velike za ognjište a male za kuću (šporet ili kamin). U međuvremenu domaćica sa ženskim ukućanima organizuje da se priganice prigaju, male okrugle, te pospremi kuća.
Kuća se ne mete tokom tri dana Božića.
Badnjacisu od hrastovog drveta. Namjeni se za svaku mušku glavu jedan badnjak i jedan za napredak, uvjek da bude neparan broj.
Badnjaci se lijepo zarežu sjekirom sa jedne strane i na to mjesto se kite maslinom i lavorikom. Ubere se masline i lavorike da ima dovoljno za kićenje Badnjaka, kuće i kapije. Badnjacise kite grančicama masline i lavorike, ako su veliki za ognjište onda na tri mjesta, grančice masline i lavorike u manjim buketima se pričvrste crvenom pređom, vunicom ili nečim sličnim.
U Risnu se Badnjaci nalažu tri puta, na badnji dan, uoči Pravoslavne Nove Godine i uoči Bogojavljenja.
Risan – Običaji o Božiću – foto Boka News
Domaćica sa djecom okiti kuću iznutra grančicama od masline i lavorike, posebno ikone, a domaćin kapiju i vrata od kuće sa domaćom narančom kroz koju se provuče grančica masline i lavorike te se onda sve to uveže crvenom pređom.
Neko od djece vijencom od listova lavorike ili šimšira okiti Bardak – vrč, iz kojega će se nazdravljati i piti crveno vino tokom Božićnih praznika.
Božić
Kandilo će se upaliti ispred ikona, tokom svih ovih prazničkih dana.
Na Badnji dan domaćica sa djecom okiti jelku, bor iličesnicu, zavisi kako je ko zove, a ispod nje pokloni za svakoga, djele se ujutro na Božić.
Uz kafu ili čaj će se jesti priganice i suve smokve, neko još pripremi i domaće medenjake. Sve poslastica uz poslasticu.
Ručak postan.Pred Božić se posti šest sedmica.
Obično se na ognjište naloži vatra malo ranije kako bi se ognjište i prostorija gdje se peče Pecivo malo zagrijala.
Uza zvona, vrlo često se čuju pucnji iz pušaka, petarde ili neka danas dozvoljena sredstva, pjesma…
Predveče kad se Pecivo pristavi da se peče, običaj je bio da domaćin opali nekoliko metaka iz puške, djeca su koristila kantice sa garbitom ili topiće sa barutom i glavama od šibica.
Svi se okupe oko Peciva i ognjišta, po tri pasa, što bi Njegoš rekao, pjeva se i veseli, uvujek bude priganica, suvih smokava i crvenog vina da se počasti. Oganj se veseli.
Običaj je bio, a i danas je tako, da se ide od kuće do kuće kroz komšiluk i kod prijatelja na Badnje veče, da se uz Pecivo i ognjište posjedi i popriča, nazdravi rujnim vinom ili rakijom, po neko sokom ili vodom, za svakoga ponešto.
Kad su se peciva pekla na drvene ražnje onda svak ćaše uzeti da ručno okreće pecivo, da pripomogne ukućanima.
U neko doba, po kućnom običaju, Badnjake unosi domaćin sa sinovima, muškim glavama. Nalažu se badnjaci namjenjeni za sve muške glave iz kuće i badnjak od prošle godine koji je ostavljen za napredak, uvjek neparan broj, dok domaćin i muške glave unose badnjake govore: “Dobro veče, nazdravlje vam Badnje Veče”, domaćica sa ostalim ženskima posipaju ih pšenicom i odgovaraju: “Dobro došli, nazdravlje vam Badnje veče”.
Badnji dan
Domaćin nalaže badnjake, a zadnji uvjek u prekrst, zatim Badnjake prelije crvenim vinom i nazdravi iz Bardaka-vrča Badnjacima i svim ukućanima Badnje veče.Bardak onda kruži među ukućanima i svi nazdravljaju Badnje veče. Kod vatre je uvjek neko, kad se onaj Badnjak što je u prekrst preveseli, onda ga domaćinopet prelije vinom.Običaj je bio kad se nalažu Badnjaci da se nekoliko puta opali iz pušaka.
Nekada je bio običaj da domaćica sa djecom prostirući slamu po kući i oko ognjišta viče: “kuda slama, tuda slava”.
Obično se posna večera donosila oko ognjišta, em se Pecivo pazilo , em se tu sa višim zadovoljstvom večeravalo.
Tokom Badnjeg dana od Male, preko Gabele, pijace, Kovačevine sve do Bujevine i
StareSlanice (lokaliteti) vidi se dim sa ognjišta.
Risan je uistinu bio uvjek poznat po velikom broju ispečenih peciva i Božićnom slavlju.
Božić je praznik kojim se proslavlja rođenje Hristovo, to jei ljubav prema Bogu i bližnjima, precima i potomcima, poznanicima i svim dobronamjernima.
Na Božić, domaćin i domaćica se moraju rano ustati, a i svi ukućani, jer svak ima svoja zaduženja. Naloži se vatra kako bi Polaznik bio dočekan sa vatrom gdje će naložiti položajni Badnjak. Polaznik je većinom neko od bliže svojte. On mora prvi ući u kuću domaćina, unijeti jedan odpripremljenih badnjaka, a sa svoje strane donijeti jednu lijepu naranču sa maslinovom grančicom i nekom parom (novcem). Prije ulaska u kuću Polaznik će opaliti nekoliko metaka iz puške, kako bi se veseo najavio, a onda kad uđe nazdravit će “Hristos se rodi” a domaćica će ga posuti pšenicom i odgovoriti mu “Va istinu se rodi”. Nalažući položajni Badnjak,Polaznik će nazdraviti najbolje što umije.
Risan
Polaznik će načeti Pecivo, obično plećku od peciva, koja će mu se servirati uz ostale pripremljene đakonije, pršut, sir, itd… Pri polasku Polaznik će biti darovan pletenim čarapama ili nekim prigodnim poklonom. Domaćin će onda rasijeći Pecivo i spremiti ga za ručak. Obično se Polaznik zove drugi ili treći dan Božića na ručak.
Pokloni ispod jelke se dijele među ukućanima, djeca im se najviše raduju jer su ih čekala sa nestrpljenjem, svako je imao svoje želje. Jelka se obično diže poslije Pravoslavne Nove Godine.
Neke domaćice prave Česnicu (posebnu pogaču) u koju umijesi novac (koliki, to zavisi od imućnosti). Pri ručku se Česnica razlomi i u čijem komadu se nađe novac njegov je.
U Risnu, u crkvi poslije jutrenja svi se sa popom izljube i međusobno čestitaju Božić, ako je ko bio u kakvoj zavadi tada se izmiri, obično mlađi priđe starijem.
Ovdje mi padena pamet jedan opis Rišnjanina, a on kaže: “Ima nešto kod Rišnjana, što ga čisto odvaja od mnogog ostalog svijeta, te ga izdvaja pojedinog mimo mnozinu druge. To je onaj lijepi, visoki soj ljudi, gospodskoga hoda i pogleda, sa svojim skupocenim i vanredno čistim odjelom, koje ti tako u oči pada, da za njim pogledati moraš. Kad vidiš Rišnjanina, kako ponosito šeće preko ulice sa svojim dugim čibukom u ruci, a ti bi rekao da se ovde stekla gospoština bokeška”.
U Risnu je jedinstven običaj da se svi prije ručka u kući oko stola Mirbožaju.
Svako u ruci drži voštanu svijeću i Mirbožaju se to jest izljube se svi redom govoreći: “Mir Božji, Hristos se rodi, va istinu se rodi”.
Crkva Setog. Petra i Pavla u Risnu
Pošto su se svi Mirbožali domaćin uzme sve one svijeće u jednu rukovet i postavi u žito u posudi na stolu, obično je to ona posuda iz koje je domaćica posipala pženicom. Poslije započetog ručka domaćin “Smiri” svjećice. U nekim kućama se ove svijećice pale i drugog i trećeg dana Božića za kratko vrijeme tokom ručka.
Poslije ovog obreda počinje se sa svečanim ručkom.
O Božiću bude popodnevnih gostiju ali ne kao o Slavi. U Boki Kotorskoj je običaj da prijatelji katoličke vjerosipovjesti dođu u goste na Božic kod pravoslavnih i obratno, i tako se lijepo Božić slavi tri dana.
