U petak, 2. novembra u 20 sati, u press centru budvanskog hotela Tre Canne, biće predstavljena knjiga poezije “Svakodnevno kada mrem”, čiji je autor novinar i pjesnik iz Tivta, Dragan Popadić.
O Popadićevoj knjizi govoriće, novinari i publicisti Ranko Pavićević i Mašo Čekić, kao i autor, dok će izvode iz knjige kazivati dramaturg Miloš Boreta.
Dragan Popadić je završio žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Od 1986. godine je zaposlen kao novinar u Radio Tivtu, a od 1995. godine je direktor ove medijske kuće. Do sada je objavio četiri knjige, a pjesme i priče objavljuje u književnim časopisima u regionu.
Popadić se aktuvno bavi šahom i ima titulu FIDE majstora, saopšteno je iz budvanskog ART PRESS-a.
Olujno i orkansko jugo u kombinaciji s najvišim valovima u južnom Jadranu posljednjih pola stoljeća ponovno su donijele tone smeća na pojedine obale Mljeta, Korčule i Pelješca.
Komunalni otpad, većinom u vidu plastičke ambalaže, u kombinaciji s biološkim otpadom zatrpale su dijelove obale najvećeg dalmatinskog poluotoka.
Većinom se radi o otpadu iz Albanije, a manjim dijelom iz Crne Gore i Hrvatske. Ovo je scenarij koji je, nažalost, postao uobičajen nakon svakog većeg juga. Bez obzira na deklaratornu opredijeljenost vlada regije da riješe ovaj problem, u stvarnosti se apsolutno ništa ne događaj. Kako se može vidjeti na jutrošnjim fotografijama s Pelješca, na južnim obalama se može pronaći različita plastična ambalaža, granje, kesice, a na plaži je čak završio i uginuli jazavac.
Mora se guše u plastici Prema informacijama Greenpeacea, znanstvenici procjenjuju da između 5 i 13 milijuna tona plastičnog otpada odlazi u oceane te čini veliki dio onečišćenja plastikom kojeg viđamo na našim plažama. Mediteranom, poručuju, već sad pluta oko 1455 tona plastike, što ga svrstava uz bok s tzv.’oceanskim vrtlozima’ plastike.
Smeće jugo – foto Antun Poljanić/Dalmacija danas
‘Plastika guši naša predivna mora, ubija morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. U Sredozemnom moru plastični ostaci pronađeni su u malim ribama, morskim pticama, kornjačama te u želucima ulješura. Recikliranje, iako nužno, samo po sebi nije rješenje; samo 14 posto plastične ambalaže u svijetu prikuplja se za recikliranje. U EU, do 30 posto korištene plastike koja je ušla u sustav upravljanja otpadom reciklirano je u godini dana. Ostatak je završio na odlagalištu ili je spaljen’, poručuju iz Greenpeacea.
Putnici najveće europske niskotarifne avio kompanije Ryanair više neće moći besplatno ponijeti u avion 10 kilograma ručne prtljage, u skladu s novom politikom uvedenom u četvrtak.
Prema novim pravilima, putnici koji žele unijeti bilo što veće od “male ručne torbice” morat će dodatno platiti, osim ako ne spadaju u kategoriju putnika s prioritetnim ukrcavanjem.
Prioritetno ukrcavanje košta 6 eura, a ostali putnici, koji nisu izabrali tu opciju, morat će platiti 10 eura za dodatni komad ručne prtljage.
Nova politika izazvala je gnjev na društvenim medijima i neki od klijenata te zrakoplovne kompanije napisali su da više nikada neće letjeti Ryanairom.
Ovaj niskotarifni irski prijevoznik imao je tešku godinu obilježenu štrajkovima diljem Europe. Prošli mjesec izvijestio je o padu profita za 7 posto u prvoj polovici financijske godine, za što je među ostalim okrivio štrajkove koji su nanijeli “veliku štetu”.
Ryanair je također oštro kritikovan prošli mjesec zbog blijede reakcije na rasistički ispad jednog putnika usmjeren na ženu koja je sjedila kraj njega, nakon što je video snimka tog incidenta objavljena na društvenim mrežama.
Gotovo je 500 dana od početka rekonstrukcije zimskog bazena u Kotoru, a eventualnog završetka nema ni u najavi. Tenderi padaju, vrijeme prolazi. Apsurdno, ali istinito: naši sportisti već pune dvije godine putuju do najbližeg bazena. Čak i kada stignu do njega, suočavaju se sa još jednim problemom: mjesta nema dovoljno.
Nažalost, jedan bazen koriste čak tri kluba što praktično znači da se u istom terminu u bazenu nađe više stotina osoba, saopštio je predsjednik Opštinskog odbora Demokrata Kotor Slobodan Mačić.
Naveo je da “između političkih igara, nametnute birokratije i sistemske neodgovornosti nadležnih institucija u državi, nalaze se naša djeca”.
Slobodan Mačić
“Razočarani nesposobnošću da se ovaj problem riješi, polako gube motivaciju, odustaju ili pak svoju sportsku budućnost traže negdje drugo, van granica Crne Gore. Ovim putem zahtjevamo od nadležnih u državnoj Direkciji javnih radova da do Nove godine okonča formalne postupke i izabere izvođača, a ukoliko u tome ne uspiju, da nas blagovremeno obavijeste da nisu u stanju to da urade, kako bi mi kroz plan rada Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora tražili način rješenja problema. Takođe poručujemo, ukoliko ovaj proces ne bude okončan u razumnom roku, a sve kako bi se išlo u pravcu spasavanja vaterpolo sporta u Kotoru, mi kotorske Demokrate, nećemo tražiti razloge odlaganja istog, već ćemo zahtijevati jasnu odgovornost za učinjeno odnosno neučinjeno po pitanju ovog projekta, od čije brzine završetka zavisi budućnost vaterpola i uopšte sporta u Kotoru”, saopštio je Mačić.
U izloženom holu JU Kulturno – informativnu cenatr “Budo Tomović” Podgorica u petak, 2.novembar će u 20 sati biti otvorena izložba slika “Živi Mediteran” hercegnovskog slikara Dragana Pečurice.
Postavku će činiti dvadeset i četiri ulja na platnu sa mediteranskim motivima, a otvoriće je književnik i publicista Miraš Martinović.
O slikarskom svijetu i njegovom umjetničkom izrazu Martinović u katalogu piše:
Pečurica je rođen u kući i gdje rođen svetac Leopold Mandić. Otuda nečeg svetačkog u ovom slikarstvu. U motivima i duhu, oreolu koju se širi sa ovih slika. I izvan njih. Ono što slika Pečuirca traje izvan slike i rama. Eto, u Herceg Novom postoji slikar! Koji na najbolji način nastavlja tradiciju onih po kojima je poznat ovaj grad: Stanića, Prijića, Pravilovića, Bulaijića, Džumhura…
Pečurica ide tom stazom, ali sa svojim znacima, koji su prepoznatljivi. Slikar koji svoj umjetnički izraz artikuliše kroz imaginarni i nadrealni svijet, tematski vezan za podneblje u kojem živi, ali i sve ono što kao tema može da bude asocijacija na svijet virtuelne stvarnosti, donoseći novi ton mistike i priče kroz slike koje podstiču na razmišlajanje, iako bi se na prvi
pogled činilo da u jednostavnosti figuracije i neprenatrpanosti platnan ostavlja mjesto da se slika sama dodatno dorađuje. Malo je slikara ovog podneblja koji su odbarali ovaj stil slikarsrstva jer on sam po sebi zahtijeva ne samo crtačko znanje već i idejno i koloritsko
poznavanje same slikarske tehnike. Pečurica donosi prepoznatljiv rukopis iako svaka slika koloritski i tematski nema određujućih dodirnih tačaka.
Pečurica
Pečurica je slikar mora. On prve spoznaje svijeta i boja stiče na obali. Ta bliskost mora i umjetnika ostavlja blistav pečat kolorita kojeg će slikar u svom radu koristiti kroz nadrealne teme koje susreće kroz maštu ili kroz slobodu tematike i jednostavnosti. Umjetnost je sveto stanje. Religija kojoj se mora vjerovat! Vjerujem u ovo slikarstvo i onog ko ga stvara. Osjećam dužnost da na njega skrenem pažnju svima koji vole slikarstvo, savremenicima, kulturnim poslenicima. Onima koji u ovo vrijeme nebrige, u kome se vrijednosti zaboravljaju ili ne vide, koliko – toliko vode brigu od duhovnom stvaralaštvu.
Unapređenje turističke privrede, uspostavljanje avio linija sa Tivtom, te Info centra o Crnoj Gori, obrazovanje, učešće na sajmovima kao i saradnja privrednih komora, najvažnije su teme sastanka predstavnika Opštine Tivat na čelu sa predsjednikom dr Sinišom Kusovcem, sa delegacijom Češke privredne komore koju predvode ambasador Karel Urban i predsjednik Komore Jiri Nestaval.
Direktorka češkog aerodroma Pardubice Hana Šmejkalova predložila je uspostavljanje čarter letova tokom ljeta sa kompanijama „Smart Wings“ i „Montenegro Airlines“ i istakla spremnost na veoma usku saradnju i pojačan zajednički marketing.
„Češka želi da nastavi saradnju sa Crnom Gorom, naročito u oblasti turizma, ali i u drugim sferama, i ovaj susret predstavlja početni korak u tom pravcu“- rekao je ambasador Urban.
„Turizam i investicije su najznačajnija odrednica razvoja tivatske opštine i Crne Gore uopšte, a velike investicije koje se realizuju na teritoriji Tivta su doprinijele da Opština bude pristutna na turističkoj mapi kao atraktivna nautička i turistička destinacija. U tom pozicioniranju, uspostavljanje dobre avio konekcije igra veliku i važnu ulogu“ -saopštio je gradonačelnik Siniša Kusovac, a prenose iz njegovog kabineta.
Sastanku su prisustvovali i predstavnici Aerodroma Tivat, Fakulteta za mediteranske poslovne studije, kao i najvećih investicionih projekata u Crnoj Gori – Porto Montenegro i Luštica Development. Predsjednik PK Češke Jiri Nestaval prenio je interesovanje čeških investitora za aranžmane u Crnoj Gori i predložio formiranje Info centra o Crnoj Gori u okviru PK Češke, radi promocije turističkih potencijala, istorije i kulture.
Na sastanku je predložena studentska razmjena između dvije zemlje u oblasti obrazovanja i usavršavanja u turizmu, hotelijerstvu i gastronomiji ali i saradanja kroz IPA projekte. Dogovoreno je potpisivanje memoranduma o saradnji Tivta sa nekim od čeških gradova.
Za devet mjeseci ove godine Tivat je posjetilo ukupno blizu 109.000 turista i ostvareno je skoro 832.000 noćenja. Broj gostuju 29 odsto je veći nego u istom peridou lani, dok je broj noćenja porastao sedam odsto.
Istaknuto je to danas na konferenciji za štampu Turističke organizacije Tivat na kojoj su predstavljeni rezultati ovogidišnje glavne ljetnje turističke sezome, kao i tradicionalne ankete turista koja se sprovodi tokom ljetnjih mjeseci.
„Veoma smo zadovoljni postignutim rezultatima kao kroz fizičke, tako i finasijske pokazatelje, ali i dobrim utiscima turista koje su oni ponijeli iz našeg grada, što potvrđuje i visoka ukupna prosječna ocjena od 4,25 koju su oni dali u anketi. U sinergiji TO, ugostitelja, hotelijera i svih drugih koji čine lanac ponude jedne turističke destinacije, Tivat se ponovno pokazao kao bezbjedna, uredna, finansijski disciplinovana i za posjetioce atraktivna destinacija“- ocijenila je direktoria TO Tivat Gabrijela Glavičić.
TOT Press – Gabrijela Glavočić – foto Boka News
Ona je detaljno predstavila brojne marketinške, promotivne i aktivnosti na animiranju i zabavi turista koje je TO u saradnji sa brojnim partnerima priredila proteklih mjeseci. Naglasila je da su ove godine zabilježeni 30 odsto veći prihodi od naplate boravišne takse, a prema brojnosti, među posjetiiocima Tivta ove su godine prednjačili turisti iz Rusije, Srbije, BiH, Ukrajine, Velike Britanije i Njemačke. Uveden je niz novina u marketinšku i promotivnu kampanju Tivta, a TO je najavila i skori start posebne aplikacije za mobilne telefone.
Turisti su u anketi najbolje ocijenili ljepotu prirode i okruženja u Tivtu (4,70) te njegovu pogodnost za provođenje porodilnog odmora (4,50) a visoko su ocijenjeni i kvalitet usluga smještaja i hrane, ljubaznost osoblja i čistoća grada. Najslabije ocjene dobio je kvalitet lokalnog prevoza (3,78) i i saobraćajna povezanost sa ostalim mjestima (3,87) što je već dugogodišnja boljka Tivta kojaaje sve izraženija sa ljetnjim saobraćajnim kolapsima na Jadranskoj magistrali.
TOT Press – foto Boka News
Glavočić je naglasila da je ove godine bilo ukupno 2.920 dolazaka jahti u Tivta, od čega su 2.437 plovila boravile u marini Porti Montenegro. Ipak, naplata boravišne takse za nautički turizam je 6 odsto manja nego lani, prvenstveno zbog tehničkih problema koje je TO u sred sezone neočekivano imala sa smještajem svoje naplatne službe na graničnom prelazu, odnosno prostorijama Lučke kapetanije u Porto Montenegru.
Gradonačelnik Tivta i predsjendik Skupštine TO Tivta dr Siniša Kusovac izrazio je zadovoljstvo turističkom sezonom ali i ukazao ne nekoliko aspekata koje po mišljenju posjetilacam ali i iskustvoma domaćina, treba popravljati – počev od saobraćajne infrastrukture, do uvođenja više reda na moru sa besplatnim sidrenjem jahti duž cijelog Tivatskog zaliva, ili pretjeranog odobravanja od strane Morskog Dobra velikog privremenih lokacija za privez tih plovila, mimo zvaničnih marina.
TOT Press – foto Boka News
NISU SE IZJAŠNJAVALI O KONCESIJI ZA AERODROM
„Nismo se izjašnjavali po pitanju davanja aerodroma Tivat u koncesiju jer to niko od nas nije tražio, niti smo to radili samoinicijativno tokom javne rasprave o Koncesionom aktu. Ono što je nesporno je da nam trebaju bolji uslovi na aerodromu Tivtu i tu se pod hitno nešto mora preduzeti, a mi očekujemo da će donosioci odluka znati da se opredijele za najbolju i najefikasniju soluciju“- kazala je Glavočić.
Norveški brod za specijalna sizmička istraživanja “Polar Empress” krenuo je juče iz voda sjeverozapadne Afrike gdje je do sada bio angažovan, prema Crnoj Gori gdje će u narednih 40-tak dana obaviti istraživanja postojanja eventualnih komercijalno vrijednih ležišta nafte i prirodnog gasa u crnogorskom podmorju.
Moderno opremljeni 112 metara dugi “Polar Empress” će sistemom tzv akustičnih vazdušnih topova i posebnih geo-mikrofona, obaviti trodimenzionalna seizmička istraživanja na oko 1.200 kilometara kvadratnih površpine morskog dna u crnogorskom tzv. epikontinentalnom pojasu, u dijelu blokova koje je za istraživanje i eventualnu eksploataciju nafte i plina koncesiju dobio italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek. Krajnji cilj ovih istraživanja je, kako je saopšteno iz uprave za ugljovodonike Crne Gore, precizno definisanje lokacije istražne bušotine, čije će bušenje započeti krajem naredne ili početkom 2020. godine.
Seizmička istraživanja ovog tipa inače, pogubno djeluju na mosri ekosistemm, posebno na morske sisare poput delfina i kitova koji za orijentaciju u prostoru, lov i međusobnu komunikaciju koriste zvuk i ultrazvuk, odnosno svoj visokosofisticirani sistem prirodnog sonara.
I dok je dolazak istraživača, a za njima možda i naftaša na pragu, crnogorska javnost liše nekoliko NVO organizacija, većinom ćuti o ovom ekološki vrlo kontroverznom poslu koji teško da je kompatibilan sa strategijom Crne Gore da razvija elitni turizam i održivo korišćenje morskih resursa.
Državne institucije zadužene za zaštitu životne sredine se ne oglašavaju, Institut za biologiju mora i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju uključeni su u proces kao državne institucije ali ne žele govoriti o potencijalnim posljedicama istraživanja i eksploatacije nafte iz morskog dna, iz domena nauke, osim u načelu. Ribari pregovaraju o visini nadoknade za dobit koja će im biti ukraćena tokom sprovođenja istraživanja. Jedino se za sada čuje glas relativno malobrojnih građana i NVO, pa je tako pokrenuta i posebna fejsbuk grupa “SOS za Montenegro”.
Brod za seizmicka istrazivanja POLAR EMPRESS koji dolazi u Crnu Goru
“U Crnoj Gori je u toku uništavanje rijeka i brojnih drugih prirodnih resursa. Zbog toga naš SOS nije samo za Jadran, već SOS za Montenegro”- objašnjava pokretač FB grupe, Mirsad Kurgaš iz Bara. On naglašava da crnogorska javnost nije upoznata sa potencijalnim rizicima i štetnim posljedicama od istraživanja i eventualne eksploatacije ugljovodobnika iz morskog dna, a cijeli proces ustupanja podvodnih resursa prekriven je velom državne tajne.
“Za sve informacije upućuju nas na Agenciju za ugljovodonike, koju je osnovala Vlada Crne Gore kada je započela proces davanja koncesija na istraživanje Jadranskog mora. Samo ću podsjetiti- direktor te agencije od njenog osnivanja je gospodin Vladan Dubljević, koji je prošle godine, sa još 16 osoba, optužen za zloupotrebu službenog položaja. On je, naravno, ekspresno oslobođen, i omogućeno mu je da se brani sa slobode. ”- kazao je za Kurgaš za Radio Tivat, dodajući da on time ne prejudicira eventualnu krivicu, ali ovo upućuje na kako je kazao, veoma netransparentne okolnosti koje obavijaju odluku o pristupanju istraživanju i eksploataciji fosilnih goriva i sve podrazumijevajuće radnje koje su joj prethodile.
O dalekosežnosti posljedica orjentacije prema naftnoj industriji na prirodu i sve segmente života u priobalnoj zoni građani nemaju nikakvih informacija, a imaju sva prava da znaju. U okviru kampanje SOS za Montenegro, grupa građana je pokrenula potpisivanje peticije za stavljanje moratorijuma na dalja istraživanja i eksploataciju ugljovodinika iz crnogorskog dijela Jadrana, koja je dostupna na FB stranici kampanje. Kako bi skrenuli pažnju građana na opasnost procesa u koji se ulazi, namjeravaju uskoro da organizuju i protestni marš od Ulcinja do Herceg Novog.
Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković nije želio da odgovori na pitanja „Vijesti“ u vezi sa stavom Specijalnog državnog tuilaštva (SDT) da u aferi sa opraštanjem Porto Montenegru duga od 5,6 miliona eura na ime komunalija, navodno nije bilo kriminalnih radnji.
U predmetu koje je SDT formiralo po saznanju za donošenje Odluke rukovodstva Opštine Tivat o oslobađanju plaćanja komunalija kompanije Adriatic Marinas-Porto Montenegro za rezidencijalno-poslovne objekte koje je ta kompanija već izgradila ili ih gradi u kompleksu nautičko-turističkog centra Porto Montenegro, nema osnova za pokretanje krivičnog postupka protiv bilo kog lica, za bilo koje krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti- saopštilo je 9.oktobra SDT.
Iz resora na čijem je čelu Milivoje Katnić kazali su da je nakon analize prikupljenih obavještenja, podataka i dokumentacije u toku izviđaja, “ocijenjeno da u konkretnom slučaju nije bilo neporavilnosti koje bi ukazivale da je izvršeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti.”
Iz kabineta vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića je u ponedjeljak nezvanično rečeno da on neće odgovarati na naša pitanja koja smo mu uputili još 9 novembra. Stankovića koji je po zakonu nadređen Katniću, pitali smo slaže li se sa stavom SDT- a da u opraštanju duga Porto Montegra od 5,6 miliona eura na štetu budžeta Opštine Tivat, nije počinjeno nijedno krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti i da li misli da je SDT ovakvu svoju odluku dobro argumentovao. Stanković nije želio da odgovori ni na pitanje što će konkretno učiniti ako se ne slaže sa ovakvom odlukom SDT-a, te da li će eventualno inicirati smjenu glavmog specijalnog tužioca Milivioja Katnića, ili nekog drugog od specijalnih tužilaca koji su vodili izviđaj u ovom predmetu.
Opština Tivat na osnovu odluke na koju je saglasnot u lokalnom parlamentu dalo 17 odbonika DPS, otpisala je Porto Montennegru dug od 5,6 miliona eura na ime neplaćenih komunalija, pozivajuči se na ekološku sanaciju lokacije Arsenala, troškove rušenja njegovih objekata i “površine objekata koji su u Arsenalu postojali prije 1945.”
Niti jedan od ta tri navodna osnova nema uporište za opraštanje komunalija investitoru ni po važećem, ali ni po starom Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata koji je važio 2007. kada je srušen Arsenal i počeo da se gradi Porto. Lokalna DPS-SD-HGI vlast u Tivtu i gradonačelnik Siniša Kusovac (DPS) koji je potpisao aranžman sa Portom, višemilionsko nezakonito čašćenje starteškog stranog investotora, u javnosti uporno nastojala da predstavi kao tobožnju “kompenzaciju za komunalno uređenje lokacije” koje je Porto obavio o svom trošku. Opština Tivat međutim, iako je Portu oprostila milionske iznose tvrdeći da se to radi zbog infrastrukture koju je on u međuvremenu tu izgradio, nije se uknjižila kao vlasnik nove elektro, vodovodne, telekomunikacione i putne infrastrukture u elitnom nautičko-turističkom centru. Porto Montenegro i dalje nesmetano koristi tu infrastrukturu kao svoju imovinu, te preko nje zarađuje dodatni novac preprodajući svojim klijentime po višim cijenama od onih koje važe u Crnoj Gori vodu i struju, odnosno braneći građanima slobodan pristup na veliki dio novoizgrađenih saobraćajnica i javnih površina u tom naselju.
SDT je, iako Opština Tivat uopšte nije ugovorna strana niti potpisnica tog aranžmana u poslu prodaje Arsenala na koji se pozivao Porto tražeći da mu se oproste komunalije, konstatovao da je ovdje riječ “u krajnjem, o građansko-pravnom odnosu, dužničko-povjerilačkim odnosima, pa ukoliko postoje razlike u stavovima po pojedinim osnovima i utvrđenim iznosima naknade, nezadovoljna strana može zaštitu svojih prava ostvariti u sudskom postupku pred nadležnim sudom.”
Vrhovni državni tužilac nije komentarisao ni ovakvo mišljenje SDT da Opština Tivat može biti akter “građansko-pravnog odnosa” u kome nije ni učestvovala, već su njegovi akteri Vlada Crne Gore i kompanija Adriatic Marinas-Porto Montenegro.
Hrvatski hidrografski instutut (HHI) ovoga je ponedjeljka izmjerio rekordne valove na valografskim postajama u akvatoriju Rovinja, Splita, Ploča i Dubrovnika, a najviši valovi, zabilježeni u Dubrovniku, bili su viši od devet metara.
Valove su izmjerili s valografskim plutačama DWR MKIII 0.7m tvrtke Datawell prateći stanje u realnom vremenu i mjereći vrijednosti visine, perioda i smjera valova, priopćio je u srijedu HHI.
Najviši val izmjeren je na valografskoj postaji u Dubrovniku pokraj otočića Sv. Andrija, gdje je maksimalni val dosegnuo 9,03 metara.
U akvatoriju Rovinja visina vala iznosila je osam metara, u akvatoriju Splita izmjereno je 3,11 metara, a u akvatoriju grada Ploča maksimalna visina vala bila je 2,52 metra.
“Prikupljeni i obrađeni podaci doprinijeti će povećanju stupnja sigurnosti plovidbe u navedenim područjima te izradi sigurnosnih preporuka. Ovime se stvaruju pretpostavke sigurnog prometa ljudi i roba hrvatskim dijelom Jadrana, gospodarenje resursima mora i podmorja, obrane i očuvanje okoliša”, navodi u priopćenju HHI.
