MORT – 56.000 eura za ugovor sa Superyachts.com

0
Porto Montenegro

Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) potpisaće ugovor vrijedan 56 hiljada eura sa britanskom specijalizovanom medijskom grupacijom Superyacht.com koja će dodatno promovisati mogućnosti Crne Gore kao destinacije za jahting. Sa tom grupacijom strateško partnerstvo već dvije godine ostvaruje marina i nautički centra Porto Montenegro iz Tivta, pa se ovakva namjera MORT-a za koju je zeleno svjetlo dala Vlada na posljednoj sjednici, savršeno uklapa u medijsko-promotivnu strategiju Porto Montenegra.

Prema ugovoru sa MORT-om, Superyacht.com će izraditi posebnu luksuznu poblikaciju nazvanu „Montenegro InDepth“. Publikacija će imati od 90 do100 strana, biće štampana u 10.000 primjeraka i distribuiraće se u periodu od 12 mjeseci od dana objavljivanja na svim značajnijim sajmovima jahtinga i nautičkog turizma u svijetu, posredstvom britanske medijske grupe. Zamišljeno je da “Montenegro InDepth” prikaže najbolje iz Crne Gore, istražujući ono što zemlja može da ponudi u pogledu prirodnih ljepota, ali i luksuznih odmarališta, maloprodaja, restorana, nekretnina i života u marinama.

“Korišćenjem Superyachts.com ekspertize u izradi ubjedljivih uredničkih sadržaja kreiraće impresivno multimedijsko iskustvo. Takođe će biti naglašene prednosti ulaganja u Crnoj Gori, kao i praktične informacije o jahtingu u regionu. “Montenegro InDepth” će apostrofirati najatraktivnije aspekte zemlje sa ciljem da u Crnoj Gori dovede više mega jahti, kako bi je predstavio kao vrhunsku destinaciju za jahte.”- objašnjavaju u MORT-u napominjuči da će ta luksuzna publikacija koja će odlaziti u ruke svjetskih džetsetera i bogatih vlasnika super i mega jahti, “biti značajna i sa aspekta privlačenja novih investicija u destinaciju.”

Kotor – foto Boka News

„Ključna komponenta publikacije biće uključivanje interaktivnog sadržaja, omogućavanje čitaocima da pregledaju ekskluzivne fotografije i video zapise, kao i dodatne informacije koje se odnose na svaku lokaciju, lansiranjem interaktivnog sadržaja iz štampane publikacije pomoću QR koda na njihove telefone ili tablet. Publikacija i njen interaktivni sadržaj će takođe biti postavljeni na Superyachts.com-u preko namjenske web stranice sa vlastitim domenom (npr. www.montenegroindepth.com). Digitalna verzija publikacije će omogućiti čitaocima da uživaju u video snimcima i fotografskom sadržaju, na svom telefonu, tablet računaru ili na kućnom računaru. Publikacijom putem interneta, kao i u štampi, značajno će se povećati broj ljudi koji će biti informisani o Crnoj Gori kao jahting destinaciji.”- stoji u informaciji o poslvo tehničkoj saradnji MORT-a sa Superyacht.com, a koja je usvojena na Vladi.

Iz MORT-a računaju na preko 3,5 miliona posjetilaca koji godišnje “otvaraju” sajt Superyacth.com gdje će pored ove publikacije, postojati i online vodič za Crnu Gorukao jahting- destinaciju u okviru kojeg će biti  geografski prikaz zemlje, sa korisnim informacijama o prirodnim ljepotama i interesantim mjestima. Takođe će sadržati predložene itinerere za jahte, detalje o dostupnosti jahti i čartera u Crnoj Gori i video snimke, kao i informacije o klimi i kako doći do destinacije.

Ugovor sa Superyacht.com obezbjeđuje i adekvatan popratni medijski paket za reklamiranje Crne Giore na web platfirmi i štampanim izdanjima te medijske grupacije, a u MORT-u smatraju da je to pravi put za dodatbno pozicioniranje Crne Gorte kao jahting destinacije u borbi sa konkurencijom iz regiona Jadranskog mora gdje već postoji 331 marina sa preko 80 hiljada vezova za jahte, od čega ih je najviše u Italiji i Hrvatskoj.

Barska plovidba obnavlja ugovor s Jadrolinijom

Brod Dubrovnik

Rukovodstvo Barske plovidbe nije uspjelo kupiti polovni trajekt pa će i ove godine putnike od Bara do Barija prevoziti hrvatski putnički brod, “Dubrovnik”, vlasništvo Jadrolinije.

Predsjednik Odbora direktora Barske plovidbe kapetan Ljubo Kočović kazao je da predstavnici te kompanije ovih dana pregovaraju s čelnicima Jadrolinije, te da bi ugovor o poslovnoj suradnji trebao biti uskoro potpisan.

“Usuglašavamo uvjete poslovanja i red plovidbe između crnogorske i talijanske obale”, kazao je Kočović, dodajući da Barska plovidba ne odustaje od kupovine trajekta.

“Nastavljamo pratiti tržište. Također, radi se analiza profitabilnosti linije Bar-Bari-Bar”, kazao je Kočović, naglašavajući da premijer Duško Marković uvažava želju kompanije da kupi brod.

Kočović ističe da na tržištu ima brodova, ali cijena tih putničkih brodova koji zadovoljavaju uvjete za ovu liniju premašuju budžet državne kompanije. Preko 50 godina Crnu Goru je s Europom povezivala redovna pomorska linija BarBari-Bar.

U prosincu 2016. godine redovna linija je ukinuta, nakon što je putničkom brodu „Sveti Stefan 2″ ukinuta klasa, i trajekt je završio u turskom rezalištu.

Premijer Marković je tijekom nedavne posjete Baru rekao da kupovina putničkog broda za liniju Bar-Bari nije zatvoreno pitanje, ali da kompanija sada nema potencijal za investiciju od 10 do 15 milijuna eura.

HGSS Makarske spasio 11 izletnika sa snježnog Biokova

0
Biokovo spašeni izletnici

Jedanaest izletnika, od kojih petoro malodobnih, u ponedjeljak poslijepodne zapelo je u snijegu na planinskom vrhu Biokova sv. Jure, a nakon višesatne intervencije Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) spašeni su i nitko nije ozlijeđen, doznaje se u HGSS-u Makarske.

Oko 13,30 sati HGSS je od Centra 112  dobio informaciju da se skupina osoba nalazi na vrhu sv. Jure, s kojeg ne mogu sići dolje jer se boje velike strmine i mogućeg otkliznula niz litice, jer je na tom području snijeg. Odmah je petoro pripadnika HGSS-a Makarske otišlo vozilom do podnožja Biokova i u akciji spašavanja uz pomoć užeta uspjelo je spustiti s vrha sv. Jure u podnožje svih 11 osoba, rekao je za Hinu Ante Kukavica iz HGSS-a koji je i osobno sudjelovao u  spašavanju.

Svih 11 osoba, od kojih je pet malodobnih, hrvatski su državljani i žive na području Makarske i Imotskog.

Kukavica je rekao da je skupina izletnika vozilima stigla na Biokovo na podnožje 300 metra ispod vrha sv. Juraj a zatim su se pješice uspeli na taj vrh.

“Problemi su nastali kada se ova skupina pokušavala vratiti, ali zbog straha od velikih kosina područja kojim su se trebali spustiti dolje i mogućih okliznuća jer je prostor pokriven snijegom, odustali su od silaska i pozivima mobitelom tražili su pomoć,” kazao je Kukavca.

Upozorio je da su na nekim mjestima Biokova snježni nanosi visoki i do pet metara, dok je na nekim područjima visina snijega 20 do 30 centimetara.

Herceg Novi bez restrikcija vode

0
Herceg Novi

Iz preduzeća “Vodovod i kanalizacija” Herceg Novi obavještavaju potrošače da neće biti najavljene obustave dotoka vode iz hidro sistema Trebinje-Plat.

Kako navode, za razliku od predhodnih godina, ove godine nisu predviđene remontne aktivnosti na odvodnom tunelu i postrojenjima tako da neće biti uobičajenog obustavljanja dotoka iz hidro sistema Plat-Herceg Novi i restriktivnog vodosnabdjevnja potrošača sa područja naše opštine.

“Kako su nas ranije obavijestili iz  ZP “Hidroelektrane na Trebišnjici“ a.d.Trebinje, za početak aprila su bili planirani radovi na izradi priključka za navodnjavanje  Trebinjskog  polja, koji se izvodi na odvodnom kanalu prema Hidroelektrani Dubrovnik. Zbog pomenutih radova je potrebno isprazniti odvodni tunel u trajanju od nekoliko dana. Kako zbog visokog vodostaja nije moguće zatvoriti odvodni tunel zbog opasnosti od plavljenja gradskog i prigradskog područja Trebinja, radovi se odlažu do daljnjeg”, stoji u saopštenju.

Kroz oba aerodroma prošlo 240.830 putnika, za prva tri mjeseca

0
Novi toranja na aerodromu Tivat

Kroz oba crnogorska aerodroma, tokom prva tri mjeseca ove godine, prošlo je 240.830 putnika, što je 38.000 više u odnosu na isti period prošle godine.

“Na Aerodromu Podgorica opsluženo je 181.381 putnika, a na Aerodromu Tivat 59.449 putnika. Takođe, promet aviona povećan je za 17 odsto i od početka godine na oba crnogorska aerodroma je opsluženo 1.914 aviona”, saopštili su Aerodromi Crne Gore.

Naprometnije linije sa Aerodroma Podgorica su i dalje ka i iz Srbije, Turske i Austrije, dok je najviše putnika na tivatski aerodrom stiglo iz Rusije i Srbije.

Na GP Debeli brijeg oduzeto oko 13 kilograma marihuane, dva lica lišena slobode

0
Zapijenjena marihuana

Carinski službenici ispostave Debeli brijeg i granična bezbjednost Herceg Novi, kontrolom vozila pronašli su i oduzeli oko 13 kilograma marihuane i uhapsili A.R. (28) i K.S. (34) zbog sumnje da su počinili krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, navodi se u zajedničkom saopštenju Uprave carina i uprave policije.

“Carinski i policijski službenci su, 1. aprila 2018. godine, na graničnom prelazu Debeli Brijeg, na izlazu iz Crne Gore, kontrolisali putničko motorno vozilo marke „VW Passat“ nikšićkih registarskih oznaka kojim je upravljao A.R. (28), dok se na suvozačevom mjestu nalazio K.S. (34). Detaljnom kontrolom vozila, carinski i policijski službenici su u rezervoaru za gorivo, upotrebom fibroskopa, pronašli i oduzeli 44 pvc pakovanja sa sadržajem biljne materije tamnozelene boje za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne težine oko 13,3 kilograma”, stoji u saopštenju.

Uuhapšene osobe, droga i vozilo predati Odsjeku za borbu protiv droge.

Obilježavanje jubileja 90 godina podmorničarstva Jugoslavije

0
Podmornica Heroj

Ministar odbrane Crne Gore Predrag Bošković otvoriće u utorak 3.aprila u 18 sati, istorijsko-dokumenarnu izložbu „Hrabri se ne boje“ u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu.

Izložba se priređuje u sklopu dvodnevnog programa kojim će u Tivtu u utorak i srijedu biti obilježana  dva velika jubileja – 90 godina od početka podmorničarstva u Jugoslaviji i 50 godina od početka operativne upotrebe podmornice „Heroj“ koja je danas muzejski eksponat u Tivtu.

„Izložba „Hrabri se ne boje“ čiji je autor istoričar i kustos Zbirke pomorskog nasljeđa Dražen Jovanović je  svojevrstan omaž ulasku prvih jugoslovenskih podmornica „Hrabri“ i „Nebojša“ u akvatorijum Tivatskog zaliva, 8. aprila 1928. godine. Posjetioci će uživati u fotografijama i nautičkim dokumentima u vezi sa njihovom istorijom – kako su te podmornice za obuku prvih kadrova podmorničara, gdje su provele Drugi svjetski rat i koja im je bila dalja sudbina. Biće pomenuti i neki od najistaknutijih podmorničara tog perioda koji su počeli sa stvaranjem priče o jugoslovenskom podmorničarstvu. Pored ministra odbrane Boškovića, na otvaranju izložbe o tome na koji način je podmornica „Nebojša“ povela rat boreći se uz rame sa britanskom Kraljevskom mornaricom, govoriće sekretar Udruženja veterana podmorničara Velike Britanije Ian Vickers.

Kao i svake godine, na svečanosti u Tivtu podmorničarima iz Crne Gore, okupljenih ispred NVO Podmoričar iz Tivta, pridružiće se njihove kolege iz Srbije, Slovenije i Hrvatske, a u čast jubileja gosti će biti i predstavnici udruženja podmorničara veterana iz Rusije, Velike Britanije i Albanije.

Povodom obilježavanja Dana nekadašnjeg jugoslovenskog podmorničarstva, svi posjetioci Porto Montenegra će danas imati priliku da uživaju u besplatnom obilasku podmornice P-821 Heroj, u vremenu od 10 do 18 časova.  Okupljeni podmorničari, koji su nekada plovili u „Heroju“, ponosu Jugoslovenske Ratne mornarice, u utorak će posjetiocima prepričavati svoja iskustva pod vodom, sa kojim opasnostima se se suočavali, kako su ručali na torpednim cijevima i spavali na sklopivim ležajevima, gdje god su mogli naći mjesto.

U srijedu će podmornički veterani Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Sllovenije položiti vijenac na spomenik mornaričkim oficirima- narodnim herojima Milanu Spasiću i Sergeju Mašeri i velikom Gradskom parku, krstariti Bokom Kotosrkom na školskom brodu MCG-jedrenjaku „jadran“, a u Jaht klubu Porto Montenegra biće priređen okrugli sto na temu 90 godina podmorničarstva na istočnoj obali Jadrana.

Uklanjaju stogodišnje palme oboljele od surlaša

3

Na rivi u Donjoj Lastvi koja je bila prepoznatljiva drvoredom kanarskih palmi starih preko sto godina u toku je uklanjanje oboljelih stabala koje je uništio pamin crveni surlaš.

Radnici Komunalnog preduzeća na gradskoj rivi Pine su posjekli osam palmi, u Donjoj Lastvi je evidentirano18 oboljelih. Od ukupno 290 evidentiranih palmi, na području Tivta do sada je stradalo 80 stabala.

Fitosanitarna uprava CG je predložila da se ne uvoze i ne sade kanarske palme. Na sastanku u Opštini Tivat početkom marta je, uz sav rizik, dogovoreno da se na najatraktivnijim lokacijama, prije svega na Pinima i na rivi u Donjoj Lastvi, dio uništenih palmi zamjeni istom, vrstom palme.

Palme uništene crvenim surlašom foto Boka News

Objašnjeno je da su se na taj potez odlučili kako bi sačuvali prepoznatljiv identitet, „koji je i u smislu pejzažnog i arhitektonkog uređenja prepoznao palmu kao značajnu vrstu“.

Najavljen je intezivniji tretman postojećih i potencijalno novih stabala, metodom ukapavanja-endoterapija a ne prskanja kao do sada. Endoterapija podrzumijeva ubrizgavanje hemisjkih preparata u stablo. Riječ je o načinu liječenja koji je korišćen u Francuskoj, Italiji, Španiji Taj vid zaštite u Kotoru je, kako navode, dao dobre rezultate,

U opštinskom budžetu je opredjeljeno 100 hiljada eura za kupovinu i zamjenu propalih palmi na lokacijama gdje je najviše oboljelih.

Odbornik AZT Cupara traži da gradonačelnica Tivta poništi odluku o oprostu komunalija Portu

2
Regent Porto Montenegro

Odbornik grupa birača ”Arsenal za Tivat” Budimir Cupara pozvao je gradonačelnicu Tivta dr Snežanu Matijević (DPS) da hitno podnese SO Tivat predlog za poništenje Odluke  o davanju saglasnosti na Predlog ugovora o načinu ispunjenja dijela međusobnih obaveza po osnovu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta  između Opštine Tivat i Adriatic Marinas –Porto Montenegra koja je donesena n sjednici SO Tivat 17 januara.

Tom odlukom daje se saglansot da Opština Portu oprosti skoro 5,6 miliona eura svojih potraživanja na ime komunalija. Cupara tu odluku smatra nezakonitom I štetnom za interese građana Tivta i podsjetio da je i glavna administratorka Opštine Marija Sijerković (DPS) kazala da je ona “politička”.

“Ja zaključujem “nije pravna”, odnosno nije u skladu sa zakonom”- naveo je Cupara podsjetivši da je Adriatic Marinas sklopio tri ugovora o obračunu komunalija sa Opštinom u ukupnom iznosu od preko 5,2 miliona eura, od čega još nije platio ni centa.

“Adriatic Marinas niti jednom odredbom ugovora nije se obavezao da će urediti građevinsko zemljište, niti kroz pripremu građevinskog zemljišta za komunalno opremanje ( član 63 Zakona)  niti kroz komunalno opremanje ( član 64 Zakona). Nije se obratio Direkciji za investicije Opštine Tivat u tom smislu, niti je predao Direkciji predmjer i predračun radova na komunalnom opremanju, a Direkcija se nije obavezala da će mu u određenom iznosu biti umanjena naknada.

Budimir Cupara

Jednostavno, ugovor ne sadrži te odredbe, kao ni saglasnost Direkcije na predmjer i predračun radova komunalnog opremanja. Direkcija nije vršila čak ni stručni nadzor nad tim radovima što joj je obaveza po članu 14 Odluke. Dakle, lokalna uprava je Odlukom, na osnovu člana 66 Zakona, jasno propisala slučajeve u kojima investitor ne plaća naknadu za komunalno opremanje.

Na žalost, predsjednica Matijević, kao predlagač i odbornici DPS-a u SO Tivat nijesu primijenili pomenute odredbe Zakona i Odluke prilikom donošenja sporne odluke kojom je Adriatic Marinasu oprošteno 5,6 miliona eura duga za naknadu za komunalno opremanje”- naveo je Cupara u otvorenom pismu gradonačelnici, istilčuči da Opština u ovakvoj situaciji nema zakonsku mogućnosto “da uredi predmetno zemljište na trošak sopstvenog budžeta.”

“Opština Tivat nema obavezu da oprašta dug za predmetnu naknadu, odnosno investitor je dužan da ispuni svoje obaveze po Ugovoru o komunalnom opremanju za koje je prekoračio utvrđene rokove.  Upozoravam predsjednicu Opštine Tivat da sam u posjedu pravosnažne  presude Vrhovnog suda Crne Gore kojom je preinačena presuda Apelacionog suda  i presuda Privrednog suda, a kojom je odbijen zahtjev tužioca (investitora) da mu tužena lokalna samouprava isplati naknadu za komunalno opremanje u iznosu većem od 200.000 eura. Razlog: Investitor nije ispoštovao proceduru koju sam obrazložio. Radove je izveo bez ugovora i saglasnosti tužene strane, dakle nezakonito, tako da ne postoji ni zakonska ni ugovorna obaveza tuženih da tužiocu naknadi vrijednost izvedenih radova”- istakao je Cupara pozivajuči Matijevićku da što prije predloži poništenje kontroverzne odluke o oprostu komunalija Porto Montenegru, a oko koje izviđaj vodi i Specijalno državno tužilaštvo koje je saslušalo čelnike Tivta.

Tivatska regata 21.aprila

0
Tivatska regata

12. izdanje Tivatske regate, u organizaciji JK Delfin, zakazano je za 21.april. Rutom najatraktivnija regata u Boki Kotorskoj ove će godine biti donekle drugačija od ranijih, jer je predviđeno da osim krstaša, za koje je do sada bila rezervisana, zajedre i mali regatni brodovi.

Sa startom kod Ponte Seljanova, te regatnim kursom koji definiše obilazak Gospe od zdravlja i prolazak kroz tjesnac Ralo, obilazak Peraških otoka i povratak do Ponte Seljanovo, regata savršeno koristi izazove koje pred jedriličare stavljaju vjetar i morske struje naoko mirnog, ali nepredvidivog fjorda. Atraktivnost programa na moru podiže i činjenica da je Tivatsku regatu, gotovo u cijeloj dužini, moguće posmatrati s kraja, što svake godine, posebno u Verigama, okupi veliki broj foto-reportera i amatera.

Iz Uprave kluba obavještavaju da je partner regate tivatska kompanija UNA Montenegro, višestruko dokazana u podršci sportskim klubovima i manifestacijama u našem gradu. Regata uoči Balkanskog prvenstva u jedrenju, čiji je Delfin domaćin u septembru ove godine, biće još jedna prilika da potvrdimo ukazano povjerenje. Jedriti se mora, poručuju iz Delfina uz poziv bokeljskim jedriličarima da rašire jedra na 12-izdanju Tivatske regate.