Netačan tekst na posebnoj koverti povodom jubileja 100 godina pobune mornara

Originalna Cherinijeva grafika

Tekst na posebnoj koverti, koju je u čast jubileja – 100 godina pobune mornara sa austro-ugarskih ratnih brodova u Boki Kotorskoj 1918. izdala Pošta Crne Gore, pogrešan je.

To su primijetile mnoge visoke zvanice na svečanoj akademiji koja je u četvrtak uveče održana u hercegnovskoj Dvorani “Park” gdje je javnost prvi put imala priliku da vidi novi filatelistički materijal.

Pošta je preuzela dio programa, obilježavanja jubileja, kome je Vlada dala veliki politički i kulturološki značaj jer je riječ o događaju sa internacionalnom dimenzijom. Za ovu priliku Pošta je izdala posebnu kovertu i poštansku markicu iz serije “Pomorstvo”, posvećene oklopnom krstašu SMS “Sankt Georg” na kome je 1. februara 1918. počela pobuna.

“Iako je pobuna ugušena a brodovi “Sankt Georg” i “Gea” potopljeni, ostaje nesporna činjenica da je ona bila nagovještaj oslobađanja naroda i stvaranja novih država”, pisalo je između ostalog na koverti.

Međutim, istorijski podaci pokazuju da brodovi “Sankt Georg” i “Gea”, kao nijedan drugi od ukupno 30-ak brodova čije su se posade pobunile u februaru 1918, nisu potopljeni.

Netačni djelovi teksta na Koverti prvog dana

“Sankt Georg” i “Gea” preživjeli su Prvi svjetski rat, pa je “Sankt Georg” 1920. ustupljen kao ratni plijen Velikoj Britaniji koja ga je prodala italijanskim rezilištima, gdje je izrezan naredne godine.

Pomoćni brod “Gea” takođe je preživio rat, ustupljen je Italiji gdje je do 1924. kada je izrezan u staro željezo, plovio pod novim imenom “San Giusto”.

Nije tačan ni podatak sa koverte da je “pobuna koja je izbila 1. februara ugušena već sljedećeg dana”.

Koverta Pošte CG – Pomorstvo

Naime, oko 6.000 mornara 11 različitih nacionalnosti iz gotovo cijele srednje Evrope koji su u njoj učestvovali, uspjeli su da tri dana pružaju otpor. Sve do dolaska III eskadre bojnih brodova Ratne mornarice Austro-Ugarske iz Pule, koji su 3. februara u poslijepodnevnim časovima ugušili protest.

U roku od 24 sata nakon gušenja pobune, uhapšeno je oko 800 mornara, a pred prijeki vojni sud izvedeno je 40, koji su se smatrali organizatorima. Na smrt strijeljanjem, koje je izvršeno 11. februara u Škaljarima pored Kotora, osuđeni su František Raš iz Slovačke, te Anton Grabar, Jerko Šišgorić i Mate Brničević iz Hrvatske.

Iz Pošte Crne Gore nisu odgovorili na pitanja upućene u petak – kako je moguće da se na posebnom filatelističkom materijalu nađu potpuno netačni istorijski podaci i ko je zbog toga ogovoran.

Inače, crtež “Sankt Georg” koji je Pošta Crne Gre iskoristila na svojoj markici djelo je poznatog italijanskog umjetnika – mariniste Alda Cherinia.

Ostalo je nepoznato da li je Pošta dobila dozvolu autora da koristi njegov rad na markici koju je, kako se navodi na sajtu ove državne ustanove, u formi idjenog rješenja napravio Zoran Popović, grafički dizajner iz Podgorice.

Scena iz predstave sa scenografijom iz Kraljevine Jugoslavije

Iz kabineta ministra za evropske poslove Aleksandra Andrije Pejovića, koji je predsjednik Organizacionog odbora za proslavu jubileja 100. godišnjice pobune mornara u Boki, odgovoreno da on kao predsjednik koordiniše aktivnosti.

Za sadržaj aktivnosti, kako je objašnjeno, odgovara onaj ko je sprovodi. To znači Pošta CG i Opština Hercg Novi. Jer, kao dio scenografije u pozorišnoj jednočinki “Pobuna” autora Stevana Koprivice, koja je izvedena pošle nedjelje na svečanoj akademiji u Novom, koriste se fotografije ratnih brodova i personala Kraljevske mornarice Jugoslavije u Boki, snimljene od pet do 15 godina nakon pobune u austro-ugarskoj Mornarici i koje sa tim događajem, nemaju nikakve istorijske veze.

Porto Montenegro – grade manje javno kupalište u blizini postojećeg bazena

0
Porto Montenegro

Predstavnici Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore na čelu sa direkotorom Predragom Jelušićem posjetili su danas “Porto Montengro” u Tivtu.

Oni su razgovarali sa direktorom kompanije “Adriatic Marinas” Davidom Margasonom i njegovim saradnicima o dinamici izgradnje ovog projekta i o budućim zajedničkim aktivnostima na daljem unapređenju nautičkog turizma, kako za posjetioce i mnogobrojne turiste, tako i za lokalno stanovništvo.

Jedna od ključnih tema sastanka odnosila se na rad i unapređenje marine Porto Montengro kao luke od lokalnog značaja u nadležnosti Javnog preduzeća, koja predstavlja jedinstvenu ponudu sa velikim rasponom sportskih, odmorišnih i kulturnih aktivnosti ne samo na crnogorskom primorju, već i šire.

Margason je informisao goste o projektima koji će već za narednu sezonu biti u funkciji, a prvenstveno se radi o pratećim sadržajima javnog karaktera i izgradnji manjeg javnog kupališta u blizini postojećeg bazena.

Direktor Jelušić je na današnjem sastanku prezentovao i investicione aktivnosti koje Javno preduzeće kroz saradnju sa lokalnom samoupravom sprovodi na infrastrukturnom uređenju obalne zone Tivta, koje će umnogome doprinijeti cjelokupnom poboljšanju standarda i razvoju te primorske opštine.

U okviru današnje posjete organizovan je obilazak marine “Porto Montenegro” i upoznavanje sa novim saržajima koji će biti u funkciji u ljetnjoj sezoni 2018. godine.

Prodavači poljoprivrednih proizvoda ogorčeni: Ne mičite nam štandove, ne želimo u Irsku!

0
Štandovi uz Jadransku magistralu – Neretva

Već dvije godine vlasnici štandova uz magistralnu cestu između Opuzena i Komina na kojima prodaju poljoprivredne proizvode strepe za svoju budućnost.

Njihovi štandovi trebali su se srušiti prema rješenjima vodopravne inspekcije jer se nalaze na vodnom dobru, koje je vlasništvo Hrvatskih voda. Upravo je tu i najveći problem jer oni fizički ne smetaju održavanju i košenju nasipa uz Neretvu, a u rješenjima za uklanjanje tih štandova je obrazloženo da se zbog njih ne može redovno održavati nasip.

Nakon velike gungule i javnih prosvjeda, stvar je spasila predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, kojoj su se vlasnice štandova predviđenih za rušenje obratile. Rušenje je tada zaustavljeno i oni su mogli bezbrižno prodavati svoje proizvode.

Međutim, s početkom ove godine počeli su i novi problemi. Naime, prezentiran je projekt uređenja Jadranske magistrale u Kominu u kojem je predviđena nova lokacija za štandove preko puta Komina, nedaleko od skretanja za ušće Neretve. Kada je bila javna rasprava, vlasnike štandova nitko nije pozvao. O svemu su doznali naknadno.

– Ogorčeni smo zbog toga. Ne znam što bih vam rekla. Moj muž je hrvatskih branitelj, a od ove zemlje nije dobio ništa zauzvrat. Zar on ne može dobiti ovdje deset kvadrata da postavimo štand i da na njemu prodajemo? Od toga živimo. Djeca su mi odselila u Irsku jer ovdje posla za njih nema. Pa hoćemo li se svi iseliti – ogorčena je na državne institucije Blaženka Petrić.

Njoj i susjednim štandovima još nije ponuđena selidba na novu lokaciju. Zapravo, nitko im ništa nije rekao osim što su im prije dvije godine donijeli rješenja o prisilnom uklanjanju objekata. Ali ta nova lokacija je predviđena na privatnom zemljištu i već su se javili neki Kominjani da im neće dopustiti da postave svoje štandove.

– Evo vidite da ovdje nikome ne smetamo. Ja tu prodajem dvadeset godina. Nismo na cesti, a ni na vodi. Mi smo na ovom nasipu za koji nam je, kad je pravljen, rečeno da ćemo na njemu moći držati štandove i da su ostavili proširenje za parking. Ne znamo zašto se ovo sada sve radi. Netko kaže da ugrožavamo promet, a mi smo spasili puno ljudi koji su baš na ovom dijelu sletjeli s ceste – prepričava nam Smilja Kraljević.

– Ma neće oni nas maknuti malo uniže. To su sve priče. Oni nas hoće prebaciti na drugu, desnu stranu, koja je, kao, od ‘Cesta’. Sve je to neka mućka – ogorčene su Smilja i Blaženka.

A tamo na suprotnoj strani ceste je promet puno slabiji. Sve i da prebacimo štand, nećemo moći ništa prodati ni zaraditi. Pa neće turisti koji putuju za Dubrovnik kod nas kupovati voće i povrće. Šta će s njim u apartmanima u Dubrovniku? Kupuje se kad se turisti vraćaju – kaže nam Željka Dugandžić, koja na obližnjem štandu prodaje voće i povrće.

– Nama nitko ništa službeno ne govori. Niti znamo kada će početi radovi na magistrali niti išta. Moramo se znati organizirati da pokupimo ovu robu. Sezona je pred vratima. Ako nam neće dati raditi, onda se moramo snalaziti kako znademo – ogorčena je Smilja.

– Zvala sam Hrvatske ceste, ali mi ništa nisu znali reći. Valjda je radove trebalo izvoditi zimi, a ne usred sezone – poručuje Smilja, koja bi bila najsretnija da joj Hrvatske vode daju koncesiju i da ona plaća mjesečni najam za svoj štand. Ali od toga definitivno nema ništa jer su im svi zahtjevi odbijeni.

Štandovi uz Jadransku magistralu – Neretva

– Ne znamo u čemu je ovdje problem jer “Vode” nesmetano mogu svoje radove obavljati. Prolaze i kose bez problema. Zašto ne bi ovdje uredili ugibalište pa da mi nastavimo prodavati i plaćati najam zemljišta za ovu postojeću lokaciju.

Nova lokacija na koju ih se planira preseliti je neuvjetna za prodaju. Tvrde da im se neće isplatiti raditi jer bi se tridesetak štadova zbilo na jedan uzak prostor.

– Ovo je prestrašno. Organizira se javna rasprava o projektu uređenja magistrale. Raspravlja o sudbinama štandova, a nas nitko niti zove niti išta pita – kaže Blaženka, s kojom se složila i Smilja, koja jasno i glasno traži da joj se dopusti neometan rad i prodaja na štandu.

– S malo novca neka se uredi ugibalište za automobile i autobuse i svi će biti sretni i zadovoljni. Mi ćemo moći prodavati, a turisti kupovati – pokazuje nam prostor na kojem bi se sve to moglo urediti bez ikakva ugrožavanja prometa.

– Ali nikoga nije briga – dodaje ogorčeno Smilja Kraljević.

Podsticaj za poljoprivredne proizvođače, lokalno lovačko društvo, pružaoce usluga u ruralnom turizmu

0
Pomocice i obnovu starih seoskih kuca – detalj iz Gornje Lastve

Opština Tivat objavila je Plan podsticajnih mjera u poljoprivredi za 2018. kojim lokalna uprava namjerava da finansijski podrži ovdašnje poljoprivredne proizvođače, lokalno lovačko društvo, ali i pružaoce usluga u ruralnom turizmu.

Sekretarijat za ekonomski trazvoj i preduzetništvo tivatske Opptine za te svrhe ove godine u budžetu ima 25 hiljada eura. Za ta sredstva mogu aplicirati oni koji namjeravaju obnoviti postojeće ruinirane seoske kuće u tivatskim starim ambijentalnim cjelinama sa namjerom pružanja turističkih usluga, kao i oni koji namjeravaju kupiti opremu neophodnu za proizvodnju autohtonih proizvoda i stvaranja novih brendova po kojima će Tivat ubuduće biti prepoznat kao agro-turistilčka destinacija.

Za sredstva mogu konkurisati i poljoprivrednici koji se bave stočarstvom, voćarstvom, maslinarstvom, povrtarskom i proizvodnjom cvijeća u zatvorenom  prostoru, pčelarstvom, ribarstvom i marikulturom.  Novac iz fonda se može koristiti i za podrškuu unapređenju seoske infrastrukture, a na njega pravo da konkuruiše ima i lokalno Lovačko društvo koje gazduje lovištem Tivat, a radi unapređenja lovstva kao privredno-turističke djelatnosti.

Privredni sud stavio van snage rješenje o izvršenju protiv Opštine Herceg-Novi

0
Herceg Novi

Privredni sud Crne Gore 1. februara usvojio je prigovor Opštine Herceg Novi protiv Rješenja o izvršenju javnog izvršitelja Jasminke Bajović iz Herceg Novog, pa je na taj način obustavljeno izvršenje protiv Opštine Herceg Novi, tačnije neće se izvršiti prinudna naplata u iznosu od 489.044,56 eura.

Ovim je potvrđeno stanovište Opštine Herceg Novi da Nova Lume A/S nema ugovorni odnos sa lokalnom upravom.

Naime, vijeće Privrednog suda Crne Gore je istaklo da je ustupanje ugovora na koje se Nova Lume poziva u suprotnosti sa imperativnim normama Zakona o javnim nabavkama Crne Gore.

Navod  preduzeća Nova Lume da je ustupanje ugovora nastalo po sili zakona u stečajnom postupku je ocijenjen kao neosnovan, iz razloga što je stečajni upravnik u tom stečajnom postupku kao strani predstavnik, trebalo da podnese zahtjev za priznanje stranog postupka u kom je imenovan, sve u skladu sa članom 190 Zakona o stečaju. U skladu sa navedenim, kako nije dozvoljeno ustupanje ugovora, tako nije dozvoljeno ni ustupanje sredstava obezbjeđenja, a to su u ovom slučaju osporene mjenice.

Zaključak suda je, da je Opština Herceg Novi učinila vjerovatnim navode da Nova Lume nije steklo mjenice na zakonit način.

Važno je istaći da Opština Herecg Novi ne bježi od svojih obaveza i spremna je da posao završi do kraja, i to u skladu sa pravilima struke, zakonskim odredbama i prema ugovoru o zamjeni i ugradnji led svjetiljki i održavanju i upravljanju sistemom javne rasvjete na području naše opštine.

Izražavamo zadovoljstvo činjenicom da su institucije sistema odradile posao na stručan i korektan način, te im se na tome zahvaljujemo u ime građana Herceg Novog, poručili su iz Opštine.

Kotorske karnevalske fešte – abrumi u Tivtu i Budvi

0
Kotorski karneval 2015.
Kotorski karneval 2015.

Kotorske zimske karnevalske fešte otvorene su minulog vikenda i trajaće do nedelje 11. februara. Za danas utorak 6. februara i za četvrtak 8. februara, planirana su dva abruma – u Tivtu i u Budvi.

Abrum u Tivtu je danas od 17 sati uz uz Kapa, Gradsku muziku, mažoretke i maske.
U Budvi abrum će biti u četvrtak 8. februara, takođe u 17 sati.

Nakon povratka u Kotor, Kapo, Gradska muzika, mažoretke i maske napraviće đir ulicama Starog grada i najaviti dječiji i veliki maskenbal i pozvati sve na karneval, koji će se održati u nedelju 11. februara od 15 sati.

Organizator je JU Kulturni centar „Nikola Đurković”, suorganizator Turistička organizacija Kotor, a pokrovitelj Opština Kotor.

Podsjećamo na program Kotorskih zimskih karnevalskih svečanosti.

Kotorski karneval 2017.

Dječiji maskenbal, u okviru kotorskih  zimskih  karnevalskih fešti održaće se u petak 09. februrara 2018.g. od 15  sati  u Poslovnom centru „Vukšić“.

Veliki maskenbal je na istom mjestu dan kasnije, u subotu 10. februara 2018.g. od 21 sat. Goste će zabavljati The grupa i Tri kvarta.

Prodaja ulaznica po cijeni 15,00  za veliki maskenbal je na kamenom  kiosku svakog dana od 8 do 13 sati.

Tradicionalni zimski kotorski karneval održaće se u nedjelju 11. februara od 15 sati. Karnevalska povorka kretaće se glavnom gradskom saobraćajnicom, od zgrade bivšeg hotela „Fjord” do Kamelije, preko Tabačine, i na sjeverna gradska vrata će ući u Stari grad.

Saobraćaj će biti zatvoren trasom kojom će se kretati karnevalska povorka, u periodu od 15 do 17.30 sati. Suđenje karnevala biće na Trgu od oružja, a spaljivanje na Maceu. Mole se građani da uklone svoja vozila, na potezu od cvjećare prema restoranu „Galion” (u dužini od 100m) kako bi se izbjegla mogućnost njihovog oštećenja, i na Tabačini, od Šoping centra „Kamelija” do zgrade Elektrodistribucije, najkasnije do subote 10.februara do 19 sati.

Nakon spaljivanja krivca za sve nevolje Kotorana u prošloj godini, fešta će se nastaviti na glavnom gradskom trgu, uz Tri kvarta, Who see i italijanski bend Terraros.

Organizator je JU Kulturni centar „Nikola Đurković”, suorganizator je Turistička organizacija Kotor, partner NVO „Fešta”, a pokrovitelj Opština Kotor.

Počeli Dani Beograda u okviru 49. Praznika mimoze

0
Dani-Beograda

Ovacijama je sinoć publika u punoj dvorani Park ispratila sa scene poznatu i neuništivu beogradsku glumicu Radu Đuričin i Borisa Pingovića i Vladimira Rackovića koji su je na gitarama pratili u fenomenalnoj izvedbi kabarea “Halo Beograd” po tekstu Moma Kapora. Ne samo na kraju izuzetnog nastupa, već tokom cijelog nastupa publika je sa oduševljenjem pratila virtuoznost beogradskih umjetnika i učestvovala u svakom dijelu predstave stvarajući pravu atmsferu koju podrazumjeva kabare.

,,Imala sam tremu na početku predstave, jer znam da je hercegnovska publika vrlo zahtjevna i prepoznaje kvalitet. Međutim, trema je brzo prošla, jer je upravo publika potvrdila ono što sam znala – učestvuje u predstavi, razumije je i prati i zaista sam presrećna kako smo primljeni večeras i izuzetno radosna što smo uspjeli da napravimo takvu konekciju i reakciju pubilke. Tako je bilo svaki put kada sam sa bilo kojim komadom gostovala u ovaj predivni grad, uvijek sam nailazila na sjajnu publiku i zaista sam srećna i mnogo volim ovaj grad. Stvarno nije ni čudo što mimoza cvjeta baš ovdje, jer je ona simbol nečega lijepog i sunčanog u sred zime nečega što me asocira na Herceg Novi”, kazala je Đuričin neposredno poslije predstave kojom su zvanično i otpočeli Dani Beograda u okviru 49. Praznika mimoze.

Kabare “Halo Beograd”, čija je matična kuća beogradski teatar Madlenianum, je bazirana na vrcavim crticama o Beogradu i Beograđanima koje je Kapor godinama objavljivao u Politici, a zatim sabrao u tri knjige – 011, Istok-zapad i Halo Beograd. Hroničar Beograda bio je prijatelj Rade Đuričin od studentskih dana, a beogradska glumica je Kaporove tekstove za scensko izvođenje adaptirala i ranije – bile su to popularne predstave  “011” i “Kraj vikenda” u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, u kojima je igrala sa Mišom Janketićem.

Program Dani Beograda biće nastavljen 6. i 7. februara u Gradskoj kafani pod sloganom gastro veče u duhu Skadarlije. U programu će učestvovati UC “Talija”, starogradski orkestar, a za anegdote iz boemeskog života zaduženi su Ljiljana Jakšić i Milan Milosavljević. Pored toga, u gastro dijelu manifestacije biće predstavljeni specijaliteti srpske kuhinje.

Sezonska avio-linija na relaciji Istanbul-Tivat

0
Jedan od aviona Pegasus Airlinesa

Turska niskobudžeta avokompanija Pegasus Airlines zatražila je od menadžmenta preduzeća Aerodromi Crne Gore slotove za slijetanje na tivatski aerodrom, kako bi na ljeto uvela sezonsku avio-liniju na relaciji Istanbul-Tivat.

Pegasus Airlines planira da na ovoj relaciji saobraća dva puta nedjeljno. Ukoliko dobije zeleno svjetlo ACG koji je prosto zatrpan zahtjevima stranih aviokompanija za otvaranje redovnih sezonskih linija ili čarter saobraćaja sa već ionako vrlo opterećenim tivatskim aerodromom, Pegasus Airlines će biti već peti loukoster koji će saobraćati sa Tivtom, nakon britanskog EasyJet-a, njemačkog Eurowingsa, francuske Transavie i ruske kompanije Pobeda Airlines.

Inače, iz Istanbula za Crnu Goru već godinama redovno leti turska nacionalna aviokompanija Turkish Airlines koja je najavila da će ovog ljeta dodatno intenzivirati sedmični broj rotacija na svojoj liniji za Podgoricu.

Više od 20.000 ljudi okupilo se u nedjelju za tradicionalni “let anđela”…

0
Venecija karneval

Više od 20.000 ljudi okupilo se u nedjelju za tradicionalni “let anđela” koji označava službeni početka venecijanskog karnevala.

Posjetioci su promatrali kako 19-godišnja Elisa Costantini klizi niz žicu s 99-metarskog tornja Svetog Marka na trg. Radi se o programu koji se izvodi od 16. stoljeća.

Pratila ga je snimka “Ave Marije” Franza Schuberta, u izvedbi Luciana Pavarottija i nedavno preminule pjevačice Cranberriesa Dolores O’Riordan.

Costantini je bila odjevena u crno-bijelu-crvenu haljinu. Bijelo-plavo-crvena krila simbolizirala su mir, kazala je za Venezia Today.

Svjetski poznati venecijanski karneval održava se od kraja januara do 14. februara pod motom “Cirkus”. Svake godine stotine tisuća ljudi posjeti ga.

Uključuje balove pod maskama, koncerte, paradu gondola i druge događaje širom grada.

Tivat riješava stambeno pitanje gradonačelnice Matijević i potpredsjednika Kusovca

4
Dr Snežana Matijević predsjednica opštine Tivat - foto Boka News
Dr Snežana Matijević predsjednica opštine Tivat – foto Boka News

Gradonačelnica Tivta Snežana Matijević (DPS) dobila je 30. decembra od Opštine kojom predsjedava “kredit za poboljšanje uslova stanovanja” u iznosu od 33.673 eura, od kojih će morati da vrati samo petinu.

To pokazuju dokumenta koje je shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama “Vijestima” danas dostavio predsjednik Komisije za rješavanje stambenih pitanja Dejan Sekulić (DPS).

Osim gradonačelnice, jedini kandidat koji se prijavi na oglas raspisan 22. decembra je i potpredsjednik Opštine, lider tivatskog DPS-a dr Siniša Kusovac koji je dobio kredit od 52.000 eura za kupovinu stana, od čega će vratiti samo 14.560 eura.

Siniša Kusovac

Njenu aplikaciju, Komisija, na čijem je čelu Sekulić, prihvatila je u subotu 30. decembra i istog dana sa Matijevićevom potpisala ugovor o kreditu. Iako njena četvoročlana porodica ima dva stana – jedan od 112 kvadrata u Tivtu i drugi od 26 kvadrata u Dobroti – gradonačelnica je aplicirala za sredstva iz gradske kase po osnovu “poboljšanja uslova stanovanja“ – kompletne rekonstrukcije i obnove njene stare porodične kuće od 51 kvadrat iz 1917. godine u naselju Mažina.

Gradonačelnica je, kako se navodi u propratnoj dokumentaciji, kuću stekla “održajem ili poklonom”.

Matijevićeva je jedini vlasnik te zgrade, nestambenog prostora povšine 7 kvadrata i dvorišta od 157 kvadrata na toj lokaciji. Ova imovina inače, do sada nije bila prijavljivanja u imovinskim kartonima Matijevićeve dostupnim na sajtu Agencije za srečavanje korupcije.

Na sve te nekretnine u listu tereta, upisano je i “doživotno prodouživanje” na ime gradonačelnicine majke Lucije Petković. Ovaj teret je inače, u katastarsku evidenciju unesen 29. decembra, na dan kada je Matijevićeva svu kompletiranu dokumentaciju sa aplikacijom za kredit, predala opštinskoj Komisiji.

Gradonačelnica je uz zahtjev za kredit, Komisiji priložila predračun vrijednosti radova na kući što ju je dobila na poklon, a koji je uradila tivatska firma “Portal gradnja”. Shodno važećim lokalnim propisima, Komisija joj je dala maksimalni iznos kredita koji se može dobiti za “poboljšanje uslova stanovanja” kroz adaptaciju objekta u visini od 50 posto predračunske vrijednosti radova, pa je Matijevićeva dobila 33.673 eura novca građana Tivta.

Komisja je donijela odluku da se gradonačelnici kreditna obaveza “umanji za 80 odsto po osnovu radnog staža i uplate doprinosa za stambenu izgradnju“, pa će ona u gradsku kasu od dobijenih 33.673 eura vratiti samo 6.735 eura.

To je urađeno uprkos činjenici da je sama gradonačelnica u svojoj aplikaciji navela da doprinos za stambenu izgardnju izdvaja tek počev od 17. maja 2016. kada je zasnovala radni odnos u lokalnoj samoupravi.

Novac će vratiti u roku od 10 godina, kamata dva odsto 

Rok za vraćanje samo petine ukupnog iznosa novca kojeg je Matijevićeva dobila je 10 godina, kamatna stopa 2 odsto na godišnjem nivou, pa se gradonačelnici svakog 5. u mjesecu od plate odbija rata u iznosu od 67,30 eura.

Prema njenom posljednjem imovinskom kartonu, plata Snežane Matijević kao predsjednice Opštine Tivat iznosi 1.519 eura, a ona je prijavila i dodatno mjesečno primanje od 432,5 eura koje dobija kao profesor na Medicinskom fakultetu u Podgorici.

/S.L./