Pomorski heroj koji je volio nauku i kulturu – 120 godina od smrti čovjeka koji je među najzaslužnijima za razvoj grada Tivta kao savremene urbane cjeline

Gradski park Tivat

Prethodnih dana u Tivtu je obilježen jubilej- 125 godina od osnivanja Velikog gradskog parka, najveće hortikulturne bašte na istočnoj obali Jadrana.

U utorak 5. decembra, navršava se 120 godina od smrti čovjeka koji je među najzaslužnijima za razvoj grada Tivta kao savremene urbane cjeline.

Iz pera novinara Siniše Lukovića donosimo tekst koji je objavljen u knjizi Pomorska lica Boke Kotorske”.

Naime, nekadašnji komadant Carske i kraljevske Ratne mornarice (K.u.K. Kriegsmarine) Austro-Ugarske, admiral baron, Maksimilijan Daublebski fon Šternek, čovjek koji je, pored ostaloga, utemeljio pomorski Arsenal u Tivtu, umro je 5. decembra 1897. godine u Beču. Do sada se o tom odlikovanjima i slavom ovjenčanom heroju pomorskih ratova Austro-Ugarske sa Danskom i Italijom iz sredine 19.vijeka, astronomu i fizičaru, u tivatskoj i uopšte crnogorskoj javnosti izuzetno malo znalo, iako je Šternek ostavio neizbrisiv trag u razvoju Tivta i Boke kao dijela tadašnje moćne austro-ugarske imperije.

Prema podacima publiciste i jednog od najboljih poznavalaca pomorske prošlosti Austro-Ugarske, Zvonimira Frajfogla iz Njemačke, Šternek je rodjen 14. februara 1829 godine u Klagenfurtu u plemićkoj porodici porijeklom iz Češke. U 14-toj godini života postao je pitomac Mornaričkog Kolegija (Akademije) u Veneciji. Po završetku školovanja u činu mornaričkog zastavnika 1849 godine učestvovao je u pomorskoj blokadi Venecije gdje se veći dio mornarice pobunio protiv austrijske vlasti. 1851 unapredjen je u čin prvog poručnika kada je i po prvi put dobio komandu nad vlastitim brodom. Brzo napreduje u službi, tako da je već 1859 unapredjen u čin kapetana korvete, a godinu kasnije i u čin kapetana fregate.

Pod vođstvom proslavljenog austrijskog mornaričkog oficira, kasnijeg admirala i komadanta mornarice Vilhelma Tegethofa, Šternek 9.maja 1864 učestvuje u bici kod Helgolanda u Sjevernom moru. Ova bitka u kojoj je austrijska eskadra kao saveznik Prusije u prusko-danskom ratu, savladala eskadru ratnih brodova Danske, značajna je u pomorskoj istoriji kao posljednji sukob drvenih ratnih brodova. Šternek je 28.maja iste godine postao komadant fregate «Schwarzenberg», Tegethofovog zastavnog broda u danskoj luci Kukshavenu.

Međutim, njegovi zvjezdani trenuci tek dolaze – 20. jula 1866 kod Visa se odigrava čuvena pomorska bitka izmedju flota Austrije i Italije u kojoj se po prvi put u pomorskoj povijesti, sukobljavaju oklopljeni ratni brodovi. Superiorna i modernija italijanska flota pod komandom admirala Karla Peliona de Persana, biva teško poražena od austrijske eskadre kojom je izuzetno vješto i hrabro komandovao kontraadmiral Tegethof. Austrijskim i Tegethofovim admiralskim brodom u bici kod Visa , oklopnjačom “Erzherzog Ferdinand Max”, komandovao je tada kapetan bojnog broda Maksimilijan Daublebski fon Šternek. Ključni trenutak bitke desio se kada je Šternek u žaru borbe, oklopljeni pramac svog broda usmjerio na italijansku oklopnjaču  i komandni brod “Re d` Italia” i u maniru bitaka koje su vodili antički i srednjevjekovni pomorci, vozeći svom snagom, udario italijanski brod. Oštri podvodni dio pramca austrijske oklopnjače zario se u trup “Re d` Italia” i napravio veliku rupu, pa je italijanski brod potonuo za samo par minuta uz velike ljudske žrtve. Ubrzo su Austrijanci potopili i italijansku oklopnjaču “Palestro”, pa su se Persanovi brodovi u neredu povukli sa bojišta, a Tegethof odnio pobjedu koja je uništila snove Italijana o zauzimanju istočne obale Jadrana. Zbog svojeg herojstva u bici kod Visa, Šternek biva odlikovan ordenom viteškog krsta Reda Marije Terezije, jednim od najvećih austrijskih priznanja.

Nakon ratnih godina, uslijedile su mirnodopske u kojima se Šternek mogao posvetiti i drugim, prvenstveno naučnim i istraživačkim aktivnostima. Tako u činu komodora učestvuje kao navigator 1872. u ekspediciji na Sjevernom ledenom moru, na brodu «Isbjörn», što je bila priprema za poznatu austro-ugarsku arktičku ekspediciju predvodjenu Pejerom i Vejprehtom. Za vrijeme tog poduhvata od 1872 do 1874 obavljena su mnoga naučna istraživanja u Sjevernom ledenom moru, a ekspedicija je sjeverno od obala Rusije, otkrila i novo veliko ostrvo nazvano Zemljom Franje Josipa po tadašnjem austro-ugarskom caru.

Admiral Maksimilijan Daublebski fon Sternek

Šternek je 1876 postavljen je za komandanta pomorskog Arsenala u Puli, glavnoj bazi austro-ugarske Ratne mornarice. Sedam godina kasnije, 1883 unapredjen je u čin viceadmirala i postao je komadant  Ratne mornarice i načelnik Mornaričke sekcije Ministarstva rata Austro-Ugarske. Sa te pozicije 1884 komanduje manevrima eskadre kojima je prisustvovao i car Franjo Josip I, a dvije godine kasnije prilikom velikih austro-ugarskih manevara na Jadranu, u Boku Kotorsku uplovljava flota pod Šternekovom komandom. Iskusnom pomorskom oficiru i stručnjaku odmah za oko zapada prirodna pogodnost Boke za izgradnju ratne luke i uporišta na južnom Jadranu, te strategijska važnost tadašnjeg malog ribarskog i poljoprivrednog naselja Tivat kao lokacije za izgradnju novog pomorskog Arsenala. Šternek je odmah o tome izradio stručni referat koji je uputio na razmatranje Vladi u Beču koja se sa njim saglasila i 1888 godine počeli su pripremni radovi na nivelisanju terena za izgradnju Arsenala u Tivtu. Iste godine Šternek je unapredjen u čin admirala, 1890 vodi austro-ugarski flotni odred na manevre na Baltiku, a 1891 slijede svečanosti polaganja temeljnog kamena za Mornaričku crkvu u Puli. Admiral Šternek lično se založio za izgradnju ovog reprezentativnog objekta posvećenog Gospi od Mora. Za izgradnju crkve Vlada u Beču izdvojila je 60 hiljada kruna, a car Franjo Josip lično još 5 hiljada kruna. Stim u vezi poznata je i anegdota tokom careve posjete Puli – car Franjo Josip zadržao se kod obilaska gradilišta crkve kod stubova-nosača i navodno po njima kuckao štapom, da vidi da li su od zlata, jer je gradnja crkve bila veoma skupa.

Admiral Šternek 1895 komanduje flotnim odredom poslanim na svečanost otvaranja Kanala cara Vilhelma (Kilski kanal) u Njemačkoj. Ženi se 1896 (u 68. godini života!), a umire 1897 u Beču. Srce mu je sahranjeno u porodičnom dvorcu Krastocu kod Klagenfurta, a njegovo tijelo i danas počiva u kripti Mornaričke crkve u Puli. Za vrijeme njegovog komandovanja, Ratna mornarica Austro-Ugarske je znatno modernizovana i unapredjena, pa je iz jedne čisto obalske, izrasla u snažnu pomorsku silu za otvoreno more. Tokom njegovog mandata, paralelnog sa izuzetno brzim razvojem brodogradjevne tehnologije u svijetu, u austro-ugarsku flotu uvrštene su prve barbetne oklopnjače “Kronprinz Erzherzog Rudolf” i “Kronprinzessin Erzherzogin Stephanie”, velike torpedne krstarice “Kaiser Franz Joseph I” i “Kaiserin Elisabeth”, lake torpedne krstarice “Panther”, “Leopard” i “Tiger”, oklopni krstaš “Kaiserin und Konigin Maria Theresia”, te preteče modernih razarača “Meteor”, “Komet”, “Blitz”, “Planet”, “Satellit”, “Trabant” i “Magnet”. Najveće dostignuće u tom periodu je konstruisanje i uvodjenje u sastav austro-ugarske mornarice njena prva tri moderna bojna broda – obalskih oklopnjača “Monarch”, “Wien” i “Budapest”.

Admiral Šternek je bio značajan za Pulu, ali i za Boku, gdje je utemeljio Arsenal u Tivtu oko kojeg se kasnije razvio ovaj grad u obliku kakav je danas prepoznatljiv. Osim čisto vojnih objekata, brinuo se i za zdravlje duhovno i tjelesno, svojih podredjenih pa je tako pored ostaloga, Šternek bio i ktitor u izgradnji crkve posvećene Bokeljkim mučenicima u Krašićima kod Tivta. Publicista i istraživač bokeljske prošlosti Vasko Kostić piše da su Krašići bili prvobitno planirana lokacija za izgradnju Arsenala, te je crkva Bokeljskih mučenika ovdje izgradjena kao izraz potrebe da taj brodogradjevni kompleks ima svog patrona – odnosno sveca zaštitnika, a crkva da se ujedno koristi za vjerske obrede radnika. Nakon što je 1889 tadašnja Općina Tivat jednoglasno mornarici poklonila zemlju za izgradnju Arsenala u Tivtu izmedju rtova Seljanovo i Pakovo, odustalo se od izgradnje brodogradilišta u Krašićima, ali je tamo ostala nova crkva čija je izgradnja bila u već podmakloj fazi. Odlukom admirala Šterneka, crkva posvećena maloj braći-ranohrišćanskim bokeljskim mučenicima  Petru, Andriji i Lovrijencu, konačno je završena 1897 godine. Karakteriše je vrlo lijep mermerni reljef iznad portala širine 140 i visine 85 centimetara sa predstavom iz pomorske bitke kod Visa. Uz to, uklesan je i tekst na latinskom jeziku čiji prevod glasi: “Ovaj hram, posvećen svetim mučenicima Petru, Andriji i Lovru, brigom i nastojanjem preuzvišenog slobodnog barona Maksimilijana Daublebskog fon Šterneka, pobjednika nad komandnim brodom “Re d` Italija”, vrhovnog zapovjednika preslavne austro-ugarske pomorske flote, godine Gospodnje 1897, nad temeljima je uzdignut”.

Gradski park Tivat
Gradski park Tivat

Jedno od Šternekovih dostignuća – veliki Mornarički, a kasnije Gradski park u Tivtu i danas se svrstava među najveće atrakcije i vrijednosti Tivta. Želeći uljepšati okolinu tek podignutog Arsenala, admiral Šternek 1892 naredjuje da se u njegovoj blizini na površini većoj od 4 hektara podigne park u koji su zasadjivani primjerci biljaka koje su komadanti austro-ugarskih ratnih brodova, po Šternekovoj naredbi, donosili sa svojih putovanja širom svijeta. Tako je u Tivtu nastala jedna od najvećih i najbogatijih botaničkih bašti na istočnoj obali Jadrana u kojoj i danas uspijevaju brojne rijetke i vrijedne biljne vrste, poput čileanske jele (araucaria araucana), jedinstvenih primjeraka tog stable u Evropi.

U Šternekovo doba, austro-ugarska mornarica organizovala je nekoliko većih flotnih krstarenja, niz školskih krstarenja i istraživačkih misija po dalekim morima i okeanima na kojima su ostvarena i mnoga značajna naučna otkrića i rezultati. Pri organizaciji tih putovanja koja je Šternek svesrdno podržavao, uspostavljana je bliska saradnja izmedju mornarice i Akademije nauka u Beču koja je prikupljala rezultate tih istraživanja. Pored hidrografskih istraživanja, cilj putovanja bilo je i sakupljanje predmeta od etnografskog i prirodnjačkog interesa, a koji su najčešće potom postajali eksponati u bečkim muzejima. Najvažnija dostignuća tih ekspedicija objavljivana su u godišnjacima austro-ugarske Akademije nauka. Tako je naprimjer, na istraživačkom putovanju transportnog broda “Pola” na istočnom Sredozemlju 28.avgusta 1891 izmjerena dotad najveća dubina mora u Mediteranu: 4.404 metra. Ta pozicija, 40 milja južno od rta Matapan u Egejskom moru i danas na kartama nosi naziv “Dubina Pola” po brodu koji ju je prvi izmjerio.

Gradski park Tivat – izložba

Inače, Šternekov mandat na čelu mornarice karakteriše i značajan pomak u kulturološkom smislu – 1894. u Puli se osniva Mornarički orkestar sastavljen od 110 muzičara, a za dirigenta mu je postavljen poznati muzičar Franc Lehar koji je pored ostaloga, komponovao i valcere “Zvukovi iz Pule”, “Lijepe Puljanke” i “Adria valcer”, te operu “General Kukuška”. Zahvaljujući zalaganjima vrha Austro-Ugarske mornarice za fotografskim dokumentovanjem svoje flote, često i u reklamne svrhe, u zvaničnu službu uzima se i austrijski fotograf Alojz Bir. On otkriva poseban, u svjetskim okvirima novi fotografski žanr – mornaričku fototografiju. Biru je 1896 dodijeljena zvanična titula “carskog i kraljevskog mornaričkog fotografa”, a on je do kraja života snimio nekoliko desetina hiljada umjetničkih fotografija sa motivima luka, ratnih brodova, manevara flote, života mornara, radova u brodogradilištu i sličnog.

Gradski park Tivat – izložba

O Šternekovom životu i djelu knjigu je napisao austrijski istoričar dr Ervin Šatz. U knjizi Šatz navodi da je Tivat bio jedno od Šternekovih omiljenih mjesta. Tokom svojih inspekcijskih putovanja u Boku, Šternek se uvijek divio onome što je u medjuvremenu postignuto, a posebno je volio stare jedrenjake, što su mu neki od “naprednih” savremenika zamjerali (spominje se u dnevniku austrijskog ministra trgovine tokom njihovog zajedničkog putovanja 1892. i sidrenja u Herceg Novom). I sam Šternek 1896 piše u svom dnevniku, dok je bio na matičnom brodu za podmornice “Pelikan” u Boki:

“Tivat je skoro potpuno uredjen, park uspijeva, mornaričke zgrade su uredne, ali sve to puno košta… Lovćen i crnogorska brda su pod snijegom, a ovdje cvjetaju ljubičice u tolikoj količini, da se na mom stolu nalazi ogroman buket. Eskadra je u najboljem redu… Sve je tako lijepo i mirno u ovom usamljenom kutku na Zemlji.”. Takodje spominje da je vrijeme lijepo, da su stabla narasla, a posebno ga raduju stabla naranči.

Morski kuvar – Lignje punjene blitvom

0
Punjene lignje blitvom

SASTOJCI:
500 gr blitve
2 krompira
1 kg liganja srednje veličine
100 gr sira
2-3 režnja češnjaka
kapula
peršun
1 dcl bijelog vina
sol, papar

PRIPREMA:

Skuvajte blitvu s krompirom, ocijedite i začinite sa paprom, maslinovim uljem i malo češnjaka sitno nasjeckanog.

Lignje očistite. U pola skuvane blitve dodajte sir. S tim napunite lignje pa ih zatvorite čačkalicom. U malu teću stavite sitno nasjeckanu kapulu, dodajte ostatak skuhane blitve i po tome posložite napunjene lignje.

Zalijte sa bijelim vinom, malo maslinova ulja, posolite, popaprite i stavite u zagrijanu pećnicu pola sata prekriveno folijom, a onda još petnaestak minuta pecite otkriveno na 180 C.

Festival palačinki otvoren u Pazinu, po načelu “jedi koliko možeš”

0
Festival palačinki

Po načelu “jedi koliko možeš” u subotu je u pazinskoj sportskoj dvorani svečano otvoren Festival palačinki koji ove godine posjetiteljima za ulaznicu od trideset kuna nudi i omogućuje konzumaciju neograničenog broja palačinki.

Palačinke su se nudile na petnaestak mjesta, a onih običnih, jednostavnih palačinki, ispečenih, namazanih i zarolanih, gotovo da i nema jer je svaka palačinka ima poneki autorski recept, a mnoge su se doimale ne samo kao maštovite gastronomske kreacije, već i kao dizajnirani umjetnički predmeti.

U slanim palačinkama moglo se pronaći špinata, kobasica, tartufa, šunke, sira, bilo je i pohanih i zapečenih; dok su slatke varijante mamile mnoštvom boja i preljeva, u kombinacijama od voćnih do čokoladnih.

Uživanje u palačinkama uljepšano je brojnim popratnim programima, poput radionica za djecu, nastupa mađioničara, predstavama, nastupima pjevača, a Festival su posjetili sveti Nikola i Djed Mraz.

Kao i prethodnih godina, festival se proširio i gradom pa su tako pazinske trgovine nudile slatki popust, kino i muzeji su za goste Festivala pojeftinili svoje ulaznice, a pazinski ugostitelji u svoju ponudu uvrstili vlastite kreacije palačinki.

Verige su opasne za kulturnu baštinu Kotora

15
mapa

Neadekvatna putna infrastruktura i saobraćajna ograničenja, saobraćajne nezgode, nekonkurentni željeznički sistem i nedovoljna upotreba održivih vidova saobraćaja imaju značajan negativan uticaj na razvoj zemlje.

To je ocjena u Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu (SPU) Strategije razvoja saobraćaja Crne Gore od 2018 – 2035, koju je pripremilo Ministarstvo saobraćaja.

Kao jedan od najspornijih projekata, navodi se izgradnja mosta Verige.

“Most dužine 300 metara i visine od preko 70 metara predstavlja jedan od najimpozantnijih objekata na ovoj trasi brze ceste. Predstavlja fizičku vezu između opština Herceg Novi i Tivat. Nalazi se u rejonu rta Sv. Neđelja sa hercegnovske strane i rta Opatovo sa tivatske strane. Poprečni profil još nije precizno definisan, odnosno da li je to jedna ili dvije kolovozne trake”, piše u SPU.

Najveći uticaj, kako se navodi, očekuje se na kulturno-istorijsku baštinu Kotora, posebno imajući u vidu da se na teritoriji Crne Gore najveći broj spomenika kulture nalazi u toj opštini.

“Uzimajući u obzir izuzetne vrijednosti kulturnog dobra kulturno-istorijsko područje Kotora, koje je upisano na listu svjetske baštine, nesporno je da će realizacija Strategijom planiranog Putnog pravca 1, koji planira izgradnju mosta Verige, dovesti do negativnog uticaja na očuvanje te vrijednosti pojedinačnih kulturnih dobara i pejzaža.

Mogući su negativni uticaji na graditeljsku baštinu i kulturni pejzaž, te arheološke zone i nalazišta. Posebno imajući u vidu da se najveći broj spomenika kulture nalazi u opštini Kotor, odnosno u Boki.

Pripremljen je osnovni “uraditi minimalno” transportni model za drumski i željeznički saobraćaj u kome se nalaze projekti obilaznica Herceg Novi, Herceg Novi – Bijela, most Verige, obilaznica Tivat, Tivat – dionica Tunel Sozina, obilaznica Budva, obilaznica Bar, Bar – granica sa Albanijom, Mateševo-Andrijevica, obilaznica Podgorica, Đurmani-Farmaci i Anrijevica- Boljare.

Strateška procjena je je na javnoj raspravi do 20.decembra.

Ponovo pruga do Čapljine i veza sa Panevropskim koridorom

U željezničkom saobraćaju planirana je linija Nikšić granica sa BiH-Trebinje-Čapljina i modernizacija željezničke pruge Podgorica – Tuzi, preko granice sa Albanijom do Tirane, gdje bi se uvela putnička linija.

Prugom Nikšić – Čapljina bi se, između ostalog, povezali i s Panevropskim putnim koridorom VCT, jer je država zbog ratnih događanja devedesetih godina prošlog vijeka ostala bez veze s tim koridorom. Najveću korist pruga bi donijela Luci Bar budući tako da se sve više privrednika iz BiH zanima za uvoz i izvoz svojih roba upravo preko te luke.

Napravljena su tri scenarija od kojih za Crnu Goruje optimalan treći: jednokolosječna pruga, sa svim elementima projektovanih za samo jedan kolosijek.

Procijenjene investicije su oko 810 miliona eura, a udio Crne Gore je oko 180 miliona.

/Nenad Peruničić/

Predstava “KoTo(R) o Kotoru” u Herceg-Novom

0
KoToR o Kotoru-HERCEG NOVI

Predstava “KoTo(R) o Kotoru”, u režiji Petra Pejakovića i produkciji NVO Expeditio iz Kotora, biće izvedena u dvorani Park u utorak, 5. decembra s početkom u 20 sati.

Predstava je nastala kao rezultat osmomjesečnog procesnog rada nazvanog “Pozorište o Kotoru”, koji je obuhvatio više od 50 radionica, u kojima je učestvovalo oko 60 građana/ki. Tematski fokusirana na posebnosti i probleme grada Kotora, i zasnovana na pričama građana/ki koje reflektuju njihov odnos prema gradu, izvedba “KoTo(R) o Kotoru” promoviše ideju teatra kao sredstva istraživanja i kreativnog izražavanja svakog pojedinca/ke ili grupe u svrhe ličnog razvoja i društvenog angažmana.

Ovo je petnaesto izvođenje predstave, nakon Kotora, Podgorice, Cetinja, Beograda, Kolašina, Tivta, Dubrovnika i Budve.

Predstava je premijerno izvedena u junu 2016. godine u Kotoru.

Ulaznice po cijeni od 3 € moći će se kupiti na blagajni dvorane Park, i to: u ponedjeljak od 9 do 12 sati, a u utorak od 9 do 12 i od 18 do 20 sati.

 

Unesene vrste – bolje spriječiti nego liječiti

0
Institut za biologiju mora Kotor

S obzirom da je u posljednje vrijeme ne rijetka tema “unesene vrste”‚ pa čak se može čuti i mogućnost njihovog uzgoja na našim prostorima, u nastavku dajemo par informacija i izdvajamo članove zakona koji se odnose upravo na unesene vrste i tretiranje ovakvog problema, poručuju na svojoj FB strani iz Instituta za biologiju mora Kotor.

Da pojasnimo, unesene (alohtone) vrste su one koje su se našle na području koje nije njihovo prirodno stanište i tu su nastavile da žive kraći ili duži vremenski period.

Invazivne vrste su one unesene vrste koje su se na novom području toliko odomaćile da mogu da se razmnožavaju i što je još gore imaju negativnog uticaja ili na prirodnu sredinu, ili na ljudsko zdravlje ili na ekonomiju, a nerijetko i sve to zajedno.

Koliko smo uspješni u preduzimanju mjera i spriječavanju širenja unesenih invazivnih vrsta na žalost veoma slikovito pokazuju naše palme koje su desetkovane zbog unesenog i invazivnog insekta tzv. palminog surlaša, a zaboravljamo i nedavnu epidemiju kvrgave kože goveda. Ako imamo na umu da je u vodenim ekosistemima (mora, jezera, rijeke) još teže riješavanje problema jer nema fizičkih barijera jasno je da je po pitanju unesenih vrsta uvijek mnogostruko bolje, uspješnije i jeftinije spriječiti ulazak nego liječiti posledice.

Upravo zbog toga prema:

Zakonu o zaštiti prirode (2016)
Član 77
„zabranjeno je unošenje stranih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva i njihovih uzgojnih primjera u ekosisteme u kojima prirodno nijesu nastanjene“.
Izuzetno od stava 1 ovog člana, unošenje alohtonih vrsta ako je naučno dokazano i prihvatljivo u pogledu zaštite prirode, može se vršiti na osnovu dozvole organa uprave i ako je u skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorima.
Dozvolu iz stava 2 ovog člana organ uprave izdaje na osnovu:
-procjene rizika na prirodu;
-dokaza o adekvatnom smještaju u slučaju životinjske vrste;
-izjavi o svrsi unošenja jedinke tih vrsta.
Prije izdavanja dozvole pribavlja se saglasnost organa uprave nadležnog za poslove veterinarstva i organa uprave nadležnog za fitosanitarne poslove.
Procjenu rizika na prirodu iz stava 3 alineja 1 ovog člana izrađuje Komisija za procjenu rizika, koju obrazuje organ uprave odnosno Institut ukoliko se radi o morskim vrstama.“

U istom Zakonu o zaštiti prirode, Član 78 se navodi da „ako dođe do nenamjernog unošenja alohtonih vrsta biljaka, životinja i gljiva na područje Crne Gore ili ako postoji opravdana sumnja da će doći do takvog unošenja, organ uprave preduzima mjere radi uništavanja ili spriječavanja daljeg širenja unesenih alohtonih vrsta“.

/IBM/

Kriminal ne poznaje granice…

2
Kriminal – foto Puxbay

Dubrovački vijesnik je na svom portalu u petak objavio vijest “Pogled preko plota: Heceg Novi kao divlji zapad – oružana pljačka kladionice”, iz pera „specijalste“ za crnu hroniku A. K. u kojem konstatuje da „ovaj grad na zapadu susjedne države Crnogorci sve češće nazivaju “naš Divlji zapad”.

Nažalost, moramo konstatovati ništa više a ni manje kriminala negoli u susjednom Dubrovniku.

Pa tako ovaj portal u posljednje vrijeme donosi vijesti iz  crne hronike susjednog nam Grada, “Pljačkaš stavio pištolj djevojci u usta i ukrao novac iz kuće dubrovačkog ugostitelja” ili “U Čokolinu sin ubio majku”, “Gružanin naručio tisuću tableta Ecstasya”, razriješene računalne prevare, iz hotela otuđio novac…

Kriminala nažalost ima sa jedne i druge strane granice, i na Balkanu i EU, nekada više nekada manje, a kriminalaca nikada više…

Zbog odrona zatvoren put Budva – Cetinje

0
Brajići radovi naputu – foto RTV Budva

Zbog odrona u mjestu Brajići, put Cetinje-Budva zatvoren je za saobraćaj za sve vrste vozila, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG) prenosi portal RTCG. Kako je saopšteno iz Direkcije za saobraćaj, put će biti u prekidu do nedjelje popodne, 3.decembra, kada će se odlučiti da li su se stekli uslovi da ponovo bude uspostavljen.

Put je bio zatvoren i tokom noći. Jutros oko 3 sata je raščišćen ali je novi odron u prijepodnevim satima uslovio ponovnu obustavu saobrajaća, kazali su iz AMSC

Inače u protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 13  saobracajnih  nezgoda u kojima  je 12 osoba zadobilo lakse povrede.

 Informativni centar zajedno sa službom pomoci na putu na usluzi je građanima neprekidno 24 sata.

Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020 234 999 i 063 239 987.

Knjižara So predlaže za čitanje hitove s minulog 62. beogradskog Sajma knjiga

0
Knjižara So

U vansezonskom kulturnom kalendaru sedmica pred nama može da bude šarenija uz preporuke za čitanje iz knjižare So, koje su i ovog puta vezane za hitove s minulog 62. beogradskog Sajma knjiga.

Podzemna železnica višestruko je nagrađivan roman Kolsona Vajtheda. Radnja romana smještena je na jug Amerike u vrijeme koje prethodi građanskom ratu. Kora je robinja na plantaži pamuka. Kad joj Cezar ispriča za podzemnu željeznicu njih dvoje riješe da se izlože strašnoj opasnosti i pobjegnu. Međutim, neće sve baš krenuti po planu. Kora ubije bijelog dječaka koji je pokušao da je uhvati. Potjera im je za petama dok pokušavaju da se domognu sjevera. Zaustavljaju se u Južnoj Karolini, u gradu koji se čini bezbjednim. No ispod mirne površine krije se podmukao plan za crne žitelje. Izdavač je Laguna.

Gori gori gori triler je Srđana V. Tešina u kome autor na hrabar i provokativan način govori o terorizmu i nasilju, vegan ratnicima i erotskim fascinacijama, internetu i mitologiji. Junak romana kao žrtva terorističkog napada doživljava potpunu amneziju i gubi vlastiti identitet. Dok on u bolnici pokušava da izliječi rane i obnovi identitet suočavajući se s dramatičnim iskustvima zajednice, grad potresa serija novih napada. Izdavač je Arhipelag.

Na pustom ostrvu roman je Trejsi Grejvs. Profesorka engleskog Ana Emerson žudi za promjenom, umorna od ljubavne veze koja nema budućnost. Zato jedva čeka da stigne na Maldive i čitavo ljeto daje časove mladom Ti Džeju. S druge strane, Ti Džeju uopšte nije drago što ide iz grada da bi proveo ljeto nad knjigom, pa makar i na tropskom ostrvu, umjesto da uživa s prijateljima. Nakon Ti Džejevog rođendana, Ana počinje da se pita da li će najveći izazov na ostrvu zapravo biti život sa mladićem koji polako postaje muškarac. Izdavač je Vulkan.

Devojčice su obično više zabavan je roman Roberta Takarića o problemima koje sa sobom nosi ulazak u pubertet. Ljubica i njene drugarice porasle su u šestom razredu i potpuno drugačije gledaju na dječake. Iz te perspektive oni im izgledaju tako mali, naivni. Ovo nije samo roman o tome da djevojčice ulaze u pubertet prije dječaka, nego i o košarci, o drugarstvu, pa i o onome što će se desiti kad ljubavno pismo napiše neko koga zovu Darko Konj. Pred nama je urnebesna i dirljiva priča autora koji odlično poznaje ljepotu i problema odrastanja. Izdavač je Laguna.

Seosko imanje je još jedna u nizu zabavnih i edukativnih knjiga za djecu iz popularnog serijala Mali istraživači. Ona nas poziva na šetnju tokom koje ćemo vidjeti gdje životinje imaju dom – od ambara do jezerceta, na vožnju traktorom po seoskom imanju gdje možemo da vidimo domaće životinje, usjeve i poljoprivredne mašine. U knjizi se nalazi i više od 30 prozorčića. Otvarajući ih saznaćemo u koje vrijeme na imanju ima najviše posla. Tu su i podaci o tome kako izgledaju seoske kuće, šta sve stoji u garažama, kako se muzu krave i ovce, kako se čiste štale i potkivaju konji i još mnogo toga. Izdavač je Kreativni centar.

Psihologija autorki Džilijan Batler i Fride Makmanus priručnik je koji nam govori o tome šta je to psihologija i šta ona može da objasni te koliko dostignuća ove nauke utiču na naše razmišljanje, obrazovanje, inteligenciju, emocije i odnose sa drugim ljudima. Autorke istražuju vodeće ideje i dostignuća u psihologiji, kao i njihovu praktičnu primjenu. Izdavač je Laguna.

Dijeta smartfood autora knjiga je koja će nam pomoći da postanemo vitki i zdravi sa 30 namirnica koje produžavaju život. Knjiga je zasnovana na naučnoj osnovi, a nastala je kao plod saradnje sa stručnjacima Evropskog instituta za onkologiju iz Milana. Vrlo jednostavna za primjenu, ova dijeta predlaže metodu u dvije faze pomoću koje bez mnogo odricanja možemo da promijenimo navike u ishrani, a sve sa ciljem da se obračunamo sa viškom kilograma. Izdavač je Vulkan.

Azmont Investment naredne godine investira 290 miliona eura u Portonovi

2
Portonovi

Portonovi, biće investirano skoro 290 miliona eura, što je približno dosadašnjim ulaganjima tokom protekle četiri godine, saopšteno je tokom susreta premijera Duška Markovića sa predstavnicima kompanije Azmont Investments, na čelu sa predsjednikom Odbora direktora Ahmetom Erentokom.

Tema sastanka bila je dalji razvoj turizma kroz obogaćivanje turističke ponude, te promocija Crne Gore i njeno brendiranje kao elitne turističke destinacije.

Marković je, kako je saopšteno, Erentoka upoznao sa planovima Vlade da bez pauze nastavi da obnavlja i unapređuje saobraćajnu infrastrukturu i posebno da naše aerodrome u najkraćem roku stavi u funkciju značajnijeg doprinosa crnogorskom turizmu i ukupnom razvoju Crne Gore.

“Premijer Duško Marković je informisao gosta o konkretnim koracima koje je Vlada već preduzela na tom planu. Predsjednik Odbora direktora Azmont Investmentsa izrazio je zadovoljstvo planom Vlade da podigne nivo aerodroma u Tivtu i Podgorici. Ahmet Erentok je ocijenio da bi unapređenje ponude na tivatskom aerodromu uz planiranu gradnju obilaznice oko Tivta i mosta preko prolaza Verige pozicioniralo taj aerodrom kao ključnu komunikacionu tačku za sjeverni dio Boke kotorske koji sada u pogledu avio saobraćaja gravitira ka aerodromu Dubrovnik”, navodi se u saopštenju Vlade.