Stop krivolovu: Izvađeno 15 vrša i preko 1200m mreže

Boka News
-
2
Stop krivolovu: Izvađeno 15 vrša i preko 1200m mreže

Koordiniranom akcijom službenika Plovne jedinice OGB Herceg Novi, inspektora za ribarstvo i članova građanske akcije „Stop krivolovu“ u petak je od 17 do 20 sati pronađena i iz mora izvađena velika količina nelegalnog, neobilježenog i na nedozvoljenim mjestima postavljenog ribolovnog alata, saopštila je neformalna grupa sportskih ribolovaca i ljubitelja prirode Crne Gore „Stop krivolovu“.

“Ovom akcijom reagovali smo na brojne prijave našoj stranici, ali i policiji i inspektoratu za ribarstvo, koje su se odnosile na prisustvo velikog broja mreža, vrša i sličnih ribolovnih alata, koji se koriste na nedozvoljen način i na nedozvoljenim lokacijama, ali i bez potrebnih dozvola”, navode aktivisti na svojoj Facebook strani.

Zatečeni ribarski alat, koji je bio propisno postavljen i obilježen, a uz provjeru validnosti izdate dozvole, ostavljen je na lokacijama na kojima je zatečen.

Međutim, izvađeno je 15 vrša i preko 1200 m mreža. Ulov je vraćen u more, dok su vrše i mreže uništene i privremeno odložene u Luci Zelenika, odakle će uz dogovor sa komunalnom inspekcijom i gradskom “Čistoćom” biti uklonjene.

Na relativno maloj površini koja je obrađena, količina zatečenog krivolovnog alata je ogromna i zabrinjavajuća, stoga će članovi akcije „Stop krivolovu“ u narednom periodu intenzivnije pozabaviti ovim problemom i u saradnji sa nadležnim institucijama sprovoditi češće kontrole i na raznim lokacijama.

Foto FB Stop krivolovu

Osim krivolova, ovako neobilježene mreže i vrše su prijetnja i životima ronilaca, plivača, ali i onih koji plovilom nabasaju na njih, jer se postavljaju na plovnim putevima, plažama, ušćima, bez ikakvih oznaka i u ogromnim količinama, upozoravaju oni.

“Veličina oka na mrežama i vršama nosiocima dozvola je jasno zakonski propisana, a dužina mreže ograničena na maksimalnih 160 m. Pronađeni krivolovni alat, osim što je bio neobilježen, bio je i zakonski nelegalan zbog veličine oka, ali i same dužine mreža”, tvrde članovi ove akcije.

A da li je neko krivolovno delo lakše ili teže, nije na nama da odlučujemo! Mi smo tu da u okviru svojih mogućnosti damo maksimum,da zajedno sa svima Vama pokušamo da krivolov u svim njegovim oblicima suzbijemo, i da ono što nam je još ostalo od voda i života u njima sačuvamo! Da li su uvek svi zadovoljni našim radom,verovatno nisu, zato naši apeli da nam je svaka pomoć dobrodošla ne prestaju,jer sami ne možemo sve! Baš zbog toga da bi jednog dana svi bili zadovoljni onim što je Stop krivolovu postigao,podržite naš rad, rad Policije, Inspektorata, MPRR i ostalih uključenih institucija, jer ova borba nije samo naša,već svih koji u Crnoj Gori žive!

Idemo dalje… poručuju aktivisti građanske akcije „Stop krivolovu“.

stop krivolovu

Broj za prijavu krivolova u Herceg Novom je 067/184-773, u Budvi 067/184-258, Baru 067/184-018, Ulcinju 067/184-196 i na Skaradskom jezeru 067/174-246 i 020/875-998.

Stanari vojnih zgrada na Seljanovu ogorčeni postupanjem lokalne uprave i Ministarstva odbrane

Boka News
-
3
Stanari vojnih zgrada na Seljanovu ogorčeni postupanjem lokalne uprave i Ministarstva odbrane
Sporno parkiraliste ispred vojne stambene zgrade na Seljanovu

Stanari velike tzv. vojne stambene zgrade u Kotorskoj ulici broj 2 na Seljanovu u Tivtu, protestovali su zbog aktivnosti koje je proteklih dana sprovela Opština Tivat na parkingu ispred njihove zgrade, a koje po mišljenju građana, predstavljaju uvod u buduće oduzimanje tog parkirališta od stanara i njegovo povjeravanje na gazdovanje i naplatu opštinskom preduzeću „Parking sistem“ Tivat (PST).

Opština je preko izvođača radova odabranog na tenderu, u sklopu akcije obmove horizontalane saobraćajne signalizacije u gradu, novu signalizaciju iscrtala i na parkingu kapaciteta 29 automobila koji se nalazi ispred zgrade u Kotorskoj 2 gdje u 31 stanu živi oko 90 ljudi, mahom porodica bivših vojnih lica. Zajedno sa dvoje okolne zgrade, ovaj stambeni blok izgrađen je na zemljištu koje je od privatnih lica svojevremeno ekspropiisala Opština na zahtjev i uz plaćanje od strane bivše JNA, da bi se na toj lokaciji u skladu sa DUP-om, gradile stambene zgade za potrebe vojnih lica. Stambeni blok urađen po svim urbanističkim parametrima što podrazumijeva i obezbjeđenje dovoljne količine parking prostora za njegove stanare, prije petnaestak godina je izgradila tadašnaj Vojno-građevinska ustanova „Lovćen“ iz Podgorice. U međuvremenu, većina stanova u ovim zgradama je otkupljena od njihovih stanara, ali se u katastru zemljište i okućnica zgrada i dalje vodi na državu Crnu Goru, iako je po granicama urbanističkih parcela po DUP-u, jasno da parkirališta u i oko kompleksa, pripadaju tim zgradama. Izgradnja tih parkinga za stanare,  svojevremeno je bio i uslov da ovaj stambeni blok dobije upotrebnu dozvolu.

„Kada su se u utorak pojavili radnici i počeli iscrtacanje parking pozicija na našem parkingu, stanari su negodovali jer smatraju da je taj prostor nešto što pripada nama jer je namjenski projektovan i građen kada i naša zgrada, za potrebe njenih stanara. Pojavila se i Komunalna policija, situacija je bila na momente napeta, ali je nakon intervencije i naloga koji je telefonom komunalnom policajcu dao predsjendik Opštine Siniše Kusovac, posao nastavljan i okončan uprkos nezadovoljstvu i negodovanju građana. Jedino od čega su odustali, bile je namjera da ovdje iscrtaju i tri parking pozicje rezervisane za taksi vozila, a za što nema nikakve ni potrebe, ni logike.“- kazao nam je Mario Crvelin jedan od četiri predsjednika Udruženja stanara iz isto toliko ulaza zgrade u Kotorskoj 2. On i ostali stanari smatraju da Opština nije imala pravo da obilježava imovinu koja joj ne pripada. Posebno ih ljuti, kažu, „načun odlučivanja tipa, ma farbaj bre to, koga briga za građane“ koji je po njima, demonstrirao Kusovac. Strijepe da će se uskoro i njima desiti isto što i građanima što žive u stambenim blokovima u centru grada, a gdje je Opština na sličan način već sva parkirališta u dvorištima stambenih zgrada, povjerila na upravljanje  predusteću PST, pa sada i stanari tih objekata Opštini plaćaju korišćenje sopstvenih parkinga.

„Mi smo se lani, suočeni sa problemom korišćenja i upravljanja parkingom koji pripada našem bloku, obratili Direkciji za materijalne resurse Ministarstva odbrane jer se te parcele vode na državu, iako funkcionalno pripadaju nama. Skrenuli smo im pažnju da ta pakirališta nisu pod opštinskom ingerencijom i da Opština nema pravo da nam otuđi imovinu koja je dio ovog stambenog bloka, ali do danas nikakvog odgovora od MO nema“- istakao je Crvelin.

Iz Opštine Tivat  su kazali da po katastru, „predmetna lokacija ne pripada stanarima zgrade na adresi Kotorska br. 2“, te da se „u skladu sa DUP-om Seljanovo a na osnovu Projekta tehničke regulacije saobraćaja, na predmetnoj lokaciji pristupilo obilježavanju parking mjesta, od kojih je jedno namijenjeno licima sa invaliditetom.“ Nisu komentarisali kako mogu obilježavati imovinu koja ne pripada Opštini – parking koji je u vlasništvu države. Nisu komentarisali ni optužbe stanara da je obilježavanje parkirališta nastavljeno po izričitoj naredbi gradonečalnika Kusovca, uprkos njihovom protivljenju.

U lokalnoj upravi tvrde da su sami stanari mejlom poslatim u februaru, tražili obilježavanje spornih parking mjesta, ali i nagovijetsili da u skorije vrijeme ta parkirališta neće biti uključena u režim anplate koji sprovodi PST.

„Parking studijom Tivat obuhvaćena je gradska zona kao i parkirališta na Aerodromu i Plavim Horizontima, te su parkirališta Odlukom o povjeravanju upravljanja javnim prostorom za  parkiranje vozila DOO „ Parking servis“ Tivat, tom preduzeću data na upravljanje. Uključivanje novih lokacija u sistem naplate zahtijeva i novu studiju“- kažu u Opštini.

Proizvođači mandarina iz Neretve se sami organizovali

Boka News
-
0
Proizvođači mandarina iz Neretve se sami organizovali

 

U uniiji Povjerenstva za mandarine Dubrovačko-neretvanske županije, LEADER mreže Hrvatske i Udruge gradova Republike Hrvatske, uspješno je krenula realizacija inicijative samostalnog plasmana neretvanske mandarine na javnim površinama kojima upravljaju jedinice lokalne samouprave sirom Hrvatske.
Prve pošiljke mandarina ove sedmice su krenule u gradove Skradin, Drniš, Duga Resa te općine Orle i Nova Rača, dok je za idući tjedan u planu grad Dubrovnik, grad Kaštela te općine Novigrad, Selnica, Strahoninec i Štrigova.
U organizaciji su daljnje pošiljke za grad Novalju te općine: Jasenice, Zrinski Topolovac, Babina Greda, Nijemci, Cerna, Gradište, Erdut, Ernestinovo i Vrbovsko.
Inicijativa nailazi na rastući odaziv kako sa strane proizvođača tako i od jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj.

Otvorena izložba “Od Krka do Kotora: Ivan Volarić – Piturić”

Boka News
-
0
Otvorena izložba “Od Krka do Kotora: Ivan Volarić – Piturić”

”Od Krka do Kotora: Ivan Volarić – Piturić” naziv je izložbe Centra za kulturu Grada Krka koja je otvorena u petak u Galeriji Solidarnosti u Kotoru.

Izložba je realizovana kao zajednički projekat Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor i Centra za kulturu Grada Krka u sklopu obilježavanje Evropske godine kulturne baštine 2018.

Ovom izložbom je predstavljen slikarski opus slikara i dekoratera Ivana Volarića od rodnog Vrbnika na Krku do Boke Kotorske, u kojoj je, takođe, ostavio svoju bogatu slikarsku zaostavštinu, slikajući portrete za ugledne naručioce, sakralna djela, ikone, dekorativne medaljone i ikonostase, po crkvama Boke.

Izložbu je otvorio Marijan Klasić, konzul Republike Hrvatske u Kotoru.

On je istakao da su saradnja dvaju prijateljskih gradova Krka i Kotora najbolja promocija bogatog povijesnog, pomorskog i kulturnog krčkog i bokeljskog nasljeđa.

Marijan Klasić otvara izložbu – Od Krka do Kotora: Ivan Volarić – Piturić

„U Europskoj godini kulturne baštine, ovo je još jedan važan korak kojim zajednički promičemo europske vrednote. Kada govorimo o povijesnoj i pomorskoj poveznici gradova Krka i Kotora, listopad je vrijeme kada se prisjećamo bitke kod grčkog Lepanta, u kojoj su kršćansku Europu daleke 1571. godine, bok uz bok branile krčka galija Uskrsli Krist i kotorska galija Sveti Tripun.

Zahvaljujući već zaboravljenom junaku, Rabljaninu Nikoli Spalatinu, koji je neposredno prije bitke otkrio i dojavio položaje turskih brodova, galije kršćanske Svete Lige uspješno su zaustavile prodor Osmanskog Carstva morem prema Europi.

A zahvaljujući inicijativi i suradnji Centra za kulturu Grada Krka, Biskupije Krk, Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru i Galerije Solidarnosti, rad javnosti nepoznatog krčkog majstora Ivana Volarića Piturića neće pasti u zaborav i još će jednom uspješno povezati površinom možda male, ali baštinom toliko bogate gradove Krk i Kotor“ – kazao je Klasić.

Prisutne je pozdravio Andro Radulović, direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, koji je podsjetio da je saradnja institucija počela još 2011. godine, zajedničkim obilježavanjem jednog od najvažnijih događaja u istoriji pomorskih gradova mediteranskog prostora, Lepantske bitke  (1571. godine). Ovaj istorijski događaj povezuje dva grada Krk i Kotor.

Direktorica Centra za kulturu Grada Krka Maja Parentić, izrazila je zadovoljstvo što je projekat ”Od Krka do Kotora: Ivan Volarić – Piturić” zajednički realizovan.

Od Krka do Kotora: Ivan Volarić – Piturić

„Večeras imamo priliku vidjeti izložbu prvog dijela njegovih radova na području Krka i Dubrovnika. Radi se o posebnoj ličnosti o kojoj ćemo tek saznati puno toga. To je čovjek koji je napravio prvu vinsku etiketu, imao je svoje vinograde u Vrbniku, svoj hotel, bavio se marketingom između dva rata. Vrlo zanimljiva ličnost…Sledeće godine imaćemo priliku na Krku upoznati rad : Ivan Volarić na područiju Boke Kotorske “ – kazala je između ostalog Parentić.

Povjesničarka umjetnosti Sanja Žaja Vrbica predstavila je Ivana Volarića i njegov stvaralački opus tokom boravka i rada u Dubrovniku, druženje sa Bukovcem, rad i slikanje, uglavnom portreta, u Boki.

U muzičkom dijelu nastupila je klapa Incanto iz Kotora.

Izložba se može pogledati do 8. novembra 2018.

Vrijedan poklon Pomorskom muzeju Kotor – Regesti, zbirke isprava iz 18. stoljeća

Pomorski muzej Crne Gore dobio je vrijedan poklon, koji je uručila direktorica Centra za kulturu Grada Krka Maja Parentić,  tri svezaka Regesti – zbirke isprava iz 18. stoljeća sa tačno navedenim brodovima i pomorcima koji su na njima plovili, sa preko 10.000 imena. To je jedna od najdetaljnijih evidencija koje su se ikada vodile. Obrađena je kompletna arhiva u Anconi i Veneciji, kazala je Parentić.

Ljubav prema gradu pretočili u suvenir

Boka News
-
0
Ljubav prema gradu pretočili u suvenir

Osmislili smo ešarpu, veoma neobičan suvenir koji je, pokazalo se na takmičenju, ispao i najljepši, najupečatljiviji. Učenice su ručno oslikale dijelove s eksponata koji se nalaze u muzeju, kazala je profesorica Ksenija Odalović.

Ljubav prema gradu pretočili u suvenir

Inspirisani Mirkom Komnenovićem, znamenitim Novljaninom, gradonačelnikom Herceg Novog, poslanikom i ministrom u Vladi Kraljevine Jugoslavije, ali i potrebom da grad dobije što kvalitetniji suvenir, učenici Turističke škole SMŠ „Ivan Goran Kovačić” su originalnim suvenirom osvojili prvo mjesto na na takmičenju turističko-ugostiteljskih škola Jugoistočne Evrope „GATUS 2018”.

S njima smo razgovarali o suveniru – ešarpi oslikanoj dijelovima eksponata iz Gradskog muzeja, ali i o trodnevnom programu „Kroz Mirkova vrata”.

Ikao su bile dvije godine mlađe od ostalih učesnika u svojoj kategoriji, učenice Ana Stojak, Nikolina Janjić i Marija Radović nagrađene su zlatnim odličjem. Njihova najveća podrška bila je mentorka profesorica Ksenija Odalović koja je kazala da su o temi zadatoj u maju razmišljale tokom ljeta, a pripremu za takmičenje obavile timski i veoma brzo.

– Bilo je raznih predloga od kralja Tvrtka do Ramba, ali pošto je tema bila vezana isključivo za kulturni turizam, s obzirom na to da je 2018. proglašena godinom turizma, vezali smo se za Muzej grada i Mirka Komnenovića. Učenica Nikolina Janjić je predložila da se aranžman zove „Kroz Mirkova vrata” i to smo prihvatili. Radili smo timski, Nikolina je bila zadužena za suvenir jer najljepše slika, Ana je radila aranžman i kalkulaciju, a Marija je uradila brošuru. Brzo smo završavale posao, a ideje su dolazile same, objasnila je prof. Odalović.

Aranžman se morao sastojati od tri stavke.

Prvi dio bio je program, odnosno itinerer, koji uključuje i novčani iznos, kao i kratak opis destinacija i Herceg Novog, zatim suvenir – vezan isključivo za temu.

Ljubav prema gradu pretočili u suvenir

– Osmislili smo ešarpu, veoma neobičan suvenir koji je, pokazalo se na takmičenju, ispao i najljepši, najupečatljiviji. Učenice su ručno oslikale dijelove s eksponata koji se nalaze u muzeju. Jednu maramu smo prepravili u tri ešarpe, a onda su one crtale prvo na papir, a potom posebnim flomasterima prenosile na tkaninu. Morale su da napišu brošuru i naprave letak na engleskom i maternjem jeziku s fotografijama vezanim za muzej. Još jedan obavezujući dio bio je dres-kod, djevojke su morale da budu obučene formalno. Nemamo školske uniforme, pa su one osmislile da budu u haljinama sa ešarpama na kojima je pisalo Herceg Novi, koje smo opet same napravile. Imale su i iste frizure, sve je bilo usklađeno i, premda učenice, djelovale su kao profesionalne turističke radnice. Smatram da su lijepo predstavile naš grad, naročito na kraju kada su sve prisutne pozvale da dođu u Herceg Novi, a ako su već bili da opet posjete ovaj grad jer neće se pokajati, kazala je Odalovićeva.

Po njihovoj zamisli, program predviđen aranžmanom traje od 21. do 23. septembra. Aranžman su vezali za 21. septembar dan rođenja Mirka Komnenovića, osmislivši da je to Dan muzeja grada i datum koji se proslavlja. Prvi dan, kako su učenice zamislile, podrazumjeva smještaj gostiju u „Hunguest hotel sun resort‘‘, hotelu sa četiri zvjezdice koji je najbliži muzeju. Predviđen je polupansion, doručak i večera, a prvog dana je planiran obilazak muzeja i koktel u divnoj bašti uz koncert učenika Muzičke škole Herceg Novi, koji bi izvodili Bahova djela.

Drugi dan je uključivao izlet brodićem i obilazak mjesta koja su vezana za muzej: Mamula gdje je Mirko bio zatočen tokom Prvog svjetskog rata, i Rose odakle ima najviše muzejskih eksponata iz antičkog perioda, a takođe se obilazila i Plava špilja. Preporuka učesnicima aranžmana bila je i vožnja turističkom podmornicom kako bi vidjeli i podmorje. Trećeg dana, nakon doručka, aranžman je predviđao obilazak Herceg Novog, Starog grada i predveče odlazak grupe. Učenice su predvidjele i obavezna dva ručka, jedan u konobi „Rose”, a drugi u konobi „Tora”.

Ljubav prema gradu pretočili u suvenir

Osmislile aranžman za 99 eura

Učenice su osmislile i jelovnik, preporučile novske delicije kao što je štrudla od jabuka sa suvim smokvama i grožđicama koja se radi po starinskoj recepturi i slične poslastice, uključujući još neke sitnice koje su upotpunile program. Cijena aranžmana, kako su zamislile, iznosila bi 99 eura.
-Ljubav prema Herceg Novom je ipak glavni pokretač svega, a svojim učenicima uvijek savjetujem da nikada nisu dovoljno upoznali svoj grad, da stalno uče nešto novo o Herceg Novom i vode računa o onome što je naše, kazala je prof. Odalović.

/K.M./

DSS o „riješavanju stambenog pitanja“ gradonačelnika Tivta

Boka News
-
3
DSS o „riješavanju stambenog pitanja“ gradonačelnika Tivta
Tivat

Čisti primjer alavosti i da uz vlast ide i slast i mast je najnovije otkriće stambene gimnastike novoustoličenog tivatskog gradonačelnika Siniše Kusovca – saopštio je juče predsjednik OO Demokratske sprke stranke Tivta Dejan Risančić.

„Vijesti“ su u nedjelju objavile da je Opština Tiuvat Kusovcu već jednom – 1999. dodjelom po simboličnoj cijnei i na odloženo plaćanje, placa od 533 kvadrata za izgradnju kuće, riješila stambeno pitanje Kusovcu. Uprkos tome i činjenici da ga je taj plac 2003. Po 16 puta većoj cijeni preprodao trećem lic, Kusovac je krajem pročle godine konkurisao i od Opštine dobio kredit „za riješavanje stambenog pitanja“ od 52.000 eura po izuzteno povoljnim uslovima. On je, kako je navedeno u dokumentaciji kojom je aplicirao za kredit, tim novcem kupiti „stan u izgradnji“ od 80 kvadrata, a Opštini će od ukupnog iznosa dobijenog kredita, u narednih 20 godina vratiti samo 14.650 eura.

Kusovac je u reagovanju na pisanje „Vijesti“ saopštio da je sve po zakonu i da je navodno imao pravo da od Opštine uzme kredit jer prethodno od lokalne uprave nije dobijao ni stan, ni kredit za riješavanje stambenog pitanja, ali nije pominjao plac dodijeljen mu prije 19 godina za izgradnju kuće.

DSS je juče pitala Kusovca „što je sporno i na koga se ljuti i kome prijeti“ zbog teksta koje su objavile „Vijesti“, i poručila da je taj medij do podataka  za tekst o malverzacijama tivatskog gradonačelnika došao legalnim i legitimnim metodama iz zvaničnih izvora, a među kojima su i imovinski kartoni koje je Kusovac sam prodnio Agenciji za spriječavanje korupcije.

„Nema ljutnje i nema prevare. Sve je javno i transparentno. Stoga, mi iz DSS-a smo potpuno na strani istine, u konkretnom i na strani novinara koji nam je pokazao da ono što se po zakonu objavljuje na sajtovima institucija, koristimo i svakodnevno građanima serviramo što i za koga tivatska vlast radi. Kao što se vidi, ko nije za sebe, nije ni za drugoga!“- saopštio je Risančić.

Podsjećajući da je Kusovac nedavno potpisao zgovor sa Porto Montenegrom kojim je toj firmi otpisao potraživanja Opštine od 5,6 miliona eura na ime neplaćenih komunalija, čelnik tivatske DSS je ocijenio da su sumnjali da će „u ime svih građana volšebno odricanje od naplate milionskih potraživanja, neko naplatiti“.

„Za velike ili male pare, na rate ili jednokratno, potpuno je nebitno jer je u krajnjem i sve urađeno iz ličnih interesa, krajne uračunljivo i iza leđa građana na kojima tivatska vlast vipedecenijski parazitira“.- zaključio je Risančić.

Počinju radovi na drugoj fazi saobraćajnice MR 1 za kompleks Luštica Bay u Krtolima

Boka News
-
0
Počinju radovi na drugoj fazi saobraćajnice MR 1 za kompleks Luštica Bay u Krtolima
Gradilište buduće saobracajnice Luštica – Tivat

Opština Tivat odabrala je izvođače radova na rekonstrukciji nekadašnjeg objekta Sokolski dom, a sada poznat kao Društvo za tjelesno vaspitanje – “DTV Partizan”u Tivtu, odnosno za izgradnju druge faze saobraćajnice MR1 na poluostrvu Luštica.

“Potpisivanje ugovora, sa kompanijom “Bemax” za izgradnju druge faze saobraćajnice MR1, u ukupnoj vrijednosti 2.968.722 eura planirano je naredne sedmice, nakon čega će početi radovi na ovoj dionici puta. Druga faza saobraćajnice podrazumijeva izvođenje građevinskih radova u dužini od 2,2 kilometara, a planirani rok završetka radova iznosi 10 mjeseci.”- saopštili su iz lokalne uprave.

Prva faza nove pristupne saobraćajnice MR1 za kompleks Luštica Bay u Krtolima, u ukupnoj dužini od 2,5 kilometara završena u junu ove godine, a izvođač radova vrijednih oko 3 miliona eura bila je kompanija “Toškovići” iz Podgorice.

Druga faza MR 1 će preko novog kružnog toka kod prirodnog rezervata “Solila” povezati se lokalni put za Radoviće i  na već izgrađenu prvu fazu novog puta za Lušica Bay, koja je “stigla” do istočnog kraja sela Đuraševići.

“Nova saobraćajnica, za sada lokalnog karaktera, umnogome će olakšati saobraćaj na ovom dijelu poluostrva, a što je od posebnog značaja za mještane okolnih mjesnih zajednica.”- saopštili su iz Opštine Tivat.

Završetkom rekonstrukcije DTV Partizana, Tivat dobija multifunkcionalnu koncertnu dvoranu

DTV Partizan Tivat

Ugovor za rekonstrukciju druge faze objekta DTV Partizan, vrijedan 185.733 eura, potpisan je sa kompanijom “Grand Design” iz Podgorica.  Radovi obuhvataju završetak građevinskih radova u unutrašnjosti zgrade, postavljanje jake i slabe struje, protivpožarne zaštite i opreme.

“Završetkom rekonstrukcije DTV Partizana, Tivat dobija multifunkcionalnu koncertnu dvoranu i scenu za izvođenje manjih dramskih formi, ukupne korisne površine 300 kvadrata. Zahvaljujući pokretnom mobilijaru, kompletan prostor dvorane ima mogućnost modifikovanja u specifičan prostor, namijenjen održavanju poslovnih sastanaka, prijema, koktela, salonsko-sportskih dešavanja, modnih revija i sličnih događaja.”- poručili su iz lokalne uprave.

Inače, prvu fazu reksontrukcije objekta  DTV Partizan vrijednu 295.550 eura, ranije je završila kompanija GKM iz Podgorice.

Zlarin postaje pilot-otok bez jednokratne plastike

Boka News
-
0
Zlarin postaje pilot-otok bez jednokratne plastike
Zlarin – foto TZ Zlarin

U okviru Adriatic Plastic Challengea, inicijative organizirane od stane udruga Terra Hub, Zona i jedne automobilske kompanije, odabrana su najbolja inovativna rješenja koja će doprinijeti zaustavljanju daljnjeg dotoka plastičnog otpada u Jadransko more.

U žestokoj antiplastičnoj borbi, pobijedio je tim „Zlarin – otok bez plastike“ čija je vizija učiniti Zlarin prvim hrvatskim otokom bez jednokratne plastike. Podrijetlom sa Zlarina, Ana Nataša i Ivana, razvile su model koji će u sljedećih godinu dana zaustaviti dotok jednokratne plastike na otok.

Plastične vrećice zamijenit će papirnatima i platnenima, izbacit će slamke, a plastične čaše i pribor za jelo, također će zamijeniti ekološki prihvatljivijim rješenjima. Projekt podupire lokalno stanovništvo te turistička zajednica otoka Zlarina.

– Zlarin je otok na kojemu živi dvjestotinjak stanovnika što ga čini idealnim mjestom za pokušaj ovog eksperimenta. Imamo samo jednu samoposlugu i nekoliko kafića i restorana što znatno smanjuje broj ljudi koji trebaju poduprijeti našu ideju. Lokalna zajednica daje nam veliku podršku i jedva čekamo da Zlarin bez plastike zaživi – rekla nam je članica pobjedničkog tima Ana Robb.

Photo: Adriatic Plastic Challenge

Tijekom dvodnevnog bootcamp-a odabrani timovi, uz pomoć mentora, projektna su rješenja pretvorili u poslovne modele koristeći metodologije design thinking-a i lean start up-a, te su svoje ideje prezentirali pred stručnim žirijem.

Drugo mjesto osvojio je tim „Adriatic Plastic“ koji je predstavio aplikaciju koja služi kao sustav nagrađivanja za nekorištenje jednokratke plastike, dok je treće mjesto pripalo timu „Microplastic Filter“ koji je prezentirao prototip filtera koji odvaja mikroplastiku u perilicama rublja.

Organizatorice Sandra Vlašić iz udruge Terra Hub  te Petra Počanić iz udruge Zona pojasnile su što timove čeka u budućnosti te pozvale na daljnju suradnju.

– Iako su prva tri tima financijski nagrađena, ovo je bila izvrsna prilika za sve da pretvore svoje ideje u održive modele koji su spremni zaživjeti. U ovoj skupini prepoznali smo golemi potencijal kojeg želimo nastaviti razvijati. Ovo je definitivno tek početak, a udruge Terra Hub i Zona svakako će pratiti i podupirati sve timove na njihovom putu. Još jednom zahvaljujemo na svim prijavama i idejama te pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže u zaustavljanju zagađenja mora plastikom.

/Hajdana Rukavina/

Zadarski arheolozi u Pašmanskom kanalu pronašli koštice maslina stare 3500 godina

Boka News
-
0
Zadarski arheolozi u Pašmanskom kanalu pronašli koštice maslina stare 3500 godina
Zadarski arheolozi u Pašmanskom kanalu pronašli koštice maslina stare 3500 godina – foto FAH

Zadarski arheolozi pronašli su u podmorju između otočića Ričula u Pašmanskom kanalu i Turnja obilje raznovrsnih arheoloških svjedočanstava iz srednjega brončanog doba, a među njima i mnogobrojne koštice maslina stare oko 3500 godina koje govore o, zasad, najstarijem maslinarstvu na području hrvatskoga Jadrana.

Kada je u pitanju područje sjeverne Dalmacije, malo se znalo o razdoblju srednjega brončanog doba, sve dok prije nekoliko godina arheolozi nisu počeli podvodna istraživanja.

Dobro očuvani organski materijal zarobljen u debelim morskim kulturnim naslagama omogućio im je analizu i donio podatke koje tek iznimno rijetko mogu dobiti na kopnenim lokalitetima, čime se obogatila spoznaja o životu predliburnskih zajednica koje su na tome području živjele do prije približno tri tisućljeća.

Zbog toga djelatnici Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru tu provode sustavna istraživanja, i to zahvaljujući financijskoj potpori Ministarstva kulture, Općine Sveti Filip i Jakov te logističkoj podršci Alana Mandića iz Turnja.

Trenutačno je pod vodstvom doc. dr. sc. Mate Ilkića u tijeku peta podvodna arheološka kampanja, u kojoj su još njegov zamjenik doc. dr. sc. Mate Parica, izv. prof. dr. sc. Dario Vujević i studentica arheologije Vinka Milišić. U ovoj istraživačkoj fazi sudjeluju i doc. dr. sc. Martina Čelhar te voditeljica Arheološke zbirke Odjela za arheologiju Filipa Jurković Pešić.

Zadarski arheolozi u Pašmanskom kanalu pronašli koštice maslina stare 3500 godina foto FAH

One uz pomoć Petre Govorčin, Aleksandre Matura, Filipa Vukresa i Antonele Klobučar obavljaju probna iskopavanja na Ričulu kako bi se utvrdila moguća kulturna povezanost kopnenog dijela otočića s lokalitetom u njegovu podmorju.

U istraženim sondama “suhi” dio arheološke ekipe otkrio je brojne ulomke prapovijesne keramike te pravocrtnu konstrukciju od pločastoga kamena, možda ostatke nekakve stare ograde, dok je ronilački dio ekipe usmjerio istraživanja na morsko dno gdje leže arheološki ostaci debljega zida, rekao je Ilkić.

“Njegovo vanjsko i unutarnje lice sagrađeno je od krupnog amorfnoga kamenja, a unutar te konstrukcije je i podosta drveta. To su vrlo vjerojatno ostaci zaštitnog bedema koji je štitio brončanodobno naselje od moguće opasnosti s kopna”, kaže Ilkić.

Pronađena je i prapovijesna keramika te alat od glačanoga kamena, a unutar prapovijesnoga kulturnog sloja, datiranog radiokarbonskom analizom drvenih pilona u srednje brončano doba, otkrivene su mnogobrojne koštice maslina, starih oko 3500 godina.

“Još na početku istraživanja prije nekoliko godina u podmorju Ričula nađena je jedna koštica, ali ona nije bila dovoljna za analizu. Naime, potrebno ih je barem 40, a sad ih je pronađeno nekoliko stotina”, objašnjava Ilkić.

Koštice će, dodaje, poslati vrsnom poznavatelju maslinarstva prof. dr. sc. Đaniju Benčiću sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, kako bi se skeniranjem utvrdila sorta, koja možda još uvijek postoji u sjevernoj Dalmaciji.

Osim maslinovih, otkrivene su i koštice koje, kako se čini, pripadaju višnjama, kaže Ilkić te dodaje da su se pripadnici predliburnske zajednice dobro i raznovrsno hranili.

“Nije im nedostajalo mesa, na što upućuju pronalasci mnogobrojnih kostiju različitih domaćih životinja, goveda, koza i ovaca, a sudeći po žrvnjevima za mljevenje žitarica, imali su i kruha”, zaključuje Parica.

Smještaj zajednice uz more ukazuje na to da su dio prehrane dobivali i iz toga golemoga plavetnila. A u njemu su sada djelatnici Odjela za arheologiju sa zadarskog Sveučilišta otkrili i bioarheološke tragove koji govore o, zasad, najstarijem maslinarstvu na području hrvatskoga Jadrana.

Herceg Novi će postati bogatiji za 100 sadnica mimoze

Boka News
-
0
Herceg Novi će postati bogatiji za 100 sadnica mimoze
Sade mimoze

Herceg Novi će u narednim danima postati bogatiji za 100 sadnica mimoze na više lokacija. Sadnja novih stabala nastavljena je danas, sa ciljem obogaćivanja fonda i potvrde imena našeg grada kao grada mimoze.

Tim povodom, sadnice su danas posadili odbornici lokalne skupštine, Dragana Stanišić (SNP) i Nikola Samardžić (Demokrate), kao i lokalni privrednici, među kojima se ističe domaćinstvo Vujnović iz Kumbora.

Kako je objasnio sekretar za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost Opštine Herceg Novi Aleksandar Kovačević, gradska uprava je svjesna činjenice da je mimoza gotovo iščezla u našem gradu, te da je potrebna odlučna reakcija kako bi se stanje popravilo.

-Sada smo naručili 100 sadnica, od kojih je 60 opredijeljeno za građane i njihove privatne površine, dok će ostalih 40 biti posađeno na opštinskim parcelama, od kojih je jedna i ova kod Turističke organizacije Herceg Novi, kazao je Kovačević i napomenuo da je nabavku sadnica pomogla i Crnogorska komercijalna banka.

Sadnja će biti vršena na više lokacija u narednim danima, a Kovačević naglašava da ovo nije kraj, te da će akcija ovog tipa biti nastavljena i u godinama pred nama. Pored opštinske parcele kod TOHN, sadnice će biti posađene i u centru grada, u blizini terena na Karači…

Takođe, jedan od prvih građana koji je danas posadio tri sadnice mimoze na svom zemljištu je i Dado Vujnović iz Kumbora. On je pojasnio da njegova porodica tradicionalno njeguje mimozu i da ga veoma raduje akcija koju sprovodi Opština Herceg Novi.

Sade mimoze

-Moja porodica se mimozom bavi još od ’78 godine, a motiv da se prijavim bio je obnova fonda, ali i da pomognem u nastavljanju porodične tradicije. Mi imamo nekih četrdesetak mimoza na dvije plantaže. O mimozi treba brinuti kontinuirano, dešava se da tokom vremena one propadnu, vjetar ih obori, a nakon nekih petnaestak godina više i ne daju rod, kazao je Vujnović.

Naglasio je da njegova porodica nije jedina u ovom poslu, da ima još domaćinstava koja posjeduju plantaže i koja se bave mimozom već duži niz godina, ali i da uprkos tim činjenicama, mimoze je sve manje i manje.

Podsjetićemo, pred početak turističke sezone, u Igalu je u sklopu ove akcije posađeno 30 stabala mimoze.

1...3.5983.5993.600...4.845Stranica 3.599 od ukupno 4.845