U Crnoj Gori danas se očekuje promjenljivo i nestabilno vrijeme. Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 11 do 22, a najviša dnevna od 20 do 31 stepen, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Prema najavama meteorloga u prvom dijelu dana biće dosta sunčanih intervala i uglavnom suvo vrijeme.
Od sredine dana jači razvoj oblačnosti, mjestimično će usloviti kišu ili pljusak i grmljavinu.
Ponegdje su moguće i kratkotrajne vremenske nepogode. Vjetar slab do umjeren, tokom procesa kratkotrajno pojačan i jak, promjenljivog smjera.
U Crnoj Gori je u ponedjeljak 28. jula Dan žalosti zbog niza tragedija koje su se prethodnih dana dogodile.
“Dijelimo tugu i stojimo uz porodice stradalih”, saopštio je na Instagram profilu premijer Crne Gore Milojko Spajić, bez preciziranja o kojim se tragedijama radi.
U samo deset dana, od 16. do 26. jula, Crna Gora je ostala bez 12 života – u nizu incidenata koji uključuju nesreće, porodične tragedije, oružane sukobe i kriminalne obračune.
Najnoviji slučaj zabljeležen je u Budvi, gde su u dvostrukom ubistvu stradali otac i sin. Osumnjičen je njihov brat i stric, S.S. (65), a motiv se, vezuje za porodičnu svađu oko prevoza putnika brodom.
Zbog te tragedije je u Budvi u utorak, 29. jula najavljen Dan žalosti.
Požarište na Luštici je trenutno pod kontrolom, na terenu sve lokalne vatrogasne snage. Dosta problema stvara prilično jak zapadni vjetar, maestral.
Vatrogasci apeluju na vozače automobila na putevima u blizini opožarenog mjesta, da vozila parkiraju tako da se obezbjedi prohodnost vatrogasnim vozilima.
-Situacija je i dalje najteža u zaleđu rta Kočište, gdje na nepristupačnom terenu, osim makije, gore i borovi, kazao je komandir Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat, Milorad Giljača.
Po njegovim riječima, da situacija bude pod kontrolom značajno je doprinijela jutrošnja intervencija iz vazduha Avio-helikopterske jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova
Na terenu su SZP Tivat, dobrovoljna društava – DVD Krtoli, DVD Tivat, DVD Boka, DVD Luštica, te Službe za hitne intervencije kompanije Luštica Development, na Luštici je sa ukupno 11 vatrogasnih vozila i svim raspoloživim ljudstvom.
Ekološki pokret Ozon pozvao je Vladu da hitno krene u formiranje jedinice za borbu protiv ekokriminala, kako bi se spriječilo namjerno izazivanje požara širom Crne Gore tokom ljetnjeg perioda, koji stvaraju nesagledive ekološke i ekonomske štete.
Iz te nevladine organizacije (NVO) su kazali da godinama upozoravaju na važnost obračuna sa ekokriminalom, utvrđivanja odgovornosti i procesuiranja onih koji stoje iza požara, kao i utvrđivanje motiva.
Oni su dodali da smatraju da je u najvećem broju slučajeva motiv privatni interes, a nakon toga nepažnja.
Ozon
„Ovih dana Crna Gora, kao i cijeli region trpi posledice nepostojanja odbramenih mehanizama u institucijama sistema, što je uslov za sprečavanje ekokriminala, pa je formiranje posebne jedinice pri Upravi policije uslov i za regionalnu saradnju, zajedničko obučavanje, saradnju sa tužilačkim organima i razmjenu iskustava“, kaže se u saopštenju.
Iz Ozona su poručili da je potrebno donijeti konkretne i zakonski utemeljene mjere, koje će biti primjenjive na terenu, kao i javnost redovno uključivati u borbu protiv ekokriminala.
Iz te NVO su rekli da treba obezbijediti sredstva za nagrade građanima koji pruže informacije o osobama koje izazivaju požare i motivima zbog čega to rade, kao i omogućiti stalan monitoring prostora koji su kontinuirano izloženi požarima.
To je, kako su dodali iz Ozona, moguće uz primjenu savremenih tehnoloških rješenja, ali i pojačanim prisustvom na terenu u ovo doba godine.
„Nije nam želja kritikovati radi kritike, već doprinijeti pronalaženju odgovarajućeg rješenja, što vjerujemo da možemo ponuditi nakon 20 godina rada na terenu i razumijevanja problematike“, kaže se u saopštenju.
Iz Ozona su rekli da se nadaju da će ovo upozorenje imati ozbiljnu reakciju nadležnih institucija u izvršnoj vlasti.
„I da najava formiranja posebne jedinice za obračun sa ekokriminalom neće biti na čekanju, već da će se u najhitnijem roku ući u procedure koje je potrebno sprovesti kako bi se sa riječi prešlo u djelo“, navodi se u saopštenju.
Luštica Bay, njegovi stanovnici, gosti i zaposleni u potpunosti su bezbjedni od požara koji je izbio u zaleđu uvale Oblatno. Požar u ovom trenutku ne ugrožava funkcionisanje naselja. a u gašenju pomaže helikopter avio-helikopterske jedinice MUP-a Crne Gore.
Požar je izbio oko 1:40 časova na tivatskom dijelu poluostrva Luštica. Zbog jake bure brzo se proširio i trenutno zahvata pojas nepristupačnog terena udaljenog od naselja.
Služba za hitne intervencije Luštica Developmenta odmah je reagovala i koordinisala odgovor sa svim raspoloživim lokalnim snagama: Službom zaštite Opštine Tivat, sva tri tivatska dobrovoljna vatrogasna društva, Dobrovoljnim vatrogasnim društvom iz hercegnovskog dijela Luštice i Upravom pomorske sigurnosti.
Zahvaljujući brzoj i efikasnoj reakciji, spriječeno je širenje požara prema uvali Almara. Plaža Azzure je zatvorena za korisnike, iz predostrožnosti.
Na terenu je angažovano 11 vatrogasnih vozila i svo lokalno ljudstvo, uz ljudstvo i plovila Uprave pomorske sigurnosti. Požar je pod stalnim nadzorom i svi timovi ulažu napore da se u potpunosti lokalizuje. Dodatni optimizam uliva prognozirana promjena vremenskih uslova, sa očekivanim padavinama početkom naredne sedmice.
Luštica Development ostaje posvećena zaštiti ljudi, imovine i prirode, te ce o svim daljim dešavanjima redovno informisati javnost.
Iz Službe zaštite i spašavanja opštine Tivat saopšteno je da je noćas oko 1.15 sati usljed atmosferskog pražnjenja (udara groma) na granicu između tivatske i hercegnovske opštine došlo je do požara koji je usljed vjetra veoma brzo stvorio veliki front istog.
Na pristupačnim mjestima zaustavili smo širenje požara, a na nepristupačnom mjestima ćemo tražiti pomoć iz vazduha. Sve raspoložive snage i sredstva sa teritorije Opštine Tivat su angažovani, kao i privatnici sa cisternama. Podignuta je i pripravnost u gradu, poručuju iz SZP Tivat.
Noć borbe s vatrom: Tri požara u Herceg Novom, izgorjela četiri vozila, požar na Luštici…
Hercegnovski vatrogasci gasili su tokom noći požare na tri lokacije u toj opštini. Najprije je izbio požar na Kamenarima oko jedan sat i 30 minuta iza ponoći, koji su uspjeli da ugase, a potom su na suprotnoj strani grada, u naselju Gomila, izgorjela četiri vozila. Gotovo istovremeno stigao je i poziv da gori Luštica, na granici između hercegnovske i tivatske opštine. To je lokacija Merdare, prema Dobroj Luci.
Prema riječima Zlatka Ćirovića, načelnika Službe zaštite i spašavanja, ekipa sa Kamenara je odmah poslata na tu lokaciju, gdje požar gase i dobrovoljci iz DVD Krtola i vatrogasci iz Tivta. Jutros ih je zamijenila druga ekipa, a gašenje otežava jak vjetar.
Na teritoriji hercegnovske opštine tokom noći palo je vrlo malo kiše, dok je vjetar pojačan.
Iz hercegnovske Službe zaštite i spašavanja ponavljaju apel građanima da vode računa, da ne pale vatru na otvorenom i da ne bacaju opuške.
Humanitarna pomoć – Ilustracija Foto: Karam al-Masri / Reuters
Konvoj s humanitarnom pomoći krenuo je iz Egipta prema pojasu Gaze nakon nagomilanog međunarodnog pritiska te upozorenja velikog broja humanitarnih agencija kako se tom enklavom širi masovna glad.
Izraelska vojska objavila je kako će osigurati “humanitarne koridore” za siguran prolazak konvoja Ujedinenih naroda koji će dostaviti pomoć stanovnicima Gaze te kako će u gusto naseljenim područjima uspostaviti “humanitarne pauze”.
Izrael je ranije nastavio dostavljati pomoć iz zraka u pojas Gaze što su potvrdili i palestinski izvori.
Šef Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Tedros Adhanom Ghebreyesus opisao je krizu kao “masovno izgladnjivanje uzrokovano ljudskim djelovanjem”.
Više od 125 ljudi umrlo je zbog pothranjenosti, uključujući 85 djece, priopćilo je u subotu ministarstvo zdravstva Gaze.
Projekt ReefQuest: istraživanje zdravlja koralja na otoku Ižu Reefquest/Slobodna Dalmacija
Zaklada za okoliš dalmatinskih otoka (Dalmatian Islands Environment Foundation – DIEF) pokrenula je novu akciju na stranici Crowdfunder usmjerenu na prikupljanje sredstava za projekt ReefQuest: istraživanje zdravlja koralja na otoku Ižu. Radi se o prvoj sustavnoj inicijativi takve vrste kod otoka Iža, a ista uključuje mapiranje i dokumentiranje stanja koralja na 20 lokacija, što je ključno za buduće praćenje i očuvanje ove vrste.
Nositelj projekta je KPA Zadar, ronilački klub s preko 50 godina iskustva u promicanju ronjenja, tehničke kulture i zaštite mora, a cilj im je povezati znanost i lokalnu zajednicu kako bi se istražili utjecaji klime i čovjeka na morski ekosustav te očuvala prirodna baština.
Naime, koralji diljem Jadrana suočavaju se s rastućim prijetnjama, uključujući porast temperature mora, onečišćenje i pojavu invazivnih vrsta. Često nazivani morskim “vrtićima i skloništima”, koralji su ključna staništa za brojne vrste riba i morskih beskralježnjaka; njihov gubitak oslabljuje otpornost cijelih ekosustava i smanjuje ribarsku, turističku i ekološku vrijednost jadranskih otoka.
“ReefQuest naglašava odnos ljudi i mora kao temelj lokalnog identiteta, ali i odgovornost da se ono što imamo bolje razumije i očuva za budućnost. Uz pomoć donacija ćemo moći podržati znanstveno praćenje okoliša, edukaciju mladih i volonterske ekspedicije, a sredstva će biti utrošena na osnovnu opremu, terenski rad i dokumentiranje promjena pod morem”, istaknula je Marija Jurica iz KPA Zadar.
Projekt ReefQuest podržavaju Sveučilište u Zadru, stručnjaci iz područja marinističke ekologije i volontera, a provodi se u suradnji sa znanstvenicima, studentima, školama, institucijama te lokalnim stanovništvom. Podršku ovoj inicijativi pružila je i Zaklada za okoliš dalmatinskih otoka – DIEF, koja, između ostaloga, prati ukupan iznos sredstava prikupljenih putem Crowdfundera, te će za svaki donirani euro i sama donirati jedan euro.
DIEF je dio “Conservation Collective-a”, globalne mreže lokalno usmjerenih zaklada, a osnovana je upravo s ciljem zaštite i očuvanja prirodnih ljepota, bioraznolikosti i ekosustava dalmatinskih otoka – od Silbe do Koločepa. Ona prikuplja sredstva od pojedinaca i tvrtki povezanih s Dalmacijom kako bi podržala lokalne inicijative usmjerene na očuvanje prirodnih resursa tog područja. Također podržava projekte koji donose gospodarske i društvene koristi lokalnim zajednicama te koji se mogu proširiti i replicirati diljem regije.
„Zaklada za okoliš dalmatinskih otoka odlučila je podržati projekt ReefQuest jer u njemu prepoznajemo snažnu poveznicu između znanosti, očuvanja okoliša i uključivanja lokalne zajednice – upravo onako kako zamišljamo održivu budućnost naših otoka. Dugoročna zaštita osjetljivih morskih staništa, poput koralja, nije moguća bez suradnje stručnjaka i građana te stvaranja osjećaja zajedničke odgovornosti prema prirodnoj baštini koju smo naslijedili i dužni smo je sačuvati”, rekla je Inga Jurin, upraviteljica Zaklade za okoliš dalmatinskih otoka.
U okviru Međunarodnog festivala KotorArt, a u saradnji sa Fondacijom Miloš Karadaglić, u utorak, 29. jula, u Crkvi Sv. Duha, sa početkom u 21 sat, biće organizovan koncert stipendiste Fondacije, mladog i talentovanog gitariste Miloša Pavićevića. Ulaz na koncert je slobodan.
Publika će imati priliku da čuje pažljivo biran program koji obuhvata djela Debisija, Mompoua, Brauera, Kolone, Tarege i Ravela. Posebnu draž večeri predstavljaće činjenica da je aranžman za gitaru Ravelove kompozicije Pavana za umrlu infantkinju načinio upravo sam Pavićević. Gost koncerta biće violinista Luka Perazić, jedan od najistaknutijih mladih crnogorskih muzičara svoje generacije, a publika ga već poznaje sa ranijih nastupa u okviru festivala KotorArt.
Publiku čekaju Debisi, Ravel i Mompou u gitarskom ruhu, kao i slikovita muzika Brauera, Kolone i Tarege. Radujem se koncertu i predivnoj atmosferi KotorArta. Dobrodošli su svi koji žele da maštaju uz boje gitare i duh Mediterana – pozvao je na koncert mladi MIloš Pavićević.
Pavićević je školovanje započeo u klasi prof. Srđana Bulatovića u Umjetničkoj školi „Vasa Pavić“ u Podgorici. Prvi solistički resital održao je sa samo 17 godina, u KIC-u “Budo Tomović”. Od tada nastupa širom Evrope, kao solista i kamerni muzičar, uključujući renomirane festivale poput Veria Guitar Festivala u Grčkoj i Festivala gudača u Perastu. Studije je nastavio na Univerzitetu za muziku i teatar u Minhenu (HMTM), gdje je trenutno na master studijama u klasi prof. Franza Halasa. Aktivno učestvuje u projektima kao što su continue.music s članovima Minhenske filharmonije i član je organizacije Live Music Now u Minhenu. Trenutno radi na svom prvom solističkom albumu, uz podršku Fondacije Miloš Karadaglić.
Violinista Luka Perazić, koji će se pridružiti Pavićeviću na sceni, usavršavao se u Londonu, Italiji i Crnoj Gori, a muzičko obrazovanje je započeo u klasi prof. Vilija Ferdinandija. Uspon u karijeri obilježio je upis u prestižnu školu Guildhall u Londonu, kao i nastupi u okviru uglednih orkestara i kamernih sastava. Danas je član Crnogorskog simfonijskog orkestra i čest gost domaćih i regionalnih festivala.
Koncert u okviru saradnje KotorArta i Fondacije Miloš Karadaglić još je jedan primjer dobrog partnerstva koje rezultira koncertima i novim šansama za mlade crnogorske umjetnike. Radujemo se nastavku saradnje, a nakon koncerta stipendiste Pavićevića, publika će moći da uživa i u ekskluzivnom koncertu Miloša Karadaglića 30. jula u Auditorijumu Doma Vojske Porto Montenegra. – istakli su iz PR službe Festivala.
Sve je poskupjelo, Hrvatima je skupo i doma, ali svoj obol općoj skupoći itekako su dali i jadranski domaćini.
Eurostat je tako zabilježio da su cijene hotela i restorana u Hrvatskoj, koje su 2019. bile niže od EU prosjeka gotovo 18 posto, u sljedeće četiri godine u odnosu na taj prosjek porasle 16 posto.
Jeftinije Španjolska, Grčka…
Pri tome, to je bio i najveći skok cijena u cijelom EU. Istovremeno, u konkurentnim mediteranskim zemljama cijene hotela i restorana od 2019. do 2024. pale su prema tom istom europskom prosjeku dva posto. U prošloj, pak, godini cijene su u hrvatskim hotelima i restoranima uza sve poraste bile 4,6 posto ispod europskog prosjeka, ali i 4,1 posto više od prosjeka mediteranske konkurencije. Upravo to bode oči Europljanima, naviklima da ih u Hrvatskoj čekaju relativno niske cijene i uglavnom niže nego doma, a svakako žulja i domaće goste, pogotovo što bi na odmoru kod većine mediteranskih susjeda mogli proći s manje novca. Naime, jedino su cijene francuskih i talijanskih hotela i restorana iznad europskog prosjeka, i to deset i 6,9 posto. Iako Hrvatska za tim prosjekom i dalje zaostaje, visinom hotelskih i ugostiteljskih cijena u 2024. za sobom je ostavila i Španjolsku, i Portugal, i Grčku, i Cipar, i Maltu, a pogotovo Crnu Goru, Tursku i Albaniju. Pri tome, rast cijena na hrvatskom Jadranu nije zaustavljen ni ove godine.
Dok su cijene hotelskog smještaja u mediteranskim EU zemljama rasle prosječnih 3,9 posto, u Hrvatskoj rast iznosi 4,6 posto. U prvoj polovini ove godine više su poskupjeli jedino francuski (8,4%) i grčki hoteli (6,7%). Očito, gledano iz perspektive gostiju skromnijeg novčanika, na hrvatskom Jadranu sve je manje opcija.
Međutim, s tržišne strane, smatra analitičarka dr. Sanja Čižmar, konkurentnost hotelskog smještaja u Hrvatskoj i dalje nije ugrožena.
– Budući da u Hrvatskoj ima relativno malo hotela, potražnja je i dalje velika. Potom, u zadnjem srednjoročju intenzivno se investira u hrvatskim hotelima, posebice u sastavu hotelskih korporacija, i vidljivo je da hoteli u koje je investirano nemaju problema s punjenjem – kaže dr. Čižmar za Večernji list i napominje da ovog ljeta cijene nadolje korigiraju samo hoteli u čiju kvalitetu nije ulagano.
– No zabrinjava rast cijena u domaćim restoranima, koji je u prvih šest mjeseci ove godine čak 75 posto veći od prosječnog rasta cijena restorana u mediteranskim zemljama članicama EU. Naime, dok su cijene restorana u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci rasle 8,6 posto, kod njih je povećanje cijena iznosilo samo 4,9 posto. Pri tome, i lani su cijene u našim restoranima rasle natprosječno, 10,2 posto, dok je prosjek za druge mediteranske EU zemlje svega 4,2 posto. Upitno je je li ovakav intenzivni rast cijena restorana u Hrvatskoj opravdan rastom ulaznih troškova ili povećanjem kvalitete pružanjem odgovarajućeg doživljaja gostu. Odlazi li gost iz restorana zadovoljan, odnosno ima li percepciju niske vrijednosti za novac koji je platio? Ugostiteljska ponuda važan je dio ukupne turističke ponude i snažno utječe na ukupnu percepciju Hrvatske kao konkurentne turističke destinacije – upozorava naša sugovornica.
Koliko se situacija promijenila, jasno je svakom koga put nanese na Jadran, dovoljno je zaći u bilo koju trgovinu, a posredstvom agencije Novasol doznajemo kako bi prošao da za odmor izabere nekog od konkurenata hrvatskog turizma. Ako izuzmemo troškove prijevoza, uglavnom povoljnije. Recimo, obitelj s dvoje djece koja bi se u špici sezone odlučila za apartmanski smještaj blizu mora po noćenju bi u Hrvatskoj trebala izdvojiti 145 do 175 eura. U Italiji i Španjolskoj apartman sličnog ranga i pozicije platio bi 150 do 190 eura.
Za razliku, u Turskoj će mu za sličnu ponudu trebati sto do 130 eura, manje novca trebat će mu i za odmor u Crnoj Gori, dok u Albaniji, recimo, može proći već za 80 eura. Odluči li se četveročlano društvo za nešto intimnije, samostalnu kuću za odmor, u Hrvatskoj će u prosjeku platiti 260 do 350 eura, u Italiji i Španjolskoj 270 do 370 eura, dok će se u Turskoj kuća sličnog komfora i lokacije naći za 200 do 270 eura, a u Albaniji će cijena rijetko prijeći 220 eura.
Ipak domaće more
Hrvatska, kažu u Novasolu, i po svakodnevnim troškovima na odmoru spada u viši cjenovni razred. Dok će gost večeru u restoranu srednje kategorije kod nas platiti 20 do 30 eura, u Turskoj, primjerice, može proći s 15-20 eura.
– Također, cijena kompleta ležaljke i suncobrana na hrvatskim plažama često doseže 25 ili čak 30 eura dnevno. U spomenutoj Turskoj cijene su deset do 15 eura, a slično je i u Albaniji te na nekim dijelovima crnogorske obale – usporedili su u Novasolu.
Velika većina hrvatskih građana u konačnici će, kao i svake godine, ipak izabrati domaće more. Putuje se nikad više, a samo lani domaćih je turista bilo čak tri milijuna. No ona najvažnija brojka, o turističkoj potrošnji, koja će pokazati kako su naši turisti podnijeli jadranske cijene, znat će se tek na kraju godine. Podaci o fiskaliziranim računima u prvoj polovini godine posredno potvrđuju rast cijena. Do kraja lipnja u djelatnostima turizma i ugostiteljstva fiskalizirano je, naime, četiri posto više računa nego u istom razdoblju lani, koliko je iznosio i plus u broju gostiju, dok je njihova vrijednost porasla 13 posto.
