Nezavisni gradski vijećnik Maro Kristić upozorio je na ozbiljan problem zagađenja zraka koji uzrokuju kruzeri u luci Gruž, ističući kako to ima izravan utjecaj na zdravlje stanovnika. U svojem saopštenju, Kristić naglašava da se crni dim iz dimnjaka kruzera neprestano širi okolnim područjem, što dodatno pogoršava kvalitetu zraka, piše Dubrovački Vjesnik.
“Jučerašnji prizor sunčanog dana s burom u Gružu, gdje su dva kruzera ispuštala crni dim, nije iznimka, već svakodnevna realnost za stanovnike u blizini luke. Problem je prisutan i kada nema vjetra, a broj oboljelih od najtežih bolesti pokazuje kako to nije samo estetski problem“, navodi Kristić.
Zbog nepostojanja infrastrukture koja bi omogućila opskrbu brodova električnom energijom s kopna, kruzeri moraju koristiti vlastite generatore, što dovodi do kontinuiranog ispuštanja štetnih plinova. Vidljive posljedice su čestice koje se talože na prozorima, balkonima i fasadama kuća, kao i vibracije koje stvaraju snažni brodski motori.
Kristić poziva nadležne da hitno razmotre uvođenje sustava napajanja kruzera strujom s kopna, što bi smanjilo zagađenje zraka. “Ovakva rješenja već su implementirana u brojnim europskim i svjetskim lukama, poput Hamburga, Osla i Rotterdama, te Dubrovnik, kao vodeća destinacija za kruzere, mora pratiti taj trend,” ističe Kristić.
Na današnji dan, 1. oktobra 1991. godine prije 33 godine, rano ujutro, napadom JNA, rezervista te pripadnika srpsko-crnogorskih formacija iz pravca Crne Gore i BiH počela je agresija na krajnji jug Hrvatske i Dubrovnik s kopna, mora i zraka.
U granatiranju Dubrovnika agresor je zrakoplovima raketirao zgradu Centra za obavješćivanje te repetitor i relej na Srđu čime je došlo do informativne blokade grada.
‘‘Da se ne zaboravi‘ naziv je programa kojeg Grad Dubrovnik i Udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata Dubrovačko-neretvanske županije organiziraju na ovaj dan kako bi se obilježio početak napada na grad te odala počast svim poginulim braniteljima i stradalim civilima.
U susret Dječijoj nedjelji, koja se obilježava svake godine u prvoj sedmici oktobra, Narodna biblioteka Budva će je i ove godine obilježiti programom 2. oktobra u 18 sati, u kome će učestvovati djeca tri osnovne škole sa područja opštine Budve, kao i nastupom ŠOMO – Budva, u holu Akademije znanja, saopšteno je iz ove ustanove.
Kako navode, ove godine tema za literarne radove je “Moje pravo je moja obaveza”, a učenici će kroz radove iznijeti svoje stavove o uvažavanju njihovih prava kao i stavove o poštovanju i odgovornosti prema obavezama.
Cilj je da se kroz razmišljanja djece o odnosu njihovih prava koja su propisana Konvencijom UN i obaveza, sa druge strane, promovišu prava djeteta, ali i utiče na poboljšanje društvene brige za djecu i jačanje odgovornosti svih subjekata zaštite.
Pored toga, u muzičkom dijelu programa nastupiće učenici Škole za osnovno muzičko obrazovanje iz Budve: Bulgin Semen IV razred, klavir, Nina Stojiljkovic III razred, klavir, Marojevic Petar VI razred, klavir.
“Obilježavanje Međunarodne nedjelje djeteta predstavlja način da se ukaže javnosti na potrebu i obavezu poštovanja djeteta i na zaštitu dječijih prava garantovanih Konvencijom o pravima djeteta koju je 1989. godine usvojila Skupština UN-a. Dječija nedjelja ima cilj da promoviše prava djeteta, kao i da upozna širu javnost sa potrebama djece, sa njihovim psihosocijalnim odrastanjem pod jednakim uslovima, zaključuje se u saopštenju.
BEJRUT – Izrael je potvrdio da je započeo kopnenu invaziju u Libanonu.
Libanonska nacionalna novinska agencija izvijestila je da su tijekom noći pokrenuti kopneni upadi u gradove Bint Jbeil, Tayri, Kounine i Blida u sjevernom Libanonu. Sva četiri su gradovi koji se nalaze sjeverno od granice s Izraelom.
U svojoj objavi o početku kopnena operacija, IDF je rekao da će ciljati “brojna sela u blizini granice, koja predstavljaju neposrednu i stvarnu prijetnju izraelskim naseljima na sjevernoj granici”.
Zračna uzbuna oglašena je diljem dijela sjevernog Izraela, javljaju izraelski mediji. Times of Israel javlja da su se sirene maloprije oglasile u sjevernom gradu Metula, blizu granice s Libanonom.
Za sada nema izvješća o ozlijeđenima ili šteti.
Oko 95 osoba je ubijeno, a 172 osobe su ozlijeđene jučer u izraelskim zračnim napadima širom Libanona, objavilo je libanonsko ministarstvo zdravlja u najnovijem izvješću.
Dužnosnici kažu da je više od 1000 ljudi u Libanonu ubijeno u posljednja dva tjedna, dok bi do milijun sada moglo biti raseljeno
Međunarodna brdska auto trka Meridianbet 2024 i KUP Herceg Novi, održaće se narednog vikenda na Podima u Herceg Novom.
Putni pravac Meljine – Kameno, radi međunarodne trke, i u subotu i u nedjelju (5.10.-6.10.) biće zabranjen za saobraćanje od 12.00h-15.00h i od 16.00h do 19.00h. Petak (4.10.) je rezervisan za tehnički pregled i verifikaciju vozila od 15.00h – 18.30h , dok će se narednog dana, prije trening vožnje, od 09:30h-10:30h obaviti vanredni tehnički prijem.
Box za trkačke automobile i takmičare je zatvorenog tipa i nalazi se u Meljinama u blizini starta. U box-u će biti strogo zabranjeno zadržavanje lica nakon 21.00h, od 04.10. do 06.10., osim za takmičare i lica koja posjeduju posebno odobrenje žirija trke radi neophodnih intervencija na vozilu.
Generalni sponzor MBAT Podi Meridian 2024 je Meridianbet Crna Gora, zlatni sponzor kompanija Carine, a pokrovitelj je Opština Herceg Novi, kao i prijatelj trke Turistička organizacija Herceg Novi.
Prema podacima OIK Kotor, najviše odborničkih mjesta u lokalnom parlamentu imaće liste DPS-a i koalicije Demokrate-PES, po 10 mandata. Za budućnost Kotora osvojila je tri mandata, baš kao i Demokratska alternativa i Grbaljska lista. Evropski savez zauzeće dva mjesta u kotorskoj skupštini, a po jedno HGI i Kotorski pokret.
Predsjednica OIK-a Anka Perović za Radio Crne Gore kaže da je na izborima u Kotoru pravo glasa je imalo 18.498 birača. Neupotrijebljenih listića 8.330, upotrijebljenih 10.168, što je broj kontrolnih kupona, zatim nevažećih glasačkih listića 165, a važećih 10.003.
“Lista broj 1, U akciji budi svoj, biraj CGA je dobila 170 glasova. Čuvari grada – lista građana 167 glasova. Evropski savez SD, SDP, LP građani – zasijat će Kotor – 525 glasova.
Grbaljska lista, tvoja, moja, naša – 908 glasova.
Lista broj 5, HGI – Na bedemu mediteranske Crne Gore – 452 glasa.
Lista broj 6, Za budućnost Kotora, grad svih nas – 937 glasova. Lista Za Kotor – 71 glas,
Vladimir Jokić, dobar glas za gradonačelnika Demokrate PES – 2.583 glasa.
Lista broj 9, Kotor prije svega DPS Neđo Moškov – 2.834 glasa. Lista broj 10, Socijalistička narodna partija, Demokratska srpska stranka – Odgovorno – 163 glasa.
Kotorski pokret, Siniša Kovačević – 306 glasova. Lista broj 12, Demokratska alternativa – Dr Davor Kumburović, da se Kotor pita – 888 glasova”, kazala je Perović.
Glasalo je na biračkim mjestima ukupno 9.840 birača, ili izlaznost je bila 54,97 odsto.
“U raspodijeli mandata po ovome, pošto Opština Kotor broji 33 mandata, gdje je cenzus 300 glasova, učestuju Evropski savez sa 2 mandata. Grbaljska lista sa 3 mandata. HGI, jedan mandat. Lista broj 6, Za budućnost Kotora tri mandata. Lista broj 8, Vladimir Jokić – dobar glas za gradonačelnika, Demokrate PES, 10 mandata. Lista broj 9, DPS – Nedjeljko Moškov, 10 mandata. Kotorski pokret – Siniša Kovačević, osvojio je jedan mandat. Lista broj 12, Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – da se Kotor pita, 3 mandata”, kazala je Perović.
Sekretarijat za privredu Opštine Tivat raspisao je Javni konkurs za raspodjelu sredstava iz budžeta Opštine Tivat opredijeljenih za podršku ženskom preduzetništvu.
Mogućnost da dostave svoj biznis plan i učestvuju na konkursu za dobijanje nepovratnih finansijskih sredstava imaju žene preduzetnice, kao i privredna društva u kojima su žene nosioci biznisa – osnivač/jedan od osnivača i izvršni direktor preduzeća, a koja u CRPS-u imaju registrovano sjedište na teritoriji opštine Tivat.
Linija podrške iznosi 50.000€, a maksimalni iznos dodijeljenih sredstava za biznis plan ne može iznositi više od 30% od ukupnog iznosa predviđenog budžetom.
Konkurs je otvoren do 5. oktobra 2024. godine, a tekst javnog konkursa, lista djelatnosti, prijava na konkurs, model za prijavu biznis ideje i Odluka o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za podršku ženskom preduzetništvu, mogu se preuzeti ovdje.
U Opštini Kotor, u mjestu Morinj, od 3. oktobra 1991. godine do 18. avgusta 1992. godine, JNA je organizovala Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, poznat kao „logor Morinj“, u kojem su u nečovječnim uslovima bile zatvorene 292 osobe iz Dubrovačke regije. U sudskom procesu koji je započet 2007. godine, a pravosnažno okončan 2013. godine, četiri pripadnika JNA su osuđeni zbog izvršenja krivičnog djela ratni zločin protiv ratnih zarobljenika prema zatvorenicima u tom logoru. Osim krivičnog postupka, sudovi Crne Gore su u parničnim postupcima donijeli i 154 odluke kojima je dosuđena naknada nematerijalne štete žrtvama, međutim nikada nije preispitana komandna odgovornost, napominju iz ANIMA Centara za žensko i mirovno obrazovanje Kotor.
Aktiviskinje ANIME su u novembru 2019. godine kod Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Kotor pokrenule Inicijativu za podizanje spomen obilježja ratnim zatvorenicima iz Hrvatske u Sabirnom centru u Morinju.
“Dobijeni odgovor od tadašnjeg predsjednika države uputio nas je na opštinske organe, a oni na zahtjev koji prema našem stavu isključivo Opština i njeno vođstvo treba da realizuju kako bi se građani/ke Kotora suočile sa istinom o Sabirnom centru tj. Logoru Morinj. Na Inicijativu ANIME Centar za žensko i mirovno obrazovanje, Akcije za ljudska prava (HRA) i Centara za građansko obrzovanje (CGO), za podizanje spomen obilježja i uvažavanja žrtava na mjestu logora Morinj, Predsjedniku, Predsjednici Skupštine i Sekretarki Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, nismo dobile odgovor ni jedne instance kojoj je Inicijativa upućena”, kažu iz ove NVO.
ANIMA je u dugom periodu, naročito od vremena sticanja nezavisnosti, ukazivala na važnost kulture sjećanja na mjesta preživljene patnje i učinjenog zločina.
“Ukazivala je na neophodnost suočavanja građanstva Kotora sa ovom činjenicom i na preuzimanje odgovornosti Opštine Kotor na različite načine. 2019.g Anima je uradila istraživanje o stavovima i informisanosti u organima lokalne uprave prema ratnom zločinu u Mornju.Izdale smo publikaciju sa rezultatima istraživanja „Pamtimo logor Morinj” i dokumentovale prikupljenje podatke. Analiza sa zaključkom je pokazala da je, uprkos još uvijek jasnih otpora opštinske vlasti da se u potpunosti suoči sa ovim zločinom, iskazana potreba za obilježavanjem ovog mjesta”, kažu iz ANIMA.
Ističu da su 10. oktorbra 2022. delegacija vlade Hrvatske i Crne Gore prisustvovale su otkrivivanju spomen ploče od strane Ranka Krivokapića, ministra MVP u tadašnjoj vladi uprkos protesta mještana Morinja. Anima je podržala postavljanje spomen ploče i obilježavanje mjesta ratnog zličina ali je imala primjedbe na tekst na spomen ploči kojim se abolira učešće Crne Gore (rukovodstva, rezervista i policije) u ovom zločinu.
“Predsjednik vlade i rukovodstvo Opštine su se suprostavljali postavljanju ploče, navodno iz administrativnih razloga koji izgleda još nijesu razriješeni. Ploča se još uvijek nalazi tamo gdje je postavljena, na objektu koji je u nadležnosti Ministarstva odbrane a štite je vojnici. 29. septembra 2023. delegacije Republike Hrvatske i Crne Gore su položile cvijeće na ovo mjesto, skoro inkognito, medijima je ulaz bio zabranjen. Aktivistkinje Anime će 3.oktobra u 12 sati simboličnim performansom PAMTIMO LOGOR MORINJ na Trgu od oružja još jedanput ukazati na odgovornost opštinskih vlasiti da prihvate činjenicu da je zločin izvršen u naše ime, da je spomen obilježje neophodno radi uvažavanja žrtava i radi razvijanja kulture sjećanja bez čega nema mira, ni pomirenja na ovom prostoru”, navodi se u saopštenju.
