Opština Kotor danas je otpočela sa radovima na izgradnji sekundarnog sistema vodosnabdijevanja za grbaljska sela Bigova, Pobrđe, Vranovići i Lješevići. Ovi radovi realizuju se uporedo sa izgradnjom primarnog vodovodnog sistema u Donjem Grblju.
Planirana je izgradnja 13 kilometara distributivnog cjevovoda, od čega 3.5 u Bigovi, 2.7 u Lješevićima i 6.8 kilometara u selima Pobrđe i Vranovići. Projektovani sekundarni sistem ujedno je i hidrantska mreža sa podzemnim hidrantima, čime će se omogućiti uslovi za efikasnije vatrogasne intervencije.
Mjesto početka radova posjetili su danas predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja, sa kojima su u Grblju bili glavna administratorka Marina Bjelja, sekretar za investicije Ognjen Vukasović, sekretar imovinsko-pravnih poslova Nebojša Mandić, menadžer Opštine Kotor Ivan Mikijelj, predsjednik Mjesne zajednice Vranovići Žarko Milojko te Đuro Marković, direktor kotorskog vodovodnog preduzeća.
Vrijednost investicije iznosi dva miliona eura, a rok završetka radova je šest mjeseci. Radove izvodi konzorcijum podgoričkih kompanija „Vigoris Ecotech“ i „Ding“. Glavni projekat uradila je kompanija „Iwa Consalt“, dok je revident projektne dokumentacije „Nik-com“.
Opština Tivat je zajedno sa Ministarstvom prosvjete kao i prethodne godine, shodno Odluci o participaciji troškova prevoza za učenike sa teritorije opštine Tivat, obezbjedila besplatan prevoz za sve tivatske učenike koji putuju do osnovnih i srednjih škola u Tivtu, Kotoru, Budvi, Herceg Novom, i koriste linijski gradski, prigradski i međugradski prevoz na relaciji dužoj od dva kilometra.
Pravo na participaciju troškova prevoza ostvaruju učenici koji imaju prebivalište/boravište na teritoriji opštine Tivat i koji putuju do škole na relaciji od pet i više kilometara, a koriste prevoz u prigradskom i međugradskom saobraćaju na sljedeći način:
učenici osnovnih škola mogu da ostvare pravo na participaciju troškova u visini od 60% od cijene đačke karte (ostalih 40% participacija Ministarstva prosvjete);
učenici srednjih škola mogu da ostvare pravo na participaciju troškova prevoza u visini od 80% od cijene đačke karte (ostalih 20% participacija Ministarstva prosvjete).
Pravo na participaciju troškova prevoza ostvaruju i učenici koji imaju prebivalište/boravište na teritoriji opštine Tivat i koji putuju do škole na relaciji od 2 do 5 kilometara, a koriste prevoz u gradskom i prigradskom saobraćaju u visini od 100% cijene đačke karte.
Postupak za ostvarivanje prava na participaciju troškova prevoza učenici podnose javnoj obrazovnoj ustanovi, osnovnoj ili srednjoj školi koju pohađaju.
Više o uslovima participacije na sajtu Opštine Tivat.
Čitalačka publika u Velikoj Britaniji imala je priliku da se informiše o brojnim mogućnostima koje turistima pruža Crna Gora, što je rezultat studijskih posjeta i marketinške kampanje koje je realizovala Nacionalna turistička organizacija (NTO).
Iz NTO je saopšteno da je samo tokom avgusta sedam članaka u šest prestižnih medija preporučilo Crnu Goru kao destinaciju za odmor na najljepšim plažama na kojima mogu uživati čak do kraja oktobra, ali i za aktivni turizam i avanture u netaknutoj prirodi.
Tako je u okviru The Scotsman Magazine, u tekstu, između ostalog opisana poboljšana avio dostupnost između Tivta i nekoliko gradova u Velikoj Britaniji.
Čuveni magazine, koji ima tiraž 191 hiljada prodatih primjeraka, uz odlične ilustracije, ponudio je svojim čitaocima detaljne informacije o Bokokotorskom zalivu.
“Crna Gora, sa svojim prekrasnim zalivima i veličanstvenim planinama, dragulj je Jadrana”, napisao je autor članka pod nazivom Kotor i mnogo toga još, novinar Neil Geraghty.
Magazin The Times, sa tiražom štampanog izdanja od 365,88 hiljada i online izdanjem od čak tri miliona pregleda, Crnu Goru je svrstao u jednu od 24 top destinacije za odmor nakon ljetnjeg špica.
Osim mnogo sunčanih dana i dobre klime, autorka Lucy Thackray osvrnula se i na brojne mogućnosti za različite aktivnosti, od kajakinga, raftinga, preko planinarenja do obilaska nacionalnih parkova.
U članku na pet strana u okviru National Geographic Traveller magazina, čitaoci su mogli da se upoznaju sa Kotorom i njegovom okolinom. Taj prestižni medij sa tiražom od 163,8 hiljada primjeraka, odabrao je za svoje čitaoce pet najboljih plaža u Boki i predložio im tri avanturističke aktivnosti tokom boravka u destinaciji, a prije obilaska Gospe od Škrpjela i vožnje žičarom od Kotora do Lovćena.
Platforma Love Exploring, sa dnevnim tiražom od 216,2 hiljade pregleda, objavila je čak dva članka u kojima se pominje Crna Gora. U okviru opsežnog istraživanja, autorka Sasha Wood preporučuje obaveznu posjetu Kotoru, u članku na temu Najljepši mali gradovi u svakoj zemlji Evrope.
Novinarka Lauren Jarvis je pisala o Najljepšim mostovima u svakoj evropskoj zemlji i sa čitaocima podijelila svoje oduševljenje mostom na Đurđevića Tari.
Boka kotorska – foto Miro Marušić
Popularnost magazina Independent je nesporna, a može se opisati i tiražom od 14,22 miliona pregleda. Online izdanje za Veliku Britaniju čuvenog magazina, takođe je ponudilo tekst sa preporukom posjete Crnoj Gori.
Ispod naslova Sedam zemalja za koje možda niste znali da imaju sjajne plaže, opisuju plaže duž Budvanske rivijere i dijele savjete za najbolje vrijeme dolaska.
“U podnaslovu poručuju: Tražite skriveni dragulj na moru? Kamila Foster predlaže destinacije koje možda niste do sad razmatrali, šaljući snažnju poruku da je ovo destinacija na kojoj se može naći i avantura i potrebni mir”, navodi se u saopštenju NTO.
Luksuzna online platforma sa čitanošću od 124,53 hiljade, SheerLuxe, svrstala je Crnu Goru u destinacije koje treba uvrstiti u planove za putovanja.
U tekstu pod nazivom Četiri razloga da upišete Crnu Goru na vašu listu za putovanja, detaljno su opisali Budvu, Kotor, Ulcinj i Skadarsko jezero i Durmitor, uz živopisne fotografije i detalje o odličnoj avio dostupnosti.
U talijanskim vodama bi se uskoro po prvi put mogli uzgajati biseri jer uzgajivači školjaka žele iskoristiti neočekivanu priliku koja je stigla sa zagrijavanjem Mediterana.
Krajem 2023. prvi primjerci biserne školjke (Pinctade radiate), udomaćene u Crvenom moru, primijećeni su u Zaljevu pjesnika, popularnoj turističkoj destinaciji stotinu kilometara od Genove, na sjeverozapadu Italije. Manje od godinu dana kasnije one su se proširile u nekad najhladnijim dijelovima Mediterana, ranije povezanim s drugim vrstama školjaka za prehranu, a ne proizvodnju bisera.
Industrija bisera godišnje zaradi 11 milijardi dolara, a dio kolača sad žele i talijanski školjkari. Uvoznik bisera Adriano Genisi vjeruje da bi se, ako sve prođe po planu, proizvodnja mogla pokrenuti već za godinu dana.
“Provjeravamo mogućnost proizvodnje kultivacije bisera ovdje”, rekao je Paolo Varrella, čelnik kooperative školjkara koja tamo djeluje od 2011. godine.
Venecija naplaćuje ‘ulazak’ u grad i zaradu usmjerava u stanove za mlade. Može li i u Hrvatskoj tako? Kako se nositi s ‘overturizmom’?
Slučaj Golubove špilje u Puli, koja je zbog najezde kajakaša i turista koji skaču s tamošnje stijene postala opasna po život, ali i po životinjske vrste koje žive u njoj, i to u tolikoj mjeri da nadležni namjeravaju zabraniti ulazak nju, potaknula je u medijima još jednu priču o overturizmu koji u Hrvatskoj uzima sve više maha.
Turista je definitivno previše, duž cijele obale. To je doseglo tolike razmjere da su vlasti u Dubrovniku, koji godišnje posjeti 1,2 milijuna turista, razmišljali, po uzoru na Veneciju, uvesti naplatu ulaska u grad, ali su na koncu ipak odustali.
Umjesto toga, od 1. siječnja iduće godine uvode mogućnost rezervacije termina posjete muzejima, zidinama i drugim znamenitostima, a u testnoj je fazi mjera posebnog prometnog režima u staroj jezgri, koja od 1. marta iduće godine kreće u punu primjenu pa će u zonu moći samo oni s posebnim odobrenjem. To je, veli dubrovački gradonačelnik Mato Franković, jedan od načina na koji možemo upravljati tokovima posjetitelja, odnosno smanjiti pritisak na povijesnu jezgru u vrijeme najvećih gužvi.
No, što je s idejom naplate ulaska u turistički prenapučene gradove u Hrvatskoj? O toj se ideji javno još ne raspravlja, izuzmemo li dubrovački slučaj, no Dean Sinković, profesor na pulskom Fakultetu ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“ navodi zanimljiv slučaj Venecije.
„Nedavno sam razgovarao s profesorom iz Venecije o toj temi. On je rekao da se,usprkos naplati, ne smanjuje broj turista, ljudi dolaze, plaćaju – zasad je to samo vikendom – i lijepi novac se skupio. Njega će se preusmjeriti u izgradnju ili kupnju stanova namijenjenih mladim obiteljima koji si stan ne mogu priuštiti. Ja jesam za naplatu ukoliko bi taj novac bio iskorišten namjenski jer problem je upravo nedostupnost stana za mlade po povoljnim uvjetima, koji zbog turizma imaju problema jer cijene nekretnina rastu“, smatra Sinković.
Navodi primjer Rta Kamenjak na jugu Istre, zaštićenog krajobraza, koji je, usprkos drastičnom povećanju cijene ulaznica, još uvijek pod opsadom turista. „Znači, ako naplatiš 5 eura, to nikome ništa ne znači. Ako je turist došao pogledati Arenu ili stare zidine on će to platiti i pogledati, tako da to može biti jedan izvor prihoda“, zaključuje Sinković.
I u Dubrovniku imaju problema sa stanovima za mlade, pa je Grad dao izgraditi stanove koje je dao u dugoročni najam mladim obiteljima, a daje i bespovratne novčane poticaje za kupnju stana ili izgradnju kuće. U povijesnoj jezgri počela je obnova gradskog stambenog fonda, uz kupnju novih stambenih jedinica unutar gradskih zidina, za davanje u najam stanova na području povijesne jezgre obiteljima s više djece.
Dubrovnik foto Boka News
Ove godine useljena su tri stana, među njima i dva koja je Grad kupio od privatnih vlasnika koji su ih ranije iznajmljivali turistima. U obnovi su još tri stana koja će također biti dodijeljena putem javnog natječaja.
Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma kaže da nije načelno protiv ideje naplate, ali to je po njemu tek jedan od instrumenata, odnosno alata kako zaustaviti negativne aspekte turizma.
„Treba napraviti analizu održivosti pojedine destinacije i reći: ona u špici po vršnim opterećenjima može primiti toliko i toliko turista koji borave u njoj plus toliko dnevnih posjetitelja. Onda treba vidjeti koje mjere valja poduzeti da se preporuke te studije održivosti doista provedu. To bi trebale napraviti jedinice lokalne samouprave, što učiniti kako to zaustaviti”, smatra Ostojić.
U nekim destinacijama overturizam je uzeo maha, kaže, no napominje da je teško govoriti generalno. “Svjedočimo što se događa u prometu, na parkinzima, u trgovačkim centrima u špici, ne treba biti veliki ekspert da se vidi da su se počele događati situacije koje nisu poželjne, odnosno negativno utječu na ukupnu percepciju turizma koji, naravno, ima i pozitivne i negativne strane, i na kvalitetu života lokalnog stanovništva“, kaže Ostojić.
S druge strane, izvanredni profesor na pulskom Fakultetu ekonomije Aljoša Vitasović, koji se bavi turizmom i ekonomijom doživljaja, smatra da bi naplata ulaska u destinaciju bila kratkoročna vatrogasna mjera za brzu zaštitu kulturno-povijesnih cjelina. Po njemu, međutim, naplate ne bi trebalo biti kad je u pitanju održivi razvoj, odnosno oživljavanje svih zona na geografskoj širini koje gravitiraju određenoj destinaciji.
„Onda imamo ujednačeni razvoj cijelog prostora i tada nemamo koncentraciju turista u zonama glavnih atrakcija. To nam omogućava da imamo turistički proizvod široke potrošnje koji konzumira i lokalna zajednica i turisti, a to je jedini uspjeh u turizmu, sve drugo je insceniranje turizma“, veli on.
Smatra nužnim disperzirati turistički sadržaj po cijeloj destinaciji da bi se dogodila fluktuacija turista. „S Dubrovnikom je to teško zato što kruzeri tamo dolaze isključivo zbog Dubrovnika, i to je problem. Gosti s kruzera nisu turisti, oni su posjetitelji koji borave manje od 24 sata”, kaže Vitasović.
Dodaje da su najveće gužve u zonama glavnih atrakcija, primjerice u u Puli su to Arena, Dvojna vrata i Forum koji su uvijek krcati turistima. Njih bi, međutim, trebalo disperzirati ekonomskom valorizacijom ostalih potencijalnih atrakcija, recimo oživljavanjem Nezakcija u Valturi, rimskih kamenoloma. “Moramo potencijalnim turističkim atrakcijama dati novu vrijednost i onda će turist ‘šibati’ okolo“, smatra Vitasović.
Branko Bogunović, stručnjak koji je radio na studijama održivosti turizma Istarske i Zadarske županije, kaže da u osnovi nije protiv ničega. Poanta je, veli, kako će se odredba složiti u kojem razdoblju i je li pravno provediva.
„Osim Dubrovnika, ne smatram da bi neki drugi hrvatski gradovi trebali o tome razmišljati. A onda je i pitanje što bi to proizvelo. Mislim da na postojećoj razini atrakcija koje ima Dubrovnik, kad bi oni to uveli, za razliku od Venecije, ne bi doživjeli pretjerani uspjeh. Ako bi ljudi plaćali ulazak na Stradun, mislim da razina atraktivnosti koji bi tamo doživjeli nije takva da bi to netko trebao i morao plaćati. Gotovo sam siguran da bi se smanjio broj turista, to možete vidjeti na primjeru parkinga, čim se plaća, ima mjesto više” kaže Bogunovic.
Stoga je, smatra, upitno bi li to uopće bilo u interesu grada i tamošnjih ugostitelja. To je radikalan mehanizam, osobito za nas koji smo navikli da je sve slobodno i dostupno, kaže on. “Ali kao turistički planer ne vidim zašto bi se od toga a priori bježalo, ako naplata za određene zone negdje može riješiti problem. No, prije toga trebaju postojati destinacijski planeri: u svakom odredištu i za svako područje treba izračunati što se želi napraviti“, zaključuje Branko Bogunović.
Igralište za djecu u samostanskom vrtu Sv. Nikole na Prčanju
U saradnji sa JP „Komunalno“ i uz finansijsku podršku Turističke organizacije Kotor, Župni ured Prčanja je uredio dvorište – stari vrt u sklopu kompleksa Samostana Svetog Nikole na Prčanju na način što su postavljena dva igrališta za djecu.
– Unutar parka površine oko 8000 m2, postavili i klupe za starije sugrađane, koji mogu da uživaju u hladu maslina ili u pogledu na more. Najmlađi sugrađani sada mogu uz pratnju roditelja da uživaju u vrtu igrajući se na mobilijaru za djecu. Veliko mi je zadovoljstvo kao župniku što je TO Kotor, nakon prelijepe suradnje ovoga ljeta kada smo imali i radionicu stripa za djecu i izložbu tih stripova i još dosta zajedničkih projekata, i ovaj projekat podržala, te smo i ovaj lijep prostor u centru Prčanja otvorili i dali mu lijepu svrhu za sve one kojma je to potrebno, kazao je za Boka News don Željko Pasković.
Igralište za djecu u samostanskom vrtu Sv. Nikole na Prčanju
Koliko je zaista ovo bilo potrebno, ističe on, svjedoče i majke koje su opvih dana čak i prije otvaranja igrališta, počele dovoditi djecu, zadovoljne što je ovo jedno od rijetkih mjesta gdje se njihova djeca mogu izigrati bez straha od automobila na saobraćajnici.
Kotorska policija podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u tom gradu krivičnu prijavu protiv V.B. (21) zbog sumnje da je napao policijske službenike, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
Kako su pojasnili iz policije, sumnja se da je V.B. 11. septembra oko 00.40 sati, u mjestu Kovačko polje počinio “krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti na štetu dva policijska službenika, u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari, na štetu Uprave policije – Odjeljenja bezbjednosti Kotor”.
“Naime, u toku vršenja službene radnje, V.B. je policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Kotor uputio riječi uvredljive i prijeteće sadržine, nakon čega je napao jednog policijskog službenika, zadajući mu udarac zatvorenom šakom u predjelu glave, a nedugo zatim, dok se nalazio na zadnjoj klupi službenog vozila, istom policijskom službeniku zadao više udaraca nogama u pravcu tijela, tačnije grudi i stomaka, prilikom čega je oštetio zadnja lijeva vrata na službenom vozilu”, kazali su iz UP.
V.B. je uhapšen i po nalogu dežurnog tužioca, uz krivičnu prijavu sproveden na dalju nadležnost Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru.
Čini se da od dogovora Vaterpolo kluba Primorac i hrvtaskih predstavnika u regionalopj ligi neće biti ništa – to je bar sigurno kada je u pitanju Jug.
Klub iz Duborvnika saopštio je da ne želi da bude domaćin Kotoranima na neutralnom bazenu.
“Uprava VK Jug na sjednici održanoj 11. septembra 2024. jednoglasno je donijela odluku: Naš klub neće igrati domaće utakmice protiv kotorskog Primorca u sklopu Regionalne vaterpolo lige na ‘neutralnom’ bazenu, te domaćini možemo da budemo jedino na svom bazenu u Dubrovniku, u Gružu”, saopštio je Jug.
Spor između Primorca i hrvatskih klubova nastao je zbog naziva bazena u Kotoru, koji nosi nosi ime legendarnog vaterpoliste kotorskog kluba Zorana Džimija Gopčevića. Iz Hrvatske ga optužuju za ratne zločine u logoru Morinj, pa je na isistiranje Ministarstva turizma i sporta te zemlje donijeta odluka da hrvatski klubovi i reprezentacija ne gostuju u Kotoru.
Činilo se da je rješenje pronađeno tako što je saopšteno da će Primorac klubove iz Hrvatske dočekati na neutralnom bazenu u Crnoj Gori, a hrvatski predstavnici kao domaćini protiv Kotorana igrati na neutralnim bazenima u svojoj zemlji, ali iz Dubrovnika je stigla jasna poruka.
Na graničnom prelazu Aerodrom Tivat su, prilikom pokušaja da napusti Crnu Goru, službenici Sektora granične policije uhapsili ruskog državljanina S.R. koji se potražuje na međunarodnom nivou, saopšteno je iz Uprave policije.
“Naime, slobode je lišen S.R. za kojim je NCB Interpol Moskva raspisao međunarodnu potjernicu, shodno naredbi Suda u Sočiju, radi vođenja krivičnog postupka zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina u Ruskoj Federaciji”, kažu iz policije.
S.R. je priveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici.
