Karavan Hercegnovskog strip festivala juče je gostovao u Tivtu, gdje su umjetnici iz cijelog svijeta crtali za fanove. Ljubitelji devete umjetnosti imali su priliku da se upoznaju i razgovaraju sa majstorima stripa, kao i da na berzi nabave izdanja sa bogate regionalne scene.
Putovanje strip karavana van granica Herceg Novog, preko trajekta, postala je proteklih godina uobičajena praksa pred završnicu Hercegnovskog strip festivala. Organizacija programa i ove godine je realizovana zahvaljujući saradnji i podršci Opštine Tivat.
Među posjetiocima današnjeg crtanja za fanove ispred DTV Partizan bio je i predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović: “Lokalna uprava je veoma zadovoljna modelom saradnje sa Hercegnovskim strip festivalom, kao kulturološkim fenomenom koji širi svoj dijapazon djelovanja i na Tivat, odnosno, ono što bi mi svi željeli, na čitavu Boku kao region”.
HSF karavan u Tivtu
Komnenović naročito ističe značaj ovih programa za upoznavanje najmlađe publike sa stripom: “Ono na čemu smo veoma zahvalni ljudima iz Hercegnovskog strip festivala, jeste ta činjenica da uvijek u Tivat, kao i u Herceg Novi, dovode eminentne autore, stvaraoce sa kojima imaju priliku da se sretnu mališani iz Tivta. To je ono što stvara jednu sinergiju i novu vrijednost. Nastavićemo i dalje da njegujemo tu saradnju i nadamo se da ćemo je u budućnosti i proširiti.”
Pretposljednji dan 18. Hercegnovskog strip festivala zaokružen je koncertom Boka All Stars benda u kultnom amfiteatru dvorane “Park”. Publika je još jednom potvrdila koliko im je ovaj, rezidentski festivalski bend, srcu blizak, plešući uz soul, disco i funk numere koje su na maestralan način izveli vokal Marko Vlahović, džezer Šule Jovović, multiinstrumentalista Goran Gump Milojević, Dragan Ivanović na basu i klavijaturama, bubnjar Martin Đorđević i Rambo Amadeus kao specijalni gost. Da dobra atmosfera potraje i nakon koncerta pobrinuli su se DJ timovi 2Beat i Groovy Castel Nuovo.
“Želim da ovaj festival postoji makar 118 godina, zato što mislim da je on nešto najbolje što se desilo mom gradu. Takva je čast i zadovoljstvo biti dio svega ovoga i svaki put se ježim kad sam tu”, kazao je Goran Gump Milojević.
On se osvrnuo na sve što je Hercegnovski strip festival prošao od prvog izdanja do danas, navodeći da je zasnovan na entuzijazmu tri čovjeka i da je za njim zahtjevan razvojni put: “Tek će ljudi kroz par godina biti svjesni ko su svi ti ljudi koji su prošli kroz ovaj grad zahvaljujući ovom festivalu, ko su svi ti muzičari koji su imali priliku da prvi put zasviraju na ovakvom festivalu. Strip je samo povod, a slavi se život i radost.”
Strip karavan putuje i danas, i to prvi put van Boke kotorske i na najvišu tačku do sada, žičarom na Lovćen.
U baru Monte 1350, na odredištu žičare koja spaja Boku i planinu, biće od 13 do 17 časova održana sesija crtanja za fanove, kao i škola crtanja u prirodi i tradicionalno crtanje za strip u boci. Za background muzički program zaduženi će biti 2Beat i Groovy Castel Nuovo.
“Hercegnovski strip festival u svojih 18 godina nastoji da stalno mijenja lokacije, odnosno da se održava na što više lokacija da bismo uključili što veću zajednicu, da bismo mi donijeli kulturu ljudima na vrata. Ove godine prvi put izlazimo van granica Boke, idemo žičarom od Kotora do Lovćena, penjemo se sa 0 na 1350 metara nadmorske visine”, kaže jedan od organizatora, Nebojša Mandić. Kako ističe, 150 gostiju koji su na festival stigli iz 20 zemalja danas će doživjeti ljepote Boke iz još jedne perspektive i uvjeriti se zašto je ovaj zaliv uvršten među 25 najljepših na svijetu.
U večernjim časovima HSF karavan se vraća u matičnu stanicu, Herceg Novi, gdje će ovogodišnje izdanje festivala zaključiti Vojko V, jedno od najvažnijih imena rep scene jugoslovenskog prostora.
Andrija Vujević, kako je Vojkovo pravo ime, stekao je popularnost kao član grupa Dječaci i Kiša metaka. Svoju solo karijeru započeo je 2018. godine pjesmom „Zovi čovika“. Te godine izdao je još dva singla „Pasta Italiana” i „Ne može“, a uslijedio je i prvi solo album, koji mu je donio šest nominacija za Muzičku nagradu „Porin“, od kojih je osvojio tri – za album godine, najbolji album klupske muzike, i najbolji video za spot pjesme „Ne može“.
Program u baru “People՚s” na Toploj počinje u 20 časova, a prije Vojka V nastupiće hercegnovske snage, 2Beat i Groovy Castel Nuovo.
Kao i uvijek, svi programi su besplatni za posjetioce.
Važne informacije i najnovije vijesti o Hercegnovskom strip festivala možete pratiti na: https://stripfestival.me/ i na društvenim mrežama.
Pokrovitelji i partneri 18. Hercegnovskog strip festivala su: Opština Herceg Novi, Opština Tivat, Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, Ministarstvo turizma Crne Gore, Ministarstvo odbrane Crne Gore, Turistička organizacija Herceg Novi, ambasade SAD, Italije, Slovenije, Francuske, Velike Britanije i Španije, kao i preko 60 sponzora među kojima su predstavnici turističke privrede i kompanije iz Herceg Novog i Crne Gore.
Autor: Milutin Đukanović, predsjednik Odbora direktora EPCG
Poštovani građani,
kao predsjednik Odbora direktora EPCG imam obavezu da vas obavijestim i podsjetim šta smo sve uradili u prethodnom periodu i šta planiramo da radimo u budućnosti.
S tim u vezi, u nekoliko tekstova ću pokušati da vam približim o čemu se radi.
U prvom tekstu smo napravili uvod u priču,u drugom smo se posvetilinekim problematičnim odlukama do 2021. godine, u trećem dalipregled odnosa prema Termoelektrani prije i nakon 2021. godine te stanju u HE Perućica i HE Piva,u četvrtom osvrt na realizaciju poslovne filozofije“Proizvodi tamo gdje trošiš”, u vidu uspješnih projekata “Solari 3000+/500+” i “Solari 5000+”,a sada ćemo prikazati stanje u vezi sa drugim bitnim projektima naše kompanije.
Navešćemo, dakle, još neke projekte čija je realizacija više nego izvjesna.
Tu prije svega mislimo na vjetro-park (VE) Gvozd.
Ovdje ćemo taksativno navesti(italic stil – koga opterećuju detalji može preskočiti čitanje), šta je sve neophodno uraditi da bi se počelo gradnjom VE i da bi se vidjelo da procedure uopšte nijesu jednostavne i da je neophodno dosta vremena, i da ne zavisi sve od EPCG.
Projektne aktivnosti na izgradnji VE Gvozd instalisane snage od preko 54MW i očekivane godišnje proizvodnje od oko 150 GWh obuhvataju faznu izgradnju i puštanje u rad sledećih komponenti:
1. Ukupno osam vjetroagregata pojedinačne snage od 6,8 MW uz izgradnju tipskih platoa za montažu vjetroagregata i temelja na koje će se postaviti stubovi vjetroagregata,
2. Transformatorska stanica 33/110 kV Gvozd na projektnoj lokaciji,
3. Rekonstrukcija transformatorske stanice 33/110 kV Krnovo,
4. Izgradnja jednostrukog dalekovoda 110 kV TS Gvozd – TS Krnovo, dužine 3125 m,
5. Izgradnja jednostrukog dalekovoda 110 kV TS Gvozd – TS Nikšić, dužine 14730 m,
6. Rekonstrukcija transformatorske stanice 35/110 kV Nikšić.
I. Potpisivanje Ugovora o kreditnom aranžmanu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj EBRD
Nakon sprovednih pregovora i procesa odgovarajuće due dilligence analize od strane Evropske banke za obnovu i razvoj-EBRD sprovedenih u 2022. godini, te odobrenja Ugovora o kreditnom aranžmanu Odbora EBRD-a sa sjedištem u Londonu a potom i Odbora direktora i Skupštine akcionara, EPCG i EBRD su za potrebe finansiranje projekta VE Gvozd potpisale predmetni ugovor 19. juna 2023. godine.
Ugovorom o kreditnom aranžmanu predviđen je grejs period tokom izgradnje elektrane i iznos kredita od 100% vrijednosti investicije do 82.000.000€ bez traženog učešća EPCG.
II. Izrada tehničke dokumentacije, dobijanje građevinskih dozvola i ekološke saglasnosti
Prateći gore navedeno, realizacija izvođenja radova koncipirana je po osnovu pet građevinskih dozvola koje su dobijene fazno u skladu sa zakonskom procedurom uz prethodno rješavanje odgovarajućih imovinsko-pravnih odnosa, a u skladu sa tehničkom dokumentacijom na nivou Idejnih projekata koja je usaglašena i revidovana.
Zaključno sa avgustom 2024. godine, dobijene su sljedeće građevinske dozvole:
• Građevinska dozvola br. 1 – „Glavna građevinska dozvola“ – Rješenje broj UPI 10-333/23-540/8 od 24.07.2023. VE Gvozd – Vjetroagregati, platoi, podzemna srednjenaponska 35 kV i optička mreža, Interni dalekovodi DV 35 kV;
• Građevinska dozvola br. 2 – Rješenje o odobrenju za građenje UP/Io br. 07-361-92/1 od 10.02.2023. Pristupni putevi – za potrebe izgradnje i puštanja u rad VE Gvozd izgradiće se saobraćajna infrastruktura, odnosno rekonstrukcija postojećih puteva i izgradnja novih puteva, s ciljem povezivanja pojedinih vjetroagregata;
• Građevinska dozvola br. 3 – Rješenje broj UPI 10-333/23-1056/10 od 24.10.2023. Rekonstrukcija trafostanice TS 33/110 kV Krnovo – Izdvajanje 110 kV postrojenja iz postojeće TS 33/110 kV Krnovo i izgradnja novog rasklopnog postrojenja 110 kV Krnovo – Izdvajanje 110 kV postrojenja iz TS 33/110 kV (dio objekta trenutno u vlasništvu KGE), rasklopno postrojenje 110 kV Krnovo (dio objekta u vlasništvu CGES);
• Građevinska dozvola br. 5 – Rješenje broj UPI 10-333/23-947/9 od 11.09.2023.
Izgradnja TS 33/110 kV Gvozd.
Tokom septembra 2024. godine, a nakon već predatog Zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole za složeni inženjerski objekat prema Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, očekuje se dobijanje i preostale građevinske dozvole br.4., nakon proceduralnog rješavanja preostalih imovinsko-pravnih odnosa za parcele čiji je vlasnik Država Crna Gora.
o Građevinska dozvola br. 4.
Integracija VE Gvozd u elektroenergetski sistem Crne Gore – Rekonstrukcija TS 35/110 kV Nikšić, dalekovod 110 kV Gvozd-Krnovo, dalekovod 110 kV Gvozd-Nikšić, rekonstrukcija DV 110 kV Bileća-Nikšić.
U odgovarajućem postupku procjene uticaja na životnu sredinu Agencija za zažtitu životne sredine je izdala ekološku saglasnost za projekat izgradnje VE Gvozd.
III. Sprovođenje tenderskih postupaka i odabir isporučioca opreme i izvođača radova
U skladu sa odobrenim ažuriranim Planom nabavki (50427-Gvozg WF Procurement Plan) i po instrukcijama dobijenim od strane EBRD, sprovedeni su na elektronskom Portalu nabavki EBRD-a (ECEPP) sledeći tenderi po važećim pravilima i smjernicama Evropske banke za obnovu i razvoj:
o Tender 1 – Vjetrogeneratori – WTG (Nabavka, isporuka, ugradnja i puštanje u rad vjetrogeneratora i dugogodišnje održavanje)- ponuđači Nordex Njemačka, Goldwind NR Kina, Envision NR Kina
o Tender 2 – Građevinski dio Balance of Plant – C-BoP (Izvođenje građevinskih radova na platoima i temeljima vjetrogeneratora, izgradnja pristupnih i unutrašnjih puteva)
o Tender 3 – Elektro dio Balance of Plant – E-BoP (Interna srednjenaponska mreža (dalekovodi, kablovska i optička mreža)
o Tender 4 – Priključenje na prenosnu mrežu (Izgradnja TS 33/110kV “Gvozd”, Rekonstrukcija TS 33/110kV “Krnovo” i TS 35/110kV “Nikšić 1”, Izgradnja DV 110 kV TS Gvozd – TS Krnovo i DV 110 kV TS Gvozd – TS Nikšić)
o Tender 5 – Transformator 33/110kV, 80MVA (Nabavka, isporuka, ugradnja i puštanje u rad Transformatora 33/110kV, 80MVA) – Predmetni proces je završen i Ugovor sa kompanijom COMEL DOO BEOGRAD u vrijednosi 1.250.000,00 € (bez PDV-a) je potpisan 05.12.2023. (br. 10-00-57900).
o Tender 6 – Implementacioni Konsultant (Owner’s Engineer)
Svi tenderski postupci za isporučioce opreme i izvođače radova su u završnoj fazi evaluacije i potpisivanje izvođačkih ugovora je planirano od septembra 2024. godine uključujući i ugovor sa glavnim izvođačem za samu nabavku i ugradnju vjetroagregata kompanijom Nordex iz Njemačke sa kojim su u toku finalni pregovori.
Kada VE Gvozd otpočne sa proizvodnjom električne energije, zadovoljavaće potrebe za potrošnjom el. energije za oko 25.000 domaćinstava, smanjiti gasove sa efektom staklene bašte za 104.000 tona, što je ekvivalentno štetnim gasovima koje ispuštaju 62.000 automobila.
Do kašnjenja u realizacije projekta došlo je usled čekanja da se dobiju određene dozvole i saglasnosti od nadležnih institucija.
Ova kašnjenja su značila gubitak jedne građevinske sezone, prevedeno u novac to bi iznosilo 15.000.000€.
EPCG je sa partnerom Ivikom bila proaktivna i možemo konstatovati da zbog EPCG i Ivikoma ovaj projekat nije kasnio ni jedan minut.
HE Komarnica (172 MW, vrijednost 260.000.000€-290.000.000€)
U saradnji sa EPS-om i projektantima Energoprojektom i Institutom Jaroslav Černi, završen je tehnički dio Idejnog rješenja i Studije izvodljivosti. Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu u postupku pred AZŽS, žalba upućena od strane EPCG.
Instalisana snaga elektrane je 172 MW, a očekivana proizvodnja je 213 GWh. Od strane Vlada Crne Gore EPCG je dobila koncesiju.
Ovaj projekat je na čekanju, i u odnosu na 2022. godinu nijesmo napredovali za 1mm.
Ovdje mora Vlada Crne Gore da prelomi, da li će se projekat nastaviti, ili se definitvno odustaje od HE Komarnica. Možda će razvoj BESS pomoći da se donese konačna odluka.
Ako je za HE Komarnicu nastupio zastoj, HE Kruševo postaje vrlo aktuelna i atraktivna.
Nakon završetka izrade Studije izgradnje HE Kruševo, hidroelektrane snage 82MW i očekivane godišnje proizvodnje od 170 GWh, za projektovanje i izvođenje geoloških istražnih radova.
Ukupna vrijednost projekta HE Kruševo procijenjena je na 160.000.000€. Projekat HE Kruševo je predložen u okviru nacrta NECP-a i Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine.
Projekat HE Kruševo je predložen kao prioritetan projekat MEIR-u za finansiranje od strane WBIF-a / Plana rasta Evropske komisije.
Od strane EPCG poslat detaljan pregled daljih potrebnih koraka sa ciljem potpisivanja Ugovora o izvođenju radova u 2026. godini.
Završena je izrada Studije na nivou Idejnog rješenja za HE Kruševo i izgrađena je hidrološka stanica.
Vrši se permanentno prikupljanje podataka sa stanice i kontrolna mjerenja u skladu sa planom.
Završena izrada inicijative za izmjenu Parka prirode ka Opštini Plužine i poslata je 22.03.2024.
Opština Plužine, u skladu sa zakonom, proslijedila je inicijativu za izmjenu Parka prirode Agenciji za zaštitu životne sredine na dalje postupanje.
U završnoj fazi je priprema tendera za projekat detaljnih geoloških istraživanja za potrebe izrade Idejnog projekta i Izvođenje geoloških i ostalih istražnih radova sa izradom odgovarajućih elaborata i studija.
U okviru najavljene strateške saradnje u septembru je predviđeno potpisivanje Memoranduma o saradnji između EPCG i francuske državne energetske kompanije EDF, sa čijim će stručnjacima biti i razmotrena mogućnist izgradnje reverzibilne HE.
EPCG je svjesna činjenice da se moraju obezbijediti stabilni izvori električne energije, i da nije dovoljna samo proizvodnja iz OIE.
Iz tih razloga urađena je i Studija za Gasne elektrane (Studija za izradu Idejno-tehničkog rješenja za izgradnju gasnih elektrana u Baru, KAP-u i Pljevljima).
Studiju je uradila renomirana kompanija SSA iz Švajcarske.
U narednom tekstu, šestom u ovom serijalu, biće nešto više riječi o poslovnim procesima od vitalnog interesa za poslovanje EPCG.
Policijski službenici Sektora granične policije podnijeli su krivične prijave protiv tri turska državljanina koji se sumnjiče za krivično djelo falsifikovanje isprave, a jedan od njih i za krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.
-Šestog septembra oko 22:40 na graničnom prelazu Debeli brijeg kontrolisano je vozilo francuskih registarskih oznaka kojim je upravljao M.D. (59), turski državljanin.
Sa njim su se u vozilu nalazili I.H.A. (24) i Z.D. (59), takođe državljani Republike Turske.
Prilikom kontrole oni su policijskim službenicima na uvid dali francuske dozvole za privremeni boravak za koje se posumnjalo da su falsifikati.
Nakon prikupljenih obavještenja od lica i konsultacije sa postupajućim državnim tužiocem, protiv I.H.A., Z.D. i M.D. podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su izvršili krivično djelo falsifikovanje isprava i oni su uhapšeni.
Daljim aktivnostima na terenu, nakon prikupljenih dodatnih obavještenja po nalogu postupajućeg tužioca, službenici Stanice granične policije I – Herceg Novi, podnijeli su protiv M.D. i krivičnu prijavu zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi-saopštio je policijski Tim za odnose s javnošću.
U periodu od 2021. do septembra 2024. godine u Risnu realizovan je veliki broj investicionih, komunalnih, kulturnih, humanitarnih dešavanja, kazala je za naš portal sekretarka MZ Risan, Adrijana Petričević.
“Posebno bih istakla humanitarne pomoći na kojima se odazvao veliki broj preduzetnika iz Risna i mnogih drugih privatnih firmi. Navest ću neke od njih: humanitarni bazar za pomoć malenom Feđi Alkoviću, gdje smo mi sa vrtićem JPU Radost Risan i Osnovnom školom “Veljko Drobnjaković” iz Risna organizovali bazar za pomoć dječaku, dodjela 40 paketa pomoći na prostoru Risna, i to u 4 navrata, te bih se posebno zahvalila kompaniji IMLEK i MEGAMARKETU iz Budve na pozamašnoj donaiciji u vidu proizvoda neophodnih za porodice. U par navrata sakupljena je garderoba i obuća za porodice kojima je to bilo potrebno. Takođe bih istakla da smo donirali novčana sredstava DVD « Boka » i « Bogoljub Brezić » u Perastu, izradu dresova za školu fudbala Risan, poklone za najbolje karatiste Risan kao i novogodišnje pakete za djecu Doma u Bijeloj” – kaže Petričević.
Risanski makaruli
Što se kulturnih i zabavnih događaja tiče, MZ Risan je poseban akcenat stavila na djecu i organizovali razne zabavne, kreativne i sportske aktivnosti kao što su: igre bez granica već drugu godinu, dječije novogodišnje i ljetnje žure, razne kreativne radionice, bazare, predstave, kina na otvorenom, razne izlete za djecu vrtića i osnovne škole.
Risan – nekad i sad
“Što se kulturnih dešavanja tiče, organizovani su koncerti za Risansko veče, na trgu tj. pjaci imali smo razne klape, teatre, predstave. Organizovali smo 4 bazara rukotvorina. Istakla bih da je u Risnu bio rekordni broj izlagača čak 72. Dvije godine zaredom, za Novu godinu i sa ukrašenom jelkom od 9 m visine, risansko šetalište je bilo među najljepše okićenim u kotorskoj opštini.
Što se investicionih i komunalnih poslova tiče, istakla bih kompletno sređivanje arli na šetalištu, sadnju 22 masline i raznog cvijeća u kojima su postavljene EKO table, prekriven je Dom kulture platnom sa motivima Risna, asfaltiran put do Čeških baraka, postavljena je komletna nova ograda oko istorijskih iskopina kod škole, kao i nova kovana ograda pri rijeci Spili, sve u cilju da bi odlazak djece u školu bio bezbjedan. Takođe, poslije više od 20 godina, Risan je dobio sportski teren kao i asfaltiran put do škole sa postavljenom horizontalnom i vertikalnom sigalizacijom. Opština Kotor je opremila dnevni boravak za djecu u osnovnoj školi Risan. Sada djeca imaju besplatan topli obrok i njihov produženi boravak je besplatan” – sa ponosom ističe Petričević.
Risansko veče
Sređena je raskrsnica prema bolnici, asfaltirane su i razne kritične dionice po Risnu, zamjenjena i postavljena nova rasvjeta na šetalištu, parku, u ulicama Gabela, Grkavac i Gorica, osvjetljen stari prilaz do škole. Postavljena je zaštitna ograda na arlama kod šetališta, sanirana su oba dječija igrališta i dopunjena mobilijarom, postavljeni su zaštitni stubići ispred nekadašnje Arome, na ulazu u park i na ulazu na šetalište i kod marketa Idea. Zatvorena je najstarija ulica Gabela za saobraćaj, jer je naš cilj zaštiti je i sačuvati, s obzirom da datira iz XII vijeka. Izgrađena su dva nova kontejnerska boksa.
U toku je renoviranje i sređivanje Biblioteke koja je ujedno i prva biblioteka u Crnoj Gori i ista će biti ponovo otvorena.
“Tokom ljetnje turističke sezone imali smo bogat kulturni sadržaj: Risansko veče, Rimsku noć, Svi na Crkvice, predstavu Mace Marinkovića, bioskop na otvorenom, bazar rukotvorina, izložbu « Risan nekad i sad ».
Rimska Noć – Risan 2024.
Za tri godine uspjeli smo uraditi stvari koje koje decenijama nisu. Svaki prijavljeni problem od građana nastojali smo riješiti u što kraćem vremenskom periodu.
Zadovoljni smo što je u dosadašnjem periodu urađeno, pa bih najavila i aktivnosti koje nas očekuju do kraja 2024. godine. Risan će dobiti novi fudbalski teren dimenzija 60×30, sa travom, prskalicama, tribinama, reflektorima, betoniranje starog puta do škole, sređivanje platoa ispred trafika kod pjace” – kazala je Adrijana Petričević.
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović obišao je lokacije na kojima je tokom jučerašnjih obilnih padavina pričinjena najveća šteta. Zajedno sa predsjednikom opštine teren su obišli direktor Komunalnog preduzeća Vučeta Stanišić, sekretar za inspekcijski i komunalni nadzor Krsto Pejović i direktor Direkcije za investciije Vlado Brguljan. Oni su posjetili lokacije u Mažini, u naselju Dumidran, novoizgrađeni objekat na Kukuljini i lokaciju na Jadranskoj magistrali kod INA benzinske stanice.
Po riječima direktora Komunalnog preduzeća, u toku jučerašnjeg dana, na terenu je bilo angažovano više od 30 ljudi, sedam vozila, bager i kombinovana mašina, kao i dva kamiona sa kištrama. Dežurne službe ovog preduzeća primile su 180 poziva u periodu od 11 do 23h. Izuzev višekratnih intervencija u Gradiošnici, na potocima Grdanja i Medenica, na Jadranskoj magistrali i na novoj saobraćajnici kod hotela Tivat, na Donjem Seljanovu zabilježen je veliki broj manjih intervencija u centru grada. Na putu prema Solilima, te u Krašićima i Radovićima nije bilo problema, a ekipe su bile angažovane tokom cijelog dana.
Ekipe Komunalnog danas i sjutra biće angažovane na uklanjanju ostataka osulinskog i drugog materijala koji je bujica nanijela iz potoka i kanala.
Sekretarijat za inspekcijski i komunalni nadzor juče je u toku dana zaprimio između 30 i 40 poziva. Najkritičnije bilo je u Dumidranu, na Jadranskoj magistrali gdje je došlo do izlivanja potoka što je usporavalo saobraćaj na ovoj dionici puta. Službenici Sekretarijata tokom cijelog dana pružali su podršku ekipama Komunalnog preduzeća.
Obilasku terena prethodio je sastanak u kabinetu predsjednika na kojem su sumirane aktivnosti svih službi koje su bile aktivne tokom proteklog dana i noći, uključujući i Službu zaštite i spašavanja. Vatrogasne ekipe regovale su ispumpavajući vodu koja je prodrla u stambene objekte i izvlačeći zaglavljena vozila.
Već danas na teren će po zahtjevima i prijavama građana izaći opštinska Komisija za elementarne nepogode, kako bi bila izvršena procjena pričinjene štete. Problemi koji su evidentirani, a koji mogu biti sanirani od strane Direkcije za investicije biće uvršteni u plan daljih aktivnosti ovog organa.
Pomorska infrastruktura Crne Gore igra ključnu i višestruku ulogu u jačanju bezbjednosne arhitekture južnog Jadrana, doprinoseći kako regionalnoj stabilnosti, tako i međunarodnoj bezbjednosnoj saradnji, poručio je ministar pomorstva Filip Radulović. On je to kazao na Tirana Connectivity Forumu koji je fokusiran na regionalnju saradnju i povezivanje, kao i proširenje EU na Zapadnui Balkan. Riječ je o događaju koji se poklapa sa desetom godišnjicom Berlinskog proceca i dio je zvaničnog kalendara mađarskog predsjedavanja Savjetom EU.
Radulović je govoreći na panelu pod nazivom “Zapadni Balkan kao provajder bezbjednosti za EU – uloga infrastrukturnog povezivanja” istakao i da Luka Bar ne predstavlja samo ekonomsko, već i strateško dobro.
“Njena pozicija kao primarne luke u Crnoj Gori čini je kapijom za trgovinu i ključnim logističkim čvorištem za operacije NATO-a u regionu. Povećanjem kapaciteta i bezbjednosti luke, obezbeđujemo da ona bude pouzdano sredstvo za naše saveznike i tačka otpornosti na potencijalne prijetnje”, kazao je Radulović i dodao da su crnogorska mornarica i njena baza u Baru dio o napora u pomorskoj bezbjednosti.
Radulović je podsjetio da crnogorska mornarica aktivno učestvuje u regionalnim bezbjednosnim operacijama, kao što su zajedničke patrole i misije traganja i spasavanja, koje su od vitalnog značaja za održavanje bezbjednosti i sigurnosti voda u Jadranu.
“Posvećeni smo nastavku modernizacije naših pomorskih sposobnosti, čime pokazujemo posvećenost Crne Gore kolektivnoj bezbjednosti kao članice NATO-a”, rekao je Radulović.
Ministar pomorstva osvrnuo se i na iznačajna ulaganja u sisteme pomorskog nadzora i praćenja, kao i značaju jačanja svijesti o pomorskom dobru, jer na taj način ne samo da se štite interesi Crne Gore, već naš zemlja dopriosi razmjeni obavještajnih podataka koji podupiru napore NATO-a u regionalnoj bezbjednosti.
“Crna Gora je važan igrač u obezbjeđivanju energetske sigurnosti na Jadranu, posebno kao perspektivna tranzitna tačka za buduće energetske infrastrukturne projekte, kao što su LNG terminali i cjevovodi. Ovo je jako značaja jer Evropa nastoji da diverzifikuje svoje izvore energije i izgradi otpornost na spoljne pritiske”, kazao je Radulović.
On je dodao da aktivno učešće Crne Gore u međunarodnim okvirima, kao što su Jadransko-jonska inicijativa i pomorske operacije NATO-a, naglašavaju našu posvećenost regionalnoj saradnji.
“Vjerujemo da je koordinisan pristup, zasnovan na partnerstvu i zajedničkoj odgovornosti, ključan za rješavanje savremenih sigurnosnih izazova na Jadranu”, kazao je Radulović i poručio da je pomorska infrastruktura Crne Gore sastavni dio sigurnosti i stabilnosti južnog Jadrana. “Kroz kontinuirano ulaganje, modernizaciju i saradnju sa našim saveznicima, posvećeni smo održavanju bezbjednog i prosperitetnog regiona, pokazujući nepokolebljivu posvećenost Crne Gore da bude snažan i pouzdan partner u međunarodnoj bezbednosnoj arhitekturi”, zaključio je Radulović.
Sekretarijat za investicije Opštine Kotor realizovao je sanaciju potpornog zida na Jelovom dolu na Krivošijama.
Ovom je sanacijom riješen višegodišnji problem na regionalnom putu Crkvice – Orjen Sedlo, koji povezuje opštine Kotor i Herceg Novi.
Sanirani zid dužine je 35 i prosječne visine od 5,5 metara, dok na najzahtjevnijem potezu ta visina iznosi oko 7 metara. Radove je izvodila kompanija „M i V Bojanić”.
Stranih 65 brodova-kruzera po hrvatskom Jadranu je u prvih sedam mjeseci ove godine obavilo 357 kružnih putovanja, što je 33 ili 14 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je samo u srpnju tih putovanja bilo 113 ili 27 više nego lani, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Stranih brodova-kruzera na Jadranu je u sedam mjeseci ove godine bilo pet ili 8,3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, ali je njima u Hrvatsku doplovilo 25,2 posto više putnika, odnosno njih nešto više od 515 tisuća, što je i za oko sto tisuća više nego lani.
Kruzeri su ove godine duže ostajali na Jadranu, 801 dan, što je za 70-ak dana ili 9,3 posto više nego u lanjskih prvih sedam mjeseci.
Samo u srpnju na 113 kružnih putovanja stranih brodova, što je 26 ili 31,4 posto više tih putovanja nego u srpnju lani, bilo je 164,4 tisuće putnika ili 28 posto više, odnosno oko 40 tisuća više.
S tim brojem kružnih putovanja i putnika na stranim kruzerima, srpanj je bio jači od lipnja, u kojemu je bilo sto kružnih putovanja.
Prema zastavi broda najviše su kružnih putovanja u prvih sedam mjeseci ostvarili brodovi pod zastavom Malte, 109, što je i oko 30 posto od ukupnog broja, a zatim slijede brodovi pod zastavama Bahama, Paname i Norveške.
Ukupno su u prvih sedam mjeseci 2024. strani brodovi na kružna putovanja po hrvatskom Jadranu doplovili pod zastavama 13 zemalja.
Kao i svih ranijih mjeseci i godina, i ove je u sedam mjeseci u akvatoriju Dubrovačko-neretvanske županije bilo najviše kružnih putovanja, 48,5 posto od ukupnih 357, a s udjelom od 23,3 posto tih putovanja slijedi Splitsko-dalmatinska županija. Ostala putovanja ostvarena su u Zadarskoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Šibensko-kninskoj županiji.
Među morskim lukama, Dubrovnik je i dalje najviše posjećen, sa 241 posjetom u sedam mjeseci, dok je druga luka Split sa 152 posjeta stranih kruzera. U luci Zadar je bilo 107 posjeta, Hvar 58, Korčula 41, Šibenik 40 te Rovinj 37 posjeta.
Njemačka policija na granici – Foto: Hannes P. Albert/dpa
Njemačka će od 16. septembra uvesti privremene granične kontrole na svim kopnenim granicama zemlje kako bi se obuzdale ilegalne migracije, najavila je njemačka ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser, prenosi Anadolu.
Faeser je rekla da Njemačka jača unutrašnju sigurnost i nastavlja s oštrom politikom protiv ilegalnih migracija.
“Potrebne su nam strože kontrole na našim nacionalnim granicama dok ne budemo u mogućnosti da osiguramo snažnu zaštitu vanjskih granica Evropske unije. Naše kontrole na granicama također će omogućiti odbijanje ilegalnih migranata”, rekla je Faeser.
Podsjetila je da su privremene granične kontrole već bile na snazi na njemačkim granicama sa Švicarskom, Poljskom i Češkom Republikom, a od oktobra je odbijeno 30.000 neregularnih migranata.
Berlin je u ponedjeljak obavijestio Evropsku komisiju da će sada proširiti ove kontrole na granice s Francuskom, Luksemburgom, Holandijom, Belgijom i Danskom na šest mjeseci.
Svi susjedi Njemačke dio su evropskog Šengenskog prostora. Državama Šengena je dozvoljeno da ponovo uvedu privremene granične kontrole u izuzetnim situacijama tokom velikih međunarodnih događaja ili u slučaju ozbiljne prijetnje javnom redu.
Njemačka lijevo-liberalna koaliciona vlada nalazi se pod sve većim pritiskom da obuzda neregularne migracije nakon napada nožem u zapadnom gradu Solingenu prošlog mjeseca, u kojem su tri osobe ubijene, a osam ih je povrijeđeno. Napadač je bio sirijski tražilac azila.
Vlasti su saopštile da je osumnjičeni došao u Njemačku 2022. godine, ali da nije stekao pravo na izbjeglički status u toj zemlji. On je prošle godine trebao biti deportovan u Bugarsku, prvu zemlju EU-a u koju je ušao. Teroristička grupa ISIS preuzela je odgovornost za napad.
Njemačka je glavna destinacija za neregularne migrante i tražioce azila koji pristižu u Evropsku uniju. Prošle godine su njemačke vlasti registrovale 266.224 slučaja ilegalnog ulaska i boravka. Mnogi od neregularnih migranata bili su tražioci azila iz Sirije i Afganistana.
Odluka o raspodjeli sredstava za rad nevladinih organizacija u ovogodišnjem budžetu Opštine Herceg Novi je krajnje sporna, jer nije usklađena sa zakonom i karakterišu je netransparentnost, nepravičnost i nedostatak odgovornosti prema svim učesnicima konkursa.
Za rad i projekte NVO opredijeljeno je svega 70 hiljada eura, što je 0,3 tekućeg budžeta. Zakonska norma definisana Odlukom o raspodjeli sredstava za projekte NVO je 0,5 odsto.
Potpuno opravdano sumnjamo da je došlo do selektivnog odabira 12 od 27 prijavljenih, odnosno prihvaćenih projekata NVO.
Da bude jasno! Apsolutno nemamo ništa protiv 12 projekata NVO kojima je Komisija rasporedila svih 70 hiljada eura.
Međutim, na rang listi je još 12 projekata koji su, po ocjeni Komisije, ispunili kriterijume. Opet ne znamo koje i kako su oni bodovani. Samo obavještenje da za 12 projekata nije bilo dovoljno sredstava . Komisija, ili možda oni koji su odlučivali umjesto nje, potpuno su ignorisali i odbili druge vrijedne i korisne projekte za lokalnu zajednicu.
Projekte koji su cjelogodišnji ili se tradicionalno organizuju u prvom dijelu godine ovako kasno raspisan konkurs ugrožava i uvodi u rizik.
Dodatni problem predstavljaju i diskutabilni kriterijumi za raspodjelu sredstava i bodovanje projekata.
Rad Komisije za raspodjelu ne odaje povjerenje ni u stručnost, niti u zakonitost sprovedeog procesa. Obrazloženja i odgovori na naše u roku date prigovore i zahtjeve za dostavljanjem bodovnih lista za sve učesnike uslijedili su mimo zakonskog roka. Pri tom, nepotpuni su, nelogični i netačni.
U saznanju smo da su u Komisiji za raspodjelu sredstava bili i članovi koji su ujedno osnivači ili članovi rukovodeće strukture drugih NVO, što takođe nije dozvoljeno navedenom Odlukom o finansiranju NVO. Takav očigledan sukob interesa dovodi potpuno u pitanje zakonitost procesa raspodjele i u suprotnosti je sa Zakonom o NVO.
Ove činjenice su dovoljne za poništenje Odluke o raspodjeli, te za promjenu dosadašnje loše prakse u budućim postupcima. Na donosiocima odluka u Herceg Novom je da isprave propuste učinjene prema predstavnicima civilnog sektora.
