Predstava “Moramo li ga čekat’?”, adaptacija drame “Čekajući Godoa” Samuela Beckett-a, biće izvedena 17. i 18. novembra u 20 sati u maloj sali dvorane Park. Projekat je nastao u produkciji Bellavista Ars-a i NVO Urban Nova, u režiji Slađane Vujović.
“Čekajući Godoa” je apsurdistička tragi-komedija koja se bavi kontradikcijom između čovjekove potrebe za smislom i univerzuma lišenog smisla. Kako odgovoriti na apsurd ljudske egzistencije bilo je pitanje u kojem su se sretali pozorište, književnost i filozofija polovinom 20-tog vijeka, kada je nastao teatar apsurda i ova drama.
“Godo” je napisan za mušku postavu, a glumicama je bilo zabranjeno da igraju ovaj tekst sve do 2007. godine.
Adaptacija Sladjane Vujović napisana je za žensku glumačku postavu, te su u njoj pitanja životnog apsurda, društvenih i individualnih odnosa, smisla i besmisla, propuštena kroz novu prizmu. Ne samo žensku, nego i prizmu savremenog doba u kojem su filozofska pitanja napuštena u korist sarkazma i materijalizma.
Igraju: Lidija Petrone, Zorica Cvitković, Senka Domović Bulut, Daria Ilić i Sladjana Vujović. Kostim potpisuje Vesna Vukićević, a muzičku obradu Petar Kraljević.
Ulaznice po cijeni od 4 € se mogu kupiti na blagajni dvorane Park 17. i 18. novembra od 9 do 12 i od 18 do 20 sati.
Korčulanski akvatorij bio je primamljiv mnogobrojnim nautičarima i njihovim pratiteljima koji su s kopna pratili prave atrakcije jedriličara, s obzirom na ovo doba godine.
Teorijsko-praktična nastava na moru – Korčula 5 tjedana, otvoreno more 2 tjedna – uglavnom se realizira izvan sezone zbog cijena, ali i idealnih uvjeta u kasnoj jeseni i u kasnom proljeću, kaže prof. dr. Goran Oreb, predmetni nastavnik Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Njegov izborni modul “Jedrenje” traje 300 nastavnih sati kroz 4. i 5. godinu studija, a teorijska nastava provodi se u Zagrebu i, što je zanimljivo, studenti su većinom s kontinenta, a među njima je sve više djevojaka koje pokazuju interes da postanu diplomirani treneri jedrenja. Jedrilo se po Pelješkom kanalu i uz zidine staroga grada Korčule.
Zanimljivo je da je danas u čarter-flotama angažirano preko 200 skipera koji su svoja maritimna znanja i vještine stekli na spomenutom fakultetu, a mnogo ih radi i kao treneri u klub ili kao članovi regatnih posada. Svi oni obučavali su se pod stručnim nadzorom prof. dr. Gorana Oreba, voditelja Katedre za sportove na vodi Kineziološkog fakulteta.
Autobuska stanica u Herceg Novom prodata je za 370.000 eura jednoj privatnoj kompaniji, pišu Dnevne novine.
Predsjednik Odbora direktora Hotelsko turističkog preduzeća (HTP) Vektra Boke, u čijem je vlasništvu bila Autobuska stanica, Milić Popović, nije želio da precizira kojoj kompaniji je ona prodata.
“Autobuska stanica je prodata, putem javnog konkursa, drugoplasiranoj kompaniji, a procedura je sprovedena u skladu sa Planom reorganizacije Vektra Boke”, rekao je Popović, i dodao da su na oglas za prodaju pristigle samo dvije ponude.
U toku nadmetanja, kako je objasnio, jedna kompanija je odustala od kupovine, čime je druga stekla uslove da bude izabrana.
Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, za Dnevne novine je kazao da je ta lokalna samouprava htjela da kupi Autobusku stanicu i da je planirala da uđe u tenderski proces, ali da se od toga odustalo zbog imovinskih sporova.
“Bez obzira na prodaju, lokalna uprava će raditi na tome da se izgradi nova Autobuska stanica, u skladu sa standardima”, rekao je Katić.
Prema Zakonu o planiranju i izgradnji, građani mogu legalizovati objekat koji je izgrađen na njihovom i na državnom zemljištu. U prvoj fazi će se postupak voditi samo za objekte koji su izgrađeni u skladu sa važećim planskim dokumentima, dok će se za one koji nijesu uplanjeni postupak prekinuti do donošenja plana generalne regulacije, kazali su iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.
Prvi korak je podnošenje zahtjeva za legalizaciju nadležnim opštinskim sekretarijatima.
“Zahtjev se podnosi na obrascu koji je propisalo Ministarstvo i postavilo na svoj sajt. Uz zahtjev se podnosi elaborat premjera izvedenog stanja objekta, koji je uradila licencirana geodetska organizacija, a koji ovjerava katastar, kao i dokaz o zabilježbi postojanja objekta u katastarskoj ili drugoj odgovarajućoj evidenciji nepokretnosti. Ovaj korak podrazumijeva da se neupisani bespravni objekti moraju uvesti u evidenciju nepokretnosti”, kazali su Pobjedi iz MORT-a.
Da bi se objekat legalizovao, mora biti izgrađen u skladu sa važećim planskim dokumentom donesenim do stupanja na snagu ovog zakona ili u skladu sa planom generalne regulacije, koji će se donijeti tri godine od stupanja na snagu ovog zakona, odnosno planskim dokumentom donesenim u međuvremenu.
“To praktično znači da će se u prvoj fazi legalizovati samo uplanjeni objekti, a ostali će čekati plan generalne regulacije”, naglasili su iz resornog ministarstva.
Nadležni opštinski organ je dužan da 15 dana nakon podnošenja zahtjeva za legalizaciju objekta osnovnog stanovanja do 200 kvadrata uputi poziv podnosiocu da u roku od 120 dana dostavi dokaze. Zakonom je predviđeno da bespravni graditelj i njegova porodica moraju da žive u tom osnovnom objektu i da nemaju nikakvu drugu nekretninu u Crnoj Gori. U tom slučaju vlasnik dostavlja dokaz o vlasništvu nad placem, dokaz o ugovoru za plaćanje komunalne naknade, dokaz o plaćanju naknade za Regionalni vodovod u slučaju da živi u primorskoj opštini i izjavu da je odgovoran za štetu nastalu upotrebom objekta. Ko je gradio na državnom, odnosno opštinskom zemljištu treba da traži saglasnost nadležnih službi da otkupe placeve, koje mogu platiti u 240 rata za objekte osnovnog stanovanja, odnosno 120 za ostale.
“Kada organ nadležan za legalizaciju iz dokumentacije utvrdi da je objekat izgrađen na državnom ili opštinskom zemljištu, po službenoj dužnosti obavještava organ nadležan za imovinu da je postupak legalizacije pokrenut, te upućuju podnosioca zahtjeva da ugovori otkup zemljišta, nakon čega se nastavlja postupak legalizacije”, kazali su iz MORT-a.
Nakon rješavanja imovinskopravnih odnosa nad zemljištem podnosilac zahtjeva ugovara plaćanje komunalne naknade, takođe na 240, odnosno 120 rata, što je neophodan uslov za legalizaciju. Nakon toga dobija se rješenje o legalizaciji koje obavezno sadrži smjernice za usklađivanje spoljnog izgleda objekta sa planskim dokumentom, odnosno smjernicama glavnog gradskog arhitekte. Troškovi legalizacije, kako ističu iz Ministarstva, obuhvataju naknadu za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, čiju visinu utvrđuju opštine, a zavisi od površine, lokacije i namjene objekta. Ta se naknada uvećava za 2,5 odsto za objekte osnovnog stanovanja (bez obzira da li se plaća jednokratno ili u ratama), a pet odsto za ostale objekte ukoliko se plaća jednokratno, odnosno 20 odsto ako se plaća u ratama.
Car:Go, aplikacija koja je srpski prototip poznatog Ubera, omogućava naručivanje i plaćanje vožnje preko aplikacije na mobilnom telefonu od danas je dostupna i u Crnoj Gori.
Car:Go je mobilna aplikacija za poručivanje vožnje na najmoderniji način, dakle sve na klik. Aplikacija povezuje putnika sa vozačem u realnom vrijemenu i pruža namoderniji način plaćanja mobilnim telefonom za usluge prijevoza.
Plaćanje vožnje se može izvršiti na tri načina: gotovinom, za minimalni iznos vožnje 1 eero, kreditnom karticom, za minimalni iznos vožnje 2,5 eura i nalogom kompanije, koji nosi dodatne beneficije firmama koje sklope ugovor sa Car:Go-om.
CarGo usluga će se naplaćivati po unaprijed utvrđenom cijenovniku koji uključuje cijenu za start, minute (provedene u vožnji) i pređene kilometre.
Čar našeg servisa je u tome što korisnici mogu u okviru same aplikacije da se odluče za Car:Go ili standarnu taksi uslugu, tako da možemo zadovoljiti i jednu i drugu odluku, odnosno potrebu korisnika uslužnog prijevoza, poručuju iz ove kompanije.
Ukratko, Car: Go u Crnoj Gori zapravo predstavlja nadogradnju klasičnih taksi usluga, tako da se korisnici mogu odlučiti za klasičnu taksi uslugu, a mogu i uživati u pogodnostima Car:Go mini klase.
Korisnici se odlučuju za našu uslugu iz mnogobrojnih razloga, kao što su: korisničko iskustvo, olakšano plaćanje i u potpunosti digitalizovano iskustvo. To su prednosti koje ljudi izuzetno cijene i prepoznaju u današnjem ubrzanom okruženju u kojem živimo.
Ovo je jedno novo iskustvo svima nama i stvarno želimo pokazati što znamo. Kako sa softverom, tako i u odnosima sa našim korisnicima i partnerima vozačima za koje smo spremili najbolje uvijete u državi.
Fiskulturna sala Gimnazije i Srednje pomorske škole u Kotoru – foto Radio Kotor
Fiskulturna sala Gimnazije i Srednje pomorske škole u Kotoru od danas je u novom ruhu i to zahvaljujući Ugovoru o donaciji vrijednom više od 112 hiljada eura, koji je na inicijativu Ministarstva sporta potpisan sa Ambasadom NR Kine u Crnoj Gori i to u okviru projekta Ministarstva sporta ,,Afirmacija školskog sporta” , čiji je cilj unaprjeđivanje uslova u nastavi fizičkog vaspitanja i podsticanje djece i omladine da se što više bave sportsko-rekreativnim aktivnostima.
Salu su u prisustvu velikog broja učenika i profesora, uz svečani program, otvorili ministar sporta Nikola Janović i ambasador NR Kine u Cg Cui Dživei, poručujući da su zajedničkom akcijom produžili vijek trajanja fiskluturne sale, a učenicima omogućili bezbjedno i komforno bavljenje sportsko rekreativnim aktivnostima u okviru nastave fizičkog vaspitanja, medju kojima već stasavaju raskošni sportski talenti.
,,Ovo je novi početak naše saradnje u oblasti sporta i obrazovanja i vjerujemo da nas u budućnosti čeka još sadržajnija saradnja Narodne Republike Kine i crnogorskih škola” – poručio je kineski ambasador u Crnoj Gori Dživei.
Zahvaljujući se ambasadoru i ministru Janoviću na podršci i vrijednoj donaciji, direktor Srednje pomorske škole Veljko Botica kazao je ,,da su dobili šansu da renoviraju salu i iskoristili je zahvaljujući prije svega inicijativi njihovog Kotoranina i bivšeg učenika kotorske Gimnazije, danas ministra sporta Nikole Janovića”.
U rekonstrukciju sale uloženo je 120 hiljada eura, od čega je 56 hiljada eura obezbijedjeno od donacije kineske ambasade, dok su 64 hiljade eura investarale škole. U parteru je postavljen parket po FIBA standardima, sanirani su unutrašnji zidovi dvorane, uredjene svlačionice i postavljena oprema sa kojom se mogu postizati vrhunski sportski rezultati.
Fiskulturna sala Gimnazije i Srednje pomorske škole u Kotoru – foto Radio Kotor
Ministar Janović obišao radove na rekonstrukciji kotorskog gradskog bazena
Raspisan je tender za drugu fazu rekonstrukcije kotorskog Zimskog bazena ,,Nikša Bućin” , ponude dostavljene i otvorene, tako da će se za nekoliko dana saznati i odluka o izboru najpovoljnijeg izvođača radova- saopšteno je tokom radne posjete ministra sporta Kotoru, koji je sa direktorom Direkcije javnih Radova Almerom Kalačem, potpredsjednikom opštine Kotor Brankom Nedovićem i njihovim saradnicima obišao radove na rekonstrukciji kotorskog gradskog bazena.
Prvi čovjek Direkcije javnih radova podsjetio je da je prva faza rekonstrukcije bazena završena,ali da se zbog nedostatka sredstava u budzetu objekat nije mogao finansirati u cjelosti odjednom, već u tri faze. Prema sinoć utvrdjenom prijedlogu kapitalnog budzeta, za 2018. predvidjeno je 700 hiljada eura za nastavak radova.
,,U prvoj fazi rekonstrukcije gradskog bazena bilo je najvažnije da objekat dovedemo u stabilno stanje, jer je zub vremena oštetio betonsku i čeličnu konstrukciju, tako da je betonske elemente trebalo dodatno ojačati a čeličnu konstrukciju u cjelosti ispeskariti i ponovo ofarbati. Druga faza podrazumijeva radove na elektro i sprinkler instalacijama, vodovodnim, kanalizacionim i svim mašinskim instalacijama, a onda za treću fazu ostaje zamjena stolarije i opremanje objekta u cjelosti” – objasnio je Kalač.
Ministar sporta Nikola Janović saopštio je da je izutetno vazno da bazen sto prije bude u funkciji jer djeca dva kluba, njih oko 350 djece svakodnevno putuju u Budvu i Herceg Novi.
“Kada oni imaju toliku želju i motiv, da svaki dan putuju na treninge, onda je i nama to obaveza više da svi zajedno i opština i Direkcija javnih radova i Ministarstvo sporta, učinimo sve što je do nas da i djeca i prvi tim i ,,Kataro” i ,,Primorac“ , što prije počnu sa treninzima u kotorskom bazenu. Utoliko više što su svih ovih godina kičma crnogorske vaterpolo reprezentacije bili kotorski vaterpolisti” – poručio je ministar Janović.
Predsjednik udruženja njemačko – crnogorskog prijateljstva ,,DeMonte” iz Minhena Savo Bigović uručio je Vladimiru Deliću, direktoru Dječjeg doma “Mladost” Bijela, ček vrijedan 14 hiljada eura kao donaciju za izgradnju sistema solarne elektrane u ovoj javnoj ustanovi.
Sredstva su prikupljena na donatorskoj večeri održanoj 24. juna u Minhenu kao i u periodu do 31. avgusta. Pored donatora iz krugova dijaspore, diplomatskog kora i predstavnika Vlade Bavarske, sponzor u organizaciji donatorske večeri i partner u prikupljanju sredstava je kompanija Luštica Development iz Tivta.
“Smatramo da je ovo najljepši način da kroz konkretan doprinos dijaspora pomogne maticu i da se istovremeno jačaju odnosi dijaspore i matice. Obezbijeđjena sredstva će pomoći da Dom dobije novi, efikasniji način snabdijevanja energijom, dok će njegovi štićenici, naša djeca, u njemu imati udobniji život. Posebno nam je drago što je našu iskrenu želju u ovom projektu koji smo realizovali u saradnji sa Generalnim konzulatom Crne Gore u Minhenu prepoznala kompanija Luštica Development koja je time pokazala socijalnu odgovornost.U ovoj akciji jednako je važno i učešće prestavnika Vlade i Skupštine Crne Gore, predstavnika Vlade Bavarske, njemačkih prijatelja i naravno crnogorske dijaspore u Minhenu”, naveo je Bigović.
Izražavajući nadu da je ova saradnja dobar povod za naredne inicijative, on je zahvalio i poznatom pjevaču Sergeju Ćetkoviću koji je dobrotvornim koncertom “doprinio da projekat uspije u punom smislu”.
Primopredaja čeka
Prema riječima Rudigera Flajhea, direktora marketinga i prodaje u Luštica Development, za tu kompaniju je zadovoljstvo što je, pored projekata na lokalnom nivou u sklopu svog društveno-odgovornog poslovanju, inicijativom van granica Crne Gore, uspjela da poveže naše sunarodnike i da realizuje projekat značajan za zajednicu.
Bivši generalni konzul Crne Gore u Minhenu, Veljko Milonjić ocijenio je da su ovakvi projekti najbolji način povezivanja matice i dijaspore.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore protekle sedmice, a na poziv upravljača, organizovalo je trodnevnu studijsku posjetu Krajinskom parku “Sečoveljske Soline” i Naravnom rezervatu “Škocjanski zatok” u Sloveniji. U ovoj studijskoj posjeti, pored predstavnika Javnog preduzeća, učestvovali su i predstavnici Opštine Tivat, Mjesne zajednice “Krtoli” i predstavnici medija.
Posjeta je bila organizovana u cilju upoređivanja aktivnosti na zaštiti, očuvanju i unaprijeđenju ovih područja sa sličnim aktivnostima koja se realizuju u posebnom rezervatu prirode “Tivatska solila”. Javno preduzeće, kao upravljač Solilima, do sada je investiralo više od 200 hiljada eura na poslovima uređenja infrastrukture, monitoringa biodiverziteta, edukacije i unapređenje stanja samog područja.
U cilju nastavkla daljih aktivnosti izrađene su dvije studije: “Studija regulisanja vodotoka i kanala u specijalnom rezervatu” i “Studija kulturne bastine”, čime su stvoreni preduslovi za izradu projektne dokumentacije za hidrološki režim u samom rezervatu, što podrazumijeva unapređenje stanja cijelog područja. Izrada Studije kulturne baštine sjajan je preduslov da se u budućnosti područje Solila zaštiti i kao kulturno dobro.
Ova posjeta bila je sjajna prilika da se vizija razvoja Tivatskih Solila, kao i planovi za naredni period, uporede sa primjerima dobre i uspješne prakse zaštite prirode u regionu, a “Sečoveljske soline” i “Škocjanski zatok” prepoznati su kao vodeći primjeri ovog tipa.
Sečoveljske Soline
“Sečoveljske soline” jedan su od rijetkih primjera revitalizacije stare solane. Ovo područje danas je podijeljeno u dva dijela, dio koji uživa strogi režim zaštite i predstavlja jedinstven rezervat za ptice, i drugi dio koji danas funkcioniše kao aktivna Solana u kojoj se na tradicionalan način proizvodi so. Dio solane za proizvodnju, otvoren je i za posjete turista, i čini jednu od glavnih turističkih ponuda Pirana, gdje pored kulturno-istrijskih vrijednosti ovog područja posjetioci mogu uživati i u outdore SPA centru. Osnov uspijeha ove solane leži zapravo u dobroj saradnji uprave parka sa lokalnim stanovništvom, koje je na direktan ili indirektan način uključeno u funkcionisanje ovog područja. Slična situacija prepoznata je i na Tivastkim Solilima, gdje je dobra saradnja upravljača sa lokalnom zajednicom i drugim relevantnim institucijama na zavidnom nivou. Kolege iz Slovenije, razvoj Tivatskih Solila vide kao sjajan primjer razvoja, ne samo za Crnu Goru, već za region i Evropu.
Škocjanski zatok
Naravni rezervat “Škocjanski zatok”, nastao je napornim radom i istrajnosti grupe volontera, koji su od potpuno devastiranog i zagađenog područja, nekadašnje deponije, napravili jedinstveni rezervat prirode, koje može poslužiti kao sjajan primjer kako aktivnostima na Tivatskim solilima možemo značajno unaprijediti stanje područja i učiniti ga jedinstvenom oazom za poboljšanje biodiverziteta.
Ovo studijsko putovanje bila je i prilika da se svi učesnici upoznaju sa dobrim primjerima održivog upravljanja zaštićenim područjem, dobiju prave i korisne odgovore na sve što ih zanima i dio viđenog prenesu na zaštitu i unaprijeđenje posebnog rezervata prirode “Tivatska Solila”.
Tivatska Akcija (TA) optužila je lokalnu DPS-SD-HGI vlast da ne radi ništa da riješi goruće probleme Tivta u saobraćaju, a da istovremeno novac iz budžeta rasipa na plaćanje sopstvenih grešaka.
„Svjedoci smo da Opština mora da plati 917 hiljada eura za ekspropijaciju privatnog, a ne državnog zemljišta na Klačini na kojem je napravila postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, zahvaljujući kontroverznom ugovoru koji je bivši gradonačelnik Ivan Novosel (DPS) prije nekoliko godina potpisao sa tadašnjim ministrom finansija Radojem Žugićem (DPS). Uz to, Opština je prvostepeno izgubila i sudski spor sa jednim tivatskim privrednikom vrijedan 1,83 miliona eura. Ukoliko ta presuda bude potvrđena na Višem sudu, to zači da ćemo dogodine iz budžeta grada skoro 3 miliona eura potrošiti na plaćanje posljedica lošeg rada lokalne uprave, a ne za prijeko potrebno riješavanje nagomilanih komunalnih prblema među kojima je saobraćaj na vrhu liste prioriteta“ –kazao je danas na konferenciji za novinare odbornik TA dr Miomir Abović.
Član Glavnog odbora TA Silvio Marković kazao je da u Tivtu gdje Jadranska magistrala prolazi kroz srce grada i predstavlja praktično glavnu gradsku ulicu, haos u saobraćaju vlada i sada, dok tokom ljeta situacija u saobraćaju „dobija obrise pravog košmara“.
„Kako ćete razvijati turizam, posebno elitni, a da ljeti stalno imate kilometarske kolone, praktično od Radovića do Lepetana koje se kreću puževim korakom. Tivatska i državna vlast ništa nisu uradile da riješe ovaj problem koji utiče kako na negativne utiske turista, tako i svakodnevno zagorčava život i redovno funkcionisanje lokalnog stanovništva“- kazao je Marković dodajući da „od izgradnje Jadranske magistrale prije 53 godine praktilno ništa nove ozbiljnije saobraćajne infrastrukture u Tivtuz nije naprvaljeno“. Rekao je da su brojna obećanja Vlade i Opštine o izgradnji mosta na Verigama, zaobilaznice oko Tivta, bulevara od aerodroma do Seljanova i bulevara do Budve, ostala samo mrtvo slovo na papiru.
„Evidentno je da lokalna uprava sama ne može ni da započne tako ozbiljne prijekte, ali ima obavezu da to traži od Vlade jer država mora da riješi ovaj gorući problem na području koje je jedno od najznačajnijih za cijeli crnogorski turizam. Tivatska vlast, podanički i kukavički nastrojena prema svojim šefovima iz Podgorice i Bijelog Polja, međutim neće ni da ih upozori na to.“- istakao je Marković.
Javno preduzeće za upravljanjem morskim dobrom Crne Gore završilo je radove na rekonstrukciji betonske plaže ispod Hotela Kamelija u Tivtu.
Radovi su podrazumjevali „presvlačenje“ postojeće površine novim slojem armiranog betona, izuzev prostora na kojem je predviđen pijesak za igru i zabavu djece. Ugrađene su i nove cijevi za odvod vode sa tuševa, dok će montažu nova dva tuša uraditi vlasnik hotela „Kamelija“
Ukupna površina platoa odnosno kupališta koji je rekonstruisaniznosi 1331,50m2.Po završetku radova prostor plaže je oslobođen od građevinskog materijala i vraćen u uredno stanje.
Radovi na realizaciji navedenog posla započeti su 16. oktobra,a završeni su prije predviđenog roka, dok je ukupna vrijednost radova iznosila 24.534,00 eura.
Sanirano kupalište
U cilju oplemenjavanja plažnih prostora i rekonstrukcije izgrađenih kupališta u Bokotorskom zalivu za narednu turističku sezonu, do kraja sedmice očekuje se i početak radova na rekonstrukciji Novosadske plaže u Herecg Novom.
