Zimsko računanje vremena počinje u nedjelju, 29. oktobra, pomjeranjem kazaljki na satovima za jedan sat unazad.U nedjelju u tri sata, satove treba pomjeriti jedan sat unazad tako da se vrijeme u tri sata računa kao dva sata.
Zimsko računanje vremena traje do posljednjeg vikenda u martu, kada počinje ljetnje računanje vremena. Pomjeranje vremena se obavlja u noći između subote i nedjelje, da ne bi izazvalo veće probleme za radno stanovništvo.
Prelazak na ljetnje i zimsko računanje vremena prvi put je zabilježen 1916. godine u zemljama na sjeveru Europe radi uštede energije, jer se period dnevnog svijetla sa ranih jutarnjih sati “premiješta” na večernje.
Ljetnje računanje vremena u bivšoj Jugoslaviji uvedeno je 27. marta 1983. godine. Od 2002. godine Evropska unija, kao i ostale zemlje u Evropi, odredile su da početak ljetnjeg računanja vremena počinje posljednje nedjelje u martu i završava posljednje nedjelje u oktobru.
Pomjeranje kazaljki uvedeno je uz obrazloženje da se time “produžava” dan, omogućava ušteda u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.
Pojedini astronomi su protiv vještačkog “produženja” dana, jer smatraju da prirodu ne treba “mučiti”, makar se to pravdalo i ekonomskom računicom.
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
Projekat izgradnje zajedničkog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Tivat i Kotor u Krtolima, dobija sve više obilježja skandala i prijeti da ekonomski potpuno iznuri opštinu Tivat. Naime, ni skoro godinu ipo od njegovog otvaranja, još nije formirana zajednička firma dva grada koja će upravljati sa PPOV, a Tivćanima u međuvremenu na naplatu stiže i sve veći broj tužbi kojima mještani Krtola traže nadoknadu za zemlju što im je ekspropisana za izgradnju tog objekta.
PPOV kapaciteta 75 hiljade ekvivalent stanovnika, vrijedno 10,25 miliona eura izgrađeno je na lokalitetu Klačina u blizini Obale Đuraševića, a prema tvrdnjama mještana koji žive u okolini, nikada nije dovršeno jer problem neprijatnih mirisa koji se šire sa bazena za prečišćavanje, nije adekvatno riješen njihovim sakupljanjem i odvođenjem preko posebnog tornja koji nije ni izgrađen. Zbog toga dio žitelja Obale Đuraševiča od ljeta 2016, kada su PPOV svečano otvorili tadašnji ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, bivši gradonačelnik Kotora dr Aleksandar Stjepčević i tivatska gradonačelnica dr Snežana Matijević (svi DPS) žive u nesnosnom smradu koji im je otjerao i gotovi sve turiste iz njihovih apartmana.
„Postiđena sam činjenicom da još nije osnovano zajedničko preduzeće, a svi smo se tamo lani slikali i rukovali na otvaranju PPOV. Mi i Opština Kotor se ne možemo dogovoriti, iako smo Kotoranima ponudili tri varijante kako da napravimo to preduzeće i da ono profukcioniše i počne voditi računa o radu PPOV i riješavanju tehničkih problema stim u vezi“- kazala je preksinoć na zboru građana u Krtolima, gradonačelnica Matijević. Dodala da Tivat snosi sve troškove i pravne rizike u vezi ekspropijacije zemljišta na kojem je PPOV i da „Opština Tivat treba da plati zemlju koja onda postaje Vladina“.
„Ljudi se sve češće javljaju i traže nadoknadu za svoju zemlju i mi zbog toga uskoro možemo biti u velikim finansijskim problemima. Nije se sve to od starta pravilo na pravim osnovama“- kazala je Matijević loja je lani na svečanosti otvaranja PPOV kazala da je ono „dobro svjedočanstvo saradnje lokalnih uprava, Vlade i stranih kompanija i banaka a njegovo otvaranje predstavlja krunu velikih napora koje je Tivat proteklih godina ulagao u unapređenje vodovodne i kanalizacione infrastrukture.” Matijevička je međutim tu „krunu“ naslijedila od bivšeg gradonačelnika Ivana Novosela (DPS) koji je najodgovorniji za čitav koncept izgradnje i gazdovanja PPOV. Naime, Tivat je u taj projekat zvanično ušao 15.avgusta 2015. na osnovu Novoselove „Odluke o pristupanju izgradnji lokalnih objekata od javnog interesa“, kojom se dalo zeleno svjetlo za zajednički PPOV sa Kotorom na tivatskoj teritoriji. Novosel je kao gradonačelnik pripremio i predložio i ostale popratne akte na koje je onda saglasnost dala tadašnja većina u SO Tivat, a koju su činili DPS i SDP. Opština je tada uzela čak 11 miliona kredita za PPOV i nastavak gradnje kanalizacije, što je opozicija ocijenila kao stavljanje tačke na svaku dugoročnu finansijsku sposobnost Tivta da gradi bilo kakve druge nedostajuće javne objekte. Novosel je sa Stjepčevićem sačinio i „Sporazuma o zajedničkog izgradnji i korišćenju PPOV“ kojim je pristao da Tivat, osim što daje plac za izgradnju postrojenja i snosi sve troškove eksporopijacije tog zemljišta, podmiri i većinu troškova za izgradnju tog objekta.
Lani je Matijevićkina administracija pripremila predlog Odluke o osnivanju zajedničkog preduzeća sa Kotoranima koje bi gazdovalo sa PPOV, a koje bi bilo zasnovano na paritetnoj osnovi. Nova firma trebala je da zaposli 10-tak radnika iz oba grada, a prvi direktor trebalo je da joj bude kadar DPS-ovog koalicionog partnera HGI. Čelnici Kotora u kojem je u međuvremenu promijenjena vlast koju sada predvodi kolaicuija sa Demokratama na čelu, međutim, glatko su odbili inicijativu Tivćana da Kotor prihvati da solidarno snosi troškove eventualnih sudskih odšteta privatnim vlansicima zemljišta na Klačini, kojima je ono ekspropiisano za gradnju tog postrojenja. Kotorani naime, smatraju da za takvo što ne postoji nikakva pravna mogućnost jer ta Opština nije sprovodila ekspropijaciju koja je odrađena na tivatskoj teritoriji, niti je Opština Kotor bila formalni korisnik ekspropijacije, već je to bila Opština Tivat.
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
Postrojenje finansirano iz kredita njemačke banke kfW koje u omjeru 52 : 48 odsto vraćaju Opštine Tivat i Kotor, izgradila je njemačka firma WTE iz Esena, ista koja je napravila i PPOV u Budvi koje je rezultiralo ogromnim finansijskim obavezama za budvanksu opštinu i istragama zbog sumnje u postojenje finansijskih malverzacije i korupciju prilikom njegiviog ugovaranja sa bivšim budvanskim DPS rukovodstvom.
Iako se jula prošle godine na svečanosti otvaranja tivatsko-kotorskog PPOV hvalio njegovim značajem za ekologiju, bivši ministar Branimir Gvozdenović nikada nije odredio deponiju na kojoj se u Crnoj Gori može odlagati nusprodukt rada ovog i budvanskog PPOV – kanalizacioni mulj. Stoga je nedavno u Tivtu izbio i skandal jer se ispostavilo da se mulj sa Klačine mimo svih propisa i logike, donosi na nekadašnje poljioprivredno dobro Montepranzo u blizini tivatskog aerodroma, a gdje se navodno, taj otpad iz koga se širi nesnosan smrad, prekrcavao u kamione koji su ga odvozili za Albaniju.
Predstavnici jednog američkog investicijskog fonda dogovorili su sa zadarskim benediktinkama Samostana sv. Marije investiciju u izgradnju luksuznog turističkog kompleksa na području Petrčana.
Prema neslužbenim informacijama, riječ je o hotelskom brendu “Infinity Resort”, koji bi na 20 hektara atraktivnog zemljišta trebao graditi turistički kompleks u kategoriji pet zvjezdica s oko hiljdu kreveta, vrijedan između 40 i 60 milona eura.
Zemljište na kojem će biti izgrađen kompleks s hotelom i vilama nalazi se u neposrednoj blizini “Falkensteinerova” resorta na Punti Skali.
No, za razliku od tog zemljišta koji su benediktinke prije desetak godina prodale austrijskoj grupaciji (oko 10 hektara po 35 eura za kvadratni metar), ovih 20 hektara nisu prodale, nego su ih dale u zakup preko svoje tvrtke “Eco Tour Zadar”, na koju je samostan prenio pravo građenja na rok od 99 godina.
Nakon dogovora s benediktinkama, predstavnici američkog investicijskog fonda susreli su se i sa zadarskim gradonačelnikom Brankom Dukićem.
Atraktivan prostor
– Gradonačelnik se kratko susreo s predstavnicima američkog investicijskog fonda, koji su ga upoznali sa svojom namjerom ulaganja u greenfield investiciju na širem prostoru grada Zadra – navode iz Ureda zadarskog gradonačelnika.
Na sastanku su, uz dva predstavnika američkog fonda, bili pravni zastupnici zadarskih benediktinki, zamjenik gradonačelnika Ante Babić i gradski pročelnik za graditeljstvo Darko Kasap.
– Sastanak je trajao pola sata, na njemu su nas predstavnici američkog fonda upoznali s činjenicom da su sa Samostanom sv. Marije potpisali ugovore o realizaciji turističkog projekta na području Petrčana.
O konkretnim elementima projekta nismo razgovarali jer su nam obećali da će nam cijelu investiciju s idejnim rješenjima predstaviti na vrijeme. Oni su sada dužni za to područje iznad Punta Skale izraditi urbanistički plan uređenja – kazao nam je pročelnik Kasap.
Nešto više o sklopljenom poslu sa zadarskim benediktinkama zasigurno zna zagrebački odvjetnik Krešimir Grebenar, pravni zastupnik zadarskih koludrica, koji je i bio na sastanku u gradskoj upravi, ali do zaključenja ovog izdanja nije se javljao na naše poruke.
Odvjetnik Grebenar je u ožujku ove godine na sajmu nekretnina u Cannesu predstavio projekt zadarskih benediktinki svjetskom tržištu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.
Je li dogovor s američkim fondom izravna posljedica nastupa u Cannesu, nismo uspjeli potvrditi, no interesa za investiciju u jedan od najatraktivnijih dijelova zadarske obale svakako je bilo. Grebenar je i zastupnik tvrtke “Eco Tour Zadar”, koju su zajednički osnovale zadarske benediktinke, njihova Zaklada sv. Benedikta i tvrtka “Eco Tour Croatia”.
– Želim napomenuti da Samostan sv. Marije nije investitor, te da će konkretnu namjenu i sadržaje u T2 zoni, koja obuhvaća oko 20 hektara, odrediti budući investitor. Tako se u ovom trenutku ne može ni ugrubo govoriti o visini investicija.
Naglasio bih da se turistička namjena u Petrčanima prema Prostornom planu županije trenutno odnosi na samo sedam posto ukupne površine i da samostan namjerava veliki dio ostalih zemljišta staviti na raspolaganje za opće društveno korisne namjene, kao što su dom za starije, poljoprivreda, znanstveni i medicinski centar itd. – kazao nam je u ožujku odvjetnik Grebenar.
Naime, velebno zemljište na području Petrčana zadarskim je benediktinkama poklonio hrvatski kralj Petar Krešimir IV. darovnicom iz 1066. godine. Razlog za tako izdašan poklon neki povjesničari vide u opatici Čiki, jednoj od utemeljiteljica zadarskog samostana, koja je navodno bila Krešimirova sestra.
Zemljište je za vrijeme Jugoslavije koludricama bilo oduzeto, ali im je vraćeno 2006. godine, ukupno oko 600 hektara.
Na manjem dijelu tog zemljišta izgrađen je turistički kompleks “Falkensteinera” u Punta Skali, jedan dio koludrice su dale u zakup za danas poznate Kraljevske vinograde, a najveći dio atraktivnog zemljišta stoji još uvijek neiskorišten, prekriven makijom i borovom šumom uz jednu od najljepših pješčanih plaža u zadarskoj okolici, popularnoj među gay populacijom.
No, strateška je odluka benediktinki da svoju zemlju nikad više neće prodavati.
Četiri milijarde
Na najvećem dijelu vraćenog zemljišta, površine od oko 160 hektara, Prostornim planom grada Zadra predviđena je izgradnja turističkog naselja u kategoriji pet zvjezdica s 2000 kreveta, uključujući izgradnju hotela, vila s bazenima, dva golf-igrališta, akvapark, mali aerodrom za zrakoplove do 30 putnika, nogometni kamp, duhovni centar i brojne druge sadržaje.
Prema grubim procjenama, za realizaciju svih sadržaja potrebno je ulaganje od oko pola milijarde eura.
Dogovor američkog fonda s benediktinkama odnosi se na “svega” 20 hektara, a eventualna cjelokupna investicija teška je gotovo četiri milijarde kuna.
Jesu li američki investitori razgovarali i o ostalom dijelu turističkog biznisa, odnosno jesu li u zakup uzeli svih 160 hektara s prijenosom prava građenja na 99 godina, nismo uspjeli doznati ni u Samostanu sv. Marije, jer je poglavarica samostana, časna majka Anastazija Čizmin, bila odsutna.
Više od četiri miliona noćenja u svim vidovima smještaja na budvanskoj rivijeri i oko 700.000 dolazaka evidentirano je za prvih osam mjeseci ove godine.
To je oko deset odsto više nego lani, pokazuju podaci Turističke organizacije Budva.
Kako je Pobjedi saopštila portparol TOB Darja Marović, gostiju je bilo najviše iz Rusije i Srbije, potom iz Bosne i Hercegovine, Italije, Ukrajine, Bjelorusije, Poljske.
Razlika u odnosu na prethodne sezone je, kaže ona, to što su se gosti kraće zadržavali nego ranije, u prosjeku šest dana.
Statistika Marović ističe da je od broja gostiju i ostvarenih noćenja važnije koliko su gosti zadovoljni Budvom, da je li ostvarila očekivanja mnogobrojnih turista koji u njoj borave, da li je kao destinacija spremna da se iz godine u godinu razvija i napreduje.
– Ukoliko se poboljša kvalitet turističke infrastrukture i usluga, kao i čitavog javnog sektora, novim ponudama i strateški usmjerenim marketingom, rezultati mogu biti još bolji – uvjerena je ona.
Ističe da evidencija o stvarnom broju posjeta turista i noćenja ne može biti sto odsto precizna.
– Podatke o privatnom smještaju mi evidentiramo na info punktovima, dobijamo podatke direktno i od hotelijera, upoređujemo ih sa podacima MUP-a i Monstata. U Budvi, izraženije nego u ostalim op- štinama, postoji i veliki problem nelegalnog (neregistrovanog) privatnog smještaja, mada je taj broj svake godine manji. Dodatnim beneficijama prema privatnim izdavaocima i jednostavnijim procedurama i ovo bi u narednom periodu moglo biti uspješno riješeno – objašnjava Marović.
Šesnaest dvočlanih ekipa sudjelovalo je na II. lignjadi u organizaciji udruge “Tunera” u Ustrinama – otok Cres, održanoj proteklog vikenda. Prvo mjesto osvojili su Mario Muškardin i Jan Muškardin, nastupajući pod nazivom “Županj”.
Drugi su bili Goran Gregov i Žarko Šimunović pod nazivom “Pforzheim”, a treći Marino Škropeta i Sanda Škropeta pod imenom “Istrijani”. Osim domaćih sudionika, natjecali su se i gosti iz Slovenije i Njemačke.
Ukupno je ulovljeno nešto više od 18,5 kg liganja i sipa. Najveću lignju, od 68 cm, ulovili su Ivan Mašće i Tomislav Soldo, priznanje za “fair-play” dobili su Damjan Stanić i Fiore Saganić (78 god.; ujedno najstariji sudionik), te Guido Stopar (8) kao najmlađi sudionik.
Predstava “Čuvari tvog poštenja“, u izvođenju Gradskog pozorišta Podgorica, u režiji Borisa Liješevića, biće odigrana u četvrtak, 26. oktobra u 20 sati u Dvorani Park – Herceg Novi.
Uloge su povjerene Dubravki Drakić, Branki Femić Šćekić, Božidaru Zuberu, Emiru Ćatoviću, Željku Radunoviću, Katarini Krek, Ivoni Čović Jaćimović, Sanji Popović, Pavlu Iliću, Branku Iliću i Simu Trebješaninu.
Prodaja ulaznica po cijeni od 5 € je počela 20. oktobra na blagajni dvorane Park, i to: od 9 do 12 i od 18 do 20 sati.
Informacije i rezervacije se mogu izvršiti u istom terminu na broj telefona: 068 851 031.
Zapuštena austrougarska utvrda na poluostrvu Prevlaka od danas je i službeno pod upravom Opštine Konavle. Ministar državne imovine Goran Marić s konavoskim načelnikom Božom Lasićem u Cavtatu je potpisao ugovor o korištenju tvrđave na Prevlaci.
Tako država nekadašnji vojni objekt na rtu Oštro prepušta Opštini Konavle koja će u dogovoru s Društvom prijatelja dubrovačke starine zatim otpočeti obnovu, a planirano je otvoriti muzej austrougarske ratne mornarice s naglaskom na hrvatskoj komponenti.
Tvrđava Punta Oštro – foto Boka News
– Prije dva i pol mjeseca započeli smo razgovore o ovom projektu i obećao sam potpisivanje ugovora do Dana Opšine. Danas smo tu, pokazujemo da je Prevlaka simbol hrvatskog prkosa. Ovim činom prekida se stoljetni status Prevlake kao simbola otimanja, nasrtaja i neprijateljstava. Ovim Prevlaka prestaje biti točka neprijateljstva. Na nju dolaze prijatelji iz Društva prijatelja dubrovačke starine koji znaju kako očuvati povijesne vrijednosti, istaknuo je ministar Marić te izrazio nadu da će Prevlaka s novim sadržajem postati najposjećenija tačka Republike Hrvatske.
Tvrđava Punta Oštro – foto Boka News
Načelnik Lasić zahvalio je ministru Mariću koji je, kako je rekao, pokazao da državna administracija može biti učinkovita.
– Nakon 25 godina dobili smo tvrđavu na Prevlaci, napominjem da nije bilo nikakvih imovinsko-pravnih prijepora, ovo je vlasništvo Republike Hrvatske, ustvrdio je Lasić.
Osim muzeja s eksponatima, od odora do oružja i odlikovanja do dijelova brodova, u planu je u kompleksu otvoriti i akvarij s jadranskim ribama, te vidikovcem uz odgovajuće sadržaje za samoodrživost objekta.
Potpisivanju ugovora prisustvovali su i saborska zastupnica Sanja Putica te dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić koji su naglasili važnoat obnove zapuštenog državnog vlasništva u svrhu obogaćivanja turističke ponude.
Službenici Uprave policije MUP-a – Centra bezbjednosti Herceg Novi su, preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, rasvijetlili krivično djelo teška krađa počinjeno na štetu karate kluba „Bijela Carine“ i tom prilikom protiv jednog maloljetnika podnijeli krivičnu prijavu u redovnom postupku, dok su spisi predmeta za lice koje je, kako se sumnja, sa njim počinilo ovo krivično djelo, jer je zbog uzrasta krivično neodgovorno, dostavljeni nadležnom tužiocu na upoznavanje.
Naime, službenici CB Herceg Novi su podnijeli nadležnom tužiocu krivičnu prijavu protiv M.M. (15) iz Herceg Novog. On je, kako se sumnja, sa E.A. (13), počinio krivično djelo teška krađa. Oni su, sumnja se, u noći 20/21.10.2017 godine, došli ispred Doma kulture u Bijeloj, gdje se nalaze prostorije karate klub „Bijela Carine“, i tom prilikom upotrebom podesnog sredstva i fizičke snage provalili u unutrašnjost objekta i otuđili tri bicikla marke „Adria“ nakon čega su se udaljili u nepoznatom pravcu. Sumnja se da je E.A. zamijenio bicikl sa jednim licem, dok je M.M. jedan otuđeni bicikl sakrio u blizini OŠ „Orijenski bataljon“. Materijalna vrijednost otuđenih bicikala je oko 500 eura.
Bicikli su pronađeni i vraćeni vlasniku.
O događaju je obaviješten državni tužilac za maloljetnike u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom, koji je naložio da se protiv M.M. podnese krivična prijava u redovnom postupku zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa. Drugo maloljetno lice E.A, je krivično neodgovorno zbog uzrasta ispod 14 godina, te su spisi predmeta koji se odnose na njega dostavljeni tužiocu u formi obavještenja.
TO Kotor je proteklih dana predstavila svoju turističku ponudu na međunarodnom sajmu turizma u Varšavi. Ove godine je Crna Gora bila partner zemlja sajma. Sajam je trajao od 20. Do 22. Oktobra.
Pored predstavljanja turističke ponude na crnogorskom štandu čiji je nosilac Nacionalna turistička organizacija Crne Gore imali smo i posebne promotivne programe koji se održavani na glavnim sajamskim scenama, budući da je našoj zemlji kao partneru sajma posvećena posebna pažnja.
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore održala je centralnu prezentaciju ukupne turističke ponude zemlje, praćenu nastupima istaknutih crnogorskih umjetnika, bubnjara Dragoljuba Đuričića sa bendom i dueta Mirana Begića, violina i Predraga Jankovića, harmonika. Promovisana je i crnogorska gastrnomoska ponuda kroz „otvorenu kuhinju“ u kojoj su se na licu mjesta pripremale tradicionalne priganice i služili lokalni specijaliteti, kao i vino kompanije „13. jul Plantaže“. Prezentacija je privukla veliki broj predstavnika poljskih medija i posjetioca sajma.
Tokom sajma, posebne prezentacije svoje ponude , pored TO Kotor održali su: lokalne turističke organizacije Podgorice, Tivta, Herceg Novog, Bara, Ulcinja i Budve, JP Nacionalni parkovi Crne Gore, hotelska preduzeća HG Budvanska Rivijera i Montenegro Stars Hotel Group, hoteli Verde i Sun Resort, koji su uz zabavni program i degustaciju hrane I crnogorskih vina dodijelili i vrijedne nagrade.
Crnogorski štand posjetila je Ljiljana Tošković, ambasador Crne Gore u Poljskoj sa saradnicima, kao i predstavnici poljskih turoperatora koji su, u susret sajmu, nedavno boravili u studijskoj posjeti Crnoj Gori. Pored njih, crnogorski štand je obišao i ministar turizma u Ministarstvu turizma I sporta Poljske, Darijuš Rogovski.
Dosadašnje promotivne aktivnosti na poljskom tržištu, uvođenje sezonskih i čarter linija (LOT, EnterAir, Travel Service), studijske posjete novinara i turoperatora, kao i prethodno ostvarena partnerstva među turističkom industrijom Crne Gore i Poljske, sveukupno su doprinijeli ostvarenju pozitivnih rezultata.
Tokom prvih 8 mjeseci 2017. godine u kolektivnom smještaju u Crnoj Gori je boravilo 26.966 poljskih turista ( 21,79 % više), koji su ostvarili 125.143 noćenja, odnosno 18,3% više u odnosu na isti period 2016. Prosječno su se zadržavali 4,67 dana, a u ukupnoj strukturi inostranih noćenja zauzeli su 4,68 %. Kada je u pitanju konkretno Kotor, Poljaci su po broju dolazaka na petom mjestu.
PTAK Warsaw Expo je najveći kongresni centar u centralnoj i istočnoj Evropi. Ove godine, u okviru sajma turizma, prisutno je više od 400 izlagača iz čitavog svijeta a zabilježeno je blizu 50.000 posjetilaca.
Nastup na ovom sajmu rezultat je saradnje Ambasade Crne Gore u Poljskoj, organizatora sajma, NTO CG, lokalnih turističkih organizacija i crnogorske turističke privrede.
Izložba slika Mila Milunovića (1897 – 1967) i Petra Lubarde (1907 – 1974) biće otvorena u srijedu, 25. septembra 2017. godine u 20 časova, u Modernoj galeriji u Starom gradu u Budvi, saopšteno je iz Javne ustanove (JU) Muzeji i galerije Budve.
Izložba se održava povodom proslave jubileja 120 godina od rođenja i 50 godina od smrti Mila Milunovića, kao i 110 godina od rođenja Petra Lubarde.
Izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti Snežana Ivović.
“Svaki na svoj osoben način, i Milo Milunović i Petar Lubarda su Crnu Goru, njenu ljepotu, duhovnost i stradanje uzdigli do neslućenih visina. Milo Milunović ispirisan morem, onom malo vedrijom i nježnijom stranom crnogorskog pejzaža, a Lubarda onim teškim crnogorskim kamenom. Milo kao neprevaziđeni kolorista, Lubarda kao vrsni poznavalac forme. U postmodernističkom društvu u kome mi živimo, gdje se brojne vrijednosti gube, gdje se svaki smisao rasplinjuje, modernost koja je iscrpla sve svoje mogućnosti, došla je do svog kraja i ostavila samo prazninu za sobom, uzaludne pokušaje da se stvori nesto novo. Ta praznina je ostavila mogućnost još jedino za destrukciju i zaborav svega onoga čime treba da se ponosimo i čemu treba da težimo. Velike ličnosti naše istorije kao što su Milo Milunović i Petar Lubarda, nas podjećaju da ne zaboravimo, da imamo čime da se ponosimo….stvorivši umjetnost koja je dostigla univerzalnu vrijednost”, poručila je istoričarka umjetnosti Jelena Đakonović.
Izložba se može pogledati do 19.novembra 2017. godine.
