Uvedena je brzobrodska dvosmjerna linija Split-Rogač (Šolta)-Milna(Brač), kojom su po prvi put povezani otoci Šolta i Brač, izvijestio je splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban. Liniju sufinancira županija s milijun kuna godišnje. Brzi brod sa 253 putnička mjesta koji je do sada prometovao iz Splita do Rogača na otoku Šolti nastavit će tako ploviti prema Milni na otoku Braču odakle će se istim smjerom vraćati u Split.
Prijevoznik je brodar Krilo shipping company iz Krila Jesenica, a linija je uspostavljena od početka ove godine. Plovidba između Rogača na Šolti i Milne na Braču traje 20-tak minuta i ovakva prometna povezanost između Brača i Šolte bit će iznimno važna u ljetnim mjesecima kada će brojni turisti moći odlaziti s jednog na drugi otok i tijekom istog dana vratiti se u boravišno mjesto.
Brzi brod na novouspostavljenoj pomorskoj liniji isplovljavat će svaki dan iz splitske Gradske luke u 18,30 sati te ploviti do Rogača na Šolti kako bi se iskrcali putnici, a zatim nastavljati plovidbu prema Milni na Braču. Ondje će brod prenoćiti i ujutro u 6,25 sati isplovljavati do Rogača na Šolti a zatim prema Splitu.
Boban je podsjetio da županija od ove jeseni s 1,1 milijun kuna godišnje sufinancira posebnu brzobrodsku liniju, kojom se iz Splita navečer u 18,25 sati natrag na Šoltu prevoze učenici s tog otoka koji svakodnevno pohađaju nastavu u Splitu.
Velike masne mrlje koje su juče kasno poslijepodne plutale akvatorijumom oko gradske rive Pine i istočnog dijela marine Porto Montenegro u Tivtu, najvjerovatnije su prouzrokovali ugostitelji koji su na gradskoj rivi protekle dvije nedjelje držali niz privremenih restoranskih objekata za doček Nove Godine – tvrde u Inspekciji sugurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor.
Mrlje od nafte i ulja razlivene u moru viđene su juče kasno poslijepopodne u Tivtu. Mrlje su viđene između gradske rive Pine i Porto Montenegra i u dijelu akvatorijuma marine, oko mula 1 i ispred zgrade “Ozana” gdje se uz veoma primjetne masne tragove na površini vode, osjećao i jak miris dizel goriva. O svemu je obaviještena Uprava pomorske sigurnosti koja je pokrenula proceduru za sanaciju zagađenja mora i pokušaj identifikacije mogućeg izazivača ovog ekološkog incidenta. Preko VTMS sistema za nadzor i kontrolu plovidbe u teritorijalnom moru Crne Gore izdvojene su dvije jahte koje su u utorak isplovile iz Porto Montenegra, a o čemu je obaviještena Inspekcija sigurnosti plovidbe koja je dalje preduzela mjere iz svoje nadležnosti.
“Zagađenje su najvjerovatnije izazvali privremeni restorani u kojima su se pružale ugostitelsjke usluge za doček Nove godine na Pinima. Ne radi se o nafti i naftnim mrljama, već o ulju. Ni na jednom plovilu u marini nisu organizovane novogodišnje žurke i zagađenje je definitivno došlo sa obale. Kontrolisali smo uzorke goriva sa jahti u marini i nema traga da je to uzrok zagađenja”- kazao nam je inspektor sigurnosti plovidbe Željko Lompar. On je dodao da sigurnosne kamere u Porto Montenegru nisu zabilježile da bilo ko u marini nešto baca u more, ali je u blizini mula 1 pronađena kako pluta masna kuhinska šerpa puna ulja, pa se pretpostavlja da ju je tu donijla struja kada je neko bacio u more sa obližnjih Pina”- rekao je Lompar.
Šerpa koju je inspekcija nasla u moru
Sa druge strane Tonći Francesković, predsjednik Udruženja ugostitelja i hotelijera Tivta čiji su članovi držali privremene objekte na Pinima, kategorički negira da su oni bilo što bacali ili prosipali u more.
“Apsolutno je netačno da se tokom programa na Pinima bilo što bacalo u more, pogotovo ne ulje. Imali smo vrlo odgovorne osobe koje su pazile na to da se upotrebljeno ulje skladišti u posebne plastične kanistere i nakon toga propisno odvozi zajedno sa ostalim otpadom. Iskljulčujem mogućnost da je bilo ko od naših članova nešto tako uradio”- kaže Francesković dodajući da je moguće da je, ako je uzrok zagađenja mora upotrebljeno jestivo ulje i masnoće, neko drugi iz drugih djelova grada to možda bacio u more.
Naftne mrlje u Tivtu
Problem inače, dodatno usložnjava i činjenica da se u akvatorijumu oko Pina i u samom Porto Montenegru, u more uliva i nekoliko potoka- kanala za oborinske vode, a u koje nesavjesnii pojednici iz vipšeg gradskih zona nerijetko prosipaju ulje, gorivo i druge zagađujuće materije, pa je pravi uzrok najnovijeg ekološkog incidenta u “crnogorskom Monte Karlu” prilično teško pouzdano ustanoviti.
Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj Opštine Tivat obavještava građane da će se u periodu od 10. januara 2018.godine do 16. januara 2018. godine u vremenu od 22 sata do 23 sata obustaviti saobraćaj za sve vrste vozila, osim za policijska vozila, vozila hitne pomoći, vatrogasna vozila i vozila za hitne intervencije na infrastrukturnim objektima, na slijedećim gradskim ulicama: Istarskom, Đačkom i Luke Tomanovića .
Obustava saobraćaja vrši se zbog vanrednog prevoza energetskih transformatora.
Mole se građani da u navedenom period uklone vozila sa parkirališnih mjesta u navedenim ulicama.
Transformatori
Tokom transporta transformatora biće otežan saobraćaj Jadranskom magistralom.
Nakon teške bolesti u Splitu je preminuo Predrag Lucić, suosnivač Feral Tribunea, ugledni novinar, pisac i redatelj.
Predrag Lucić je rođen 1964. u Splitu. Jedan je od osnivača i kreatora “Feral Tribunea”, a pokrenuo je i uređivao i Feralovu biblioteku.
Od ljeta 2009. u riječkom “Novom listu” pisao je dnevnu kolumnu pod naslovom “Trafika”.
Objavio je “Greatest Shits – Antologiju suvremene hrvatske gluposti” u koautorstvu s Borisom Dežulovićem, 1998., pjesmaricu “Haiku haiku jebem ti maiku” 2003., knjigu lirike “Ljubavnici iz Verone” 2007., čitanke “Sun Tzu na prozorčiću” 2009., “Bezgaća povijesne zbiljnosti” 2010. godine i ”Gusle u magli” 2013. godine. Od 2007. zajedno je s Borisom Dežulovićem nastupao u pjesničkom kabareu “Melodije Bljeska i Oluje”.
Nagradu “Judita” Splitskog ljeta, za umjetnička dostignuća u dramskom i glazbenom programu, dobio je 2017. za dramu Aziz.
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama i turističkom privredom, predstavlja aktuelnu turističku ponudu Crne Gore na sajmu turizma „Vakantiebeurs 2018“ koji se održava od 9. do 14. januara u Utrehtu, u Holandiji.
Interesovanje medija i turoperatora je, kao i prethodnih godina veliko, a da Crna Gora svojom raznovrsnom ponudom privlači sve veću pažnju turista sa ovog tržišta pokazuje podatak da je tokom deset mjeseci 2017. godine Crnu Goru posjetilo oko 14 000 turista iz Holandije, što je za 18,3% više u poređenju sa istim periodom prethodne godine, koji su ostvarili oko 64 000 noćenja, što je takođe porast od 9.8%
Očekujemo da će se pozitivan trend nastaviti i u narednom periodu zahvaljujući ponudi i čarter letovima najvećeg turoperatora sa ovog područja TUI Holandija, koji će i ove godine u periodu od maja do oktobra sa dva leta nedjeljno, povezivati Amsterdam i Tivat.
Primjetno je pojačano interesovanje za kamping ponudom Crne Gore, što je, između ostalog, rezultat niza članaka o destinaciji u jednom od najuticajnijih holandskih magazina o kampingu „Camper Reis Magazine“.
U okviru predstavljanja Crne Gore na sajmu u Utrehtu, tokom prva tri dana sajma, dva puta dnevno, biće upriličene i prezentacije destinacije na holandskom jeziku, putem kojih će posjetioci moći da se upoznaju sa raznovrsnom ponudom, bogatstvom prirodnih ljepota, kulturnim nasljeđem, nacionalnom kuhinjom, mogućnostma za aktivni odmor i sl.
Sajam „Vakantiebeurs“ okuplja preko 1.200 izlagača i 100.000 posjetilaca i jedan je od najvažnijih sajmova na teritoriji Beneluksa.
Na štandu Nacionalne turističke organizacije Crne Gore svoju ponudu predstavljaju lokalne turističke organizacije Budve, Bara, Podgorice i Ulcinja, HG “Budvanska rivijera”, turističke agencije „Montenegro Reizen“, „Explorer“ „Rams“, kao i predstavnici sektora kampova Crnogorskog turističkog udruženja CTU.
Koncert Sanje Ilića i Balkanike poklon je Crkvene opštine Herceg Novi i Turističke organizacije, sugrađanima i gostima našeg grada za doček pravoslavne Nove godine. Svečanost kojom će se obilježiti početak godine po julijanskom kalendaru održaće se u subotu 13. januara, pored crkve Svetog Arhangela Mihaila, na trgu Belavista. Početak koncerta je zakazan za 22 sata, a planirano je da traje do pola sata iza ponoći.
Aleksandar Sanja Ilić jedan je od najuspješnijih kompozitora raznovrsnih muzičkih žanrova u Srbiji i bivšoj Jugoslaviji. Komponuje muziku za pozorišne predstave, mjuzikle, televizijske serije i filmove i dobitnik je mnogih prestižnih nagrada na raznim festivalima.
Njegova grupa Balkanika okuplja deset mladih, poznatih i talentovanih muzičara koji sviraju drevne balkanske instrumente, a iza sebe imaju preko 100 koncerata širom svijeta. Dva ženska etno vokala i jedan muški rok-vokal, u kombinaciji sa tvrdim elektronskim zvukom i drevnim balkanskim instrumentima, postižu fantastičan, moderan i originalan zvuk koji se sada po prvi put čuje na Balkanu.
Balkanika je osnovana 2000. godine i konstantno razvija zvuk bez ekvivalenta na svjetskoj muzičkoj sceni. Muzički stil je teško opisati; to je originalni zvuk koji kombinuje “world music” elemente i snažne ritmove Balkana, uz moderan senzibilitet. Projekti “BALKAN 2000” i “BALKAN CONCEPT” su najprodavaniji projekti u poslednjih 15 godina u Srbiji. Naslovi kao što su „Balkanika – Urban Ethno Explosion“ i „Balkanika – Fire of Balkan“ najvjerodostojnije predstavljaju stil i vrijednosti koje Balkanika zastupa.
Mrlje od nafte razlivene u moru viđene su danas popodne u Tivtu.
Mrlje su vđene između gradske rive Pine i Porto Montenegra i u dijelu akvatorijuma marine, oko mula 1 i ispred zgrade “Ozana”.
Osjeća se i intenzivan miris nafte.
Ne zna se još što je uzrok i ko je izazivač zagađenja.
Uprava pomorske sigurnosti pokrenula je proceduru za sanaciju zagađenja mora i pokušaj identifikacije mogućeg izazivača ovog ekološkog incidenta.
Preko VTMS sistema za nadzor i kontrolu plovidbe u teritorijalnom moru Crne Gore izdvojene su dvije jahte koje su danas isplovile iz Porto Montenegra, a o čemu je obaviještena Inspekcija sigurnosti plovidbe koja dalje preduzima mjere iz svoje nadležnosti.
Tradicionalni koncert pjevačkog društva „Grbalj” održaće se u Velikoj sali Kulturnog centra „Nikola Đurković” u Kotoru, u nedjelju 14. januara, u 19 sati.
Kako je kazala Tanja Giljača, članica Upravnog odbora Društva, tema je „Grbaljska svadba”, koju će izvesti starija grupa, a u programu će učestvovati i podmladak ove družine, zatim folklorni ansambl „Nikola Đurković”, Teatar 303, guslari, diplari i solo pjevači Savo Šumar i Savo Ćetković.
Ulaznice po cijeni od dva eura biće u prodaji na biletarnici centra sat vremena prije početka koncerta.
Ponuda Kineza, neslužbeno, dobila je najviše bodova, a najviše ih je dobiveno zbog najpovoljnije cijene. Samo eventualno i samo teoretski postoji mogućnost da natječaj bude poništen jer su sve pristigle ponude skuplje od 1,75 milijardi kuna koliko je procijenjena vrijednost radova.
Odluka o izboru graditelja Pelješkog mosta bit će usvojena do 15. januara, potvrđeno je Novom listu iz Hrvatskih cesta. Taj rok interno je postavljen kao cilj i utvrđen kao posljednji, što znači da više ne bi smjelo biti dodatnog kašnjenja, tim više što se okončanje ovog natječaja najavljivalo prije gotovo dva mjeseca i to od predstavnika hrvatske Vlade. Kao jedini razlog kontinuiranog odgađanja izbora graditelja u najvećoj hrvatskoj infrastrukturnoj investiciji spominje se detaljna priprema natječajne dokumentacije i budućeg ugovora s ciljem da se maksimalno smanji rizik od mogućih žalbi na rezultate natječaja, koje bi dodatno odgodile potpis ugovora i početak izgradnje.
Tri kandidata
Riječ je o doista kompleksnoj i opsežnoj dokumentaciji te se ništa ne želi prepustiti slučaju pogotovo ne nakon što je već na žalbi pala odluka o izboru tvrtke, koja će biti zadužena za nadzor gradnje Pelješkog mosta. Naime prihvaćena je žalba tvrtke »Lipov Gaj« od strane Državne komisije za kontrolu javne nabave, pa sve to dodatno odgađa ispunjavanje uvjeta za početak izgradnje mosta.
O onome drugom još intrigantnijem pitanju tko će dobiti posao gradnje Pelješkog mosta nitko ne želi dati nikakvu službenu informaciju niti na bilo koji način prejudicirati rezultate natječaja. Međutim, neslužbeno se može doznati kako će posao na kraju vjerojatno ipak dobiti Kinezi i to iz više razloga. Prvi i najvažniji jest da je njihova ponuda nakon evaluacije i pažljivog ispitivanja ipak ocijenjena kao najbolja i donosi najviše bodova. Pritom treba znati kako najveći broj bodova donosi upravo kriterij najpovoljnije cijene, a tu su Kinezi u velikoj prednosti pred ostalima. Ponude su otvorene i javno predočene još sredinom rujna prošle godine, što znači da će proces odlučivanja potrajati puna četiri mjeseca, što je maksimalni dozvoljeni rok.
Za gradnju Pelješkog mosta javila su se tri kandidata, a riječ je o zajedničkoj ponudi Astaldija i turske tvrtke vrijednoj 2,55 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,19 milijardi kuna s PDV-om, zatim o ponudi Strabaga koja iznosi 2,62 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,28 milijardi kuna s PDV-om. Treću i financijski najpovoljniju ponudu dao je kineski konzorcij China road and bridge Corporation, koja iznosi 2,08 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 2,6 milijardi s PDV-om. U tom su konzorciju i CCCC Higway Consultants, CCCC Second Higway Engineering i CCCC Second Harbour Engineering.
Nesretna povijest
Nesretna povijest Pelješkog mosta kaže kako je tadašnji predsjednik HDZ-a i premijer Ivo Sanader čak dva puta otvarao gradilište, jednom 2005., a drugi put 2007. godine. Jadranka Kosor je kao premijerka pokušala izmijeniti projekt i najavljivala kako će radovi započeti, ali ih nije stigla otvoriti, jer se kasnije pokazalo da gradnja nije ni bila moguća zato što sredstava nije bilo, niti je projekt bio realno izvediv. Nakon pompoznih svečanosti i rezanja vrpci obavljen je samo mali dio zemljanih radova, a gradnja mosta nikada nije počela i zbog toga je Hrvatska kasnije platila užasno visoku cijenu. Ugovor je raskinut 2012. godine u vrijeme Vlade Zorana Milanovića, jer tvrtke koje su bile angažirane nisu ni imale tehnologiju s kojom bi mogle graditi most. Svejedno je kod raskida ugovora plaćeno 246 milijuna kuna, iako je realizirano radova u vrijednosti od svega 71 milijuna kuna. Naplaćene su i godine čekanja strojeva i radnika na mrtvom gradilištu i to je koštalo 175 milijuna kuna, a Pelješki most se našao na novom početku. U mandatu ministra prometa Siniše Hajdaš Dončića krenulo se u izradu novog revidiranog projekta, koji je kandidiran prema europskim fondovima i na kraju je Europska unija pristala izdvojiti 357 milijuna eura i sufinancirati Pelješki most, kao najveći hrvatski projekt koji sufinancira Europska komisija.
