Putnici koji od kraja maja ove godine u Split budu stizali zrakoplovom moći će do gradske će luke, osim autobusom, i katamaranom koji će do kraja listopada prometovati svaki dan od jutra do večeri, doznaje se od direktora županijske turističke zajednice Joška Stelle.
Stella u četvrtak rekao da će iz Resnika prema Splitu tijekom svibnja i listopada katamaran voziti osam puta dnevno, a od lipnja do kraja rujna čak deset puta dnevno, svakih 1,5 sat vremena od jutra do 21,30 sati, pa će tako putnici iz splitske zračne luke brzo i bez prometnih čepova na cestama stizati u trajektnu luku Splita na sve linije prema otocima.
”Linija je dogovorena između Agencije za obalni linijski promet, Lučke uprave Split, hotelijera sa srednjodalmatinskih otoka, Zračne luke, te gradova Splita i Kaštela, a treba je potvrditi Upravno vijeće Agencije za linijski promet. Tako će dugo očekivana brodska veza Splita sa zračnom lukom biti stavljena u funkciju 31. svibnja s tvrtkom koja će na tu komercijalnu liniju staviti katamaran kapaciteta 145 osoba”, rekao je Stella koji pretpostavlja da će cijena biti oko sto kuna po osobi, a za djecu do sedam godina vožnja će biti besplatna.
Agencija za obalni linijski promet i tvrtka Katamaran Line potpisat će o tome ugovor, dok će Lučka uprava Split osigurati potrebnu infrastrukturu za pristajanje i isplovljavanje katamarana u Resniku, dometnuo je Stella.
Najniža naknada za korištenje javnih kupališta na Crnogorskom primorju ove godine će iznositi 605 eura za one bez privremenih objekata i 1.210 eura za objekte dozvoljene planom usvojenim prošle godine, dok se iznosi za ovakve objekte kreću do 9.600, a za pojedine djelatnosti i do 12.100 eura, pišu Dnevne novine.
To se navodi u cjenovniku koji prati odluku o davanju u zakup odnosno na korištenje djelova morskog dobra prema programu privremenih objekata i Atlasu crnogorskih plaža i kupališta. Dokument je usvojen na sjednici Upravnog odbora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, na čijem je čelu Dževdet Ćakuli, održanom 28. januara.
U zavisnosti od atraktivnosti i uređenosti, lokacije crnogorskih plaža i kupališta podijeljena su u šest kvalitativnih zona za koje se vezuje određena visina naknade. Od šest opština, četiri imaju takozvanu „ekstra zonu”: Perast i riva ispred Starog grada u Kotoru, pristanište Pine, obala do Prove i Porto Montenegro u Tivtu, zatim plaže Mogren I i II, gradska luka, Brijeg od Budve, Pizana, Slovenska obala i Slovenska plaža, rt Zavala, bečićka plaža, dio obale do nove rive Rafailovićima, Pržno, Miločer i Sveti Stefan u budvanskoj opštini, te Pristan i Mala plaža u Ulcinju. Najcjenjenije lokacije u Herceg Novom i Baru pripadaju prvoj zoni.
Skuteri kroz Boku – foto Boka News
Davanje u zakup ili na korišćenje djelova morskog dobra vršiće se prikupljanjem ponuda na tenderu, javnim nadmetanjem ili neposrednom pogodbom ako zakup ne uspije ni nakon tri uzastopna poziva. Putem tendera biće oglašena kupališta, lokacije za privremene ugostiteljske objekate, sportsko-rekreativne aktivnosti na vodi i postavljanje vikend kućica na obalama Bojane. Za postavljanje privremenih objekata, uređaja i opreme, terase ugostiteljskih objekata i obalnu infrastrukturu biće sprovedene aukcije. Naknada se plaća najviše u tri rate, od kojih prva dospijeva u trenutku zaključenja ugovora. Ugovori se zaključuju za tekuću godinu, sa rokom važenja do 31. decembra bez obzira na datum potpisivanja, a postoji mogućnost produženja ugovora do kraja 2023. godine.
„Ukoliko tokom trajanja ugovora dođe do privođenja prostora trajnoj namjeni koja podrazumijeva izgradnju hotela kategorije četiri ili pet zvjezdica u neposrednom zaleđu, odnosno realizaciju planskog dokumenta koja isključuje korišćenje morskog dobra, ugovor se neće obnavljati i zakupac nema pravo da traži povraćaj do tada uloženih sredstava”, ističu iz JPMD.
Konkretno, cijena kvadrata plaže odnosno kupališta kreće se od pola eura do 2,42 eura. Za montažne objekte koji su zidani i imaju površinu od 18 do 24 kvadrata, zakupci u ekstra zoni treba da izdvoje najmanje 7.934 eura ili 9.600 sa porezom na dodatu za koji se uvećavaju iznosi iz novog cjenovnika. Isti objekat u najjeftinijoj, petoj zoni košta 2.717 eura sa PDV-om, dok za najmanje zidane kioske površine do šest kvadratnih metara treba izdvojiti između 5.647 i 1.600 eura.
Vlasnici montažnih privremenih ugostiteljskih objekata, odnosno restorana sa kuhinjom manjim od 30 kvadrata, plaćaće u ekstra zoni najmanju godišnju naknadu od 9.120 eura, a u petoj zoni 2.582 eura.
Kiosk do šest kvadratnih metara u ekstra zoni košta 6.766 eura, a za onaj od šest do 15 kvadrata 8.119 eura. Za tezge do četiri kvadrata treba izdvojiti od 1.028 do 3.630 eura, za vitrine namijenjene prodaji pice ili sladoleda u zavisnosti od površine od 623 do 4.470 eura.
Meljine – Boka Kotorska
Montažni ugostiteljski objekat do 12 kvadrata, preciznije-otvoreni šank ili plažni bar, u najjeftinijoj petoj zoni košta 2.045 eura, dok je u ekskluzivnoj 7.220 eura. Za terase se naplaćuje cijena po kvadratu i ona varira od nepunih 16 do 56 eura.
Cijena određena za sportsko-rekreativne aktivnosti u moru i na kopnu, uključujući postavljanje ponotona, kajt-surfing, padobran i „banana” koje vuku gliseri, na cijeloj dužini Crnogorskog primorja dosegla je 7.260 eura. Ipak, najviše novca treba da izdvoje oni koji se bave iznajmljivanjem skutera-12.100 eura za godinu. Za ribarsku kuću na Bojani treba platiti 7,87 eura po kvadratnom metru za objekte do 35 kvadrata, ali uz posjedovanje ribarske dozvole, dok je za montažne objekte iste površine cijena 12,1 euro po kvadratu.
Posebno su definisane naknade zakupa površina za aerodrome, koja je 0,605 eura za kvadrat korisne i 0,121 euro za kvadrat zauzete površine. Auto-kampovi za kvadratni metar plaćaju 2,42 eura, a vlasnici sportskih terena 0,121 euro. Za postavljanje infrastrukturnih objekata i kablova plaća se 2,78 eura po kvadratnom metru. Među ovakvim naknadama su i one za snimanje. Naime, ekipe koje snimaju igrane i komercijalne filmove plaćaće Morskom dobru dnevno 200 eura, a one za TV reklame i spotove 400 eura, i to bez PDV-a.
U požaru koji je rano jutros uz još zvanično neutvrđenih razloga, izbio u maloj fabrici za proizvodnju konopa i opreme za more kompanije „Una“ u Tivtu, pričinjena je znatna materijalna šteta, ali srećom, nije bilo povrijeđenih.
Vatra je izbila u pogonu koji je smješten u prostorijama velikog atomskog skloništa u Istarskoj ulici u blizini tivatskog Doma zdravlja. Plamen je zahvatio dio mašina za motanje konopa, a visoka temperatura i dim nanijeli su značajnu štetu zalihama sirovina i gotovih proizvoda koji su se zatekli u pogonu.
„Požar nam je dojavljen jutros u 4.55 časova i odmah je na intervenciju izašlo 10 vatrogasaca sa četiri protivpožarna vozila. Bila je to vrlo teška i komplikovana intervencija jer je u prostoru skloništa gdje se pogon nalazi, bila izuzteno velika temperatura, ogromna količina dima, nikakva vidljivost i brojne prepreke koje su otežavale rad vatrogasaca. Intervencija je trajala jutros do 7.15 minuta, i uspjeli smo da od vatre odbranimo najveći dio mašina u fabrici, osim jedne koja je izgorjela“- kazao nam je načelnik Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat, Zoran Barbić. Prema njegovim riječima, požar je najvjerovatnije izbio uslijed kvara na elektro-instalacijama i gotovo sigurno je tuminjao tokom većeg dijela noći, prije nego što su slučajni prolaznici u ranu zoru, primijetili dim i pozvali vatrogasce.
Sa gasenje pozara u fabrici Una
Vlasnik kompanije „Una“ Risto- Miško Lučić kazao nam je da su požar prva primijetila i vatrogasce alarmirala ekipa Komunalnog preduzeća koja je upravo kretala na redovan posao sakupljanja otpada iz tog dijela grada.
„Još pouzdano ne znamo što je uzrok požara, ali se najvjerovatnije radi o havariji na glavnoj elektro-razvodnoj tabli. Zaposleni su u pogonu radili do kasno sinoć u 22 sata i kada su otišli kućama, u pogonu je sve bilo u redu, da bi vatra izbila tokom noći i bila primijećena tek jutros. Hvala i ljudima koji su pozvali vatrogasce i ekipi Službe zaštite na svemu što su učinili da smanje štetu koju je u ovom incidentu pretrpjela naša kompanija“- kazao je Lučič dodajući da njegova mala fabrika za proizvodnju konopa i opreme za more zapošljava četiri radnika, ali da oni neće ostati bez posla, već će dok se proizvodnja ne obnovi, biti rapoređeni na druge pozicije u kompaniji „Una“.
Relikvijar Svetog Valentina u Kotoru foto Boka News
Danas obilježavamo Svetog Valentina ili popularnije rečeno Dan zaljubljenih.
Sveti Valentin bio je ljekar, svećenik, vjerojatno i biskup u Rimu. Odlikovao se mudrošću i kreposnim životom. Zbog toga je uživao velik ugled i kod pogana i kod hrišćana. Ipak je mučeničkom smrću preminuo 269. godine na Flaminijskoj cesti. Od 15. stoljeća. Valentina su počeli poštovati kao zaštitnika zaljubljenih parova.
„Relikvija Svetog Valnetina je od nekuda došla u Kotor i napravljen je relikvijar, koji prema stilskoj analizi pripada kotorskom zlatarstvu 16. stoljeća. Izrađen je od pozlaćenog srebra. Križ u kojem je relikvij Svetog Valentina nekada se nosio, postavljao se na vrh sprave u kojoj se polažu srebrni relikvijari antropomorfni u obliku ruku i nogu koje nosi Bokeljska mornarica u procesiji za dan Svetog Tripuna“ – kazao nam je don Anton Belan
Relikvijar Svetog Valentina u Kotoru foto Boka News
Međutim, nije poznato kako je u 16. stoljeću relikvij Svetog Valentina došao u Kotor, kao i mnogi drugi u to vrijeme.
O komercijalizaciji Svetog Valentina don Anton Belan kaže:
Don Anton Belan
„Kult Svetog Valentina meni nije poznat da je postojao u vrijeme Mletačke Republike. Ni u zadnje vrijeme nije postojao tako jaki kult ali sama prisutnost relikvijara govori da je bio u upotrebi na ovim prostorima, kada, gdje i u koje vrijeme nije nam poznato.
Danas je proslava Svetog Valentina komercijalizovana, prvo na zapadu pa sada sve više prodire i kod nas. Crkva je protiv takvog poštovanja relikvija ili svetaca“.
Tivćanka dr Jelena Perunović-Samardžić preduzeće sva pravna sredstva da se poništi odluka ministra prosvjete dr Damira Šehovića (SD) o imenovanju vršioca dužnosti direktora JPU „Bambi“ iz Tivta jer smatra de je Šehović tom odlukom diskriminisao i povrijedio njena osnovna ljudska prava.
Ona je Šehoviću uputila i otvoreno pismo, tražeći od ministra prosvjete da jasno navede koje su to prednosti druge kandidatkinje na konkursu za izbor direktora tivatskog vrtića, a na kojem kandidatura Perunović-Samardžić, doktorke pedagoških nauka, nije prošla. Sa druge strane, Šehović koji po raspisanom konkursu zvanično nije izvršio izbor, njenu protivkandidatkinju Katarinu Hercegovac, specijalistu predškolskog vaspitanja, naknadno je imenovao za vršioca dužnosti direktora.
„Svim raspolozivim pravnim sredstima učiniću sve što mogu da se ova nezakonita odluka poništi jer je više je nego smiješna i vrijeđa zdrav razum, a čitav postupak Ministarstva prosvjete i ministra Šehovića je diskriminatorski u odnosu na mene što se jasno vidi iz donijete odluke”- kazala nam je dr Jelena Perunović-Samardžić.
Upravni odbor JPU “Bambi” Tivat raspisao je 29.novembra prošle godine konkurs za izbor direktora te ustanove, a na koji su se prijavile Perunović-Samardžić, predagoginja u tvatskom dječjem vrtiću, i Katarina Hercegovac, vaspitačica u toj JPU. Posebna ispitna komisija koju je formirao ministar Šehović analizirala je programe rada koje su prilošle obje kandidatkinje i sa njima napravila intervuje, nakon čega je ministar 10.januara donio odluku da se po konkursu za izbor novog direktora tivatskog vrtića “ne vrši izbor”. Nakon toga, Šehović je svojom odlukom za v. d. direktoricu postavio Katarinu Hercegovac, na što se Perunović-Samardžić žalila smatrajući da je takav postupak ministra prosvjete diskriminatorski prema njoj i da predstavlja zloupotrebu službenog položaja.
Zanimljivo je da u Odluci od 10.januara da se po konkursu iz novembra prošle godine “ne vrši izbor” između dvije kandidatkinje za novu direktoricu tivatskog vrtića, a koju potpisuje Šehović, naširoko analizira Program rada JPU “Bambi” kojeg je predložila Perunović-Samardžić, dok se ni riječju ne pominje Program rada njene protivkandidatkinje. Komisija koja je razmatrala dokumentaciju i razgovarala sa obje kandidatkinje, konstatovala je da je Program razvoja ustanove sa kojim je konkurisala Perunović-Samardžić “pripremljen sveobuhvatno, ali je neophodno napraviti koncizniji pregled čijom bi se realizacijom doprinijelo razvoju ustanove”. Istovremeno, nema ni riječi o Programu razvoja koji je predložila Hercegovac koju je Šehović na kraju postavio za v.d. direktoricu.
Perunović-Samardžić je ogorčena ovakvim postupkom Komisije i ministra prosvjete i smatra da su oni paušalno proučili njen Program i dokumentaciju koju je priložila te da ono što su naveli u obrazloženju odluke da se “ne vrši izbor” po konkursu, neistina iza koje stoje i politički motivi.
“Moj Program razvoja ustanove napisan je na osnovu 19-to godišnjeg rada u predškolskim ustanovama, kao diplomiranog pedagoga, maguistra pedagoških nauka i doktora pedagoških nauka i na osnovu mojih naučih istraživanja koje sam sprovodila i sprovodim kao naučni radnik. Ponosna sam jer sam jedan od autora Programa za područja aktivnosti u predškolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 7 godina) na kojim se zasniva rad svih koji rade u predškolskim ustanovama u Crnoj Gori, ponosna sam što sam jedan od prvih nosilaca viših zvanja koje dodjeljuje Ministarstvo na čijem ste Vi čelu, tako da ostaje potpuno nerazumljivo kako je Komisja na čelu sa Vama mogla da donese ovakvu odluku”- navela je Perunović-Samardžić u otvorenom pismu ministru prosvjete. Ona tvrdi da je ono što piše o njenom Programu razvija u obrazloženju Odluke, “brutalna neistina kojom se pokušava narušiti moja stručnost i nekako pronaći “razlog” da ne budem izavbrana za direktora JPU”.
JU Bambi Tivat
Perunović-Samardžić koja ima impresivan CV, autorka je više naučnih radova i priručnika i jedini je učesnik iz Crne Gore na više visokih međunardonih stručnih skupova o predškolksom obrazovanju i vaspitanju, smatra da je ako je bila “politički nepodobna za funkciju direktora JPU “Bambi” to trebalo i navesti u pomenutoj odluci, a na osnovu Vašeg diskrecionog prava kao ministra”.
“Nikada međutim, neću pristati da se u ovako važnoj odluci koja se odnosi na mene, a koju Vi potopisujete, navode neistine koje mogu bitno uticati na moj profesionalni ugled, a imajući u vidu sve ove godine koje sam provela u predškolskim ustanovama Crne Gore i imajući u vidu moju akademsku titulu koju sam stekla legalno na osnovu dugogodišnjeg rada u struci”- navodi Perunović-Samardžić u pismu Šehoviću, dodajući da joj je on jedino konkretno “zamjeriti” to što ona nije članica Socijaldemokrata čiji je Šehović jedan od vodećih funkcionera.
Ne mogu o mojoj stručnosti suditi SD vodoinstalateri i vatrogasci
“Mogu da razumijem potrebu lokalnih političara, bez obzira na njihov stepen obrazovanja i stručnost; vatrogasci, vodoinstalateri, viši sportski treneri… da o meni povodom ovog postupka iznose političke sudove – mislim na OO SD Tivat, ali smatram da je bilo pošteno i fer da se to navede kao razlog u obrazloženju Vaše odluke, jer je upravo to bio jedini razlog za ovu nezakonitu odluku”- navela je Perunović-Samardžić u otvorenom pismu Šehoviću podsjećajući ga da se “istinska demokratija po doktrini upravo socijaldemokratije, zasniva na slobodi građanina i na poštovanju ljudskih prava i osnovnih sloboda”. Ona je još jednom pozvala Šehovića da “jasno i istinito navede koje su to prednosti druge kandidatkinje u odnosu na mene” i konstatovala da je ovakav postupak ministra prosvjete čista diskriminacija i svjesno kršenje njenih elementarnih prava.
Ministarstvo prosvjete: Sve je po zakonu
“Ministar Šehović donio je odluku da ne vrši izbor na konkursu, na šta po zakonu svakako ima pravo. Kad se ne izvrši izbor, imenuje se vršilac dužnosti na najduže 6 mjeseci, u okviru kojih Konkurs mora biti ponovo raspisan. Da li je postojala namjera da se neki od dva prijavljena kandidata diskriminiše, dovoljno govori činjenica da ni jedan od nih nije izabran za direktora u punom mandatu. No, procjena na osnovu dostavljene dokumentacije i usmenog intervjua je bila da gospođa Hercegovac može sasvim kvalitetno obavljati tu dužnost u periodu do izbora direktora”- rečeno nam je u Ministarstvu prosvjete.
Iz tog resora nisu konkretno odgovorili zašto se u Odluci o “ne vršenju izbora” po konkursu navodi samo obrazloženje u odnosu na kandidatkinju Perunović-Samardžić, ali ni riječ o kandidatkinji Hercegovac, kako se konkurs može pravosnažno završiti “ne vršenjem izbora” ako obje kandidatkinje ispunjavaju tražene formalno.pravne preduslove, te zašto, ako je ministar već odlučio da između Perunović-Samaržić i Hercegovac ne bira novu direktorku tivatskog vrtića, ovu drugu naknadno postavlja za v.d. direktora.
Inače, prema nezvaničnim informacijama, mjesto direktora JPU “Bambi” Tivat je nakon odlaska dugogodišnje direktorke Jasne Vujović u penziju, po koalicionom dogovoru DPS-SD-HGI, rezervisano za kadar Socijaldemokrata.
Najmanje 13 ljudi je smrtno stradalo a 40 osoba je ozlijeđeno kada se prevrnuo autobus na autoputu Skoplje-Tetovo u Sjevernoj Makedoniji u srijedu poslijepodne, objavilo je ministarstvo zdravstva.
– Trinaest osoba je poginulo. Duboko sam ožalošćen”, rekao je ministar zdravstva Venko Filipče.
Sedam osoba je poginulo na licu mjesta, a šest je podleglo ozljedama u bolnici.
– Broj smrtno stradalih bi mogao porasti jer su neki ozlijeđeni u teškom stanju, precizirao je ministar, a prenosi AFP.
Makedonska novinska agencija MIA javlja da je 30 osoba ozlijeđeno. U autobusu je navodno bilo 50 putnika.
Šef hitne službe Ilir Asani rekao je lokalnim medijima da je najmanje 5 osoba teško ozlijeđeno, među kojima i jedna trudnica.
Nacionalna turistička organizacija (NTO) organizovaće u subotu, povodom zvaničnog otvaranja skijališta Kolašin 1600, besplatan prevoz do tog ski centra, kao i zabavni program.
Besplatan prevoz, u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama organizovan je iz Budve Herceg Novog, Bara i Podgorice.
“Resorno Ministarstvo i NTO su, za posjetioce ski centra, obezbijedili besplatan ski pas, degustaciju hrane i pića, kao i bogat zabavni program“, navodi se u saopštenju NTO.
Sve informacije o prevozu zainteresovani mogu dobiti putem besplatnog broja Call centra Montenegro 0 8000 1300.
Iz NTO-a su naveli da će posebna atrakcija biti priprema mega kačamaka za sve posjetioce.
Na stazi će biti organizovana i trka u veleslalomu na 600 metara, koju će započeti proslavljeni jugoslovenski skijaš i svjetski prvak, Bojan Križaj.
Za dobru atmosferu na skijalištu pobrinuće se Dj MR Jools i DJ Shar, a koncerte će održati i grupa Crveno i Crno i Sergej Ćetković sa bendom.
“Zabava će se nastaviti na gradskom trgu uz koncerte, defile mažoretki i vatromet. Muzičke zvijezde Anita Popović i Danijel Alibabić održaće koncerte na gradskom trgu”, zaključuje se u saopštenju.
Dvadeset policijskih službenika iz Budve, Kotora, Tivta, Ulcinja, Bara, Cetinja, Nikšića, Bijelog Polja i Podgorice prošli su radionice “Zajedno protiv krivolova”, koje je organizovala nevladina organizacija Centar za zaštitu i proučavanje ptica. Time je, kako je saopšteno iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije, realizovana njihova preporuka za jačanje kapaciteta policije u borbi protiv krivolova i povezivanju sa civilnim sektorom.
Radionice u Budvi i Podgorici su, kako je saopšteno, okupile predstavnike institucija koje su zadužene za primjenu zakona, odnosno procesuiranje krivolovnih aktivnosti i krijumčarenja ptica i drugih životinjskih vrsta.
Predavač Željko Vuković, glavni inspektor zaštite životne sredine pri Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske, između ostalog, govorio je, iz svoje prakse, o saradnji inspekcije i policije i zašto je važna aistencija policije u borbi protiv krivolova.
Vuković je učesnicima radionica predstavio najbolje prakse zemlje članice EU, te govorio o svom uspjehu u otkrivanju i kažnjavanju krivolovaca i sprečavanju krijumčarenja zaštićenih vrsta.
“Učešće policijskih službenika na ovoj obuci uz dalju primjenu stečenih znanja doprinosi i boljoj zaštiti biodiverziteta i unapređenju ugleda zemlje”, kazali su iz Savjeta.
foto -Centar za zaštitu i proučavanje ptica
Dodaju i da podržavaju dalje jačanje saradnje policije i civilnog društva, kako bi se razvio koncept kontakt policajaca za suzbijanje krivolova, nastavilo jačanje kapaciteta i bolja primjena policijskih ovlašćenja uz zajedničko učešće u kreiranju strateških dokumenata kojima se ostvaruje podrška procesu evropskih integracija i bolja primjena direktiva Evropske unije.
“Ovo je, u godinu dana, druga obrazovna preporuka po kojoj je policija pozitivno postupila… Ranije realizovana preporuka se odnosila na dodatno obrazovanje policijskog službenika I.M. iz Budve o ljudskim i dječijim pravima i etičkim vrijednostima crnogorske policije”, kazali su iz Savjeta.
Direktor kompanije Žičara Učka Milorad Stanić i predsjednik Uprave Dalekovod-projekta Davor Đurđević potpisali su u utorak ugovor o izradi glavnog projekta žičare na Učki s pripadajućom infrastrukturom i geomehaničkim istražnim radovima, vrijedan gotovo dva i pol milijuna kuna. Prema predviđenome, žičara od Medveje do vrha Vojaka bila bi dugačka gotovo 4700 metara i od polazne do završne postaje najduža u Europi. Imala bi pet stubova i veliki raspon između prvoga i drugog stupa od kilometra i pol, što bi, kako je rečeno, bio veoma zahtjevan građevinski pothvat.
Rok za izradu glavnog projekta i dobivanje građevinske dozvole iznosi 150 dana, pa bi tijekom ljeta žičara mogla imati građevinsku dozvolu i biti spremna za gradnju.
Na potpisivanju ugovora bili su župan Zlatko Komadina, gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić i zamjenik načelnika općine Lovran Toni Družeta.
Direktor Žičare Učka Milorad Stanić rekao je da je tvrtka Dalekovod na javnom natječaju ispunila sve zahtjeve za izradu glavnog projekta, osobito zato što je projekt tehnički iznimno zahtjevan, te da će žičara sigurno biti novi društveni i turistički proizvod i doživljaj. Smatra da će žičara omogućiti “rebrendiranje Kvarnera” te da može postati brend za cijelu Primorsko-goransku županiju, osobito za četiri liburnijske općine.
Župan Zlatko Komadina istaknuo je da će se potpisivanjem ugovora za izradu glavnog projekta omogućiti njegovo kandidiranje za fondove Europske unije, a nada se da će se u novom operativnom programu “Konkurentnost i kohezija” omogućiti i kandidiranje žičara. Dodao je da županija uvijek podupire projekte koji vrednuju kulturnu i prirodnu baštinu.
Tvrtka Žičara Učka ima 268 udjelničara, među kojima su Primorsko-goranska i Istarska županija, gradovi Opatija, Rijeka, Kastav i Krk te općine Lovran, Matulji, Mošćenička Draga, Omišalj i Kršan. Udjel u Žičari Učka ima i 36 tvrtaka, od turističkih agencija do hotelijera, te 220 fizičkih osoba.
