Ugovori u okviru akcije Podijelimo teret 5, koji organizuje Elektroprivreda (EPCG) mogu da se potpišu od danas do 31. decembra.
Iz EPCG su podsjetili da su prije četri godine pokrenuli akciju Podijelimo teret, kako bi domaćinstvima omogućili da što jednostavnije otplate dug po osnovu utrošene električne energije.
“Imajući u vidu da je akcija odlično prihvaćena, kao i da je interesovanje potrošaća veliko, 1. novembra počeće još jedan ciklus ove akcije, Podijelimo teret 5“, dodaje se u saopštenju.
U akciju se, kako je objašnjeno, mogu uključiti svi potrošači iz kategorije domaćinstva koji imaju dug po osnovu utrošene električne energije, bez obzira na njegovu visinu, kao i sva domaćinstva kojima ističu postojeći ugovori sklopljeni u akciji Podijelimo teret 3 u septembru, oktobru, novembru i decembru 2015. godine.
Dug u 22 mjesečne rate od 20 eura
Iz EPCG su kazali da će domaćinstva dug po osnovu utrošene električne energije, bez obzira na njegovu visinu, moći da otplaćuju u 22 fiksne mjesečne rate od 20 eura, za iznos duga iznad 440 eura, bez učešća, uz uslov da su plaćena tri posljednja računa.
„Za dug do 440 eura, broj rata određuje se tako što se iznos duga dijeli sa 20 eura“, dodaje se u saopštenju.
Potrošači koji se akciji priključe do 10. novembra, treba da imaju izmirene račune za jul, avgust i septembar, a da oktobarski račun bude plaćen do kraja novembra. Potrošači koji se akciji priključe nakon 10. novembra treba da imaju izmirena sva četri računa kao uslov za pristup akciji.
„Od trenutka potpisivanja ugovora, kao i za vrijeme urednog izmirenja obaveza po potpisanom ugovoru, neće se obračunavati zatezna kamata. Da bi ugovor o izmirenju duga ostao na snazi, svakog mjeseca mora se redovno plaćati rata u iznosu od 20 eura i tekući račun“, objasnili su iz EPCG.
Akciji se, kako je saopšteno, mogu priključiti i domaćinstva koja su isključena sa distributivne mreže, kao i domaćinstva koja žele da reprogramiraju već potpisane ugovore o izmirenju duga.
„Napominjemo da će uz ovaj ugovor, domaćinstva imati obavezu da potpišu i ugovor o snabdijevanju, ukoliko to već nijesu uradili“, naveli su predstavnici EPCG.
Oni su precizirali da je od pokretanja akcije Podijelimo teret 61,3 hiljade domaćinstava iskoristilo mogućnost da koristi povoljnosti koje ona nudi.
„Trenutno je aktivno 18,48 hiljada protokola, a čak 5,24 hiljade domaćinstava je kroz akciju u potpunosti izmirilo svoja dugovanja i prešlo u redovne tokove plaćanja. Akcija je, između ostalog, doprinijela i zaustavljanju trenda rasta dugovanja domaćinstava“, rekli su iz EPCG.
MA-ov avion na aerodromu u Frankfurtu – www.jetphotos.net
Crnogorska nacionalna aviokompanija Montenegro Airlines (MA) sklopila je ugovor sa poznatom njemačkom turističkom grupacijom FTI po kome će avioni MA dogodine prevoziti njemačke turiste koji posredstvom FTI-ja budu ljetovali u Crnoj Gori.
Redovni čarter letovi za račun FTI-a obavljaće se od aprila do oktobra iz Minhena i Lajpciga za Tivat i obrnuto, odnosno iz Minhena, Frankfurta, Diseldorfa i Lajpciga za Podgoricu i obrnuto. Letovi na svim tim linijama, obavljaće se dva puta nedjeljno.
Pored ovih čartera, kada je u pitanju njemačko tržište, MA će zadržati i svoje redovne letove iz Podgorice za Frankfurt i Diseldorf na kojima će se obavljati ukupno sedam sedmičnih rotacija.
Iz menadžmenta FTI Grupe potvrđeno je da su postigli aranžman za uvođenje čarter-let ova sa crnogorskim nacionalnim avioprevoznikom.
“Zadovoljni smo što našim klijentima možemo ponuditi ove dodatne direktne konekcije sa Crnom Gorom. Ovi novi čarteri eliminisaće potrebu za drumskim transferom naših turista sa aerodroma Dubrovnik do Crnogorskog primorja na što se gubilo dosta vremena. Činjenica da Crna Gora koristi euro kao svoju valutu, čini da putovanje i ljetovanje u toj državi budu još jednostavniji za naše turiste”-istakao je izvršni direktor u sektoru turističkih paket-putovanja FTI grupe Sven Šikarski.
Postizanje ovog aranžmana sa njemačkim turoperatorom značajjan je korak novog poslovodstva MA u pokšajima da restrukturira i oporavi tu kompaniju koja je u velikim finansijskim problemima. Menadžment MA predvođen izvršnim direktorom Živkom Banjevićem već je preduzeo niz mjera koje su rezultirale smanjenjem operativnih troškova kroz efikasnije korištenje raspoloživih aviona i povećanje procenta popunjenosti putničke kabine, kao i sa “kresanjem” nedovoljno profitabilnih linija. Budući da zbog isteka njihovih tehničkih resursa MA do ljeta naredne godine treba da prizemlji i povuče iz operativne upotrebe i preostala dva aviona tipa “fokker F-100” iz svoje flote, poslovodstvo te kompanije je u intenzivnim kontaktima sa komapnijama koje se bave tzv. operativnim lizingom novih aviona, da se starim “fokkerima” na vrijeme nađe adekvatna zamjena.
Iz poslovodstva MA najavili su da će ta dva aviona kapaciteta po 107 putbika, najvjerovatnije zamijeniti većim avionima pojedinačnog kapaciteta do 140 putnika i većeg doleta, a što će ponudu MA učiniti mnogio atraktivnijom turističkim agencijama na čarter-tržištu.
MA će inače, ovu godinu završiti sa prevezenih ukuopno oko 550 hiljada putnika, dok se za 2018. očekuje poboljšanje tog rezultata na prevezenih ukupno 620 hiljada putnika.
Misnim slavljima širom Boke Kotorske danas će se u crkvama obilježiti spomen na svete mučenike, blagdan Svih svetih, a građani će posjetiti grobove najmilijih, zapaliti svijeće i zajedno se pomoliti za pokojnike.
U četvrtak, 2. novembra, je dan sjećanja, Mrtvi dan, koji se obilježava od početka XI. stoljeća na poticaj sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Po kršćanskoj tradiciji, koju su prihvatili i mnogi nekršćani, ta dva dana u godini vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima, a time jačaju i svoju vjeru u zagrobni život i Božju nagradu.
Pod izrazom “svi sveti” ne misli se samo na one koje je Katolička Crkva službeno proglasila svetima, nego i na sve one koji nisu stavljeni na oltar ili u kalendar, a ostvarili su velika djela ljubavi prema Bogu i bližnjemu.
Rekordan ulov orada ostvarila je u petak plivarica Poletuša iz Mošćenice. Ulovili su, prema nekim neslužbenim informacijama, između 15 i 20 tona na području od Brijuna prema otvorenom moru. Većinom su bile orade, ali bilo je tu i ostale kvalitetne bijele ribe. Iskrcali su je na Molo Carbone u pulskoj luci, što smo zabilježili na fotografijama. Neki su taj ulov nazvali “genocidom nad oradama”. Nisu daleko od istine. Jer orade su trenutno u mrijestu, okupljaju se u velikim jatima.
U našu je redakciju stiglo nekoliko poziva gnjevnih ribara. Onih koji ribare manjim alatima, kao što su parangali, mreže stajaćice… Ogorčeni su zato što su plivarice namijenjene za izlov sitne plave ribe, a ne za pomor orada. Jer, ovo što je Poletuša napravila, ako je doista riječ o navedenoj količini, ne može se drugačije nazvati nego pomorom.
Novi Pravilnik
Ulovili su, prema nekim informacijama, toliko da su dio ribe morali prebaciti na drugi brod, navodno na plivaricu koja plovi pod imenom Salpa. Kristijan Zović, predsjednik koordinacije profesionalnih ribara malim alatima pri istarskoj Obrtničkoj komori, potvrđuje nam da je i on dobio takve informacije. Ne skriva svoju ljutnju. Kaže nam da ribari s namjenskim alatima za izlov upravo tih ribljih vrsta ne mogu uloviti ovakvu količinu u jednoj sezoni, eventualno u dvije, tri godine!
Zanimljivo, Poletuša je bogat ulov ostvarila proteklog petka, na dan kad je na snagu stupio novi Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na moru okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom. U trećem članku tog Pravilnika navedeno je da je “zabranjen ulov, zadržavanje na plovilu, iskrcaj i stavljanje na tržište vrsta koje nisu ciljane u ribolovu plivaricom srdelarom u količini većoj od 20 posto ukupnog ulova ostvarenog u sklopu jedne ribolovne operacije”. Dakle, jasno je propisano da orada nema što tražiti na plivarici, pogotovo ne kao glavni ulov.
– Ne znam što bi ovo bilo što su napravili na Poletuši, nego prekršaj. Imali su stopostotni nenamjenski ulov. Riječ je o čistom krivolovu. Mi koji orade lovimo namjenskim alatima imamo stroga ograničenja, poput visine mreže. Plivarice nemaju takva ograničenja, jer ne bi trebali loviti istu vrstu riba kao mi. Zato je ovo ništa drugo nego nelojalna konkurencija. Napravili su nam ogromnu štetu. Cijena ribe odmah pada, čim u tolikoj količini uđe na tržište. Jedva smo dočekali sezonu orada da pokrpamo financijske rupe, a onda nam kolege naprave ovakvu štetu. Na ovaj način uništavaju matična jata, u dahu govori Zović.
Hrvatski državni hidrometeorološki zavod je objavio dugoročnu prognozu koja obuhvata sljedeća tri mjeseca i u kojoj se kaže da će, u cjelini gledano, u sljedećem tromjesečju biti malo toplije nego što je uobičajeno ili uobičajeno hladno.
Pritom je u novembru moguće da bude malo toplije od prosjeka, a pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature izgledno je i u decembru.
S druge strane, u januaru će u nekim područjima biti povećana vjerovatnoća da bude malo hladnije nego što je uobičajeno.
Ova prognoza, zbog blizine, može biti interesantna i ljudima u Crnoj Gori i regionu.
Promocija knjige „Kotorsko zavjetno svetište Gospe od Zdravlja” don Antona Belana biće održana u crkvi Svete Klare odnosno Svetog Antona u Kotoru, u petak 3. novembra u 18 sati.
O knjizi će govoriti akademik Radoslav Tomić iz Splita, a u muzičkom dijelu programa učestvovaće Milica Milanović, sopranistica i Dejan Krivokapić, klavirista.
Organizator je novinsko izdavačko preduzeće „Gospa od Škrpjela” iz Perasta.
Opština Tivat raspisala je tender vrijedan 70 hiljada eura za asfaltiranje lokalnih puteva u više mjesnih zajednica. Ukupno će se ugraditi preko 3 hiljade kvadratnih metara površine novog asfaltnog zastora na više gradskih i progradskih ulica, te saobraćajnicama u Gradiošnici, Cacovu, Radovićima, Gošićima i Gornjem Kalimanju.
Najveći posao biće na putu prema Ostrvu cvijeća gdje će se zamijeniti habajući sloj asfalta ukupne površine 1.200 kvadrata.
Ponude na tender primaju se do 20.novembra, a rok za izvođenje svih radova je 15 dana.
Budući da je ove godine u Hercegovini bila doista nezapamćena suša, vodostaj tamošnjih jezera drastično je pao.
To se pogotovo vidi na akumulacijskim jezerima koja su nastala u prošlom stoljeću, a jedno od njih, Bilećko jezero, otkrilo je tajnu koju čuva gotovo 50 godina.
Naime, kada se voda povukla, izronile su kuće, bunari i dvorišta sela koje je potopljeno da bi se napravilo akumulacijsko jezero.
Stanovnicima iz djelova sela koji nisu potopljeni nije nimalo ugodno gledati kako iz vode “izranjaju” kuće, groblja i crkve, a stariji žitelji sjećaju se stanovnika potopljenog sela te rasporeda kuća i ostalih objekata. Zbog izgradnje brane i jezera, seljani su morali zauvijek napustiti svoje domove i otići u zamjenske stanove i kuće.
Mediji u BiH pišu da se oglasilo i nekoliko bivših stanovnika potopljenih jezera koje je jako uznemirio prizor, jer su, kako kažu, mnogi od njih napustili svoje kuće tek kad im je voda došla do koljena.
Ovo je već drugi slučaj ove godine u Hercegovini da ostaci kuća izrone nakon nekoliko desetljeća. U veljači ove godine i Ramsko jezero je imalo najniži vodostaj otkako postoji, te su iz jezera izronili ostaci sela Kopčići koje je potopljeno na isti način kao i selo kraj Bileće.
Iz jezera su izronili kuće i bunari, ali i grobovi te ljudski ostaci i predmeti kojima su se stanovnici sela služili za života, piše Index.hr.
U Hercegovini postoji nekoliko jezera nastalih na sličan način. U prošlom stoljeću gradile su se brane i akumulacijska jezera za potrebe hidroelektrana, te svako umjetno jezero krije po jednu priču potopljenih sela koja su ove godine nakratko ugledala svjetlo dana.
Bilo je samo pitanje dana kada će strijelka, hama, skakuša (Pomatomus saltatrix), dojučer većini primoraca nepoznata zloglasna riba, koja je posljednjih godina preplavila Jadran zavladati i Prukljanom.
Strijelka već caruje vruljama oslađenim Morinjskim zaljevom, mrijestilštem cipalja i brancina južno od Šibenika, ima je i u Kanalu sv. Ante, a sudeći po zaredalim ovogodišnjim ulovima podvodnih ribolovaca iz Bilica, poznatijih kao “Black foot”, ili “Crne noge” – prema slavnom indijanskom plemenu – i oni u svome akvatoriju imaju nepoželjnog novog stanovnika i s pravom su zbog toga zabrinuti, piše sibenski.hr.
Prva strijelka ovdje je ulovljena prije četiri godine i nisu znali o kojoj je ribi riječ, no očito je bila usamljena. Danas je tvrde, stanje ozbiljno.
Poput vuka je
Jer, strijelka, koja naraste do impozantnih 130 cm i 14,5 kilograma pravi je terminator načina hranjenja neprispodobivog s dojučer glavnim lovcima prukljanskih voda, plemenitim brancinom, zubacem ili gofom.
U odnosu na jedva znanu gošću koja je postala gospodaricom otkako se zadnjeg desetljeća u neviđenoj ekspanziji proširila iz južnog Jadrana, svoga jedinog staništa u nas, poznati riblji predatori prava su odmjerena gospoda, jer usmrte samo onoliko ribe koliko im treba da bi utažili glad.
Strijelke, pak, iza sebe ostavljaju krvavo poprište. I kada se zasite, bjesomučno nastavljaju ubijati i sakatiti plijen oštrim, stožastim zubima nanizanim u snažnim čeljustima, kao iz zabave.
Glavna hrana su im ciplji, no nisu izbirljive grizući i trgajući pred sobom gotovo sve. Što je najgore, ekspanziju strijelke znanstvenici već povezuju s prorijeđenim staništima cipalja i brancina; zato su “Crna stopala” – na nogama!
Zapravo, pravo je čudo što se do Prukljana nije masovnije probila i prije, jer joj boćate vode na riječnim ušćima najviše odgovaraju.
– Ono što je vuk na kopnu, to je strijelka u moru, približava ponašanje ove nasrtljive ribe Ratko Mikulandra, jedan od “Crnih stopala”.
U njegovu se kafiću u Stublju redovito sastaju, a dok čekamo nekolicinu ostalih, Ratko, koji je također parangalist, opisuje i nesvakidašnju, divlju snagu strijelke. Uhvatio je ovih dana dvije od 2-3 kila na živu ješku i obje su mu u nepovrat zamrsile pijoke parangala od samo nekoliko udica.
Iako taj sistem za brancina koristi već godinama, ovo je prvi put da je dobio strijelke na udici. I dvostruko teži brancin nikad ne počini takvu štetu – govori Mikulandra.
Nevjerojatna snaga
– Divlja je i na sulici podvodne puške – svjedoči Zdenko Mikulandra Lepi. On zna najbolje jer zasad drži neformalni bilički rekord s dva uistinu trofejna primjerka. Prvu ribu stekao je u lipnju, imala je osam kilograma, a drugu, od šest, s fotografije uz tekst na kojoj je prijatelj “Crnih stopala” Dario Mezić, inače njihov vrijedni barkarjol, ulovio je nedavno.
– Ako se čeka ne zauzme na liticama našeg prukljanskog kanala, strijelku je nemoguće dobiti drugim načinom. Ili je u prolazu nasuprot lovca, ili ti bane pred masku, opisuje Zdenko, dodajući da se pogođena riba, nakon što u prvi mah zastane, strelovito sjuri u dubinu, odmotavajući velikom brzinom metre i metre najlona s mulinela.
Snažan je i gof, govori, no divlju snagu poput strijelkine nikad prije nije doživio. Uostalom, to se dobro vidi na manjoj slici, gdje je strijelka pored gofa, s velikom ranom od harpuna koju je toliko proširila upravo zbog svoga silovitog drmusanja.
U međuvremenu, Zdenko Mikulandra ulovio je još nekoliko manjih i sve su bile u manjim plovama, a iskustvo sa strijelkom na sulici imao je i Josip Čaleta Car, inače općinski načelnik.
– Čim sam je usmrtio, izbacila je iz želuca očito netom prije odgrizen stražnji dio ciplja, budući da plijen uvijek napada s repa – govori, poput ostalih zabrinut pojavom ove ribe na prukljanskim poštama.
U nedjelju je u prukljanskome kanalu more kuhalo od njih, a Duško Mikulandra vidio je, izvan dometa, osakaćenu oradu bez repa, neprijeporni biljeg strijelkina napada. Slično se zalijeće i na ribu uhvaćenu tunjom ili na panulu, što zorno prikazuje fotografija orade odgrizene do glave. To je jedino što je ostavila ribolovcu, kako je u ponedjeljak objavljeno na Facebook stranici grupe “Komarča Dalmacija”.
Meso joj je odlično
Jedan od dodatnih problema koji prati masovnu pojavu strijelke skakuše jest što je profesionalni ribari još uvijek nisu počeli loviti u komercijalnim količinama, premda joj je meso odlične kvalitete. Da se ne klanja ni jednoj ribi “od klase”, tvrde svi bilički ribolovci, uz napomenu da ne podnosi zamrzavanje, barem prema njihovu iskustvu.
Premda je toliko brojna, glasovi o strijelki kao o “stranoj morskoj štetočini” očito su snažniji od njezine gastronomske i prehrambene vrijednosti, potvrđuje i dr. sc. Branko Dragičević, znanstvenik iz laboratorija za ihtiologiju splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
– Bolje bi bilo da se naši ribari preorijentiraju na izlov strijelke, koja je posvuda na Jadranu u ekspanziji, nego da i dalje pritišću na vrste koje su već prorijedili. U Istri je strijelka redovita na ribarnicama, košta 40-ak kuna, u Splitu ljeti dosegne i 100 kuna, a nudi se i u restoranima.
Nema druge nego se što bolje nastojati prilagoditi evidentnim promjenama života u moru i prema tome, sve to ovisi o sredini, a mi u Institutu strijelku jedino možemo popularizirati kao prehrambeno vrlo kvalitetnu vrstu i savjetovati da se lovi – govori dr. sc. Dragičević.
Opravdana strahovanja
– Za razliku od Turske, gdje je vrlo tražena komercijalna riba i to manja, od 20-ak centimetara, u nas je – nastavlja Dragičević – još uvijek najviše ulov sportskih ribolovaca i zato je nema u ponudi peškarija.
Splitski znanstvenik potvrđuje opravdanost strahovanja svih vezanih uz more na pojavu ove vrste koja se pokazala vrlo sposobnom u osvajanju područja gdje je prije nije bilo.
– Načinom ishrane ova riba jest poput vuka – slaže se Dragičević – i nije izvjesno kako bi to sa strijelkom moglo završiti, naročito kada se sagledava njezin utjecaj na stokove ciplja i brancina, kojem je konkurentska vrsta. Posljedice su već vidljive na ušću Neretve – podsjeća.
– Rekao bih da je to o čemu govorimo vrlo relativno: Turci sada kukaju što imaju manje strijelke, a ukorijenila im se srebrenopruga napuhača, uljez u Sredozemlju iz Indopacifika. Neobično je grabežljiva i vrlo produktivna, pričinja velike štete na zavičajnim vrstama i ribolovnim alatima, utječe na bioraznolikost – i vrlo je otrovna, tako da je u širokom luku treba izbjegavati, makar i dodirivati.
Kod nas još nema stabilnu populaciju, no s obzirom na veliku prilagodljivost vrste od čijih srodnika u Japanu priređuju ekskluzivno jelo fugu – za život rizično za konzumaciju – proširi li se na Jadran, mogli bismo imati velikih problema – drži dr. sc. Branko Dragičević.”Dinamitni” savez protiv strijelki
U Crnoj Gori je u septembru u kolektivnom smještaju boravilo 129,71 hiljadu turista, 14,9 odsto više nego u istom periodu prošle godine, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
Broj ostvarenih noćenja od 557,48 hiljada veći je 5,7 odsto nego u istom mjesecu prošle godine.
“Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, 91,7 odsto ostvarili su strani, a 8,3 odsto noćenja domaći turisti”, navodi se u saopštenju Monstata.
U strukturi noćenja stranih turista u septembru su najviše noćenja ostvarili turisti iz Rusije 21,9 odsto, Srbije 10,3 odsto, Francuske 7,9 odsto, Poljske 5,9 odsto, Njemačke 5,7 odsto, Velike Britanije 5,1 odsto, Bosne i Hercegovine (BiH) 3,5 odsto i Češke 2,9 odsto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 36,8 odsto noćenja.
“U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 90 odsto, glavnom gradu 4,9 odsto, planinskim mjestima 2,6 odsto i ostalim turističkim mjestima 2,5 odsto”, zaključuje se u saopštenju.
