JU Kulturni centar ‘Nikola Đurković’ će tokom sledeće godine prirediti dva velika koncerta Crnogorskog simfonijskog orkestra u Kotoru.
Koncerti, na kojima će nacionalni orkestar nastupiti u punom sastavu, održaće se na otvorenom.
Ova inicijativa pokrenuta je od strane kotorskog Kulturnog centra, a realizovaće se u saradnji sa JU Muzičkim centrom Crne Gore, sa kojima smo potpisaliUgovor o saradnji.
Vođeni željom da građanima Kotora priredimo poseban doživljaj klasične muzike, odlučili smo se da upriličimo koncerte Crnogorskog simfonijskog orkestra. Nedovoljna veličina glavne scene, da primi orkestar u punom sastavu, usmjerila je koncerte ka trgovima što će, vjerujemo, ova dva nastupa učiniti glamuroznijim. Bogato arhitektonsko nasljeđe odredilo je kotorske trgove za najljepše i najautentičnije umjetničke pozornice, dok je izraženi osjećaj domaće publike prema kvalitetnom muziciranju potvrdio naše opredjeljenje da razvijamo i ovaj segment djelovanja.
JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ će i u budućnosti stvarati nova partnerstva i realizovati nove projekte kojima ćemo i druge umjetničke segmente učiniti što kvalitetnijim i učestalijim.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u četvrtak u Stonu, nakon sastanka na kojem je predstavljeno trenutno stanje projekta izgradnje Pelješkog mosta, kako će most biti izgrađen najranije 2021., a najkasnije 2023. godine.
Predsjednica Grabar-Kitarović rekla je da je na sastanku bilo riječi o tehničkim specifikacijama i dinamici izgradnje mosta, ali i o zaštiti prirode jer je zaljev zaštićen pa treba održati čistoću kristalno čiste vode.
“Cilj je da projekt bude gotov između 2021. do najkasnije 2023. godine. Zbog iskorištavanja EU sredstava bilo bi dobro da bude gotov prije. Zadovoljna sam dinamikom natječaja, a bez obzira na jednu žalbu, sve će ići kako treba. Uskoro možemo očekivati početak izgradnje mosta”, poručila je.
Rekla je i kako vjeruje da će u Bosni i Hercegovini biti shvaćeno da je projekt od vitalnog značaja za sve te te naglasila kako je još 2006. postignut dogovor o specifikacijama mosta, koje Hrvatska u potpunosti poštuje.
“Važnost mosta nije samo u prometnom povezivanju državnog teritorija, već ima društveni i gospodarski značaj, pri širenju poslovanja, konkurentnosti, otvaranja novih radnih mjesta na poluotoku Pelješcu i okolnim otocima. Govorimo o revitalizaciji cijelog prostora spajanjem juga Hrvatske s ostatkom države, ali i spajanjem europskog prostora. Omogućit će se da taj prekid bude premošten, što će olakšati eventualne probleme kad Hrvatska uđe u schengenski režim”, rekla je hrvatska predsjednica.
Izrazila je uvjerenje da će ovaj put gradnja ići do kraja.
“Doista vjerujem da će ova Vlada nastaviti taj projekt. Imamo 85 posto sredstava iz EU fondova, što je ogroman novac. Ovaj razvojni projekt je od ključnog značaja za Dubrovnik i njegovu okolicu. Nitko ne može očekivati da će se gradnja zaustaviti bilo kakvim potezima, već možda tek usporiti proceduralno na dan ili tjedan”, rekla je Grabar-Kitarović.
Bosanskohercegovačkim vlastima poručila je da prihvate argumente da je most strateški projekt Hrvatske i EU te da ni na koji način nije usmjeren protiv BiH.
Na novinarsko pitanje o njenom izrazu “Pelješački most” odgovorila je da joj je od samog naziva bitnije da je projekt od strateške važnosti za RH i EU te da će se most izgraditi.
Ministar Butković: Odabir izvođača za gradnju Pelješkog mosta pri kraju
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izvijestio je da je odabir izvođača za gradnju privodi kraju.
“Pristigle su tri ponude koje se ocjenjuju u Hrvatskim cestama, a krajem idućeg tjedna će Hrvatske ceste taj posao privesti kraju. Nakon toga će se donijeti odluka o odabiru. Naravno postoji i žalba, koja se može izjaviti, ali postupak se privodi kraju i imamo osigurana financijska sredstva. Nema razloga da gradnja Pelješkog mosta ne započne”, istaknuo je Butković te dodao da žalbe mogu produžiti početak gradnje najviše mjesec dana, a ukoliko ih ne bude, početak gradnje Pelješkog mosta može se očekivati s početkom 2018.
Vezano uz projekta izgradnje golfskih igrališta s pratećim sadržajima na lokaciji Dubrovnik, Srđ, predsjednica Grabar Kitarović rekla je kako nema posebna saznanja na temu arbitraže koju tvrtka Razvoj Golf pokreće protiv Republike Hrvatske.
“Koliko sam shvatila, na potezu je Ministarstvo zaštite okoliša, s obzirom da je riječ o novoj studiji zaštite okoliša, pa za detalje pitajte to ministarstvo. Načelno je projekt uvršten u prostorni plan i trebao bi ići”, istaknula je Grabar-Kitarović.
Komentirala je i inicijativu koje su neke države članice EU, među kojima i Hrvatska, nekoliko dana prije njenog posjeta Rusiji potpisale s ciljem suzbijanja “hibridnog rata” navodno upućenu protiv te države.
“Pismo nisam vidjela prije nego je potpisano niti se itko o tome sa mnom konzultirao. U pismu se ne spominje Rusija, već komunikacijska strategija. Možda se tu moglo biti malo oprezniji”, rekla je te dodala: “Kad je riječ o jugoistoku Europe, od slanja retoričkih poruka važnije je konkretno djelovanje. Da susjedima koje su kandidatkinje za EU ili to žele postati, konkretnim potezima pokažemo da su im vrata otvorena. Zastojem procesa EU integracija otvara se vakuum u kojem ljudi postaju zbunjeni i počinju tražiti treće varijante, ne nužno s istoka Europe”.
U brodogradilištu Navar u Tivtu u privodi se kraju izgradnja prvog vatrogasnog broda u Crnoj Gori koji je za svoje potrebe naručila kompanija Adriatic Marinas-Porto Montenegro.
„U toku su završni radovi na montaži opreme. Brod će u more biti spušten u ponedjeljak, nakon čega slijede probne vožnje i detaljna testiranja, te završna prilagođavanja dijela ugrađene protivpožarne opreme, pa računamo da bi svečanost primopredaje broda vlasniku trebala da bude održana najkasnije do 15.novembra“- kazao nam je juče tehnički direktor Navara, Božo Zgradić.
Ugovor o izgradnji ovog broda, Navar i Porto Montenegri potpisali su u februaru ove godine, a novo specijalno plovilo je vriedno skoro 400 hiljada eura. Riječ je o namjenski konstruisanoj novoj verziji već oprobanog i dokazanog Navarovog najvećeg modela višenamjenskih brodova sa oznakom 1025, a koja je posebno opremljena i prilagođena za intervenije u gašenju požara na drugim brodovima, spašavanja ljudi iz mora i tegljenja oštećenih plovila. Navar je razvio ovaj brod po zajedničkom idejnom projektu napravljenom sa Porto Montenegrom, a u sve je od kao ekspert za zaštitu od požara i eksplozija, bio uključen i komandir Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat Zoran Barbić.
Kako su ranije saopštili iz menadžment tivatskog nautuičkog centra, novi „morski vatrogasac“ koji još nije dobio zvanično ime, koristiće se ne samo u akvatorijumu Porto Montenegra, već će po potrebi intervenisati na području cijelog Bokokotorskog zaliva.
Novi brod u Navarovoj proizvodnoj hali
Novi vatrogasno spasilački brod dug je 9,8 , širok 3,15 metara, a gaz mu iznosi 1 metar. Maksimalnom brzinom od 20 čvorova ovo plovilo deplasmana 5 tona, pokreću dva „yanmar“ dizel motora od po 125 konja, dok treći takav motor služi za pogon glavne pumpe za vodu kapaciteta 3.000 litara u minuti i pritiska 10 bara. Brod je opremljen sa dva protuvpožarna monitora (vodena topa) kapaciteta po 1.200 litara u minuti, od kojih je jedan daljinski upravljan. Plovilo sa dva člana posade moći će da vodenim ili mlazom posebne protivpožarne pjene dejstvuje do udaljenosti od 80 metara, što je dovoljno da se u početnoj fazi sanira požar na brodu dužine do 250 metara. Brod je napravljen od posebne, na visoke temperature otporne vrste stakloplastike, ima spinkler sistem sopstvenog orošavanja vodom da može bez opasnosti prići blizu zapaljenim objektu, a opremljen je i sa tzv. heavy duty fenderima i bitvama za guranje i tegljenje onesposobljenih plovila, odnosno malom dizalicom za podizanje povrijeđenih ljudi iz mora.
Osim saniranja početnih požarnih situacija na plovilima u zalivu Boke, novi Navarov brod, kao jedino ovakvo plovilo u Crnoj Gori u praksi će moći da interveniše i kod gašenja požara na kopnu kada su u pitanju primorske kuće ili ostrva u zalivu.
U noći između četvrtka i petka u Baru došlo je do prodora vode unutar starog teretnog broda “Adal” u lučkom akvatorijumu.
Zbog velike količine vode koja je prodrla u potpalublje, paluba “Adala” se u jutarnjim satima skoro izjednačila sa nivoom mora.
Specijalizovane ekipe su na licu mjesta i pokušavaju da spriječe potapanje broda, koji se inače na lučkoj obali Volujica napušten nalazi već više godina.
Pripadnici granične policije – Plovna jedinica Budva spasili su u četvrtak iz mora Nikšićanina S.V. koji je paraglajderom sa motorom pao u more nedaleko od bečićke plaže.
Kako je potvrđeno, on je zadobio lakše povrede i kolima Hitne pomoći je prebačen u Dom zdravlja.
Navodno, on je pokušao da napravi jednu akrobaciju, nakon čega je pao u more i, prema riječima očevidaca, čak i počeo da se davi.
Prvi do njega došao je mještanin koji ga je primijetio vozeći gliser.
Nakon toga, pripadnici Plovne jedinice su došli i izvukli iz mora.
Povodom Dana Gradske muzike Herceg Novi, koja postoji 131 godinu, u subotu 28.oktobra sa početkom u 19 sati u prostorijama društva na Karači biće upriličen svečana izložba likovnih radova u saradnji sa Udruženjem likovnih umetnika Herceg Novi i muzički program.
Naime, ULUHN realizovalo je projekat pod nazivom “Djeca djeci”, pod pokroviteljstvom Opstine Herceg Novi. Projekat čine likovne radionice i radionice skulpture i stripa u prostorijama OKC HN.
Polaznici radionice realizovane od 2 – 26. oktobra su učenici OŠ sa teritorije Opštine uzrasta od 7 – 14 godina. Osim tema koje su bile vezane za grad i proslavu Dana Opstine Herceg-Novi djeca su imala mogućnost da rade i radove na slobodnu temu koristeći se različitim tehnikama poput ugljena, dripinga, te tehnikama koje se koriste za preradu i obradu gline.
Sa ponosom možemo kazati, da su pojedini najmlađi članovi Gradske muzike, bili polaznici ove radionice i izneti podatak da u našem ansamblu a i u projektu ULUHN učestvuje veliki broj dece, što uliva nadu u svjetliju budućnost kako nas kao Organizacija iz oblasti umetnosti tako i našeg grada, poručuju iz Gradske muzike Herceg Novi.
Tom prilikom u okviru muzičkog programa Gradska muzika Herceg Novi izvešce premijerno kompoziciju Johanesa Bramsa : Mađarska igra br.5 koja je ujedno i muzički poklon naše dece , deci polaznicima radionice.
Nakon programa i otvaranja izložbe radova projekta “Djeca djeci ” bice upriličen koktel kako za učesnike programa i članove Gradske muzike tako i za sve naše drage prijatelje i posetioce.
Gradska Muzika Herceg- Novi
Defile Gradske muzike i mažoretki povodom Dana Opštine Herceg Novi biće održan u subotu 28.oktobra u 10 sati, od Trgu Nikole Đurkovica do Parka Boka.
Hercegnovskа Grаdskа muzikа prvi nаstup je imаlа 1. jаnuаrа 1886. godine. Od 1974. godine u sаstаvu Grаdske muzike je i sekcijа mаžoretki.
U budvanskoj Modernoj galeriji sinoć je otvorena izložba slika Mila Milunovića (1897–1967) i Petra Lubarde (1907–1974), koja je obilježila proslavu jubileja 120 godina od rođenja i 50 godina od smrti Mila Milunovića, kao i 110 godina od rođenja Petra Lubarde.
zložba je priređena u okviru ovogodišnjeg jubileja Moderne galerije – 45 godina postojanja i rada. Izložbu je otvorila istoričarka umjetnosti Snežana Ivović, iz Narodnog muzeja Crne Gore sa Cetinja.
“Ova izložba, kojom su obuhvačena, uglavnom, djela iz poslijeratnog perioda, kada su Milunović i Lubarda dostigli zenit svog likovnog stavralaštva, i dalekosežno uticali na generacije budućih umjetnika, svjedoćanstvo je jednog od najznačajnijih poglavlja crnogorske i jugoslovenske likovne umjetnosti. Svaki na svoj način, Milunović, principijelan i promišljen analitičar, Lubarda nebouzdan i plahovit u borbi sa svojim unutrašnjim demonima, u skladu sa svojim stvaralačkom vizijom i umjetničkom kredom, sa dubokim razumjevanjem suštine slike iskonski utemeljenoj u prirodi, pomjerili su graniceslikarstva stvorivši umjetničke opuse univerzalnih vrijednosti”, kazala je Ivović.
Na otvaranju izložbe publici su se obratili i Đina Lubarda Lazar, predsjednica Fondacije Petar Lubarda sa Cetinja i umjetnik Ljubo Lubarda u ime porodice.
Posjetioci izlozbe
Takođe u muzičkom dijelu programa, učestvovala je Slađana Babović, prof. klavira iz Škole za osnovno muzičko obrazovanje Budva. U ime JU Muzeji i galerije Budve prisutne je pozdravila galeristkinja Dragana Ćetković.
Izložba se može pogledati do 19. novembra 2017. godine
„Koncesija za luke od lokalnog zbačaja i objekte obalne infrastrukture i vlasništvo u zoni morskog dobra“ naziv je okruglog stola koga će u četvrtak 2.novembra u Tivtu prirediti JP „Morsko dobro“ iz Budve.
Tematika vlasničko-pravnih odnosa i upravljanja lukama od lokalnog značaja među kojima se nalaze i gradske marine sa komunalnim vezovima kakva je tivatska gradska lučica Kalimanj, odnosno objektima obalne infrastrukture kakve su ponte i mandraći što su ih bokeljske starosjedilačke familije same gradile ispred svojih imanja na obali, izuzetno je politilčki i ekonomski „vruća“, jer mnogi danas u Crnoj Gori pokušavaju da na te vrijedne objekte i lokacije „stave šapu“.
U Tivtu je već pokrenuta i građanska inicijativa protiv namjere „Morskog dobra“ da lučicu Kalimanj stavi na tender i preda je nekome ko će za to platiti najveću koncesionu naknadu. To bi se, kako smatraju pokretači inicijative, pogubno odrazilo na interese Tivćana koji u gradskoj marini što su je sredstvima samodoprinosa prije 30-tak godina podigli sami Tivćani, pod relativno povoljnim finansijkim uslovima, drže oko 340 čamaca i malih brodića za sport i rekreaciju. Sa problemom da na sličan način izgube svoje ponte i mandraće – decenijsjske „izlaze na more“, suočili bi se i neki proslavljeni bokeljski jedriličarski klubovi, kao i preduzetnici koji radi obavljanja registrovane privredne djelatnosti, već decenijama ulažu u izgradnju obalne infrastrukture ispred zemljišnih parcela na obali koje su u njihovom vlasništvu.
O svemu time će se, kako saznajemo, rapravljati naredne nedjelje u Tivtu na cjelodnevnom okruglom stolu koji će okupiti predstavnike „Morskog dobra“ ali i pravnike i stručnjake za regulisanje pravnog statusa mora i obale iz Crne Gore i Hrvatske.
Jedan od starih mandraca u Tivtu
Pored lostaloga, na skupu će ulestvovati dr Branislav Radulović koji će govoriti o upravljanju morskim dobrom, zaštiti javnog interesa, valorizaciji i evidenciji – katastru javnog dobra, dok će dr Gordana Stanković razmotriti pitanje prava na komunalne vezove i problematiku komercijalnih vezova. Dr Iva Tuhtan-Grgić govoriče o važnosti studije opravdanosti davanja koncesije i kriterijumima za izbor koncesionara, dok će dr Andriana Vicenca-Padovan izlagati na temu ovlašćenja organa koji upravljaju lukama.
Predstavnici Opštine Kotor, lokalne Turističke organizacije i vojni ataše ambasade Austrije Thomas Ahammer posjetili su lokalitet Crkvice.
U višečasovnom razgledanju delegacija je obišla sve značajne lokacije Crkvica uz planinarsku turu do vrha tvrđave Kom.
Pored austrijskog groblja delegacija je obišla bivšu pekaru, konjušnjicu, plato kod spomenika borcima Krivošijskog ustanka kao i ostale interesantne lokacije.
U razgovoru je preciziran model saradnje kojim bi se valorizovao i prezentovao prostor Crkvica. Ataše Ahammer izrazio je podršku ambasade Austrije u daljim razvojnim planovima planinskog dijela kotorske opštine, kazavši za taj predio da je mjesto prepuno istorije sa čudesnom prirodom.
Posjeta Crkvicama
Delegaciju domaćina su činili potpredsjednik opštine Kotor Milivoje Mišo Samardžić, savjetnik za ekonomsku plansku politiku i razvoj Turističke organizacija Kotor Mirza Krcić, kao i zaposleni sručne službe TO Kotor i Rimskih mozaika u Risnu, Emilija Radulović, Vanja Petrović, Marija Janjušević, Bosiljka Bakočević kao i domaćin Crkvica Milijan Samardžić, uz turističko vođenje Mira Đukanovića.
Prema podacima Europsko-mediteranskog seizmološkog centra serija potresa je noćas zadesila Bosnu i Hrcegovinu, a zabilježena su najmanje tri.
Epicentar prvog potresa bio je na području Uzdola i bio je jačine 4,5 stupnjeva po Richterovoj ljestvici.
U 00:46 sati šire područje Hercegovine pogodio je potres. Podrhtavanje tla je trajalo nekoliko sekundi, te prema prvim informacijama nisu zabilježene materijalne štete, osim uznemirenosti stanovništva. Epicentar prvog potresa bio je nekoliko kilometara zapadno od Prozora i bio je jačine 4,5 stupnjeva po Richterovoj ljestvici.
Jačina je bila dovoljno velika da ga osjete budni stanovnici Sarajeva, Mostara, Zenice i Splita.
U 00:50 sati zabilježen je novi potres, a njegova jačina iznosila je 4,6 stupnjeva po Richterovoj ljestvici. Epicentar ovog potresa bio je nedaleko od Blidinja. Treći potres seizmolozi su zabilježili u 00:58 sati. Jačina ovog potresa bila je 4,4 stupnja po Richterovoj ljestvici, a epicentar je bio na području mjesta Lug, nedaleko od Prozora.
Epicentar prvog potresa bio je na dubini od 5 kilometara, drugog na dubini od 2, a trećeg na dubini od 10 kilometara.
Podrhtavanje tla se osjetilo i na području Dalmacije, te Mostara, Konjica, Livna, Sarajeva, Viteza, Fojnice, Širokog Brijega, Visokog, Travnika i drugih mjesta u BiH.
