Miloš Radonjić: Mrduja je najstarija regata na Mediteranu, to je više od tradicije, to je prestiž, to treba doživjeti, cijeli Split je u tome

Ekipa jedrilice “Tutta Trieste 2” danas je uplovila podno zidina drevnog Kotora, vratila se kući kao pobjednik prestižne 86. Mrdujske regate koja se jedrila prethodnog vikenda od Splita do otoka Mrduja i nazad.

U razgovoru za naš portal skiper Miloš Radonjić kaže:

„Krenuli smo juče ujutro iz Splita bilo problema sa vjetrom i motorom, ali to sada nije važno, osvojena je 86. Mrduja, iskreno još ne možemo vjerovati jer to je san svakog jedriličara. Hrvati se posebno pripremaju za tu regatu i mnogo ulažu kako bi nagrada Mrduja ostala doma. Ove godine su se žestoko pripremili, ali mi smo ih iznenadili novim brodom i novom posadom. Za ovakav uspjeh najviše igra ulogu znanje i iskustvo. Na 35-40 čvorova vjetra mi smo digli najveća jedra za niz vjetar, postavljali rekorde u brzini, išli smo do 26,5 čvorova gliseri nas nisu mogli stići o čemu svjedoči i jedan snimak“ – kaže Radonjić.

Na „Mrduji 2017.“ postignut je još jedan rekord, naime naš skipre Miloš Radonjić (27) postao je najmlađi skiper koji je osvoji ovu regatu u njenoj dugoj 86 godina istoriji. Inače, kako nam je kazao njegov prethodnik koji je držao taj rekord stariji je od njega nekih desetak godina.

„Tokom regate bilo je dosta problema sa veom jakim vjetrom kojeg nismo očekivali. Pukao nam je konop baze đenakera, poslije toga smo se prevrnuli, brod dug 18,5 metra kome jarbol dira more to nije svakidašnje, ali brzo smo se povratili spuštili đenakere i nastavili sa trkom. Imali smo prodor vode u brodu, pramčani stabilizator je pukao, zbog čega nismo mogli voziti brod njegovom maksimalnom brzinom…Vidio sam da je ogromno nevrijeme i da nam je bitno da samo završimo regatu jer su ostali mnogo bili iza nas.

Mi kao Dobrotski bonacijeri ljudi koji treniraju, jedre po bonaci, malom vjetru dokazali smo da možemo jedriti i pobjeđivati po veoma jakom vjetru.

Skiper Miloš Radonjić

Posadu „Tutta Trieste 2“ činilo je dvanaest članova posde iz cijele Boke, Kotora, Tivta i Herceg-Novog, jednostavno rečeno Bokelji. Ovo je prvi puta u istoriji da je regatu Mrduja osvojio neko ko nije iz Hrvatske. Pobjeđivali su ljudi izvan Hrvatske sa zastavom na brodu neke druge zemlje ali uvjek je skiper bio iz Hrvatske. Još ne mogu vjerovati da smo pobjedili.

Mrduja je najstarija regata na Mediteranu, to je više od tradicije, to je prestiž, to treba doživjeti, cijeli Split je u tome ja nema riječi kakav je to doživljaj, kao da još sanjam” – kazao nam je umaran ali vidno zadovoljan skiper Miloš Radonjić.

“Tutta Trieste 2” je imala još nešto što drugi nisu, a to je cura na brodu, članica posade Iva Malešević.

“Tutta Trieste 2”-pobjednici 86. Mrdujske regate

„Naši domaćini u Slitu prihvatili to sasvim normalno, u Hrvatskoj žene jedre, što kod nas u Crnoj Gori po nekima nije normalno i još uvjek postoje predrasudi… Zašto ne svima treba pružiti priliku da pokaže svoje znanje i umjeće…“- zaključio je dvadesetosedmogodišnji mašinac, skiper Miloš Radonjić.

Član posade Nikša Truš: Pokazali smo da Boka još ima pomoraca i jedriličara po kojima je bila i ostala poznata u svijetu

Nikša Truš

Na dočeku “Tutta Trieste 2” u Kotoru zatekli smo i člana posade iskusnog jedriličara koji se zbog obaveza iz Splita vratio nešto ranije dr. vet. Nikšu Truša.

„Cijelog života jedrim ali ovo je bilo nešto posebno. Jak vjetar, nevrijeme, vjetar od 15- 20 čvorova sa udarima i 30, oko dvijesto jedrilica, šarenilo u kanalu  prema Braču. Adrenalin je stalno rastao, ekipa uigrana, sa mlađim članovima JK „Lahor“ koji su bili kao čigre po brodu.  U jednom trenutku smo se prevrnuli, na sreću jedra nam se nisu zalijepila za more pa smo se izvukli i nastavili…

Od Splita do otočića Mrduja ima 11 milja i isto toliko nazad, regatu smo u jakoj konkurenciji i vanrednim uslovima odjedrili za  2:35,42 sata i na kraju pokazali da Boka još ima i u njoj žive pomorci, jedriličari po kojima je bila i ostala poznata u svijetu” – kazao je Truš.

Luštica Bay donirala sanitetsko vozilo Domu zdravlja Tivta

2
Vozilo

Tivatska kompanija Luštica Development AD donirala je danas sanitetsko vozilo Domu zdravlja Tivat. Donacija vrijedna 21,5 hiljadu eura realizovana je u saradnji sa Opštinom Tivat, i dio je Protokola o sponzorstvu koji kompanija i Opština Tivat potpisuju svake godine a podrazumijeva finansijsku podršku kompanije u iznosu od 150 hiljada eura.

Ključeve vozila opremljenog za pružanje hitne medicinske pomoći „Dacia Lodgy Ambiance“, ispred ambulante u Radovićima direktorki Doma zdravlja Tivat Jasminki Anđelić uručio je Daren Gibson /Darren Gibson/, izvršni direktor Luštica Development.

“Ovo je još jedna prilika da Domu zdravlja Tivat dodijelimo još jedno sanitetsko vozilo, jer smo u prethodnim godinama već realizovali sličnu donaciju. Naročito je za nas važno da podržimo stanovnike Radovića i područja Krtoli, koji su naše neposredne komšije. Edukacija, sport i posebno zdravlje su zapravo osnova naše korporativne kulture i našeg programa kada su u pitanju sve naše donacije i želimo da u ovom pravcu i nastavimo našu podršku”, saopštio je Gibson.

Direktorka Doma zdravlja je istakla da je donacija vozila jedna od saradnji “u nizu” Doma zdravlja i kompanije Luštica Development.

“Ovo vozilo će nam biti od velike koristi. Poznato je koliko se broj pacijenata i zdravstvenih osiguranika povećava tokom ljetnjih mjeseci. Novo vozilo koristiće ne samo području Radovića i Krtoli već i čitavoj tivatskoj opštini”, navela je Anđelić.

Primopredaja ključeva

Izražavajući posebnu zahvalnost Luštici Development kao „kompaniji koja zaista ima posebno razumijevanje za lokalnu zajednicu“, predsjednica Opštine Tivat Snežana Matijević ocijenila je da se svake godine sredstva definisana Protokolom o sponzorstvu realizuju za projekte koji se smatraju najpotrebnijim stanovnicima.

Gibson i njegovi saradnici obišli su ambulantu u Radovićima u čijem opremanju je Luštica Development učestvovala prošle godine donacijom u iznosu od 15 hiljada eura. Kompanija je u 2015. godini bila kosponzor nabavke reanimobila vrijednog 28,9 hiljada eura koji je uručen Domu zdravlja Tivat a finansirala je i izgradnju sanitarnog čvora u Domu Zdravlja Tivat za osobe sa invaliditetom.

Kroz program podrške lokalnoj zajednici Luštica Development do sada je opredijelila više od million i 200 hiljada eura za podršku projektima, organizacijama i javnim ustanovama u Crnoj Gori među kojima je i nekoliko medicinskih ustanova u Boki kotorskoj.

Na tivatskom dijelu poluostrva Luštica kompanija Luštica Development razvija projekat Luštica Bay,  koji će, kao novi grad na Jadranu, ponuditi sedam hotela, dvije marine, prvi profesionalni golf teren sa 18 rupa, više od 1000 stanova, 500 vila i gradskih kuća, sportske i druge objekte i sadržaje.

 

Kanalizacioni mulj bacaju na pragu najprometnijeg aerodroma u državi

0
kanalizacioni mulj iz PPOV u blizini aerodroma

Komunalno preduzeće Tivat već neko vrijeme u strogoj tajnosti, kanalizacioni mulj iz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Tivat i Kotor na Klačini u Krtolima, dovozi na  na prostor nekadašnjeg poljoprivrednog dobra Montepranco u blizini Aerodroma Tivat. Ovdje se taj materijal navodno, preksrcava u veće kamione sa kojima se mulj izvozi u Albaniju gdje se taj otpad konačno odlaže.

Potvrđeno nam je to iz nekolio izvora, a u nedjelju su tome svjedočili i zaposleni na tivatskom aerodromu. Naime, nakon što je su im se brojni putnici a i sami radnici aerodroma požalili  zbog nesnošljiv smrada koji je dopirao sa obližnjeg bivšeg poljoprivrednog dobra, dio zaposlonih u Službi bezbjendosti te vazdušne luke je na svoju ruku otišao na nekadašnje vinograde i zatekao gomile tek dovećenog kanalizacionog mulja. Inače, tivatsko Komunalno preduzeće koristi dio prostora bivp/šeg poljoprivrednog dobra za smještaj mehanizacije i obavljenje dijela svojih aktivnosti, a kako nezvaično saznajemo, oni ovdje već neko vrijeme obavljaju i prekrcaj kanalizacionog mulja sa Klačine u kamione kojima se taj otpad izvozi za Albaniju. Inače, nesnosan  smrad na ovom dijelu osjeća se već neko vrijeme i dok se automobilima  prolazi dijelom jadranske magistrale pored aerodroma a koji je najprometnija dionica drumske saobraćajne mreže u Crnoj Gori.

Danmas nismo uspjeli saznati ko je od nadležnih u Opštini Tivat ili Komunalnom preduzeću donio odluku da se kanalizacioni mulj sa Klačine donosi bukvalno na prag terminalne zgrade najprometnijeg aerodroma u državi koji je nedavno imao i milionitog putnika u ovoj godini, odnosno u blizini dionice Jadranske magisstrale kojom prolazi najveći broj turista što dolaze na sjeverni dio Crnogorskog primorja. Direktor u ostavci Komunalnog preduzeća Tonko Lukšić (DPS) nije odgovarao na telefonske pozive, dok nam je Vlado Đukić (DPS) čije je imenovanje za v.d. drektrora Komunalnog izglasano na sjednici SO prošle sednice, kazao da formalno još nije preuzeo tu dužnost.

„Odluka o imenovanju stupa na snagu tek po objavljivanju u Službenom listu, tako da formalno još nisam preuzeo dužnost od Lukšića niti je obavljena primopredaja, pa nisam ni upoznat sa problemom o kome govorite.“- kazao je Đukić „Vijestima“. Iz Opštine Tivat nezvanično su potvrdili da se na bivšem poljoprivrednom dobru obavlja prekrcaj kanalizacionog mulja sa Klačine, ali nisu objasnili ko je i kada donio odluku da se to radi na ovako neprimjerenom mjestu.

Prilikom svečanosti otvaranja 10,25 miliona eura vrijednog PPOV na Klačini u julu prošle godine, tadašnji ministar održivog razvoja i tuirizma Branimir Gvozdenović (DPS) nije precizno odgovorio gdje će se odlagati mulj iz tog postrojenja jer Crna Gora ni tada, a ni do danas, nije riješila pitanje tretmana i odlaganja kanalizacionog mulja koji je nusprodukt rada PPOV. Na problem ekološki prihvatljivog načina odlaganja kanalizacionog mulja, u svom obraćanju tada je ukazao je i Roland Siler, član UO KfW banke koja je kreditirala izgradnju PPOV, naglašavajući da treba što prije riješavati to i pitanje. Tada je rečeno da se mulj može privremeno skladištiti u krugu PPOV najduže oko pola godine, a tadašnji gradonačelnik Kotora dr Aleksandar Stjepčevič je kazao da će se ovaj otpad sa Klačine privremeno odlagati na sanitarnoj deponiji za komunalni otpad Možura u Baru.

„Bacaćemo ga na deponiju dok država ne napravi spalionicu.“- kazao je u julu prošle godine Stjepčević. Spalionice kao ni sistemskog državnog riješenja za tretman ove vrste otpada nema još ni u gtragovima, a smrdljivi mulj a Klačine u međuvremenu se „privremeno“ preselio na prag tivatskog aerodroma.

Kulturna baština Boke u Rijeci i Zadru

0
Benediktinci na području Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije
Benediktinci na području Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije

JU Kulturni centar Nikola Đurković Kotoru saradnji sa Savezom Crnogoraca Hrvatske, Narodnim muzejom Zadra i Pomorskim i povijesnim muzejom Hrvatskog primorja Rijeka organizuju promocije naučne publikacije dr Katarine Mitrović Benediktinci na području Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije.

Promocija je zakazana za 10. oktobra u 18:30 sati u Mramornoj dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka i 11. oktobra u 19:00 sati u Gradskoj loži Narodnog muzeja Zadra.

Promocije se realizuju u sklopu projekta Popularizacija i prezentacija kulturne baštine Boke i Crne Gore u Rijeci i Zadru, koji je finansiralo Ministarstvo kulture Crne Gore a u okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2017. godinu.

Završena radionica restauracije tvrđave Citadela

0
Citadela HN

Izložbom na kojoj je pokazano šta je sve urađeno, proteklog vikenda završena je petnaestodnevna škola – radionica restauracije tvrđave Citadela (Mezzaluna,odnosno Macel)  koja je u Herceg Novom okupila studente iz Crne Gore i Srbije, i mlade arhitekte iz Crne Gore i Francuske, koji se bave zaštitom i revitalizacijom graditeljskog nasljeđa.

Oni su od 23. septembra bili angažovani na konsolidaciji dva preostala zida tvrđave Citadela koja se nisu urušila i njihovoj zaštiti od daljeg propadanja. Za izvođenje radova i voditelje radionice bila je zadužena kompanija ZV Design koja je specijalizovana za ovakve vrste intervencija, uz nadzor arhitekata konzervatora iz Francuske, ali i tima arhitekata i konzervatora iz NVO Sinergija i Ilibo design architects.

“Inicijativa za pokretanje projekta obuke i organizacije škole restauracije proistekla iz jednogodišnje saradnje NVO Sinergija i Fondacije Petrović Njegoš na izradi Studije graditeljskog nasljeđa za stari grad Herceg Novi koja traje od jula 2016. godine”, kaže arhitekta Vuk Čvoro iz NVO Sinergija.

Ističe da je pristup  bio interdisciplinaran i dobra prilika za studente i mlade arhitekte da nešto nauče  . Oni su zidali, malterisali,kopali i radili sa radnicima i ostalim stručnjacima sličnih struka, što je dragocjeno iskustvoza sve.

Patrice Regnard-arhitekta iz studija Archipat iz Lyona koji je učestvovao u izradi Studije graditeljskog nasljeđa starog grada Herceg Novog, istakao je da su  izabrali rad na Mezzaluni jer “kao otvorena knjiga pokazuje slojeve istorije grada”.

Aurelien Catros-arhitekta iz Lyona koji je je učestvovao u brojnim radionicama u Francuskoj , rad u Herceg Novom ocjenjuje veoma interesantnim, jer su radili udruženo arhitekti I studenti iz različitih zemalja .

Mila Cvetković studentkinje  Arhitektonskog fakultete iz Niša objašnjava  da su zatekli ostatke tvrđave u lošem stanju i da su nakon čišćenja koristeći autentičan kamen sa razrušenih zidova koji je bio i u moru, zidali po ugledu na stare majstore kako bi sve bilo autentično.

Projekat škola i radionice restauracije tvrđave Citadela ili Mezzaluna realizovan je u okviru Dana evropske baštine 2017, koje organizuje Ministarstvo kulture.

U Barseloni završeno PE u jedrenju za klasu Laser

0
2017-Laser-Senior-Europeans Barselona -treining

Završeno je Evropsko prvenstvo u jedrenju za klasu Laser, održano u Barseloni, uz učešće učestvovalo 330 jedriličara iz preko 50 zemalja svijeta.

Jedriličari JK Delfin iz Tivta takmičili su se u klasi Laser Standard, Igor Les, zatim u klasi Laser Radial Ilija Marković i Irina Kusovac. Les je nakon dva kvalifikaciona dana jedrio u zlatnoj grupi i u konačnom poretku zauzeo 52. mjesto, odnosno 47. u konkurenciji evropski zemalja. Ilija  je 66. u openu i 64. u konkurenciji evropskih zemalja, odnosno 48. u konkureciji do 21. Ovo je odličan rezultat petnaestogodišnjeg Ilije, obzirom da je tek prešao u klasu Radial pred Balkansko prvenstvo u septembru kada je bio 10.. Irina  je takmičenje završila na 90. mjestu.

Odličan rezultat, 24. mjesto i 21. u evropskom poretku,  postigao je crnogorski jedriličar Milivoj Dukić iz JK Jugole Grakalić iz Herceg Novog. U klasi Laser Standard prvo mjesto izborio je Britanac Nik Tompson, drugi je Italijan Franćesko Marai i treći je Novozelanđanin Endrju Mekenzi. U konkurenciji evropskih zemalja bronza je pripala Kipraninu Pavlosu Kontidesu, koji je nedavno osvojio titulu svjetskog šampiona na Svjetskom prvenstvu održanom u Splitu u septembru.

U ženskoj olimpijskoj klasi Laser Radial Marit Bouvmeter, Holandjanka, je uzela titulu šampiona, druga je  Dankinja Anmari  Rindom  i  treća je Vesileja Karačoli iz Grčke. U klasi Radial za muškarce zlato je osvojio  Marsin Rudavski iz Poljske, Španac Marselo Cairo Asenca srebro  i bronzu Dimitris Papadimitiu iz Grčke – saopšteno e iz JK”Delfin” Tivat.

Povlačenjem Bilećkog jezera izronile kuće, ali i uspomene

0
Bilećko jezero ove jeseni ima jedan od najnižih vodstaja od postanka.
Zbog suše, nepregledna vodena površina se „povukla“, a izronili su ostaci kuća i naselja, koja su potopljena kad je jezero nastalo, baš u ove dane, prije pedeset godina. Sa kućama, okućnicama, čatrnjama izornile su uspomene i zaboravljeni život u dolini rijeke Trebišnjice.

Onima koji su se 1967.godine iseljavali sa svojih ognjišta pogled na oronule ostatke, koji su pomolili iz vode, još snažnije oživljava sjećanja i budi emocije koje nije lako iskazati.

– Naviru emocije, teško je o tome govoriti, sjećanja na krasotu i ljepotu, na najljepši dio Bileće i Republike Srpske dolina Trebišnjice, plodno tlo, mediteranska klima i kulturno-istorijsko bogatsvo koje je ostalo pod vodom, priča Vido Mišeljić iz sela Miruše.

 

Oko 1.200 ljudi ponijelo je ono što se ponijeti moglo, žaleći za onim što ostavljaju- vinogradima, voćnjacima, oranicama, okućnicama. Zavežljaje uspomena nisu razvezali ni do danas. Starijim stanovnicima Zavođa i najava iseljenja bila je za nevjericu, a na život na nekom drugom mjestu nisu se mogli navići. Neki su čekali, da voda dođe do koljena da se predaju i napuste svoje kuće.

Bilećko jezero na svom dnu krije čitav jedan grad, kulturno istorijske ostatke, velike vrijednosti, čak iz ranohrišćanskog perioda. Najmanje četiri crkve su ostale pod vodom, a manastiri Dobrićevo i Kosijerevo su izmejšteni na obale jezera.

Najplodnija zemlja, vrijedni domaćini, lijepa i uspješna omladina- tako i danas opisuju Zavođane.

U mjestima u kojima su počeli novi život, nastojali su ugraditi dio onog pređašnjeg. Nisu rijetkost nazivi trgovina, kafana i slično po nekim lokalitima iz doline Trebišnjice. Naredne godine planiraju okuljpanje svih Zavođana i pootmaka, kod manastira Dobrićevo, povodom 50 godina od izgradnje brane Grančarevo. A ove jeseni i češće nego ranije, dođu do obala jezera i traže bar nagovještaj onoga što je voda zauvijek progutala.

Izvor: RTRS

Detalji pomorske havarije na Mrduji

0
Mrduja 2017.

Duje je doma, živ i zdrav. Došao je kući prije nas. Sve je u redu, osim što smo se neplanski okupali i brod nam se potopio. Evo sada ga teglimo u matičnu luku, u splitsku Lučicu, i kada ga popravimo idemo na Europsko prvenstvo za jedrilice klase “sea scape” na jezeru Lago di Garda u Italiji – brzo nam je izreferirao stanje Ozren Marušić, jedriličar JK “Splita”, koji je u subotu bio najtraženija osoba Mrdujske regate krstaša.

Naime, 41-godišnjak je bio kormilar broda “Remorker”, dugog 5,5 metara, koji je tijekom jedrenja izgubio jednog člana posade: to je Duje Dobronić, 15-godišnji učenik splitske Pomorske škole. S njima je još jedrio i Martin Mikelić (34).

– Nekih 500 metara od Brača, pred puntom Gomilica vjetar je pojačao i zaronili smo provom u val koji je samo Duju pokupio i izbacio ga s broda. Momak nam se nasmijao, digao palac gore dok smo mi vikali: Vraćamo se po tebe! Nije bio ozlijeđen, i počeo je plivati prema nama, mi smo spustili glavno jedro, no tada je nas pomeo jedan jaki reful bure od skoro 50 čvorova.
I Martin i ja smo pali u more, brod se okrenuo, no pukao je pin od kolombe, koji drži kada je brod naopako da ona ne potone u more, jer samo uz njezinu pomoć možemo brod opet okrenuti na pravu stranu i ponovno zajedriti. No ona je upala, a u svemu tome nam je “pomogao” val od nekih 1,5 metara koji nas je zalio pa više nismo ni Duju vidjeli od kreste mora.

Neuspjeli zaron

Pokušao sam zaroniti ispod broda, pronaći mobitel i stanicu da zovem pomoć, no previše konopa oko moje glave i brodske opreme, i brod koji mi skače na valu iznad mene stvaralo mi je dodatne probleme pa sam morao odustao od traženja. Jedino nam je preostalo držati se za brod i zvati u pomoć.

Priča nam dalje Ozren kako su on i Martin dovikivali jednom charter brodu u prolazu tipa Bavaria 46 imena “Lela Doranjski”, no charteraši su samo produžili, ni ne reagirajući na 30 metara dalje od sebe jedriličare u moru, s potopljenim brodom.

– Srećom, Tiho Josipović na brodu “Nanar 2” iz JK “Splita” i njegova posada su nam priskočili u pomoć, iako moram sada priznati, jedva smo se od vala i mi popeli na njihov brod.

Odmah smo nazvali 112 i rekli nam je član posade u moru, pa smo ih opet nakon deset minuta kontaktirali, no 4 minute iza tog poziva nas je nazvala moja supruga Ivana i rekla da je Dujina mama javila da ju je nazvao sin i da je on u Sutivanu. Naime, Duje je, a jak je on momak, doplivao do Gomilice, nekih par stotina metara, gdje su mu pomogli momci s broda “Stella Polaris” kormilara Marina Tončija Rosandića, koji su se nasukali.

Po njih i po Duju je, naravno, došao gumenjak Hrvatske gorske službe spašavanja i odvezao ga do Sutivana. Tamo sam ja već organizirao prijatelja da ga dočeka sa suhom odjećom i odveze na trajekt do Supetra te dalje u Split, gdje ga je dočekala majka. Duje je tako već bio doma i čitao da ga se traži – s osmijehom olakšanja jer je sve prošlo bez većih posljedica zbori nam Marušić, koji je promptno u nedjelju organizirao i vađenje “Remorkera” s dna mora.

Mrduja

Spašavanje ‘Republike Broč’

Na punti Gomilice posada broda “Filomena”, kormilar Božidar Radić, Vinko Sunara i Luigi Mišadin spasili su od utapljanja i dva člana posade broda “Republika Broč” skipera Mate Škarića iz JK “Postira”.

– Na 45 čvorova bure i glisiranja od 12 milja izletila nam je lantina iz jarbola i morali smo odustati, pa smo u zavjetrini put Bobovišća skinuli jedrilje i motorom se vraćali put Splita, kada smo vidjeli u moru kolombu. Brod “Elan 16” bio je okrenut naopako, za 180 stupnjeva. Uspjeli smo Matu dignuti na naš brod, iako je u odijelu i čizmama sigurno ima preko 20 litara mora, dok je drugi član posade ostao na kolombi, pa smo konopom zavezali brod i dali se u tegalj – detalje s uzburkanog mora prenio nam je 73-godišnji Božo Radić.

I ova havarija je srećom dobro okončana, jedrilica je otegljena u matičnu luku.

/Sandra Barčot/

Budva: Bijelo dugme, Bajaga, S.A.R.S, Dubioza…

0
Budva-foto Jugoslav Belada

Budva će i ove godine biti glavno mjesto provoda u najluđoj noći, za šta su se ponovo pobrinuli Opština i Turistička organizacija Budve, a jedan od najpoznatijih ex jugoslovenskih bendova „Bijelo dugme“  predvođeno Goranom Bregovićem nastupiće u novogodišnjoj noći  na trgu ispred Staroga grada.

Brojne posjetioce, koji tradicionalno godinama unazada biraju Budvu kao mjesto gdje će dočekati Novu godinu, očekuje čak četvorodnevni muzički program.

Program počinje 29. decembra, kada će na centralnoj bini ispred starogradskih bedema nastupiti  poznata  hrvatska rok grupa Hladno pivo i  popularni beogradski sastav S.A.R.S.

Dan kasnije, 30. decembra, muzički program nastavlja se nastupom Bajage i instruktora.

U najluđoj noći organizaotori su se potrudili da dovedu trenutno najpoznatiji tribute bend  „Queen real tribute“, bend iz Beograda, zaljubljenike u kultni britanski rok bend „Queen“. Bend  je nastupao širom svijeta, a samo u Brazilu su imali čak 70 koncerata. Osim izvrsne svirke, njihovi nastupi uključuju i upečatljive kostime kakve su Queenovci nosili, čak i gitaru identičnu onoj Brajana Meja, koju gitarist svira kovanicom, poput svog uzora.

Nakon njih, kao zvijezde večeri nastupiće Bregović i Bijelo dugme, a u Budvu dolaze i pjevači koji su bili sastavni dio ovog benda Mladen Vojičić Tifa i Alen Islamović.

Popularni Dugmići nastupali su u Budvi prije tri godine, kada su takođe napravili provod za pamćenje.

Muzički program se završava 1. januara, što će biti prava poslastica za sve koji vole malo „tvrđi“ zvuk. Na starogradskom trgu nastupiće hrvatski hip hop sastav Elemental, a iste večeri popularni bosanskohercegovački bend  Dubioza kolektiv a svojom mješavinom punka, reggaea, duba, ska, rocka i uvijek jakim političkim porukama.

Budva od 2000. svake godine organizuje javne dočeke Nove godine i do sada je ugostila najveća muzička imena.

Muzeji i galerije Budve – bogat program u čast jubileja 170 godina od objavljivanja „Gorskog vijenca“

0
Muzej Budva

Njegujući tradiciju obilježavanja značajnih datuma i godišnjica iz crnogorske kulturne istorije, JU Muzeji i galerije Budve prišla je organizovanju programa u čast jubileja 170 godina od objavljivanja „Gorskog vijenca“ Petra II Petrovića.

Uzimajući u obzir značaj djela i njegovog pisca, program je podijeljen u nekoliko segmenata: prezentacija izložbe, štampanje fototipskog izdanja „Gorskog vijenca“ i organizovanje okruglog stola. Zajednički cilj ovih aktivnosti je odati dužno poštovanje Njegošu i njegovom djelu, ali i pozvati čitaoce da na još jedno čitanje „Gorskog vijenca“.

U ponedjeljak, 9. oktobra, u prostoru Spomen doma „Stefan Mitrov Ljubiša“ u budvanskom Starom gradu, svečano će biti otvorena dokumentarno-umjetnička izložba Njegoš i „Gorski vijenac“. Na izložbi će biti predstavljeno desetak umjetničkih radova poznatih autora kojima su život i stvaralaštvo znamenitog crnogorskog crkvenog i svjetovnog vladara, pjesnika i filozofa, bili inspiracija – Anastasa Jovanovića, Pera Počeka, Rista Stijovića i Ivana Meštrovića – kao i Njegošev portret koji je u Kini uradio umjetnik po imenu Francisko. Pomenuti radovi čuvaju se u Njegoševom muzeju u Biljardi na Cetinju (Narodni muzej Crne Gore). Dokumentarni segment izložbe obuhvata prezentaciju prvog latiničnog izdanja „Gorskog vijenca“ koje je objavljeno u Zadru 1868. godine, a koje je za štampu priredio Stefan Mitrov Ljubiša, još jedna čuvena ličnost XIX vijeka. Osim što je uradio preslovljavanje, Ljubiša je u ovom izdanju dao svoje tumačenje pojedinih riječi i kako navodi u predgovoru „povjesna izjasnenja mjesnih događaja“. Kako je šira javnost nedovoljno upoznata s ovim izdanjem i Ljubišinim poduhvatom, što je dijelom uslovljeno i malim brojem sačuvanih originalnih primjeraka, JU Muzeji i galerije Budve je povodom jubileja prišla izradi fototipskog izdanja „Gorskog vijenca“ iz 1868. godine, u saradnji sa Nacionalnom bibliotekom Crne Gore „Đurđe Crnojević“ sa Cetinja, koja je ustupila originalno izdanje za prezentaciju.

Izložbu  će svečano otvoriti dr Miroslav Luketić, istoričar i publicista iz Budve, u 19 časova. Izložba se može pogledati do 5. novembra 2017. godine.

Za razliku od izložbe, koja predstavlja kako umjetničko tako i književno čitanje i tumačenje „Gorskog vijenca“ i njegovog autora iz prošlih vremena, namjera JU Muzeji i galerije Budve je da organizovanjem okruglog stola i učešćem eminentnih poznavalaca Njegoševog djela dobijemo odgovor na pitanje Kako danas čitati Njegoša. Smatrajući da jedino stručni i naučni pristup ovom pitanju ispravan, na okruglom stolu svoje stavove iznijeće priznati književni teoretičari i kritičari prof. dr Sonja Tomović Šundić, mr Božena Jelušić, Balša Brković i prof. dr Siniša Jelušić. Moderatorka večeri je Stanka Rađenović Stanojević.

Održavanje okruglog stola Kako danas čitati Njegoša zakazanoje za utorak, 10. oktobra, u 19 časova, a održaće se se u Modernoj galeriji u Starom gradu