U posljednjoj utakmici grupne faze takmicenja Evropskog prvenstva u vaterpolu za veterane Jadran veterani su poraženi od Bulls Blood-a iz Madjarske rezultatom 4:3
Ova utakmica nije imala rezultatski znacaj jer ova dva kluba igraju u petak 31. avgusta u 17 sati za zlatnu medalju.
Golove za Jadran Veterane su postigli D. Bilic 2, S. Matijasevic 1.
LEN European Masters Championships 2018 Slovenia (Kranj)
Podgorički biznismen i nekadašnji lider jedinstvene Socijaldemokratske partije Žarko Rakčević je postao vlasnik 29% akcija Instituta ‘Dr Simo Milošević’ u Igalu, koje su bile u vlasništvu Vlade Srbije, objavio je podgorički radio Antena M.
Transakcija je obavljena na Montenegroberzi – za 99.217 akcija plaćeno je 2.827.729 eura.
Do sada su raspisivana četiri neuspješna tendera za prodaju akcijskog kapitala Instituta. Nakon poslednjeg je potpisan kupoprodajni ugovor koji nije realizovan.
Institut je prodat konzorcijumu International Wellness Group (IWG), koji je 2013. godine bio registrovan sa početnim kapitalom od hiljadu funti.
IWG grupa, koja je 2015. godine izabrana na tenderu kao jedini ponuđač za kupovinu 56,48 odsto državnih akcija Instituta za deset miliona eura i koja je tada trebalo da obezbijedi investiciju od 200 miliona eura, zvanično je ugašena.
Aktuelni lider opozicione Ujedinjene reformske akcije (URA) Dritan Abazović je optužio lani vrh Demokratske partije socijalista (DPS), predsjednika Tenderske komisije za privatizaciju Branka Vujovića i bivšeg ministra Branimira Gvozdenovića za ovu neuspješnu trgovinu.
Sekulić: Za akcije Instituta, Vlada bi ponudila više
Ministarka ekonomije Dragica Sekulić kaže da je iz medija saznala da je jutros na berzi blizu 26 odsto akcija Instituta Simo Milošević, koje su bile u vlasništvu Vlade Srbije, kupio Žarko Rakčević.
“Kao predsjednica Vladine Tenderske komisije za privatizaciju moram, prije svega, iskazati zadovoljstvo što je kapital Instituta ipak ostao u Crnoj Gori tako što ga je kupila domaća kompanija. Ipak, očekivanje Vlade Crne Gore je bilo da nas kolege iz Vlade Srbije blagovremeno informišu o svojim namjerama i najzad, akcije prvo ponude većinskom vlasniku, tj. crnogorskoj Vladi. Mi smo bili izuzetno zainteresovani za kupovinu ovih akcija i bili spremni da za njih na transparentan način ponudimo više, što nam prodaja realizovana na ovaj način nije dozvolila”, saopštila je Sekulić za Portal CdM.
Ona smatra da je Rakčević dobro trgovao.
“Raduje me što je sa svojim partnerima zainteresovan za kupovinu i našeg paketa akcija na tenderu. Sve to, uz interesovanje ostalih domaćih i inostranih kompanija, pokazuje da je Institut kompanija sa izvjesnom uspješnom budućnošću”, istakla je ministarka Sekulić za CdM.
Gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac (DPS) utvrdio je juče Nacrt Urbanističkog projekta (UP) „Turistička zona Lepetane“ sa Izvještajem o Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu tog planskog dokumenta. Nacrt UP i Stateška procjena stavljeni su na javnu raspravu koja traje do 13.septembra.
Nacrt UP „Turistilčka zona lepetane“ radio je Centar za arhitekturu i urbanizam (CAU) iz Podgorice dok su autori Strateške procjene uticaja Institut za razvoj i istraživanja iz oblasti zaštite na radu i Zavod za ekologiju iz Podgorice.
Odluka o izradi ovog planskog dokumenta sa programskim zadatkom donijeta je još sredinom 2012., a obrađivač je do sada dva puta- u martu i junu 2015., predavao njegov nacrt.Na osnovu rezervi koje je u međuvremenu iskazalo tivatsko preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ jer plan tretira područje slivne zone i vodoizvorišta Plavda u Lepetanima, Opština je u međuvremenu donijela odluku da se izradi i Strateška procjena uticaja UP „Turistička zona Lepetane“ na životnu sredinu i finansirala je izradu Elaborata o geološkim i hidrogeološkim karakteristiklama slivnog područja izvorišta Plavda.
UP obuhvata područje bivše kasarne Lepetane površine 4,69 hektara, a na svom zapadnom dijelu neposredno se „naslanja“ na zonu sanitarne zaštite vodoizvorišta Plavda. Na prostoru bivše kasarne nalazi se dvadesetak objekata, mahom iz perioda Austro-Ugarske i Kraljevine Jugoslavije, od kojih Uprava za zaštitu kuultrunih dobara zbog njihovih istorijskih i arhitektonskih vrijednosti, predlaže da se zaštite četiri, iako su stručnjaci kao potencijalno vrijedne za zaštitu i prilagođavanje upotrebi u nove svrhe, izdvojili šest objekata i niz pokretnih stvari koje se nalaze na ovoj lokaciji, a među kojima je i trafostanica iz vremena Austro-Ugarske.
idejno rijesenje novog kompleksa u Lepetanima
Prema konceptu CAU-a, na prostoru bivše kasarne planira se izgradnja omladinskog hotela namijenjenog smještaju sportista, kategorije 3 ili više zvjezdica, kapaciteta 85 smještajnih jedinica. Osim smještaja hotel će nuditi i osnovnu medicinsku pomoć i specijalizovane radnje za prodaju sportske opreme. Planira se zadržavanje nekadašnje proizvodne hale sa početka 20.vijeka uz njenu prenamjenu u dopunske hotelske sadržaje, kao što su multifunkcionana sala, kafeterija, biblioteka i slično. Ostatak prostora zauzimaće nova sportska hala sa 600 mjesta u gledalištu, te razni otvoreni sportski tereni i sportski kompleksi i zelene površine, a biće zadržan i objekat nekadašnjeg Hidrografskoh instituta – Oficirskog doma iz 1925. godine. Po planskom riješenju, na prostoru od 4. 928 metara kvadratnih, ukupno 8.700 kvadrata ostaće pod objektima, a moći će se izgraditi do 14.300 maksimalne bruto građevinske površine svih objekata. Planeri računaju da će novi kompleks zapošljavati 93 radnika, a u njemu će biti jjesta za 170 hotelskih gostiju i 1.100 pojsteilaca koji se kraće zadržavaju.
Najveći dio površine budućeg sportsko-urističkog kompleksa u Lepetanima je u državnom vlansištu i čini ga katastarska parcela 240 od skoro 44 hiljade kvadrata. Opština Tivat ranije je računala da će joj država ustupiti ovu parcelu u zamjenu za neke nekretnine bliže gradu na kojima bi se pravili stanovi za pripadnike Vojske i državnih službi, ali se to ipak do sada nije desilo.
Četvrto po redu humanitarno plesno vece na rivi Muo održano u utorak 28. avgusta. Ovogodisnji humanitarni dogadjaj po odluci organizatora MZ Muo i NVO Nasa akcija bilo je organizovano u čast Andrije Maurovica, slavnog strip crtača sa namjerom da se donacija usmjeri ka postavljanju spomen ploče na njegovoj rodnoj kući u ovom mjestu. Sakupljeno je 321 euro.
Plesno vece je okupilo mnogobrojne gradjane svih generacije, jugonostalgicare i one koji to nisu ali su svi uzivali u performansu Gradske muzike, fenomelanog Ansambl Toc i plesovima mladih volontera, kao i gurmanskoj ponudi paste sa morskim plodovima. Pokrovitelj dogadjaja je MZ Muo i Opstina Kotor kroz projekat NVO Nasa akcija pod nazivom “Edukacijom i aktivizmom za ljepsi grad i bolju buducnost”. Kroz ovu aktivnost mladi su naucili kako organizovati humanitarni dogadjaj kao i nesto o istoriji i ljudima ovog malog ribarskog mjesta.
Čanovi kotorskog moto kluba Lavovi će u saradnji sa Resurnim centrom “dr Peruta Ivanović”, opremiti za početak nove školske godine dvadest školaraca ove ustanove.
Lavovi će učenicima donirati komplet školski pribor i materijal kako bi djeca nesmetano počela školsku godinu.
“S obzirom da su polaznici ove školske ustanove djeca iz čitave zemlje, želimo im dobrodošlicu u drevni grad, te takođe da pošaljemo poruku porodicama da ta djeca nisu sama, da će o toj djeci misliti kotorski Lavovi i njihovi prijateji. Kotorski moto klub i resurni centar već duže vrijeme sarađaju i na taj način pokazuju pažnju djeci sa oštećenjem sluha i govora”- kazao nam je osnivač i menadžer moto kluba Lavovi Kašćelan Nenad.
Gradska galerija Kotor priprema još jednu likovnu manifestaciju. Riječ je o izložbi pod nazivom ,,Tabačina”, akademske vajarke Lane Bokan iz Kotora, koja će biti otvorena u petak 31.avgusta u 20 sati.
Lana Bokan je rođena 1965. godine u Kotoru. Diplomirala je 2015. godine na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, odsjek skulptura, u klasi profesora mr Peđe Milačića. Magistrirala je 2017. godine na ALU Sarajevo, odsjek skulptura, u klasi profesora dr Besima Spahića i mr Darka Šobota. Član je ULUCG od 2017. godine. Učesnik je više kolektivnih izložbi, kao i Social plastic programa za Crnu Goru. Dobitnik je Nagrade za najbolji likovni rad nastao u Kotoru 2017. godine.
Izložba “Tabačina” je njena druga samostalna prezentacija.
Na području hercegnovske opštine do sada je uklonjeno oko sto palmi koje je napao crveni (palmin) surlaš (Rhynchophorus ferrugineus).
Najveća koncentracija surlaša je evidentirana kod Dječjeg doma Mladost u Bijeloj, u Meljinama, Parku Boka, Zelenici i Savini, u krugu Instituta Igalo. U krugu Bolnice u Meljinama propalo je preko 40 palmi, koje je uništio surlaš ili su stradale u nedavnom nevremenu kada je pijavica poharala taj kompleks.
To je utvrđeno nakon pregleda feromonskih klopki čiji je cilj praćenje leta, dinamike populacije surlaša radi pravovremenog sprovođenja mjera tretiranja palmi i praćenja efikasnosti primijenjenih mjera.
Dendrohirurgija kao jedna od mjera u borbi sa crvenim surlašem nije dala rezultate i sve te palme moraće biti uklonjene nakon ljetne sezone. Između ostalih biće uklonjena stabla četiri palme kod Crkve Svetog Mihaila na trgu Belavista u Starom gradu.
Na drugoj strani hemijsko tretiranje za sada se pokazalo uspješnijim. Preko 360 palmi na javnim površinama je pet puta hemijski tretirano, saopšteno je iz lokalne uprave.
Kao prevencija i zaštita zdravih palmi koristi se injektiranje – ubrizgavanje insekticida u srž palme.
Cijena injektiranja jedne palme iznosi 130 eura. Ovom metodom tretirano je oko 130 zdravih palmi: u Parku Boke, luci Škver, kod zgrade Carine u Zelenici, Omladinskom parku u Igalu, kod kružnog toka u Meljinama i na drugim mjestima. Jednokratni tretman ovom metodom košta oko 130 eura po palmi.
Palmin surlaš
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja putem tendera, posao injektiranja palmi povjerilo je kompaniji “Zožeta” iz Herceg Novog .
Podsjećamo da crveni surlaš, opaki štetni oganizam živi u unutrašnjosti palme. Larve se hrane u tkivu najmlađeg lišća, a u stablu prave tunele i šupljine. Liječenje je moguće, ističu stručnjaci, samo ako se stabla hemijski tretiraju u najranijem stadijumu razvoja ovog parazita.
Na području opštine je oko 2.500 palmi kojima prijeti napad crvenog surlaša, koji posljednjih godina hara Mediteranom.
Kompanija “Carine” Čeda Popovića počinje izgradnju trećeg hotela na hercegnovskoj rivijeri. Pripremni radovi u Kumboru na parceli Carina i susjednoj, za koju je kompanija potpisala sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom ugovor o dugogodišnjem zakupu i zajedničkoj investiciji, po riječima Popovića, počinju u ponedjeljak.
Na placu Mitropolije, odnosno Crkvenog odbora Kumbor, površine dvije hiljade kvadrata još je kamp “Šumadija” u kome su bile 32 kamp kućice, vlasnika većinom iz Srbije. Njih je krajem prošle godine CO Kumbor obavijestio da treba da se isele. Do sada je razmontirana trećina kućica, a dio vlasnika je angažovao advokata iz Bara, preko kog traže nadoknadu štete za 50 godina ulaganja, odnosno odgovarajuće placeve na koje bi premjestili kućice iz kampa.
Jedan od njih, prof. dr Dragan Uskoković obratio se, kaže, svim nadležnim institucijama u Crnoj Gori, a juče i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i ministru spoljnih poslova Ivici Dačiću, da “apeluju na odgovarajuće organe u Crnoj Gori da se spriječi nezakonito rušenje kućica u kampu”.
“Prije 14 godina bili smo prinuđeni da potpišemo ugovore sa SPC o finansiranju i postavljanju tipskih kućica, koje su upisane u katastru, a za koje sada kažu da su nelegalne. Za te kućice plaćamo porez na imovinu 50 godina, turističku taksu i sve druge dažbine koje plaća bilo koji vlasnik nepokretnosti u Crnoj Gori”, kaže Uskoković i tvrdi da “kompanija Carine sada primjenjuje sve represivne mjere, kako bi natjerala ljude da se što prije isele, bez bilo kakve nadoknade ili rješenja”.
Sa druge strane, Popović kaže da su imali dosta razumijevanja i da su rokove za iseljenje produžavali od januara do kraja avgusta.
“Svi su na vrijeme obaviješteni o rokovima za iseljenje i većina je to uradila, a do kraja sedmice će biti uklonjeno još nekoliko kućica. U pitanju je jedan čovjek, koji ne želi da ode i koji zloupotrebljava ostale vlasnike kuća. Činjenica je da njima nije produžen ugovor, da je kamp bio nelegalan, a da smo mi potpisali sa Mitropolijom ugovor”, kazao je Popović, ističući da u ponedjeljak počinje pripremne radove za gradnju hotela visoke kategorije sa 200 soba, koji bi trebalo da počne da radi sljedećeg ljeta.
Viški koraljar i ronilac Lorenz Marović je na talijanskoj oklopnjači “Re d’Italia”, koja je potopljena u Viškoj bitki 1866. godine, pronašao sef visok nešto više od dva metra, dug oko metar i pol, te dubok 60-ak centimetara, u kojem se po legendi nalazi – blago.
– Prema bajkama i legendama, tamo je bilo ukrcano 250 tisuća talijanskih lira u američkim zlatnim dukatima za otvaranje bankarskog sustava na ovom dijelu Dalmacije. Uskoro će na površinu isplivati je li to istina – kaže Marović.
Dodaje da od Ministarstva kulture traži da mu dopuste još dva zarona da bi neupitno utvrdio da je riječ o sefu.
Zanimljivo je da je “Re d’Italiju” pronašao još prije 13 godina.
– Kada sam 2005. godine Ministarstvu kulture prijavio da sam pronašao moguće dijelove broda iz Viške bitke, umjesto inspektora, koji je poslan na ekoakciju na dubrovačkom području, sutradan je na Vis stigla francuska ekspedicija pod vodstvom šefa našeg Restauratorskog odjela, koji je kasnije postao ministar kulture, a koja ekspedicija je nakon 10 dana objavila isti pronalazak.
Kad je nalaz prijavljen, normalno je da se on zaštiti, te je proglašen kulturnim dobrom. To znači da je do toga brod bilo nemoguće roniti bez odobrenja Ministarstva kulture – veli naš sugovornik.
No, prošle godine su takvu dozvolu dobile grupe ronilaca, a ove godine i svi ronilački centri u Komiži.
– Dobili smo mogućnost obaviti četiri zarona s grupom gostiju koji su sposobni ići na 120 metara dubine, odnosno koji su za to certificirani, imaju opremu, iskustvo i znanje. Obveza je bila da snimimo dio broda i te snimke smo dali Konzervatorskom odjelu radi procjene stanja olupine i dokumentiranja materijala. Pri kraju zadnjeg zarona 19. kolovoza, na krmenom dijelu broda smo naišli na objekt koji potpuno podsjeća na – kasu. Zato sam od Konzervatorskog odjela tražio da nam dopusti još dva zarona.
Jučer je radi toga bio na razgovoru u Konzervatorskom odjelu.
– Prvo će pregledati snimke. Zamisao je da se dopuste zaroni tako da to i daje bude u pratnji ronilačkih centara radi kontrole, no prije bi se s tih olupina, uz pomoć ronilačkih centara i u organizaciji Ministarstva kulture, uklonili predmeti koji su manje veličine da ih netko ne bi otuđio, te bi se izvadio sef.
Evo kako je prije 13 godina pronašao “Re d’Italiju”.
– Kao dugogodišnji koraljar, 2005. godine sam Ministarstvu kulture prezentirao da uz pomoć bočnog sonara mogu pretraživati morsko dno i pronaći moguća kulturna dobra. Na proljeće iste godine sam krenuo u potragu po moru i sedam milja od Visa sam pronašao “Re d’Italiju” i to sam kao lojalni građanin prijavio Ministarstvu. Onda je nastalo ludilo jer je sutradan u višku luku uplovila francuska ekspedicija.
Marović je pokrenuo tužbu da bi ga se proglasilo prvonalaznikom jer mu prema zakonu pripada 10 posto vrijednosti pronađenoga. Na hrvatskom sudu je izgubio, ali bitku nastavlja na europskom sudu.
Kaže da je to jedini slučaj gdje je država stvarala probleme.
– Za primjer, kad sam u studenome 2005. pronašao “SS Zagreb”, parobrod koji je vozio putničku liniju između Trsta i Metkovića, i na isti način to prijavio. Tada je došla ekipa iz Ministarstva kulture koja je zatim u proljeće 2006. godine napravila zaron.
Za kraj dodaje što smatra presudnim u cijelom slučaju.
– Ono što je u ovome slučaju zaista bitno jest da se zaštiti ono što smo našli, da naša djeca o tome mogu pričati, da se po tome snime filmovi…
Interesovanje za izgradnju solarne elektrane na Možuri, koja će se graditi u Ulcinju na lokalitetu Briska gora, najveće je među ponuđačima iz zemalja Evropske unije, sa Bliskog istoka i iz Kine, a do sada je tendersku dokumentaciju za taj projekat otkupilo 11 kompanija, saopšteno je Dnevnim novinama iz Ministarstva ekonomije.
Tenderska komisija će, po zatvaranju javne ponude u ponedjeljak, izvršiti vrjednovanje zainteresovanih kompanija i u skladu sa kriterijumima propisanim tenderom, napraviti rang listu.
“Sa prvorangiranim ponuđačem uslijediće potpisivanje ugovora, čime će se stvoriti uslovi za početak izgradnje solarne elektrane”, kazali su iz Ministarstva.
Procijenjena vrijednost izgradnje solara na Briskoj gori je 300 miliona eura, a stvarna vrijednost radova biće poznata nakon što bude izabrana kompanija koja će graditi energetski objekat u Ulcinju.
Plan je da radovi na solaru najduže traju 36 mjeseci.
“U prvoj fazi radova, koji će trajati 18 mjeseci od potpisivanja ugovora sa izabranom kompanijom, izgradiće se 50 megavati elektrane. Izgradnja preostalog dijela elektrane do ukupne planirane instalisane snage od 200 megavati, trajaće tri godine od potpisivanja ugovora”, istaknuto je u tenderu o davanju u zakup zemljišta u državnoj svojini na lokalitetu Briska gora u ulcinjskoj opštini.
