Ekološka katastrofa prijeti Dubrovniku i hrvatskim otocima

0
Otpad u Dubrovniku

Već duži niz godina obala grada Dubrovnika suočava se s ekološkom katastrofom izazvanom enormnom količinom smeća i plutajućeg otpada koje velikom većinom potječe iz Albanije te se prilikom jakog južnog vjetra i jakih kiša nanosi u dubrovačku luku te hrvatske otoke Korčulu, Mljet, Šipan, Koločep, Lastovo, Vis, Šoltu, poluotok Pelješac i južni dio hrvatskog Jadrana.

Veliku većinu tog otpada čini plastika, koja se s vremenom fragmentira i kao mikroplastika ostaje u moru stotinama godina. Iako je već više puta zatražila od Europske komisije mjere zbog ekološke katastrofe koja prijeti Jadranu, količina otpada koju je južni vjetar nanio na dubrovačku obalu ovog vikenda motivirala je zastupnicu Šuicu da još jednom upozori Komisiju te Europsku agenciju za okoliš i zatraži hitnu reakciju.

„Obzirom da su postojeće regulative nedovoljne za regulaciju morskog otpada, a zatvorenom moru poput Jadranskog prijeti ekološka katastrofa, apeliram na Komisiju na hitno poduzimanje mjera za spas dubrovačke obale ali i ostatka Jadrana“ – naglasila je u svom pitanju voditeljica hrvatske EPP delegacije Dubravka Šuica.

Iako je Albanija potpisnica Barcelonske konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja, količina albanskog otpada se ne smanjuje i u sve većoj mjeri nanosi štetu hrvatskoj obali, stanovnicima te morskoj flori i fauni.

Europska komisija trebala bi podupirati potpunu provedbu regionalnog plana protiv morskog otpada iz te Konvencije, u koju su uključene mjere gospodarenja otpadom, a države kandidati za EU imaju obvezu postupno prenositi i provoditi zakonodavstvo EU-a kako bi se olakšalo njihovo usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a.

Direktivom 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša, SL L 164, 25.6.2008., str. 19., previđeno je smanjenje količine novog i postojećeg morskog otpada, uključujući i plutajući otpad.

Uskoro uspostavljanje saradnje između Padove i Herceg Novog

0
Herceg Novi

Predsjednik Opštine Herceg-Novi Stevan Katić i  gradonačelnik Padove Đordani Serđo razmijenili su pisma namjere za uspostavljanje saradnje između dva grada.

Inicijativa za uspostavljanje saradnje uslijedila je nakon što je tijelo Svetog Leopolda Mandića boravilo u Herceg Novom 15 i 16. septembra, a crkveni velikodostojinici iz reda kapucina u Padovi izrazili zadovoljstvo organizacijom ovog događaja.

Gradonačelnik Padove Đordani Serđo uvjeren je da dvije zajednice povezane imenom Svetog Leopolda, koji je rođen u Herceg Novom, a proveo veći dio života i umro u Padovi, imaju dobar osnov da započnu saradnju. Takođe, ova namjera prati trend razvoja i integracije regija i gradova u Evropskoj uniji.

Sastanak predstavnika Herceg Novog i Padove biće upriličen početkom naredne godine, kako bi se definisala bliža saradnja u oblasti kulture, turizma, zdravstva, obrazovanja i drugih oblasti u kojima postoji mogućnost za povezivanje dva grada.

Gradonačelnik Dubrovnika primio predstavnike Hrvatskog građanskog društva iz Kotora

1
Prijem za HGD u Dubrovniku – foto dubrovniknet.hr

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i privremena pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž primili su u utorak predstavnike Hrvatskog građanskog društva Crne Gore iz Kotora, predsjednika Društva Marija Brguljana, savjetnika Tripa Schuberta i povjerenika za Republiku Hrvatsku Krunoslava Težaka.

U duhu nastavka suradnje s Hrvatskom građanskim društvom, gradonačelnik Franković izvijestio je predstavnike HGD-a da je Grad Dubrovnik u upravo usvojenom proračunu za iduću godinu osigurao iznos od 40.000 kuna za potrebe financiranja programa i rada ove nevladine udruge koja okuplja Hrvate u Crnoj Gori.

„Nama je uistinu važan odnos s Hrvatskom građanskim Društvom, a tijekom posljednjeg posjeta Kotoru i susreta s vašim predsjednikom općine drago nam je vidjeti da je nova gradska vlast počela snažnije podupirati vaš rad osiguravši vam potreban prostor te uistinu vjerujemo da suradnja između dvaju UNESCO-vih gradova koje muče i neki slični problemi može u budućnosti biti sadržajnija i dublja“, kazao je gradonačelnik.

Voditelji Društva sa sjedištem u Kotoru zahvalili su gradonačelniku na osiguranoj financijskoj potpori te su predstavnicima Grada uručili poziv na Tripundanski bal koji ova udruga tradicionalno organizira u februaru.

Podsjetimo, gradonačelnik Franković se tokom posjeta Kotoru u septembru ove godine već  službeno sastao s vodstvom Hrvatskog građanskog društva. Tom prilikom gradonačelnik je s predsjednikom Opštine Kotor Vladimirom Jokićem s razgovarao o mogućnostima unapređenja suradnje između Dubrovnika i Kotora, s posebnim naglaskom na izazove koje pred ove gradove postavlja cruising turizam i njegov utjecaj na uvjete svakodnevnog života u povijesnim sredinama.

Tivat – u gradskoj kasi 20 miliona eura

1
Tivat

U gradskoj kasi Tivta u 2018. godini biće 20.119.000 eura – stoiji u predlogu Odluke o budžetu najmanje bokeljske opštine a koji će se sutra naći pred odbornicima na sjednici lokalnog parlamenta. To je za skoro 2 miliona eura više od budžeta za ovu godinu.

Odluku o budžetu za 2018.u najvećoj mjeri strukturirao je potpredsjednik Ooštine dr Siniša Kusovac (DPS) koji je za skoro 4 miliona eura povećao iznos što ga očekuje u gradskoj kasi, u odnosu na nacrt budžeta za 2018. koji je predviđao da će Tivat naredne godine raspolagati sa ukupno 16,39 miliona eura.

U lokalnoj upravi planiraju da dogodine 11,61 milion eura potroše na kapitalne izdatke, za tekuće r shode (plate i materijalne troškove opštisnke administracije) izdvojiće se 5,49 miliona, dok će transferi pojedincima, NVO i javnom sektrou iznositi ukupno 2,1 miliona eura.

Opštinari računaju da će u budžet za narednu godinu prenijeti čak 7,25 miliona eura neutrošenih sredstava iz ove godine, a  najveći izvor prihoda biće im porez na napokretnosti od koga se očekuje 4,5 miliona eura. Od poreza na prodaju nepokretnosti planiraju da „uberu“ 1,1 milion, dok se od komunalija očekuje 2,85 miliona eura.

Što se kapitalnih ulaganja tiče, dogodine će se za već ugovorene, a narealizovane obaveze iz prethodnog perioda za izgradnju objekta infratsrukture opšteg značaja utrošiti ukupno 3,8 miliona eura, od čega najviše – 1,1 milion za početak izgradnje obalnog šetališta na Belanima. Prva faza lungo mare špetalita u Krašićima koštaće 736 hiljada, izgradnja novog vodovoda za Krtole 775 hiljada, a izgradnja i opremanje objekta Vatrogasnog doma 420 hijada eura. Za ekspropijaciju će se u 2018. izdvojiti milion eura, dok će druga faza MR 1 pristupne saobraćajnice kompleksu Luštica Bay koštati 3,2 muliona eura. Pored ostaloga, planirano je da se dogodine izgradi 200 hiljada eura vrijedan objekat Dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama, izgrade dva kružna toka na Jadranskoj magistrali (u Kukuljini, odnosno kod zgrade stare Opštine na ulazu u Tivta) vrijedna 900 hiljada, kao i napravi nova ulica na Gornjem Seljanovu vrijedna 300 hiljada eura. U odnodu na milionske izdatke iz ove godine po tom osnovu, dogodine će se drastično smanjiti ulaganja u izgradnju kanalizacione infrastrukture, a koja će iznositi samo 150 hiljada eura.

Priznanje za hotel Orascomovog partnera na projektu Luštica Bay

0
Luštica bay

U konkurenciji više od 800 hotela širom svijeta, švajcarski hotel Čedi Andermat (The Chedi Andermatt) koji posluje u Andermatu, rezidencijalnom odmaralištu  u vlasništvu kompanije Orascom Development Holding,  proglašen je za najbolji luksuzni planinski hotel na svijetu, kao i najbolji luksuzni ski resort u Evropi. Radi se o World Luxury Hotel Awards – svojevrsnom Oskaru u svijetu hotelijerstva – saopšteno je juče iz Orascomove kćerke-kompenije u Crnoj Gori, Luštica Development iz Tivta.

Zahvaljujući saradnji sa Orascomom u Švajcarskoj, Čedi dogodine otvara vrata svog drugog evropskog hotela – Čedi Luštica Bay u novom turističkom gradu Luštica Bay koji se razvija na tivatskom dijelu poluostrva Luštica.

The Chedi Andermatt

Čedi, koji treba da bude otvoren tokom ljetnje sezone 2018. godine, prvi je od sedam hotela čija je izgradnja predviđena u okviru Luštice Bay, turističkog grada vrijednog 1,1 milijardu eura. Rezidencijalno odmaralište Luštica Bay će se prostirati na oko sedam miliona kvadrata spektakularnog pejzaža i netaknute prirode tivatskog dijela poluostrva Luštica.

Novi hotel na samoj obali mora u tzv. Marina naselju će sadržati 111 soba, 51 u sklopu hotela i 60 u vidu privatnih kondominijuma koji će biti dostupni kao ekskluzivni studio apartmani za odmor. Predviđen je internacionalni restoran, cjelodnevni restoran, bar, konferencijski i poslovni centar, kao i otvoreni grijani bazen, spa i fitness centar sa zatvorenim grijanim bazenom i teretanom. U sklopu hotela su i visokokvalitetni maloprodajni i poslovni prostori na šetalištu marine.

„Grubi građevinski radovi su završeni na cjelini sa hotelskim sobama i condo dijelu dok se na glavnoj zgradi sa javnim sdržajima privode kraju i uskoro počinju fasadni radovi. Na objektu sa hotelskim sobama završeni su i hidroizolaterski radovi na ravnom krovu kao podloga za ozelenjavanje krovnog pokrivača. Uređenje terena i radovi na pripadajućoj infrastrukturi hotela se odvijaju u skladu sa planom. Na izgradnji hotela je dnevno angažovano prosječno 210 radnika i inženjera.“- saopšteno je juče iz Lušpice Development. Ta kompanije nedavno je imenovala Marka Di Ruijtera za generalnog menadžera budućeg hotela Čedi Luštica Bay Crna Gora.

Gradnja tog hotela počela je u aprilu ove godine. Očekuje se da će hotel biti završen do sredine sljedeće godine, kada će zvanično biti otvorena i Marina Luštica Bay, nautički objekat sa 176 vezova za prihvat brodova dužine do 35 metara, te kompletirano Marina naselje sa nekoliko stambenih zona, uključujući stambeno-poslovne objekte na šetalištu u zoni „Kamelija“, stambeni blok „Magnolija“, kao i najluksuznije objekte u marini poput gradskih kuća „Mimoza“ i  bloka sa vilama „Ruža“.

Novogodišnji bazar u H.Novom od 24.decembra do 6.januara

0
Novogodišnji bazar

Turistička organizacija i Opština Herceg Novi organizuje Novogodišnji bazar koji je osmišljen kao prodajna izložba sa ciljem da predstavi tradicionalne vrijednosti i proizvode sa ovih prostora. Bazar će trajati od 24. decembra 2017. do 6. januara 2018. godine, u pješačkoj zoni od Bifea Beograd do trga Nikola Đurković.

U duhu novogodišnjih i božićnih praznika i brojnih iznenađenja u ponudi će se naći raznovrstan sadržaj prehrambenih proizvoda  poput domaćih sitnih kolača i drugih slatkiša, te džemova, meda i proizvoda od meda i agruma, maslinovog ulja, sira, domaćih sokova…

Većina  proizvoda koji će biti u ponudi ne mogu se vidjeti u redovnoj slobodnoj prodaji, a posebni su, ne samo po kvalitetu, već i po originalnosti, pa će tako posjetioci Bazara, između ostalog, imati priliku da obiđu i štand na kojem će svoje proizvode predstaviti i NVO „Nova šansa“, u čijoj će se ponudi naći radovi pravljeni od reciklažnog papira.

Novogodišnji bazar

Želja nam je da Novogodišnji  bazar postane redovna  manifestacija i da na ovaj način predstavimo raznovrsnu ponudu malih proizvođača i umjetnika izlagača, čime će se obogatiti novogodišnji program i ukupna ponuda grada,saopštili su organizatori.

Radno vrijeme Novogodišnjeg bazara je od 9 do 13 i od 17 do 20 sati.

RCUD proslavio 15 godina rada

0

Regionalni ronilački centar za podvodno deminiranje i obuku ronilaca (RCUD) prigodnom svečanošću sinoć je  na „Imanju Knjaz” na Marezi obilježio jubilej 15 godina rada.

Svečanost je počela izložbom podvodnih fotografija i izložbom najsavremenije opreme za ronjenje na velikim dubinama i podvodno deminiranje, nakon čega se prisutnima obratio direktor RCUD-a mr Vesko Mijajlović.

On se u svom govoru zahvalio svim ljudima koji su pomogli u osnivanju i funkcionisanju RCUD-a, istakavši značajnu ulogu Vlade Crne Gore, Vlade SAD i EU u podršci i pružanju pomoći da RCUD danas postane poznat u svijetu po onome što predstavlja primjer uspješnosti i efikasnosti u oblasti humanitarnog podvodnog deminiranja i spašavanja na vodama.

Kroz prezentaciju petnaestogodišnjeg rada posebno je istakao ulogu RCUD-a u zaštiti građana od zaostalih neeksplodiranih ubojnih sredstava, pružanju pomoći u spašavanju ljudskih života i materijalnih dobara na vodama, zaštiti kulturnog nasleđa pod vodom i osposobljavanju i usavršavanju ronilaca.

Mijajlović je tim pododom kazao da su ronioci RCUD-a tokom petnaestogodišnjeg rada pod vodom očistili podvršinu od oko 3 miliona kvadrata od zaostalih neeksplodiranih sredstava i sa nje uklonili preko 150 tona raznih neeksplodiranih sredstava i to ne samo u Crnoj Gori nego i u drugim državama koje su zatražile pomoć RCUD-a u rešavanju problema podvodnih mina zostalih nakon ratnih sukoba i drugih događaja koji su zbog zaostalih eksplozivnih sredstava uzrokovali smetnju daljem privrednom razvoju na određenim teritorijama.

Na svečanosti RCUD je bivšim članovima Upravnog odbora uručio Zahvalnice u znak priznanja za izuzetnu podršku i doprinos humanim misijama RCUD-a u podvodnom deminiranju, pružanju pomoći i spašavanju ljudskih života i materijalnih dobara na vodama – navodi se u saopštenju.

Iz mora kraj Ugljana izvađen torpedo iz Prvog svjetskog rata

0
Torpedo

Iz mora uz obalu otoka Ugljana, između Kali i Kukljice, izvađen je torpedo iz Prvog svjetskog rata, za koji je utvrđeno da je bio vježbovni, bez eskplozivnog punjenja, izvijestila je u utorak zadarska policija.

Slijedom dojave jednog građanina, torpedo su iz mora u ponedjeljak izvadili ronioci Specijalne jedinice policije iz Splita uz asistenciju službenika zadarske pomorske policije i službenika za protueksplozijsku zaštitu zadarske Policijske uprave.

Utvrđeno je da se radi o vježbovnom torpedu bez eksplozivnog punjenja. Pohranjen je su skladištu Policijske uprave.

Joksimović i Đerić “zasadili” oleander u more

2

U cilju doprinosa podizanju svijesti o neophodnosti očuvanja naše  plavo-zelene planete Zemlje, i živog svijeta na njoj, danas su na  uzgajalištu školjki “Skoljke Boke” u Ljutoj, vlasnik i borac za očuvanje  prirode i životne sredine Nevres Đerić i dr Aleksandar Joksimovic iz  Instituta za biologiju mora, u more spustili, odnosno “zasadili”  sistemom HIDROPON biljku oleander.

Ovaj sistem koji do sada nije viđen  u regionu, podrazumijeva da se biljka nalazi u plutajućoj saksiji,  vezana ili usidrena za neki objekat na vodi.

Saksija ima i sistem drenaznih kanala i filtera u podlozi, tako da voda  i zaslanjena i slatka atmosferska nesmetano cirkulise kroz zemljanu  podlogu. Biljke pogodne za ovakvu sadnju su autohtone biljke našeg  primorskog regiona, koje podnose odredjenu zaslanjenost zemljista, kao  sto su oleander, kaktusi.

Đerić i Joksimović “zasadili” oleander u more

Ovaj gest, ima za cilj da skrene pažnju, da svakog dana trebamo da  mislimo i brinemo o nasoj jedinoj planeti Zemlji i živom svijetu na  njoj. Saradnja Nevresa Đerića sa Institutom za biologiju mora je  visedecenijska, i kroz tu saradnju su organizovane  razne edukativne  kampanje, uglavnom sa školskom djecom.

Đerić i Joksimović “zasadili” oleander u more

Vjerujemo da ovo može biti dobar primjer, da akvatorijum Boke Kotorske  zaslužuje ovakve “vodene bašte”, koje mogu na veoma originalan i  neobicno lijep način dočekivati nase turiste koji u Kotor dolaze vodenim  putem.

Svim građankama i građanima Boke i Crne Gore čestitamo predstojeće  Božićne i Novogodišnje praznike, sa željom da jos bolje i jače, čuvamo  nas dragulj Kotor i Bokokotorski zaliv, poručuju Joksimović, Đerić, IBM Kotor i Školjke Boke.

Skupština TO Herceg Novi – unaprediti turističku ponudu grada

0
3. Skupština TOHN

Treća sjednica Skupštine Turističke organizacije Herceg Novi održana je sinoć u velikoj sali Opštine.

Na sjednici kojom je predsjedavao predsjednik Opštine Stevan Katić jednoglasno su usvojene Odluka o izmjenama i dopunama finansijskog plana Turističke organizacije Herecg Novi za 2017. godinu, Program rada Turističke organizacije za 2018. godinu i Finansijski plan za 2018 god.

Posebna tema bila je ovogodišnja Anketa turista, prema kojoj je ukupna ocjena znatno bolja nego prethodnih godina.

Sjednici su prisustvovali dugogodišnji turstički radnici koji su imali konstruktivne predloge u vezi sa programom rada Turističke organizacije za 2018. godinu. Prihvaćena je većina predloga Ilije Budeča, člana Skupštine ispred turističke privrede, kao što su: formiranje turističko-informativnog centra na Trgu Nikole Đurkovića, organizacija događaja na otvorenom, u centru grada i svim mjestima duž rivijere, sa posebnim akcentrom na Gradsku muziku, mažoretke, kulturno-umjetnička društva, ponovno izvođenje Bokeljske svadbe.

Kako se moglo čuti, članovi Skupštine cijene aktivno učešće i sugestije iskusnih turističkih radnika, koje su dobro usmjerenje za rad ove organizacije i unapređenje turističke ponude grada.

Na sjednici je istaknuto da nove manifestacije u turističkoj ponudu treba da budu fokusirane na period pred i postsezone, te tako utiču na njeno duže trajanje.

Prisutni su pohvalili organizaciju nedavno održanog Balkanskog prvenstva u karateu, u Sportskom centru Igalo, uz komentar da su ovakve manifestacije na liniji namjere da se u gradu razvijaju sportski i zdravstveni turizam. S tim u vezi, pozitivno je ocijenjen potez lokalne uprave da se hotel „Adria“ vrati na upravljanje Sportskom centru.

Jedna od ideja koje su se mogle čuti je i organizacija okruglog stola na kojem bi Herceg Novi ugostio vrhunske stručnjanje iz oblasti turizma i marketinga, a čiji bi rezultat bile smjernice za dalji turistički razvoj grada.