Situacija u državnoj firmi Vodacom se dodatno komplikuje

0
Vodacom

Agencija za spriječavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je funkcioner DPS iz Kotora Miloš Dževerdanović prekršio Zakon o spriječavanju korupcije, u kontroverznoj „rokadi“ početkom septembra kada je Dževerdanović iz fotelje v.d. predsjednika Borda direktora, došao na mjesto izvršnog direktora te državne kompanije.

ASK je konstatovala da je Dževerdanović kao javni funkcioner prekršio zakon „na način što je dana 4.septembra, obavljajući funkciju člana organa upravljanja, izabran na funkciju izvršnog direktora u istom javnom preduzeću, čime je kao javni funkcioner javni interes podredio privatnom i izazvao sukob interesa“. To piše u odluci ASK koju je ona na zahtjev N.N. lica donijela 29.septembra, Agencija je istovremeno konstatovala da je Vodacom kao „nadležni organ dužan da spriječi izvršenje odluke donešene u sukobu interesa i stavi je van snage“, što u praksi znači da se nastavlja kriza upravljanja u toj firmi čiji su osnivači primorske opštine i Vlada. Preko Vodacoma se implementiraju stotine miliona eura vrijedni krediti i realizuju poslovi na unapređenju vodovodne i kanalizacione infrastrukture na primorju, a ta firma koja je prošle sedmice održala Skupštinu akcionara iza zatvorenih vrata a na kojoj je tek tada formalno konstatovala Dževerdanovićevu ostavku u Bordu, poručila je da se više neće oglašavati u javnosti u vezi sa kontroverznim događanjima na njenom vrhu.

Mediji su već detaljno pisali o namjeri Dževredanovića, da pošto ga je nova kotorska lokalna vlast predvođena Demokratama, smijenila sa mjesta direktora Kulturnog centra u tom gradu, sebi obezbjedi novu direktorsku fotelju na čelu Vodacoma. U tome ga podržava glavna pravnica te firme Nada Krivokapić koja kao v.d. izvršni direktor, Vodacom vodi već duže od godinu, nakon što je sa mjesta izvršnog direktora smijenjen Boris Vuković. Krivokapić je u lontroverznim dešavanjima sa Dževedanovićevim podnošenjem ostavke na mjesto v.d, predsjednika Borda direktora Vodacoma koja nije formalno okončana i verifikovana prije nego što je isti taj Bord na čijem je fukcioner kotorskog DPS tada bio na čelu, Dževerdanovića preko javnog konkursa izabrala za novog izvršnog direktora firme, poručila da je „sve potpuno ispravno jer je sve urađeno po zakonu“, ali ASK očito nije mislila tako. Dževerdanoviću „stranu drži“ i predstavnik Opštine Herceg Novi u Bordu direktora Mirko Čeprnić koji je na to mjesto došao prije dvije godine kao kadar građanske liste Izbor. Kako nezvanično saznajemo iz Opštine Herceg Novi u kojoj se promijenila vlast i sada je vodi koalicija sa Demokratama na čelu, oni su izuzetno nezadovoljni Čeprnićevim ponašanjem u vezi sa „rokadom“ Dževerdanovića, pa će Čeprnić uskoro biti smijenjen u Bordu Vodacoma.

Boris Vuković koji je u međuvremenu na Višem sudu pravosnažno dobio tužbu protiv Vodacoma jer je presuđeno da je njegova smjena septembra prošle godine bila nezakonita, ponovno je danas prozvao i Krivokapićku i Dževredanovića da su antidatirali i falsifikovali neka dokumenta kako bi pokušali opravdati njegovu smjenu.

Boris Vuković

„Moje razriješenje bilo je bez odluke Savjeta Vodacoma kojeg čine predsjednici primorskih opština i predstavnici ministarstava turizma, odnosno finansija i o svemu tome imam dokaze. Umjesto da ispoštuje odluku Višeg suda koji je utvrdio da je moja smjena bila nezakonita i da se moraju otkloniti sve iz nje proistekle posljednice, Dževedanović je u sadejstvu sa Krivokapićkom odlučio da u julu ove godine, izmijeni sistematizaciju firme u dijelu traženih uslova za izvršnog ditektora. Umjesto osobe koja mora imati pet godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja  i upravljanja u vodosnabdijevanju i odvođenju otpadnih voda, što je za izvršnog direktora u sistematizaciji pisalo do tada, Dževredanović je to izmijenio u „pet godina  obavljanja menadžerskih poslova“ prilagodivši taj uslov sopstvenom profilu, kao bi se mogao kandidovati za izvršnog direktora, a onda kao v.d. predsenik Borda, i sam sebe izabrati na tu funkciju“- kazao je danas novinarima Boris Vuković dodajući da su mu Dževerdanović i Krivokapićka „napakovali smjenu“ jer je namjeravao da spriječi  zlobupotrebu službenog položaja i konflikt interesa za koje je bio u saznaju da ih vrši dio zaposlenih u menadžmentu te firme.

VUKOVIĆ: TUŽILAŠTVO DA ODMAH UĐE U VODACOM

Vuković je pozvao Skupštinu Vodavoma i resorna ministarstva da preduzmu mjere iz svoje nadležnosti i „spriječe totalno urušavanje firme koja je odlično radila“.

„Svjestan sam da će vrlo brzo biti završen još jedan sudski proces, pored ovog mog u kojem sam ih dobio. Zadovoljan sam presudom Višeg suda u Podgorici i odlukom ASK i očekujem sada i ekspresnu reakciju Tužilaštva, odnosno njihov ulazak u Vodacom“- kazao je Vuković dodajući da raspolaže sa nizom dokumenata koji po njemu, dokazuju nezakonitosti Krivokapićke i Dževerdanovića.

Rade Šerbedžija u Luštici Bay

1
Bard u Luštici Bay

Proslavljeni glumački bard, pjesnik i muzičar Rade Šerbedžija posjetio je danas poluostrvo Luštica i novo apartmansko naselje Luštica Bay koji se razvija nadomak Tivta.

Šerbedžija je razgovarao sa Rudigerom Flajheom, direktorom marketinga i prodaje u Luštici Bay, pokazujući posebno interesovanje za novo naselje koje se razvija na sedam miliona metara kvadratnih u spektakularnom pejzažu poluostrva Luštica, na površini koja nije imala ni osnovnu infrastrukturu.

Pažljiv razvoj i podatak da se radi o projektu minimalne izgrađenosti gdje će „cigla i malter“ zauzeti svega oko deset odsto prostora, bile su ključne teme razgovora- saopšteno je iz kompanije Luštica Development koja razvija 1,1 milijardu eura vrijedan projekat Luštica Bay.

„Lijepo bi bilo da ovaj ambijent dobije i stanovnike iz svijeta umjetnosti. Ovdje će ljudi dolaziti da iskuse jedan sasvim drugačiji život, daleko od ustaljenog, i van gužvi i opšte prezauzetosti svega. To je zapravo filozofija ovog grada. Ako ste, na primjer, uvaženi ljekar u gradu, ovdje ćete pobjeći od toga da vas svakoga dana poziva ili proziva zbog nekoga ili nečega neki opštinski funkcioner ili neko drugi“- ocijenio je Šerbedžija. On je sa saradnicima iz izdavačke kuće „Nova knjiga“ obišao Marina naselje i marinu, kao i gradilište Čedi hotela čije otvaranje je planirano sljedeće godine.

Flajhe i Šerbedžija

Stanovnici Marina naselja dolaze iz više 30 svjetskih zemalja, što Lušticu Bay čini kosmpolitskom zajednicom.

Luštica Bay je jedinstveni grad na crnogorskom primorju koji kao projekat baziran na održivom razvoju implementira kompanija Luštica Development. Područje Luštice je poznato kao jedna od najljepših prirodnih destinacija na crnogorskom primorju. U potpunosti uklopljen u prirodno okruženje i integrisan u lokalnu zajednicu kao održiva zajednica otvorena za posjetioce tokom cijele godine, Lušticu Bay odlikuje minimalna izgrađenost i maksimalna posvećenost prirodi.

Rade Šerbedžija, jedan od najznačajnijih regionalnih pozorišnih i filmskih glumaca sa karijerom i u Holivudu u Crnoj Gori boravi zahvaljujuči „Novoj knjizi“ koja je, kao izdavač Šerbedžijine nove zbirke pjesama „Stranac“, priredila promociju njegove poezije i koncert u hotelu Splendid u Bečićima.„Stranac“ predstavlja retrospektivu Šerbedžijine poezije a knjiga je objavljena krajem prošle godine u saizdavaštvu „Nove knjige“ i JU Ratkovićeve večeri poezije.

Kaić Ante Fržopa osvojio 20. regatu na latinsko idro!

0
Latinsko jedro

Niti gajeta, niti leut, nego je kaić bio najbrži brod jubilarne, 20. regate na latinsko idro u Murteru!
Od starta iz murterske rive u 15 sati, “Marinka”, obiteljski kaić betinskog kalafata Ante Fržopa, poveo je utrku i suvereno vodio do ulaska u cilj ispred murterske rive u 16.32!

Za većinu flote tih par čvorova burice, i skoro pa utiha, nisu bili osobito poticajni, no oni koji su pobijedili i koji su, uopće, poveli, redoslijed su zadržali sve do ulaska u cilj. Pet minuta iza “Marinke” ušla je najbrža gajeta, MU 752, “Trtuša” Ante Turčinova Klepca, još pet minuta pa gajeta MU “Cvita” Tomislava Jadrešića, onda su kao četvrti u cilj ušli posada kaića RB 6 “Peinka” Petra Španjola s Raba i peti, proslavljeni murterski leut “Jaruh”, MU 111 sa Željkom Jeratom na timunu.

Startalo 66 posada

“Iz murterske rive”, kako se to ovdje kaže mimo jezičnih propisa, ali po pravilima lokalnoga govora, što isto spada u ovu zavičajnu priču, startalo je čak šezdeset i šest posada, leuta, gajeta i kaića. Bila je to slavljenička murterska regata, jer ono što je počelo sa sedam (!) brodova na startu prije 19 godina, naraslo je u dužjadranski pokret tradicijskog jedrenja i drvenog brodovlja koji danas veže ljude s Kvarnera, preko srednjeg Jadrana i baštinski prebogatoga šibenskog akvatorija, sve do Komiže na jugu.
Murter je dostojno obilježio jubilej regate, a iduće godine će i onaj kalendarski – dvadeset godina održavanja, postojanja. U tih dvadeset godina dogodio se pravi fenomen revitalizacije i nematerijalnog iskustva jednog broda – na latinsko idro – i jedne osobite plovidbe, ali i materijalne obnove desetaka drvenih brodova i gradnje novih.

Upravo murterskoj regati treba zahvaliti što se taj pokret razmahao duž Jadrana, a na šibenskom području, konkretno u Betini kao kolijevci betinske gajete, rezultirao je uređenjem Muzeja i uvrštavanjem gajete “Cicibele” u registar hrvatskih kulturnih dobara.

Mediteranski lingvistički atlas

Inače, jezikoslovci iz nekoliko mediteranskih zemalja, uoči 20. regate na latinsko idro, uputili su i na stručne i znanstvene aspekte jednog načina života i pripadajuće jezične, odnosno kulturne uopće, baštine.

Riječ je, kazao nam je prof. dr Vladimir Skračić, o voditeljima projekta Mediteranski lingvistički atlas, a lingvistički atlasi na kartama prikazuju kako se jezik mijenja u prostoru. U konkretnom slučaju, govori o sličnostima i razlikama u pomorskom i ribarskom nazivlju u mediteranskim jezicima.

Za ilustraciju: na Jadranu postoji nekoliko riječi za ribu koju, primjerice, Murterini zovu dut, a koja još ima naziv agač, brancin, levrek, luben, lubin, smudut, spigola…

Mediteranski lingvistički atlas inicirali su još 50-ih godina prošlog stoljeća hrvatski lingvist Mirko Deanović i njegov talijanski kolega Gianfranco Folena, a istraživanja su provođena do sredine 70-ih godina kada je projekt prekinut.

Zamisao o oživljavanju projekta rođena je upravo u Murteru na Danima latinskog idra 2013. godine, prilikom susreta talijanskih, katalonskih i hrvatskih lingvista. Aktivnosti u projektu i formalno su pokrenute u siječnju ove, 2017. godine, kad je u Palermu formiran međunarodni odbor u čijem sastavu rade i hrvatski jezikoslovci Vladimir Skračić i Nikola Vuletić. Oni istovremeno vode projekt Jezični atlas pomorske i ribarske kulture Kvarnera i Dalmacije.

Porto Montenegro donirao 25.000 eura obrazovnim institucijama Tivta

0

Kabinet engleskog jezika SMŠ Mladost

Projekat društveno-odgovornog poslovanja kompanije Adriatic Marinas – Porto Montenegro „Zajedno za zajednicu“ za početak školske godine dobio je novu dimenziju, u čijoj je realizaciji poseban akcenat stavljen na podršku lokalnim obrazovnim institucijama- saopšpteno je danas iz te kompenije.

Ukupna vrijednost investicija Porto Montenegra u potpuno renoviranje učionica u vrtiću Bambi, OŠ Drago Milović i u SMŠ Mladost iz Tivta  za ovo polugodište iznosi preko 25.000€.

„Kao predstavnici glavnih privatnih investitora u ovom gradu, kroz različite aktivnosti ulažemo u kvalitetno obrazovanje i promovišemo znanje, jer je intelektualni kapital najvrijedniji kapital lokalne zajednice. Konkretna uspješnost ovog projekta nije „mjerljiva“ cifrom koju darujemo, ali dokazuje našu satisfakciju tokom ulaganja u formalno i neformalno obrazovanje. Najveći benefit koji jedna kompanija može da daruje zajednici u kojoj djeluje je njeno investiranje u obrazovanje i motivisanje mladih ljudi“- istakao je PR i Marketing menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić.

Na inicijativu Savjeta roditelja područnog odjeljenja JPU Bambi u Donjoj Lastvi, finansirana je adaptacija prijemne prostorije, ulaza i svlačionica.

Donacija u vrtivu Bambi

„Sjajno je što je Porto Montenegro podržao dobru ideju i omogućio da prostor u kojem borave naša djeca učinimo ljepšim i konfornijim. Za svaku pohvalu je i njihova otvorenenost za sve ideje koje za cilj imaju poboljšanje kvaliteta života u Tivtu“ istakla je direktorica tivatskog vrtića Jasna Vujović.

Renoviranje kabineta likovne umjetnosti u OŠ Drago Milović podrazumijevalo je obnovu parketa, krečenje zidova, klimatizacija, kao i nabavku mobilijara za izvođenje nastave iz ovog predmeta: osmougaonih stolova, izrada vodootpornih polica i štafelaja. Ovaj kreativni kutak dobio je novu dimenziju na oduševljenje svih učenika.

„Porto Montenegro je dugogodišnji prijatelj škole, koji pomaže unaprjeđenju kvaliteta obrazovanja od najranijih školskih dana. Tako je u prethodnom periodu renovirana školska biblioteka koja je sada multimedijalni savremeni prostor, opremljen je kabinet muzičkog, sređene IT učionice“- istakla je direktorica OŠ Drago Milović Ružica Lazarević.

Renoviran kabinet likovnog OS Drago Milovic

SMŠ Mladost od juče ima zavičajnu biblioteku i renoviran kabinet engleskog jezika – adaptacija starog arhiva sa novim policama za knjige, TV-om i multimedijalnim sadržajima, stvorila je novo mjesto za rad nekih izbornih predmeta, vannastavnih aktivnosti i radionica. Adaptacija kabineta engleskog jezila podrazumijevala je standardno renoviranje instrastrukture kabineta, i opremanje i sa školskim mobilijarom: klupe i stolice, profesorska katedra, multimedijalni sadrzaji, među kojima je i pet tableta za dinamične obrazovne jedinice na engleskom jeziku.

„Ova donacija doprinijeće podizanju nivoa kvaliteta izvođenja nastave negleskog jezika, a primjenom informatičke opreme, pružiće se mogućnost nastavnicima i učenicima da engleski jezik uče uz upotrebu savremene tehnologije. Samim tim će se podići nivo znanja i širenje jezičke kulture, kao i kvalitetnio usvajanje kulturnih i istorijskih obilježja različitih jezika. Nadamo se da će se ova veoma uspješna saradnja sa Porto Montenegrom nastaviti kroz realizaciju drugih projekata, a sve u cilju podizanja kvaliteta uslova rada u školi“- kazala je direktorka sSMŠ Mladost, Jovanka Vujačić.

Krcić i Grbović: LP ima vjernost i odanost samo prema DPS-u

0
LP

Dvojica dojučerašnjih visokih funkcionera Liberalne partije iz Kotora, Goran Grbović i Mirza Krcić, regovali su na tekt „Popoviću nisu stigle ostavke“ u kojem je centrala LP ustvdrila da joj nisu dostavljanje nikakve ostavke ili protestna obraćanja partijskih funkcionera.

Krcić je u otborenom pismu koje je prije par dana uputio lideru LP Andriji Popoviču kazao da zbog Popovićeve podrške usvajanju u Skupštini Crne Gore kontroverznog Zakona o prostornom planiranju, partiji prijeti gašenje, dok je član kotorskog odbora LP Goran Grbović  zbog toga napustio stranku.

“Navodne inicijative, pisma, ostavke, peticije, nikada i na bilo koji način nijesu stigli na adresu Liberalne partije, poštansku, elektronsku niti bilo koju drugu. Više se ne želimo baviti takvim špekulacijama. Radimo shodno Statutu i tradiciji dobrih ljudskih odnosa i mimo toga ništa drugo“- kazali su nakon toga u LP.

Krcić i Popović danas su međutim, su nam proslijedili svoju e-mail komunikaciju sa vrhom stranke i naveli da  u vezi sa time što LP sada tvrdi da te komunikacije nije bilo, oni žele javno da konstatuju dvije stvari.

„Prva, da niste uopšte reagovali, nažalost, na štetu koja je nas ponukala da reagujemo a to je glasanje poslanika Andrije Popovića za Zakon o planiranju i izgradnji objekata. Druga stvar – čudi nas da niste primijetili da su inicijativa, ostavka i pismo došli kako na stranački e-mail, tako i na e-mail predsjednika Popovića, ali i na više adresa koje dostavljamo u prilogu da javnost vidi o čemu se tačno radi. Na kraju, uvažene kolege, držite se, kako ste naveli u saopštenju, Statuta partije, tradicije dobrih odnosa, a mi vam dodajemo i vjernosti i obavezama koje imate prema DPS-u. Sugerišemo vam da ne obmanjujete javnost, već s vremena na vrijeme pogledajte e-mailov-e. Refresh meštri, refresh mail-ova i politike!“- poručili su Krcić i Grbović svojim dojučerašnjim kolegama iz LP.

U Herceg-Novom uspješna postsezona, sedam odsto više turista

0
Herceg Novi – foto Boka News

Prema podacima  TO Herceg-Novi, u tom gradu boravi  5. 437 registrovanih gostiju, što predstavlja 7% više u odnosu na isti period prošle godine,  od kojih je 2.553 smješteno u hotelima.

Dobar trend posjećenosti tokom ljeta nastavljen je i u septembru, ali i prvih dana ovog mjeseca. Tome u prilog su i niže cijene smještaja, u prosjeku oko 20 odsto.

U Hotelu „Lighthause“ u Igalu i dalje bilježe odličnu popunjenost kapaciteta. Trenutno iznosi  90 odsto, odnosno u hotelu odmara oko 300 gostiju, kazao nam je direktor prodaje Jovan Mićunović.

-Dobru posjetu imamo do 7. oktobra, a od tada do sredine ovog mjeseca, popunjenost kapaciteta biće 50 procenata. Praktično do Nove godine nemamo veći broj najavljenih gostiju, dolaziće manje grupe Koreanaca, dok smo tokom Novogodišnjih i Praznika mimoze rasporodati – kazao je Mićunović.

U hotelu “Palmon Bay”  novi cjenovnik se primjenjuje od 11. septembra, a cijene su niže za 35 odsto, odnosno noćenje za doručkom kretaće se od 41 do 77 eura po osobi. Direktorica Jelena Đurašković ističe da su izuzetno zadovoljni posjećenošću, a u periodu postsezone, najviše gostiju je  koji dolaze na kongrese i seminare. Takav trend  zadržaće se do kraja oktobra.

Sezona u hotelima  “Delfin” i „Park“ potrajaće do kraja mjeseca jer u oba objekta kompanije „Carine“  bilježe skoro stoprocentnu popunjenost. Riječ je o ugovorenim aranžmanima sa francuskim i njemačkim gostima, a cijene su formirane po sistemu “all  inclusive”.  Po riječima direktora kompanije „Carine“ Čeda Popovića, jedan od hotela biće otvoren do 15. novembra. Ugovor sa francuskim turistima koji dolaze u hotel  „Delfin“ produžen na još  četiri  godine, a aranžman je napravljen za sljedeću godinu i sa njemačkim turistima, koji će biti smješteni u hotelu „Park“.

Za Institut Igalo ovo će biti jedna od uspješnijih godina. Kako navode u menadžmentu do 1. septembra ostvareno je preko 150.000 noćenja, skoro 10 odsto više nego lani.  U toku je sklapanje ugovora za sljedeću godinu, a u okviru državnog norveškog programa u narednoj očekuju 140 pacijenata više iz ove zemlje. Tokom ove godine usluge Instituta koristilo je 750 Norvežana.

Druga faza će biti zatvorena krajem oktobra, a prva krajem decembra.

Kotor: U 2018. uz rok muziku

1
Kotor – foto Boka News

Opština Kotor i Turistička organizacija (TO) tog grada za Novu godinu organizuju dvodnevni rok spektakl sa, nekim od najzvučnijih imena domaće i regionalne muzičke scene. nastupiće ukupno 10 izvođača, a Opština je za tu namjenu obezbijedila 80.000 eura.

„Nastupiće Partibrejekersi, Električni orgazam, Letu štuke, Obojeni program, Let tri, Disciplina kičme, uz nekoliko bendova prije i poslije njih. Za sam doček je planirano pet izvođača i druge večeri takođe pet. Uključen je i popodnevi program. Dakle pravi mali Vudstok u Kotoru jer je ovo prvi put da se jedan takav događaj u Crnoj Gori realizuje u zimskom periodu”, kazala je direktorka TO Kotor Ana Nives Radović, za Radio Kotor.

Ona je precizirala da je budžet Opštine za ovu namjenu niži od izdatka za koncerte nekih izvođača i da ukupno iznosi 80.000 eura, uključujući honorare i sve prateće elemente.

„Imamo nešto čime se možemo pohvaliti u odnosu na ostale gradove. Nije rječ o samo jednoj zvijezdi. Ovdje imamo ponudu i generacijski i kada je riječ o stilovima”, kazala je Radović.

Ona je najavila u uključivanje ukupna diomaće scene u program „Od Božića do Božića”, dodavši da su i ugostitelji pokazali interesovanje za saradnju i da je nađen model da svi budu zadovoljni.

Smokva kao turistička atrakcija…

0
Plantaža smokava – foto HANZA medija

Kada su naši stari sadili smokve, uz grožđe nekada jedino voće na kojem su odrastale generacije Neretvana nisu mogli ni sanjati da će smokva danas postati turistička atrakcija.

Upravo je to pošlo za rukom poznatom turističkom djelatniku i ugostitelju, Vedranu Dragoviću koji je uveo novost u neretvanskoj turističkoj ponudi-branje smokava.

Tijekom kolovoza i rujna, plantaže smokava posjetilo je nekoliko tisuća inozemnih posjetitelja, uglavnom, Slovenaca i Francuza koji su se okušali u berbi ovoga autohtonoga dalmatinskog voća.

Mnogi od njih nikada nisu vidjeli stablo smokava pa je doživljaj berbe bio još i veći. Kada su svojom rukom otrgnuli smokvu njihovu veselju nije bilo kraja.

– Ovo je predivno. Priroda, čisti zrak. Posebno sam oduševljena močvarom koja me očarala svojom ljepotom – kazala nam je Urška iz Ljubljane, koja je skupa sa svojim prijateljima bila na plantaži smokava.

Svaki gost je dobio plastičnu zdjelicu za smokve. Mogu brati i jesti koliko žele, a što uberu sa sobom mogu i ponijeti. Sunčan listopadski dan upotpunio je izletnički ugođaj na plantaži, koja je u nedjelju “ugostila” stotinjak Slovenaca. Među stablima smokava se zapjevalo i zaplesalo uz zvuke dalmatinske pjesme. Oduševljenju berača nije bilo kraja.

Plantaža smokava- foto HANZA medija

– Danas nam je završni dan berbe smokava – rekao nam je organizator ovih izletničkih tura, Vedran Dragović, koji je iznimno zadovoljan brojem posjetitelja, koji su otkrili ljepote doline Neretve na ovim jednodnevnim izletničkim turama.

– Eto vidite, zatvorili smo sezonu berbe smokava – kazao je Dragović.

– Ovaj dan je baš važan jer nam je Bog dao da na današnji dan početkom listopada možemo brati smokve – rekao je Dragović.

Gosti su jako zadovoljni neretvanskom smokvom. Njima je to nezaboravan doživljaj.

– Želja nam je da stranim gostima predočimo način uzgoja smokava, jer mnogi od njih su smokvu vidjeli samo u trgovačkim centrima. Gosti žele znati kako smokva raste, kako se navodnjava i kada je zrela – rekao je Vedran, naglašavajući da su ove jeseni plantaže smokava u velikom broju otkrili i Francuzi, koji žele uživati u netaknutom krajoliku i domaćoj neretvanskoj gastronomskoj ponudi.

Dok razgovaramo prilaze nam znatiželjni Slovenci, pojašnjavamo im da beru samo meke i zrele smokve. Oni vještiji za kratko vrijeme su već napunili svoje zdjelice koje nam veselo pokazuju. Neki nose i po dvije zdjelice, koje će ponijeti sa sobom na Hvar gdje se odmaraju.

Plantaža smokava- foto HANZA medija

– Ovo je smokva sušioka koja se suši – pojasnio je Vedran znatiželjnim turistima koji su rekli da će pokušati osušiti te smokve.

Tko zna možda će i uspjeti, a ako ne uspiju sa sobom nose slatki suvenir koji će ih podsjetiti na ljepote doline Neretve.

Tončka Grepek iz Maribora prvi je put na plantaži smokava. Do sada je smokve kupovala u trgovačkim centrima, a sada ih može svojom rukom ubrati. Posebno voli sušene smokve od kojih priprema čaj koji je jako zdrav – otkriva nam.

– Ovdje je predivno, a doći ću i dogodine. Voljela bih brati i mandarine. Vidjeli sam plantaže, ali još nisu dovoljno žute – kazala nam je Tončka dok je punila svoju zdjelicu slatkim smokvama.

A nisu posjetitelji samo brali smokve. Mogli su uživati i u proizvodima od smokava, slatkim delicijama, suhim smokvama te pekmezima od kojih je najzanimljiviji oni u kombinaciji s aronijom.

– To je novitet među proizvodima od smokve – kaže nam vlasnik plantaže, Tomislav Šiljeg, koji naglašava da se radi o autohtonoj plantaži smokve sušoke i zamorčice, ističe kako obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ima ekološke certifikate za smokve i proizvode od smokava.

Tako je dolina Neretve dolaskom jeseni postala otkriće za brojne domaće i strane izletnike koji beru smokve na plantažama. Tako dolina nije poznata samo po mandarina, već u novije vrijeme i po smokvama i jagodama, jer su organizirane i turističke ture za vrijeme sezone jagoda.

Novi oblik turističke ponude, koji se stalno obogaćuje i nadograđuje zabavnim sadržajima za goste, koji primarno borave na makarskom ili dubrovačkom području uvršten je u jednodnevne izlete svih putničkih agencija i hotela.

Program branja smokava, a uskoro i mandarina također se upotpunjuje i plovidbom lađama i fotosafarijem neretvanskim močvarama uz nezaobilazne neretvanske specijalitete, kruh ispod sača te neretvanski brudet od jegulja i žaba.

U slučaju pada u more ovaj uređaj aktivira se u roku od 35 sekundi

0
lokator

Njemačka kompanija Weatherdock proizvodi razne vrste elektroničkih uređaja za spašavanje i pronalaženje ljudi u moru, a u njihovoj se ponudi između ostalog nalazi i osobni lokator AIS-MOB A109 Easyone.

Ovaj uređaj se u slučaju pada u more automatski aktivira u roku od 35 sekundi, te uz pomoć ugrađene antene i 56-kanalnog GPS-a počinje emitirati UKW signale snage 1 W o točnoj poziciji osobe u moru svim brodovima s AIS prijamnikom u krugu od 7 nautičkih milja. Osim osobnog identifikacijskog broja, šalje također podatke o pravcu i brzini njegova kretanja.

Pozicija osobe u nevolji se tako može očitati na ekranu chartplottera u obliku crvenog križića u crvenom krugu, što povećava šanse za spas. Njemački AIS-MOB lokator teži samo 120 grama, može se postaviti na spasilački prsluk, ali i vezicom učvrstiti oko ruke.

Pluta na moru, vodonepropustan je do 10 m dubine, a odašiljat će oko 36 sati od aktivacije uz pomoć dvije litij-ionske CR17345 baterije. Gabariti uređaja su 168x48x27 mm, a ima i dvije LED lampe (status i flash) radi boljeg uočavanja brodolomca u mraku. Weatherdock AIS-MOB A109 Easyone u zemljama EU KOŠTA oko 300 eura.

“Osvajanje slobode” izložba posvećena oslobođenju Herceg-Novog

0
Osvajanje slobode – foto hercegnovi.cool

Povodom Dana oslobođenja Herceg Novog, 28. oktobra, i na početku mjeseca posvećenom oslobođenju grada od fašističke okupacije, u centru grada postavljena je izložba ‘Osvajanje slobode’, nastala u saradnji Herceg festa, gradskog  muzeja ‘Mirko Komnenić’ i hercegnovskog Arhiva.

Hercegnovljani i gosti će se kroz ovu istoriografsku postavku moći podsjetiti Mirka Matkovića i Gliga Mandića, pet Danica, ali  i Ivana Gorana Kovačića, Nikole Đurkovica, Stjepa Šarenca, Daša Pavičića i drugih ličnosti koje su hrabro stajale na braniku grada i zemlje.

Osvajanje slobode – foto hercegnovi.cool

Herceg Novi je oslobođen 28. oktobra 1944. godine. Združene jedinice Desete hercegovačke brigade, Druge dalmatinske brigade  i Prve bokeljske brigade u okviru šire ofanzivne kampanje natjerale  su vojne formacije Vermahta na povlačenje i predaju.

Osvajanje slobode i antišašistička borba  naroda hercegnovskog kraja otpočelo je neposredno po opštenarodnom ustanku 13. jula 1941. godine, isprva sporadičnim akcijama, a u novembru je osnovan Orjenski partizanski bataljon čije su borbe postale neizostavni simboli antifašističkog pokreta naroda Boke Kotorske i Crne Gore. Po  rasformiranju bataljona, 1942.godine, mnogi borci nastavljaju  svoj ratni put u drugim partizanskim odredima Crne Gore, proleterskim brigadama širom zemlje, a u Herceg Novom otpor se nastavlja snažnim ilegalnim djelovanjem uprkos drakonskim represalijama okupatora i kvislinga, hapšenjima, strijeljanjima, koncetracionom logoru na Mamuli.

Kapitulacija fašističke Italije u septembru 1943.godine Heceg Novom dovodi novog okupatora, nacisitičku Njemačku. Konačnom porazu nacizma i fašizma svoj herojski doprinos dali su borci našeg grada ratujući  širom porobljene  zemlje, učestvujući u bitkama na Sutjesci i Neretvi koje evropska istorija dvadesetog vijeka označava kao kodna mjesta heroizma i stradalništva u ime pobjede nad fašizmom.

Osvajanje slobode – foto hercegnovi.cool

28. oktobar 1944, datum kada je poslije višednevnih borbi Herceg Novi osvojio slobodu, obilježava se kao Dan grada.

Za nezaborav.

(tekst je preuzet sa izložbenog plakata)