Na graničnom prelazu Debeli brijeg carinici i policajci su pronašli i oduzeli oko 13 kilograma opojne droge marihuana. Tri lica su uhapšena zbog sumnje da su počinilia krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Zaplijenjena Marihuana
„Carinski i policijski službenici su, 28. septembra 2017. oko 11,30 sati, na GP Debeli brijeg, na izlazu iz Crne Gore, zaustavili i kontolisali vozilo marke ‘Mercedes – Benz C180’ poljskih registarskih oznaka, kojim je upravljao M.Z.P.(32), dok se na suvozačevom mjestu nalazio A.V.P. (30), oba poljski državljani.
Kontrolom vozila, carinski i policijski službenici su u prtljažniku vozila, u plinskoj boci, pronašli i oduzeli 17 pvc pakovanja sa sadržajem suve biljne materije tamnozelene boje za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, ukupne težine od oko 12,9 kilograma“, saopšteno je iz Uprave policije.
Oduzeta droga, kako navode, biće upućena Forenzičkom centru radi vještačenja.
Potpuno novi, preko 300 miliona eura vrijedan kruzer „Viking Sun“ ulovio je danas u Kotor kao svoju prvu luku na probnom krsternju na koji je taj brod juče krenuo iz Ankone u Italiji gdje je i sagrađen.
Riječ je o četvrtom brodu blizancu norveško-amerilke kompanije Viking Ocean Cruises. a koja je proteklih nekoliko godina razvila posebnu vezu sa Kotorom i Bokom za koje zvaničnici te kompanije tvrde da su najomiljenija destinacija njihovih putnika na Mediteranu. Kotor stoga već pomalo tradicionalno, biva i prva luka u koju dolaze svi novosagrađeni brodovi te kompanije, a koje Viking Ocean Cruises gradi kod italinanske korporacije Fincantieri.
„Viking Sun“ koji je doveo oko 650 putnika o kojima brine gotovo 500 članova posade, danas je posjetila delegacija Opštine Kotor, preduzeća Luka Kotor i pomorske agencije BCM koja zstupa interese Viking Ocean Cruisesa u Crnoj Gori. Zapovjednik 228 metara dugog i 29 metara širokog kruzera od 47.800 tona, kapetan Anders Stem priredio je koktel za goste u reprezentativnom „Exploler`s Lounge”-u na pramčanom dijelu „Viking Sun-a“ gdje su razmijenjeni i prigodni protokolarni pokloni. Potpredsjednica Opštine Kotor Ljiljana Popović-Moškov, predstavnica Luke Kotor Maja Danilović agenti BCM-a poželjeli su norveškom kapetanu i posadi „Viking Sun-a“ prijatan boravak u Boki i još puno sretnih dolazaka tog i ostalih brodova kompanije Viking Ocean Cruises čiji je vlasnik, Torsten Hagen juče takođe bio na svom najnovijem brodu u Boki.
„Kotor je uvijek prva luka u koju dolaze Vikingovi novi brodovi i stoga nam je izuzetna čast da smo ovdje došli i tokom probnog krstrenja najnovijeg bisera u našoj floti – kruzera „Viking Sun“. Svaki put kada naši brodovi dođu u Boku mi imamo izvanredno dobru reakciju i veliko zadovoljstvo naših putnika. Predivna, gotovo dramatično lijepa priroda ovog zaliva i jedinstveno iskustvo kada sa otvorenog mora brodom bukvalno „ukazite u kopno“ jzneđu planina, fascinatni pejsaži, stari gradovi i crkve Boke su fantastično iskustvo za naše putnike. Bez obzira da li dolazimo ovdje danju ili noću – Boka je jednostavno prelijepa“- kazao je kapetan Stem.
Crnogosrka delegacija imala je potom priliku da obiđe novi brod i iz prve ruke iskusi najnoviju inkarnaciju specifičnog poslovnog stila i politike Viking Ocean Cruisesa koja je znatno drugačija od politike ostalih kruzing kompanija. Naime, Viking polaže mnogo pažnje na edkuaciju svojih putnika koje tokom plovidbe detaljno upoznaje sa svakom narednom destinacijom broda, edukujući ih o lukama i zemljama koje će posjetiti, a potom ih dok je brod u luci, komapnija odvodi na bržjiivo osmišjene izlete. Kod ove kompanije brod sam po sebi, nije destinacija kako to sa svojim „plovećim hotelima i zabavnim parkovima“ često rade drugi brodari. Na Vikingovim brodovima luksuzs je svuda, ali je on mnogo svedeniji i ljepše dizajniran da bi brod putnicima pružio utisak maltene vlastite privatne kuće koja se kreće po moru i gdje oni opušteno mogu uživati u brojnim sadržajima koje brod nudi, počev od niza restirana i kafea, biblioteke, salona sa vještačkom vatrom u kaminima, spa ventra sa posebnom skandinavskom sobom u kojoj pada pravi snijeg, preko malog vikinškog muzeja, do bazena, teretana, šoping centra ili bioksopske i konferencijske dvorane. Brod plijeni i najnovijom informatičkom tehnologijom poput gomile interaktivnih panela, „pametnih stolova“ i aplikacije za mobile telefone putnika koja im je svojevsrni audio vodič kroz nekoliko stotina umjetničkih djela izloženih po salonima i hodnicma „Viking Sun-a“.
„Viking Sun“ će biti i prvi brod kompanije Viking Ocean Cruises koji će izvršiti kružno putovanje oko svijeta, na koje ovaj kruzer kreće 15.decembra iz Majamija. Tokom putovanja dugog 141 dan, brod i njegovi putnici posjetiće 66 luka na pet kontinenata, među kojima su i neke od najatraktivnijih svjetskih destinacija. Najjeftinija karta za to nezaboravno putovanje po sistemu all inclusive, košta nešto preko 49 hiljada dolara.
Skupština Koordinacionog društva za vodosdnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda Vodacom iz Tivta, zvanično je razriješila Miloša Dževerdanovića iz Kotora, v.d.dužnosti predsjednika Borda direktora te državne kompanije čiji su osnivači Vlada i primorske opštine.
Dževerdanović (DPS) je prije 20-tak dana podnio ostavku na tu funkciju a u međuvremenu ga je Bord direktora kojim je on formalno i dalje predsjedavao, imenovao za novog izvršnog direktora Vodacoma.
Skupština je Dževerdanovićevu ostavku na mjesto predsjednika Borda direktora konstatovala i prihvatila na zasijedanju koje je održano u Tivtu iza zatvorenih vrata.
Miloša Dževerdanović
Novinarima koji su tražili da prisustvuju sjednici to nije omogućeno, a dosadašnja v.d. direktorka i pravnica Vodacoma Nada Krivokapič ih je obavijestila da se Vodacom čak više uopšte neće oglašavati u javnosti povodom kontroverznih dešavanja u vrhu te firme.
Raniji izvršni direktor Vodacoma koji je smijenjen u septembru prošle godine Boris Vuković u međuvremenu je javno optužio Dževerdanovića i Krivokapićku da su falsifikovanjem službenih isprava izdejstvovali njegovu neosnovanu smjenu. Vuković koji je u međuvremenu na Višem sudu dobio i spor koji je zbog razriješenja sa mjesta direltora i kasnijeg otkaza pokrenuo protiv Vodacima, saopštio je da je Dćževredanović nezakonito sada izabran za čelnog čovjeka preduzeća jer je formalno-pravno kao predsjednik Borda direktora glasao sam za sebe kao kandidata za izvršnog direktora.
Skupština Vodacoma prihvatila je i finasijski i izvještak o radu te firme za 2016, verifikovan je i mandat novog člana Borda direktora Žarka Jovićevića kao predstavnika Opštine Kotor u tom tijel
Dvadesetak porodica koje žive u naselju Ruljina u Donjoj Lastvi pokrenulo je pravne aktivnosti na zaustavljanju izgradnje jedne od ulica predviđene DUP-om „Donja Lastva“, a koja bi, ako smatraju mještani, trajno uništila njihovu imovinu i smanjila im kvalitet života.
Oni su se stoga danas sastali na licu mjesta i sa svojom pravnom zastupnicom, advokaticom Radmilom Mirković koja ih je obavijestila da je sa kolegom Mikosavom Boškovićem, nakon bezuspješnog obraćanja Opštini Tivat, podnijela inicijativu Ustanom sudu Crne Gore za ocjenu ustavnosti spornih riješenja iz DUP-a donešenog 2013 i zabranu izvođenja radova na širenju sporne ulice. Riječ je o ulici dužine oko 500 metara koja od Jadranske magistrale ide istočno kroz Ruljinu i kuće koje su napravljanje sa sjeverne strane te ulice, dijeli od nekadašnjeg poljoprivrednog, a kansije turističkog kompleksa „Kiparis“ sa južne strane.
Prema DUP-u, ova ulica koja sada u najvećem dijelu ima samo jednu kolovoznu traku, treba da se proširi i rekonstruiše u saobraćajnicu sa dvije trake, a kroz nju treba da se položi i dio nove kanalizacione mreže za ovaj dio Donje Lastve. Širenje ulice predviđeno je sa njene sjeverne strane, kroz dvorišta dvadesetak kuća privatnih vlansika, pri čemu će nekim od njih biti porušene ograde, stepeništa i drugi djelovi privatne imovine, a što žitelji Ruljine smatraju neprihvatljivim.
Mještani tvrde da nisu bili obaviješteni o javnoj raspravi koja je vođena prije nekoliko godina kada je usvajan nacrt, odnosno predlog DUP-a Donja Lastva i da je informacija koju su nedavno dobili iz Opštine da će uskoro krenuti radovi na širenju ulice po već napravljenom projektu, za njih bila pravi šok. Odlučni su da ne dozvole širenje ulice na uštrb svojih dvorišta i objekata jer su kažu, svojevremeno već ustupili dio svoje imovcine da se napravi postojeća relativno uska ulica. Posebno su ogorčeni na činjenicu da su obrađivači DUP-a previdjeli da se ulica širi na račun dvorišta i objekata mještana sa sjeverne strane, iako sa južne strane postoji ogroman neizgrađeni i već godinama potpuno neiskorišteni prostor nekadašnje poljiprivredne ekonomije, odnosno autokampa „Kiparis“ koji se u katastru vodi kao svojina Opštine Tivat, a kao korisnik mu je navedeno tivatsko HTP „Mimoza“. Tu firmu inače, kontrolišu beogradski i podgorički biznismeni Đorđe Nicović i Veselin Barović.
Građani tvrde da im je un Opštini rečeno da se ulica ne može širiti na tu stranu zbog starog drvoreda čempresa koji su prema mišljenju lokalne vlasti „zaštičeni spomenik prirode“ i moraju biti sačuvani.
Može preko kuća, ali ne preko čempresa
„Ako su čempresi zaštićeni spomenik prirode, zašto ih niko ne održava, već se dobar dio njih osušio i svakodnevno pada preko ulice na naše ograde i imanja, pa srećom još niko nije poginuo. Kako je moguće da je Komunalno preduzeće prije nekoliko godina posjeklo nekoliko tih stabala u dijelu naše ulice, ako su ona zaštićena, pa se sad zbog njih navodno ulica ne može seliti na stranu gdje je zemljište koje kontrolišu tajkuni bliski vlasti.“ – pitaju se mještani. Status starih čempresa koji su zasađeni prije pedestak godina kao pojas za zaštitu od vjetra nekadašnjih zasada agruma u kompleku „Kiparis“, sa pravnog gledišta i ne postojanja opštinske odluke kojom se to drveće proglašava za spomenik prirode, problematizuje i njihova dvokatica Radmila Mirković.
Nezadovoljni žitelji Ruljine sa jučerašnjeg skupa, poručili su da će se svim sredstvima boriti za zašitu svoje imovine i da neće dozvoliti novi širenje ulice na uštrb svojih imanja, jer su već jednom to uradili.
Iz Opštine Tivat su im poručili da je sve po zakonu jer je prilikom donošenja DUP-a Donja Lastva 2012-13. organizivana propisna javna rasprava u kojoj su svi zainteresovani tada mogli da učestvuju i ulože primjedbe, a što se u slučaju planiranog šitrenja ulice u Ruljini, tada nije desilo.
U organizaciji Art Press iz Budve, u četvrtak je u galeriji hotela Queen of Montenegro u Bečićima, otvorena samostalna izložba slika, akademskog slikara Đura Lubarde iz Herceg Novog, pod nazivom SJEĆANJA NA DRINSKA SVITANJA.
Lubarda se ljubiteljima umjetnosti predstavio, sa petnaest radova galerijskog formata, radjenih u tehnici ulje na platnu.
Đuro Lubarda, nerijetko prirodu “smješta” u okvir, triptih, , uzdižući je na ikonički pijadestal, svetinju, ličnu ikonu, kojoj se “klanja”, za koju se moli… Posvećenički, istinski, isceliteljski, odnos s prirodom, otvara “dveri spasenja”, esemciju života, čijem očuvanju, prijete izazovi vremena u kojem živimo, kazala je, pored ostalog, otvarajući izložbu Djura Lubarde, istoričarka umjetnosti Anastazija Miranović.
ĐURO LUBARDA je rodjen 1942. godine u Beogradu. Diplomirao je Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu i studirao istoriju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
Trenutno živi i radi u Hamiltonu u Kanadi.
Izlagao je na više od 200 samostalnih i grupnih izložbi širom bivše Jugoslavije, Kanade, Austrije, Francuske, Švajcarske, Amerike, Izraela, Rusije i Bugarske, a organizator je i mnogih likovnih susreta i kolonija.
Njegove slike nalaze se u mnogim galerijama Evrope, Sjeverne Amerike i Izraela, kao i mnogim privatnim zbirkama, saopšteno je iz budvanskog ART PRESS-a.
U okviru 4. Mobilne književne rezidencije, koja je počela 25.septembra u selu Čelobrdo iznad Sv. Stefana, u subotu 30.septembra će pisci i rok muzičari iz bivše Jugoslavije nastupiti na neformalnoj književnoj večeri u klubu Evergreen u Starom gradu u Kotoru od 21 sat.
Književnici Zvonko Karanović iz Beograda, Faruk Šehić iz Sarajeva, kao i osnivač i tekstopisac splitskog hiphop benda TBF Saša Antić, imaće javni nastup na temu Doživotna sloboda, koja je izabrani moto 4. književne rezidencije u Crnoj Gori, u organizaciji udurženja Za Druga (Petrovac) i ZMUC (Beograd).
Do 10.oktobra na rezidenciji u selu Čelobrdo boraviće još i Asja Bakić iz Zagreba, Damir Pilić iz Splita, Đorđe Šćepović iz Podgorice, Vladimir Jovanović iz Beograda, Katarina Sarić iz Budve, frontmen crnogorskog alt-rok benda Autogeni trening Dino Kapetanović, rok poeta Nikola Vranjković koji je vodio srpski sastav Blockout, kao i Nebojša Simeunović lider beogradske rok grupe Dža ili Bu. Gošće rezidencije biće dramaturškinja i pjesnikinja Dragana Tripković iz Podgorice, te pisac priča i lingvistkinja Tanja Sekulić iz Bara.
Književna rezidencija u selo Čelobrdo dio je dugoročnog programa „Mobilne rezidencije / Pokretne kolonije“ koji ZMUC iz Beograda, u saradnji sa udruženjem Za Druga (Petrovac) i Zeta centrom (Tirana), realizuje od 2013.godine u kulturno zapostavljenim djelovima Srbije, Crne Gore i Albanije. Cilj projekta je da, koristeći se modelom „čergarenja“, okuplja umjetnike iz regiona u državama koje međusobno rijetko i neadekvatno komuniciraju u javnom prostoru i pred drugačijom publikom.
Cilj programa je i aktivno promovisanje nezavisne/alternativne kulturne scene u regionu, a čiji rezultati svakako nijesu dostojno vrednovani.
Polazeći od teze beogradskih nadrealista, 30-ih godina prošlog vijeka, da se o ljudskoj slobodi ne može diskutovati ako nije potpuna i neograničena, ovogodišnja tema na rezidenciji jeste – Doživotna sloboda, tema kojom će učesnici rezidencije problematizovati poimanje slobode u savremenim društvima.
Sloboda života, u nadrealističkom ključu, predstavlja cilj ili credo pojedinca, ali i stanovište određene zajednice u duhu ljevičarske ideologije koju su nadrealisti usvojili kao idiom. Sloboda života je pobuna protiv društvenog sistema, protiv dogme, sankcija, mimezisa, službene kulture, nejednakosti. Može se reći da ovaj izraz naglašava individualni diskurs u traženju kolektivnih, društvenih promjena.
Cilj projekta je da podstakne i proširi temu slobode u našim društvima u kojima dominiraju različite vrste cenzure i ograničenja – od broja unijetih kalorija do slobode kretanja i slobode govora.
Ovogodišnju književnu rezidenciju Čelobrdo 2017 podržala je međunarodna mreža pisaca i prevodilaca TRADUKI iz Berlina.
Raniji učesnici Pokretne književne kolonije u Crnoj Gori, koja je do sada realizovana u selima Reževići, Blizikuće i Čelobrdo, bili su 2016. godine: Ahmed Burić i Marko Tomaš izBiH, Barbi Marković iz Austrije, Ana Radmilović (1974-2017) i Pavle Ćosić iz Srbije i Brano Mandić iz Crne Gore; zatim Borivoj Gerzić, Vule Žurić, Oto Oltvanji iz Srbije, Nenad Veličković i Sandra Zlotrg iz BiH, Mima Simić, Renato Baretić i Želimir Periš iz Hrvatske i Ilija Đurović iz Crne Gore (2015), te Goran Gocić, Vladislava Vojnović, Saša Ljubiša i Slavica Agatonović iz Srbije, Lamija Begagić iz BiH, Staša Aras iz Hrvatske, Ognjen Spahić, Stefan Bošković, Vasko Raičević i Đorđe V. Gregović iz Crne Gore (2014).
Princ Albert II od Monaka sa svojoj delegacijom posjetio je izložbeni štand marine za superjahte i nautičkog naselja Porto Montenegro, i sreo se sa predstavnicima ovog projekta, na Sajmu nautike u Monaku MYS.
„Vladar kneževine Monako istakao je interesovanje za daljim razvojem nautičkog proizvoda u Crnoj Gori, i bio iznenađen dinamikom i kvalitetom razvoja projekta Porto Montenegro, gdje je i samo boravio 2013. godine tokom zvanične posjete Crnoj Gori“- saopšteno je iz Porto Montenegra.
Marina za superjahte u Tivtu je vremenom postala način života članova evropske jahting zajednice – Porto Montenegro je nautički centar i luksuzna marina na Jadranu, koja veliku pažnju poklanja uslužnim djelatnostima.
„Marina Porto Montenegro dobitnik je jedinstvene i prestižne Platinum nagrade, koju dodjeljuje britanska Yacht Harbour asocijacija (TYHA), u saradnji sa asocijacijom Marina industrijalaca (MIA) – s ovim globalnim priznanjem marina Porto Montenegro je zvanično jedina marina na svijetu sa nagradom najvišeg ranga u jahting usluzi i industriji. Zasluga za istu prvenstveno je stečena na osnovu monitoringa usluge u marini i zadovoljstva nautičke klijentele istom, ali i zbog kapaciteta marine od 450 vezova, lifestyle iskustva u nautičkom naselju PM, visokim ekološkim standardima cijelog projekta, perfektne pozicije u Boki Kotorskoj.“- istakao je direktor marine Porto Montenegro Tony Browne, koji je princu Albertu II i predstavio nove razvojne potencijale tivatske marine.
Kako biti konkurentni i što ponuditi turistima na pješačkim rutama, koje su staze dobre i kako bi ih trebalo promovirati u pješačkom turizmu, kako targetirati klijente, kako s njima komunicirati i prodati im proizvod – neka su od pitanja o kojima će se raspravljati na radionici, koja se u sklopu EU projekta Hiking Europe 29. septembra održava na Mljetu.
Riječ je o međunarodnom projektu u kojem je jedini hrvatski partner Regionalna razvojna agencija DUNEA, a kojem je fokus na pješačkom turizmu, kao alternativi masovnom turizmu i generatoru održivog turizma budućnosti.
Radionica je namijenjena prvenstveno predstavnicima privatnog sektora. Naime, ovaj projekt ima za cilj i unaprijediti opseg ponude pješačkih staza kako bi se fizičku aktivnost nadopunilo s otkrićem ruralnih područja, poput doživljaja lokalne tradicije, upoznavanje s domaćom kuhinjom, kupnja na lokalnim tržnicama, ponuda autohtonih suvenira i sl. Bit će ujedno predstavljen uspješan primjer poslovanja HALTIA- Centra za prirodu iz Finske. Ovaj nacionalni park vrlo uspješno surađuje s lokalnom zajednicom i uključuje je u svoje aktivnosti, što ih čini uspješnima u svjetlu održivog turizma.
Kroz projekt Hiking Europe uključene regije – španjolska regija Katalonija, talijanska Emilia-Romagna, irska regija Donegal te Dubrovačko-neretvanska županija, uspostavile su transnacionalnu mrežu turističkih ruta kroz nekoliko novih pješačkih itinerara. Naša uključuje pješačke staze otoka Mljeta i prostor Napoleonovog puta u Stonu, gdje je jučer održana i završna konferencija ovog projekta, financiranog iz COSME programa Europske
Kad je prije 19 godina prof. dr. Vladimir Skračić u Murteru došao na ideju da se uz znanstveni skup o 700 godina tamošnje župe organizira regata brodova na latinsko idro, misao vodilja bila je da se, “ubi et orbi”, pokaže jedno plovilo koje je obilježilo život Murterina u skoro kvarat toga dugog povijesnog razdoblja.
Ideju je došapnuo Željku Jeratu, tada i danas agilnom i neumornom članu murterske i hrvatske maritimne obitelji, ovaj Ferdinandu Plesliću Grobiju, predsjedniku bratovštine sv. Nikole, i Josipu Juragi Joli i rečeno je ubrzo bilo – učinjeno!
No, u Murteru su postojala samo tri broda pod punom spremom i koja su jedrila na latinsko idro: “Šimica”, gajeta obitelji Zvonimira Skračića, “Trtuša”, gajeta Nikole Turčinova Klepca, i kaić Marka Jurage kalafata.
U brzoj akciji trojice Murterina, još su četiri gajete opremljene opremom koju su našli po kućama – neko je imao ovo, netko ono; elem se na startu prve regate na latinsko idro u Murteru našlo – sedam brodova!
20. regata i 77 brodova
Sve ostalo u ovih 19 godina, a 20 regata, je povijest: i da je regata narasla do 77 brodova s otoka Murtera, ali i cijelog probuđenog, dužobalnog okolnog prostora od Raba i Krka sve do Komiže i falkuše – još jedinog broda (uz ove murterske) koji su prostorom od Zadra do Šibenika jedrili na latinsko idro; da je za sobom povukla more sličnih događanja, okupila duž Jadrana more ljudi koji su se priključili pokretu obnove tradicijskog broda i plovidbe; da je puno brodova obnovom uskrslo iz mrtvih, a bogme su građeni i novi.
Kad danas, uz 20. regatu koja će se u nedjelju održati u Murteru, Željka Jerata pitamo kako i kuda dalje, odgovor je spreman:
– Za to dalje ja bih postavio pitanje cijeloj javnosti, državnim i županijskim institucijama: koliko nam je do toga suštinski stalo i jesmo li spremni na iskorak? S obzirom na potencijal koji sad postoji, i na činjenicu da se plovidbe ovakve vrste danas organiziraju po mnogim sredinama, da se svi natječu tko će dati više i tko će izvaditi bolju dotu… je li sazrelo vrijeme da se negdje u prostoru Šibensko-kninske županije ili na razmeđu sa Zadarskom – jer dijelimo bliski prostor i dijelimo istu baštinu – počnu organizirati, recimo, petodnevne plovidbe od mjesta do mjesta, koje bi svojom atraktivnošću i originalnošću privukle posjetitelje i tako postale ne samo izložbeni eksponat nego i mali gospodarski, kako se to kaže – subjekt!
On line izložba Latinsko jedro – Foto Zoran Nikolić
Francuski recept
Mislite, slično kao što rade Francuzi. Mi tamo sudjelujemo dok oni vrte ogroman novac u Brestu, na otocima zaljeva Morbihana na Atlantiku ili u gradiću Seteu na Mediteranu?
– Upravo to mislim. Evo na primjer u Seteu, oni već oko Uskrsa imaju manifestaciju na koju dođe nekoliko stotina tisuća, gotovo pola milijuna posjetitelja, o Morbihanu i Brestu da ne govorim! To mi ne ide iz glave, i to je ono što je prof. Vladimir Skračić svojedobno nazvao “turizam za novo vrijeme”.
Znači, staviti baštinu u novu, gospodarsku funkciju?
– Znači. Baštinili smo od pradjedova nešto toliko originalno, tu plovidbu i taj način života koji još postoji, i ako od toga nismo u stanju napraviti brend, ako hoćete i biznis pod kontroliranim uvjetima, jer se radi o specifičnom i štićenom prostoru, ako nismo u stanju iz toga napraviti novu vrijednost i recimo ostvariti ostatak dohotka, onda je to zaista šteta, znak naše nemoći i državne nebrige. Trebalo bi “zavrtiti” tu, čak i ne toliko novu ideju, anketirati i “testirati” lokalne samouprave i financijere i vidjeti možemo li to, ili ćemo i dalje ostati na pojedinačnim našim regatama koje okupljaju prijatelje i vrijedne ljude, no na neki način više ostaju društveni rashod nego prihod…
Kalendar događanja do nedjelje
28. septembra, četvrtak
– 15.30: Mala likovna radionica Anite Tandarić i Ane Vodopije za djecu i roditelje
– 16 sati; sportska regata Gajeta’cup
– 20 sati: koncert Zbora “Zoranić” iz Zadra u crkvi sv. Mihovila
29. septembra, petak
– 10.45: procesija “iz Pijace”
– 11 sati: sveta misa u Sv. Mihovilu
– 16 sati: Malo latinsko idro
– 18 sati: svečana sjednica Općinskog vijeća uz Dan općine
– 20 sati: Latinsko idro na Sredozemlju, autora Lingvističkog atlasa Mediterana, Čitaonica
30. septembra, subota
– 10 sati: marenda na Staroj rivi
Popodne: plovidba do Betine
– 16 sati: užina u Betini
– 19 sati: “Koncert u suton” na Raduču
– 20.30: Murter guitar duo – Ivan Korunić i Mate Skračić na Staroj rivi
U svim vidovima registrovanog smještaja na području Tivatske rivijere, trenutno borave ukupno 1.642 zvanično prijavljena turista, što je čak 27 odsto više nego na isti dan prošle godine – saopštila je iz Turistička organizacija najmanjeg grada u Boki.
Među posjetiocima koji sada odmaraju u Tivtu 1.551 dolazi iz inostranstva, dok je 91 turista iz Crne Gore.
U hotelima boravi 549 gostiju, dok su izdavaoci privatnog smještaja ugostili ukupno 1.085 turista.
Herceg-Novi 7.762 turista
Herceg – Novi – foto Boka News
U svim vidovima registrovanog smještaja na području Hercegnovske rivijere, trenutno borave ukupno 7.762 prijavljena turista, što je za 8 odsto više nego na isti dan prošle godine – saopštila je Turistička organizacija Herceg Novog.
Broj turista iz inostranstva je 7.087, dok je 675 turista iz Crne Gore.
U hotelima boravi 3660 gostiju, dok su izdavaoci privatnog smještaja ugostili ukupno 4102 turista.
