Splitsko područje pogodio je potres jačine 3,6 stupnjeva. Kako javlja EMSC, epicentar potresa bio je 27 kilometra sjeveroistočno od Splita i 9 kilometara od Sinja, u blizini mjesta Košute.
Radi se o umjerenom podrhtavanju tla koje se u 4,42 sati osjetilo na širem splitskom području, u Makarskoj, Dalmatinskoj zagori te u BiH.
Intenzitet potresa u epicentru je iznosio IV-V stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice
U Galeriji solidarnosti u Kotoru u četvrtak je otvorena izložba slika autora Mirka Mitka Bulajića i predstavljena monografija koju je priredila istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka Ljiljana Zeković.
„Duhovna vertikala koju je ponio iz svog rodnog Cetinja a koja sed zasniva na crnogorskoj epskoj istorijskoj tradiciji ostaće duboko usađena u njegovoj duši, međutim, Herceg-Novi i Bokokotorski zaliv predstavljaće inspirativni nukleus njegovog cijelokupnog likovnog djela“, kazala je predstavljajući autora istoričaraka umjetnosti Ljiljana Zeković.
Specifičnost ambijenata Boke Kotorske predstavlja njegov životni i duhovni mikrokosmos. Bulajić je prvo stvorio vlastiti mitski svijet, njegovo djelo se bavi problematikom koja je na neki način odraz egzistecijalističke filizofije u XX vijeku u domenu pitanja otuđenosti čovjeka i gubljenja njegovih osobnih vrijednosti. Mada je slikarski opus Mitka Bulajića skroman, njegova savršenost pripada neprolaznim vrijednostima crnogorske likovne umjetnosti, o čemu se možete uvjeriti na ovoj izložbi posvećenoj ljepoti, snovima, tajanstvenosti, snovđenjima magičnog prostora Boke Kotorske, zaključila je Zeković.
Izložbu je otvorila potpredsjednica Opštine Kotor Liljana Popović Moškov.
„Kao običan posmatrač i ljubitelj umjetnosti kada posmatram Bulajičeve slike vidim umjetnika koji je svjestan svog identiteta, koji čuva tradiciju a neka osjećanja koja njegova djela bude u meni je nešto što treba da da umjetnost kakvo je slikarstvo, a to je lirika, spokojstvo, blaženstvo, neki mir koji nam svima treba…“ – kazala je Popović Moškov.
Izložba u čijem je središtu opredjeljenje za pejzažno slikarstvo i mrtvu prirodu, nadrealizam i lirski likovni izraz koji se očitava u krajoliku Boke Kotorske, barki, mandraća, kamenih kuća, biće otvorena narednih 15 dana.
U muzičkom dijelu programa nastupila je violončelistkinja Ana Dulović.
Mirko Mitko Bulajić je rođen 1926. godine na Cetinju. Završio je Školu likovnih umjetnosti u Herceg Novom, gdje su mu profesori bili Petar Lubarda, Milo Milunović, Đorđe Oraovac, Svetomir Poček, Milan Božović, Miloš Vušković i Vojo Stanić. Krajem šezdesetih godina je diplomirao na Višoj pedagoškoj školi u Nikšiću, a 1953. postaje član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore.
Svoj stvaralački i životni put je vezao za Herceg Novi, gdje se bavio pedagoškim radom u Gimnaziji, Osnovnoj školi ,,Milan Vuković”, Srednjoj umjetničkoj školi, a jedno vrijeme je bio angažovan i kao scenograf u hercegnovskom amaterskom pozorištu. Umro je u Beogradu 1980. godine.
U Crnoj Gori je u prošloj godini ostvareno 430 kružnih putovanja stranih brodova, što je 10,4 odsto manje u odnosu na 2016, pokazuju podaci Monstata.
Statističari su precizirali da je na brodovima bilo 540,45 hiljada putnika.
“U odnosu na 2016. godinu, broj putnika je veći 1,5 odsto”, navodi se u saopštenju.
U teritorijalno more Crne Gore uplovili su strani brodovi koji plove pod zastavama Bahama, njih 29,3 odsto, Malte 28,1 odsto, Paname 8,1 odsto, Belgije 6,7 odsto, Bermuda 6,3 odsto, Italije 4,2 odsto, Grčke 3,5 odsto i Maršalskih ostrva 3,3 odsto.
Statističari su objasnili da istraživanje o kružnim putovanjima stranih brodova u Crnoj Gori ima za cilj dobijanje podataka o broju ostvarenih kružnih putovanja stranih brodova koji pristaju u lukama teritorijalnog mora Crne Gore, kao i broju putnika na tim kružnim putovanjima.
“Prikupljanje podataka se sprovodi izvještajnom metodom. Izvještajne jedinice su lučke kapetanije, pri čemu se izvještaj popunjava za prvi ulazak broda u teritorijalno more Crne Gore”, zaključuje se u saopštenju.
Približavanje ciklone s juga prema južnom Jadranu donijet će nove oblake većem dijelu regiona, a prema večeri sve češće i oborine.
Sjeveroistočno strujanje će i dalje podržavati priticanje hladnijeg vazduha sa sjeveroistoka, stoga će se zadržati hladno.
Zbog velike razlike pritiska između južnog Jadrana i srednje Evrope, odnosno između sredozemne ciklone i evropske anticiklone, puhat će jaka i olujna bura na Jadranu, često i s orkanskim udarima.
Zbog toga je Meteoalarm izdao upozorenje za područje Jadrana. Bura će značajno ometati saobraćaj.
Na Jadranu sljedećih dana barem djelomično sunčano, a uz više oblaka malo kiše može pasti na južnom dijelu u petak. U nedjelju će zapuhati jugo, biće sve toplije, ali i oblačnije, pa se na većem dijelu Jadrana očekuje i mjestimična kiša.
Vrijeme u Crnoj Gori
U petak, 23. marta očekuje nas umjereno do potpuno oblačno u većem dijelu zemlje povremeno snijeg, u nižim predjelima na jugu kiša, a u ranim jutarnjim satima i u tim oblastima moguća susnježica i snijeg.
Poslijepodne i tokom noći u većini predjela padavine će oslabiti ili prestati.
Vjetar mjestimično umjeren do jak, sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha -11 do 5, najviša dnevna -5 do 10 stepeni.
Dio ogromnog lednika Totten na Južnom polu pluta okeanom, a postoji opasnost od njegovog topljenja i dizanja nivoa mora u cijelom svijetu. Ledenjak je površine Francuske.
“U nekim djelovima za koje smo mislili da su čvrsti, otkrili smo okeansku vodu što nam govori kako ledenjak zapravo plovi”, rekao je Pol Vinberg sa Univerziteta u Vašingtonu, prenosi Dejli mejl.
Naučnici su već ranije otkrili da je lednik nagrizla topla i slana morska voda koja prolazi kroz podvodne prolaze. Totten bi u budućnosti mogao postati još osjetljiviji na klimatske promjene, smatraju naučnici.
NOVI FILMOVI:
– BITKA ZA PACIFIK: POBUNA
Globalni sukob između čudovišta za masovno uništenje koja nisu sa
planete Zemlje i super mašina koje su stvorene da ih unište, a kojima
upravljaju ljudi, biće samo uvod u napad na čovječanstvo epskih
razmjera.
Džon Bojega igra pobunjenika Džejka Pentekosta, nekada talentovanog
pilota čiji je otac postao legenda rizikujući svoj život da bi se
osigurala pobjeda čovječanstva nad monstruoznim ”Kaiju”. Džejk je od
tada napustio trening i obuku i oprobao se u svijetu kriminala. Ali kada
se pojavi još opasnija prijetnja koja će uništiti naše gradove i dovesti
svijet do ruba opstanka, Džejku se pruža posljednja prilika da doživi
očevu slavu, uz pomoć njegove otuđene sestre, Mako Mori – koja predvodi
hrabru novu generaciju pilota koji su odrastali u sjenci rata za spas
čovječanstva. Dok traže pravdu za poginule, njihova jedina nada biće da
se ujedine u globalnu pobunu protiv snaga za istrebljenje. Džejk se
ujedinjuje sa talentovanim rivalom, pilotom Lambertom i
petnaestogodišnjom hakerkom Amarom koji će mu postati jedina porodica
koju ima. Dok su na putu da postanu najmoćnija odbrambena sila koja je
ikada hodala planetom Zemljom, otkriće niz novih, spektakularnih
avantura.
– LEGENDA O KONKUBINI
Japanski budistički monah Kukai poslat je u Tang dinastiju u Kinu kako
bi učio o kineskoj kulturi i civilizaciji. Za to vrijeme sprijateljuje
se sa pjesnikom po imenu Bai Letian. Odjednom, u gradu počinju da se
dešavaju čudni događaji, smrti, između ostalih i Konkubine Yang, što se
povezuje sa demonskom mačkom koja teroriše grad. Monah i pjesnik se
udružuju kako bi istražili smrt Konkubine, prateći trag demonske mačke
koji otkriva skrivene činjenice.
– STRANCI: PLIJEN U NOĆI
Nastavak uspješnog horor hita “Stranci” iz 2008. godine.
U centru zbivanja je četvoročlana porodica, koja se zbog finansijske
situacije seli u izolovanu kućicu. Nedugo nakon doseljenja troje
nepoznatih ljudi počinju da ih maltretiraju, a borba za život tek
počinje.
– ZAISTA, NIKAD NISI BIO OVDJE
Hoakin Finiks se našao u ulozi traumatizovanog i emocionalno
distanciranog ratnog veterana, i bivšeg FBI agenta, koji živi sa
dementnom majkom, ujedno i njegovom jedinom vezom sa onim što bi se
moglo nazvati normalnim životom. Kritičari su njegovu briljantnu izvedbu
u ovom misterioznom trileru okarakterisali kao najbolju u njegovoj
dosadašnjoj karijeri. Nakon rata i službe, Džo (Hoakin Finiks) se
okrenuo poslu plaćenika radi preživljavanja. Njegova specijalnost je
spasavanje djevojčica koje su postale bijelo roblje. Razlog njegove
posljednje nasilne misije je Nina, ćerka njujorškog senator, kidnapovana
i smještena da radi u bordelu na Menhetnu. Njegov zadatak je da je
pronađe, dovede je kući i ubije svakoga ko mu stane na put. Kada se
posao otrgne kontroli, Džoove noćne more počinju da ga obuzimaju i
zavjera biva razotkrivena, što vodi do dvije moguće opcije – njegove
smrti ili njegovog buđenja. Ovo ostvarenje označava povratak škotske
rediteljke i scenaristkinje Lin Remzi, nakon višestruko nagrađivanog
filma „Moramo da pričamo o Kevinu” iz 2011. godine. Rođena u Glazgovu,
Lin Remzi uživa reputaciju jednog od najoriginalnijih i najzanimljivijih
autora koji rade na polju nezavisnog filma. Intenzivni triler „Zaista,
nikad nisi bio ovdje“ upotpunjen je sjajnom muzikom, koju potpisuje
Džoni Grinvud, gitarista grupe Radiohead.
Povodom 22. marta – Svjetskog dana voda, na inicijativu Vodacoma, u Tivtu je danas organizovana akcija oplemenjavanja zelenih površina i uređenja trga koji se nalazi između doma „Gracija Petković“ i stare zgrade Opštine Tivat. Zasađen je veliki broj raznovrsnih sadnica i saniran dio platoa trga. Riječ je o zajedničkoj donaciji Vodacoma, tivatskog Vodovoda i kanalizacije, Opštine Tivat kao i Komunalnog koje je finansiralo izvođenje radova i materijal za sanaciju trga. Akciji su se odazvali i Turistička organizacija, Centar za Kulturu, JPU Bambi i cvjećara Đurđa, iz Tivta.
Vremenske prilike nisu dozvolile da se prigodna svečanost planirana za danas održi na novouređenom trgu, već su se učesnici akcije okupili u prostorijama Vodacoma.
Djeci predškolske grupe vrtića Bambi su zaposleni iz Vodacoma i Komunalnog govorili o značaju vode, o biljkama koje su zasađene na trgu i uručene su im sadnice i flašice vode.
Vodacom inače, svake godine organizuje obilježavanje Svjetskog dana voda, oslanjajući se na temu koju predlažu Ujedinjene Nacije. Obilježavanje Svjetskog Dana voda je prilika za podizanje svijesti i podsticanje na djelovanje, za zaštitom i očuvanjem vode i racionalnog trošenja vode, kao dragocjenog i ograničenog resursa.
U junu ove godine, kako je prvobitnim planom i predviđeno, biće upriličeno svečano otvaranje Kuće nobelovca Iva Andrića u rekonstrukciji, nakon čega će, paralelno sa radovima na adaptaciji, biti organizovani pilot programi: literarne večeri i kreativne radionice za djecu, kamerni koncerti i pozorišni nastupi, kao i master klasovi posvećeni literaturi, kulturi i turizmu.
Sredinom decembra prošle godine, nakon inicijative Opštine Herceg Novi i više radnih sastanaka predstavnika lokalne samouprave sa stručnim timom i predstavnicima Turističke organizacije i gradskih ustanova kulture, Opština je usvojila Studiju izvodljivosti sa SWOT analizom i Programsko rješenje.
Programsko rješenje predviđa da Kuća nobelovca Iva Andrića preraste u prostor javnog pamćenja, kao kuća sjećanja i mjesto podsticajnih dijaloga izazvanih reminiscencijama na Andrićevo kapitalno djelo i njegov boravak u Herceg Novom. Te će reminiscencije izazvati postavka u samoj kući i u njenom vrtu, kroz koju će se posjetiocima otkrivati šta je ono opšteljudsko i univerzalno u sjećanjima na nobelovca – ono što svako od nas može da veže za sopstvene sisteme vrijednosti u kulturi, i da pomogne u njihovoj izgradnji.
Na osnovu studije, Agencija za izgradnju Herceg Novog je već u januaru sačinila kompletno Idejno rješenje za građevinsku revitalizaciju Andrićeve kuće i vrta.
Djelo nobelovca i njegove „hercegnovske godine“ biće predstavljene domaćim i stranim gostima putem knjiga, brošura i digitalnih sadržaja.
Andrićevu kuću posjetiće učesnici 11. međunarodnog simpozijuma posvećenog Andrićevom djelu – „Andrićeva sunčana strana“ koji će, u organizaciji Instituta za slavistiku Univerziteta u Gracu i uz podršku Opštine Herceg Novi i Sekretarijata za kulturu, biti održan u Herceg Novom od 11. do 14. oktobra. Riječ je o jednom od najreferentnijih međunarodnih naučnih skupova o Andriću ove godine na kome će učestvovati više od 80 proučavalaca Andrićevog djela iz Crne Gore, Srbije, BIH, Rusije, Danske, Austrije, Italije, Slovenije, Hrvatske, Grčke, Bugarske i drugih zemalja.
U međuvremenu, prepoznata je i međunarodna kulturološka, društvena i turistička važnost revitalizacije Kuće Iva Andrića. U okviru projekta „Očuvanje, unaprijeđenje i promovisanje prirodnog i kulturnog nasljeđa primorskih zajednica kroz jačanje modela eko-muzeja – Co.Co. Tour” revitalizacija će biti finansijski podržana iznosom od 190.706,00 €.
Kako se radi o zajedničkom projektu koji je odobren u okviru Interreg IPA programa prekogranične saradnje Italija – Albanija – Crna Gora, učesnici projekta će uporedo realizovati projektne ciljeve prema unaprijed utvrđenim fazama i aktivnostima. Realizacija projekta sprovodiće se u četiri glavne faze i biće u punom obimu završena do februara 2020. godine.
Za to vrijeme će u Kući nobelovca Iva Andrića biti izvršeni adaptacija i sanacija objekta i dvorišta, digitalizacija promotivnog i muzejskog sadržaja, kreiranje muzejske postavke, kao i marketinška i komunikacijska strategija, kako samog objekta tako i turističke ponude grada čiji će biti sastavni dio.
U toku su radovi na koncipiranju stalne i povremenih izložbenih postavki, književnih večeri, kamernih koncerata i predstava, tribina, naučnih skupova i drugih programskih aktivnosti koji bi bili organizovani uz dobru saradnju sa relevantnim domaćim i inostranim kulturnim i obrazovnim institucijama.
Predsjednica opstine Tivat Snežana Matijević i sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Tatjana Jelić prisustvovale su u srijedu, 21. marta 2018. godine, ceremoniji dodjele godišnjih nagrada „Evropske nedjelje mobilnosti 2017“ u Briselu, u organizaciji Evropske Komisije. Ceremonija je održana na sceni teatra „Du Vaudeville“.
Tivat je jedan od 3 grada koji su se plasirali u finale u kategoriji „manjih gradova“ (manje od 50.000 stanovnika), zajedno sa gradovima Igoumenitsa iz Grčke i Lindau iz Njemačke. Za pobjednika u ovoj kategoriji proglašen je grad Igoumenitsa.
Predsjednica opstine preuzela je plaketu za ostvaren uspjeh Tivta samim ulaskom u finale, budući da je Tivat izborio svoje mjesto u finalu u velikoj konkurenciji – za nagradu je konkurisalo 2600 gradova iz 60 zemalja. Na ostvarenim uspjesima Tivta u domenu promocije održive mobilnosti I uključivanja šire zajednice u aktivnosti, predsjednici opstine i sekretarki Jelić čestitali su evropska komesarka za saobraćaj Violeta Bulc, kao i generalni direktor za zaštitu životne sredine Evropske Komisije Daniel Calleja.
„Nadam se da će isticanjem gradova finalista, njihove aktivnosti inspirisati druge da prigrle ključnu poruku „Evropske nedjelje mobilnosti“ – održiva mobilnost pravi je izbor za sve“, kazala je Violeta Bulc, na ceremoniji.
U kategoriji „velikih gradova“ pobjedu je odnio Beč (Austrija), dok su preostali finalisti bili Granada (Španija) i Prag (Češka Republika). U kategoriji gradova koji primjenjuju planove održive urbane mobilnosti nagrada je pripala gradu Turda (Rumunija), dok su finalisti bili Mančester (Velika Britanija) i Milano (Italija). Tivat je među finalistima bio jedini grad predstavnik Zapadnog Balkana.
Ceremoniju dodjele nagrada prate dvodnevne radionice i predavanja iz oblasti održive mobilnosti, a posjeta Briselu finansirana je od strane Evropske Komisije.
JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor/Gradska biblioteka i čitaonica obilježila je Svjetski dan poezije 21. marta 2018. godine. Manifestacija pod sloganom „Sad je doba boja i južnog vetra u listanju žurnom“ (Ivan V. Lalić) okupila je učenike kotorskih osnovnih i srednjih škola, kao i djecu iz vrtića „Radost“ sa Tabačine.
Milja Sladoja, Filip Lompar, Danica Matanović i Teodora Radulović su otvorili ovu manifestaciju i recitovali pjesme koje su naučili u vrtiću. Njihovo smjelo recitovanje i spontano ponašanje na sceni ohrabrilo je i ostale učesnike koji su zatim čitali svoju poeziju.
Dvadeset tri učesnika recitovalo je svoje autorske pjesme različitih tema. Nakon njih publici su se predstavili učenici koji su recitovali pjesme poznatih svjetskih autora. Od ukupno sedamdeset sedam učesnika ove manifastacije treba naročito pohvaliti one koji su recitovali poeziju na ruskom, engleskom, španskom, njemačkom i francuskom jeziku. Oni su svojim recitovanjem donijeli dah svjetske književnosti na sceni Kina „Boka“.
U muzičkom dijelu programa nastupila je mlada kotorska grupa G#, koju čine gimnazijalci Gojko Daković, Isidora Nikolić i Sonja Tešović. Oni su odsvirali numeru „Ako tražiš nekoga,“ Prljavog kazališta, „Knocking on heavens door“ Boba Dylana i „Sweet child of mine“ Guns n Roses-a.
Program je vodila Andrea Marić, učenica 3-3 razreda Gimnazije Kotor.
© BokaNews, 2021
