„Uranak u Boki” naziv je izložbe slika članova Nevladine organizacije „Slikarski uranak” iz Podgorice koja će u galeriji Muzeja u Perastu biti otvorena od subote u 18 sati 30. septembra do 30. oktobra.
Podsjetimo, NVO „Slikarski uranak” je 1993. godine osnovao Miloš Uskoković, profesor u penziji, u saradnji sa KPZCG i ULUCG. Radi se o međunarodnoj asocijaciji stvaralaca koja ima preko 400 članova svih umjetičkih i naučnih profila.
Za protekle 24 godine priređene su brojne manifestacije, umjetničke kolonije, književne večeri, izložbe i izleti širom Crne Gore sa slikarskim i foto seansama, uz gostovanje članova iz regiona i iz svijeta.
Da nekontrolisana najezda turista donosi više štete nego koristi, upozorili su protestima stanovnici Katalonije, Majorke i Venecije, a kako bi zaštitio UNESCO-ov status, Dubrovnik je od ovog ljeta bio primoran da ograniči dnevni broj svojih posjetilaca.
Kao treća najposjećenija kruzing luka na Jadranu, sa mnogostruko više turista nego što može podnijeti svojom infrastrukturom, Kotor je zato pred pitanjem: hoće li zarad brze zarade od kruzing turizma, žrtvovati sopstveni grad?
Rekordne brojke kruzing brodova koji u Stari grad Kotor sa oko hiljadu i po stanovnika dovode preko pola miliona turista, upozorile su da Boka obolijeva od venecijanskog sindroma. A to znači da se prekomjernom posjetom turista narušava funkcionalnost grada, pa dolazi do iseljavanja starograđana. Venecija je tako prije tri – četiri decenije imala oko 200.000 stanovnika, danas ih je manje od 60.000.
“Vidite što se dešava u našem jadranskom susjedstvu, i Veneciji i Dubrovniku, gdje ljudi već organizuju proteste, jer sve to počinje da izmiče kontroli”, kaže magistar turizma Radoslav Ćoso, koji je upravo ovih dana završio doktorski rad o uticajima kruzing turizma u Crnoj Gori.
MSC Musica u Kotoru
U Boku Kotorsku će ove godine uploviti preko 500 brodova sa više od 600.000 turista, a nautička sezona je počela ranije nego ikad, i traje od januara do kraja novembra. Za Kotor, koji nema velike hotele, to je glavni izvor turističkog prihoda, naglašava direktorica Turističke organizacije Kotor, Ana Nives Radović:
“Prosječna potrošnja gosta sa kruzera u kotoru je oko 40 eura. S obzirom na ukupan broj gostiju koji premašuje pola miliona, to je za Kotor izuzetno značajan prihod”.
Nema ukupnih brojki o zaradi Kotora od kruzera, no samo Luka godišnje ubere preko tri miliona eura. A na te brojke treba dodati takse i cijene usluga agencija koje dovode kruzere, kao i cijene izleta na koje kruzing turisti idu tokom najviše šest sati boravka u Boki.
No, sva ide na uštrb kvaliteta življenja stanovnika Kotora, potvrđuju nam u anketi Saša i Ivana koji se, poput mnogih sugrađana, gorko šale na sopstveni račun i kažu da će, nastavi li se sa nekontrolisanom najezdom turista, UNESCO- ov Kotor pretvoriti u lijepo, ali prazno pakovanje.
“Ti brodovi imaju stambenih jedinica koliko cijeli stari grad Kotor. A samo danas su došla dva takva. Beskonačne su kolone, bar da postoji prevoz barkama pa da ćovjek može preskočit’ s jedne obale na drugu. Da biste obavili bilo kakvu dnevnu obavezu, treba vam par sati, umjesto uobičajenih pola sata”, objašnjava naš sagovornik.
“To je sve lijepo, i kruzeri i turisti, jer svi mi živimo od turizma. Ali”, dodaje Ivana,”Kotor će postati samo kao igračka. Lijepo mjesto, ali bez života. A tamo đe ljudi bježe iz grada, to postaje ljuštura samo za turiste, i to ranije ili kasnije postaje Diznilend”.
Kotor – foto M.Marušić
Nekontrolisani najezda turista ugrožava i druge mediteranske gradove. Prema studiji kompanije Risposte Turismo, protekle dvije godine je u jadranskim lukama bilo više od 3.700 kruzera sa preko 5 miliona putnika.
Samo Dubrovnik, koji ima oko 40.000 stanovnika, godišnje posjeti preko milion turista, pa je UNESCO zahtijevao da se smanji broj posjetilaca starog jezgra na 8.000 dnevno. Ana Nives Radovic iz Turističke organizacije, međutim, smatra da za Kotor to nije rješenje.
“Ne možemo porediti Kotor sa Dubrovnikom, Venecijom ili Barselonom, jer oni mogu birati koju vrstu turizma žele. Kotor, u nedostatku velikih hotela, nema taj luksuz da se može odreći jednog broja kruzera. Jer, sve ono što oni plaćaju lučkim vlastima i gradu kroz različite takse, je ogroman izvor prihoda za grad i Kotor nema alternativu iz koje bi izvukao novac, neophodan da bi grad živio”, kaže ona.
Kotor – foto Boka News
S druge strane, Radoslav Ćoso smatra da je smanjenje broja kruzera i ograničavanje turističkih ulazaka u Kotor, jedini način da se udovolji biznisu, a očuva ono što turiste i dovodi u Bokokotorski zaliv: pulisirajući život u srednjevjekovnom gradu:
“Mi nemamo što da izmišljamo toplu vodu. Pogledajmo kako to rade u Dubrovniku ili Veneciji, i pretočimo malo njihove pameti. Dovedimo sve to u neku mjeru, da budemo zadovoljni i mi koju tu živimo, ali i brodari i gosti. Smanjimo broj kruzing turista, ali povećamo kvalitet, time i cijenu proizvoda. Analize koje sam radio pokazuju da se veliki broj turista želi vratiti. Jer, zaista, Boka je čarobna, i moramo naći mjeru u upravljanju kruzing turizmom kako bi je sačuvali, i kako bi imali ono što se kaže u narodu “i pare, i jare”.
Ljetos su u Španiji organizovani protesti protiv masovnog turizma sa natpisima “Turisti idite kući” i “Ovo nije turizam, nego terorizam’. Protestovali su i građani Venecije, s porukom da je turizam pretvorio grad u kulisu. Kotorani još ne protestuju, ali nezadovoljstvo mještana upozorava da je krajnje vrijeme da se nešto poduzme, kako bi Kotor izbjegao sudbinu grada zatvorenih škura.
Zahvaljujući pola miliona eura vrijednom evropskom projektu CoRE Hrvatski hidrografski institut u Splitu dobio je vrijednu opremu i u četvrtak održao info radionicu o istraživanju svijesti u prevenciji zaštite okoliša uspostavljanjem veće sigurnosti i mjera za zaštitu pomorskoga dobra u prekograničnom području Hrvatske i Crne Gore.
Direktorica Hrvatskoga hidrografskog instituta (HHI) Vinka Kolić rekla je da je projekt počeo prije godinu i pol dana, te je trenutačno u finalnoj fazi provedbe. Projekt je nastavak dvaju prethodnih projekata na kojima su surađivali splitski HHI i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore koji, istaknuto je, odlično surađuju u posljednjih nekoliko godina.
“Europske projekte smo prepoznali kao izvor financiranja i kako bismo našu instituciju ojačali opremom i kadrovima. Tako smo nabavili valografsku plutaču i site scan sonar, opremu vrijednu više od sto tisuća eura – neophodnu za našu osnovnu hidrografsku djelatnost kako bi plovidba bila sigurna”, istaknula je direktorica Kolić.
U projektu osim HHI-a sudjeluje i Institut za more i priobalje iz Dubrovnika. Kolić je objasnila da u projektu nije naglasak samo na opremi već i na segmentu pomorskoga dobra, te da je njegov rezultat i mini brošura koja je u finalnoj fazi izrade i predstavit će se na završnim konferencijama u Dubrovniku i u Crnoj Gori tokom novembra. U brošuri je prikazan pregled situacije pomorskoga dobra u Hrvatskoj i Crnoj Gori.
Direktor Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore Luka Mitrović rekao je da su novcima iz projekta nabavili opremu multibeam za mjerenje dubine mora, te obučili ljude da izrađuju nautičke karte i publikacije. Istaknuo je da je bitno što su u tom projektu definirali pitanje zaštite priobalja, odnosno delte Neretve i rijeke Bojane, gdje se obavljaju mjerenja i istraživanja kako bi utvrdili na koji način djeluje abrazija, odnosno erozija na tim područjima i što se događa s plažama.
“Izuzetno smo zadovoljni prvenstveno zbog suradnje s Hrvatskim hidrografskim institutom koji nam je izuzetno pomogao da uspostavimo hidrografsku službu Crne Gore. U planu imamo i druge, još veće projekte koji će biti od veće koristi za Hrvatsku i Crnu Goru”, izjavio je Mitrović.
Kompanija Adriatic Marinas, predstavlja projekat vodeće matične luke za superjahte i nautičko naselje Porto Montenegro u Tivtu, na Sajmu nautike u Monaku MYS, koji je održava od 27.do 30. septembra.
Monaco Yacht Show MYS krajem septembra tradicionalno okuplja najpoznatija brodogradilišta, brokerske kuće, dobavljače nautičke opreme, kao i sam vrh jahting dizajna i bogatu klijentelu i vlasnike luksuznih plovila, te ove godine broji preko 600 izlagača iz 38 zemalja.
Na ovoj prestižnoj manifestaciji predstavljene su brojne jahting kompanije, kao i više od 125 superjahti, a tim Porto Montenegra je i na ovoj manifestaciji predstavio najnoviju ponudu tivatske marine, koja uključuje i mogućnost vezivanja jahti na 450 vezova, do rekordnih 250 metara dužine. Istovremeno,tamošnjoj publici prikazan je i najnoviji nekretnisnki projekat koji je u razvoju u Porto Montenegru – druga faza rezidencijalno-poslovnog kompleksa Regent Pool Club Residences, odnosno objekat nazvan „Baia“.
„Porto Montenegro je nautički centar i luksuzna marina na Jadranu, koja veliku pažnju poklanja uslužnim djelatnostima – od pogodnosti pri zakupu vezova do organizacije aktivnih odmora vezanih za vodu, jedriličarske pakete i organizaciju regati. Veliko interesovanje vlada za dugoročni zakup vezova u marini i Crnu Goru kao već prepoznatljivu jahting destinaciju na Mediteranu.“- istakao je senior PR i marketing menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić. Ovaj nautički centar je omiljeno mjesto boravka zbog benefita u cjenovnim zimskim paketima, 24h konsijerž usluge u marini, intenzivnog kalendara događaja u Jahting klubu Porto Montenegra, ali i Klubu članova posade, i to je jaka tržišna prednost- tvrde iz uprave Porto Montenegra uz napomenu da su sajmovi nautike su, zbog svojih pratećih sadržaja, panela, zabava, konferencija i sastanaka, „odličan način da se Porto Montenegro, ali i čitava Crna Gora, predstavi i pozicionira kao atraktivna jahting destinacija, jer su posjetioci i učesnici ovih manifestacija najznačajniji igrači u nautičkom biznisu širom svijeta.“
Kulturni centar Nikola Đurković Kotor /Gradska biblioteka i čitaonica u saradnji sa JU Gimnazijom Kotor i Planinarskim klubom Vjeverica iz Kotora učestvuje u obilježavanju međunarodne inicijative Dani evropske baštine 2017. godine.
Program, koji je finansiralo Ministarstvo kulture Crne Gore, obuhvata učešće grupe srednjoškolaca u pješačkoj turi Kotor ̶ Krstac koja će se održati 30. 09. 2017. godine u sklopu 9. Pješačkog dana Kotor ̶ Lovćen ̶ Kotor koji organizuje Planinarski klub Vjeverica iz Kotora.
Tokom ove ture učenici će prezentovati kratka izlaganja koja su pripremili uz konsultaciju profesora istorije i upoznati učesnike ture sa istorijatom kulturno – istorijskih spomenika koje obilaze: Crnogorski Pazar, Crkva Blažene Ozane, Kotorski bedemi i tvrđava San Đovani, Crkva Gospa od zdravlja, Crkva Svetog Juraja u Špiljarima… Cilj ovog događaja se da u isto vrijeme popularizuje kulturna i prirodna baština Boke i Crne Gore.
Dani evropske baštine obilježavaju se u 50 država potpisnica Evropske konvencije o kulturi, a bazirani su na promociji lokalnih vještina, tradicije, arhitekture i umjetnosti, što predstavlja zajedničko kulturno nasljeđe evropskih zemalja. Pokrenuta 1985. godine u Francuskoj, manifestacija je organizovana kao zajednička inicijativa Evropske Unije i Savjeta Evrope od 1999. godine, a obilježava se u septembru mjesecu, sa više od 70.000 događaja organizovanih širom Evrope.
Stečaj u Jadranskom brodogradilištu otvoren je prije dvije godine na predlog Poreske uprave, zbog duga od šest miliona eura
Bijela Brodogradilište – foto Boka News
Stečajna uprava Jadranskog brodogradilišta Bijela objavila je danas novi tender za prodaju preostalog dijela imovine preduzeća, po ukupnoj početnoj cijeni od 4,88 miliona eura, ne uključujući zalihe alata i materijala.
Na prodaju su ponuđena dva poslovna prostora površine 671 i 368 metara kvadratnih, po početnim cijenama od 845,46 hiljada EUR, odnosno 436,68 hiljada eura.
Prodaje se i kancelarijski namještaj i oprema po početnoj cijeni od 32,31 hiljadu eura.
Dva poslovna prostora i kancelarijski namještaj i oprema prodaju se kao cjelina.
Na prodaju su ponuđene i portalne okretne dizalice po početnoj cijeni od 898,9 hiljada eura, Hammelman pumpa sa opremom za 49,68 hiljada eura i oprema i vozni park za 106,87 hiljada eura.
Prodaje se i zemljište u Bijeloj po početnoj cijeni od 2,5 miliona eura.
Prodaju se i zalihe alata i materijala u upotrebi, specificirane u posebnim spiskovima istaknutim na oglasnim tablama Privrednog suda, čija je knjigovodstvena vrijednost evidentirana u iznosu od 617,67 hiljada eura, odnosno 532 hiljade eura.
Dio imovine preduzeća koji je predmet tendera bio je ponuđen na prodaju krajem jula, a ponude su se mogle dostavljati do 8. septembra.
Stečajni upravnik, Žarko Ostojić, je međutim 4. septembra poništio tender.
Prodaja ponuđene imovine biće organizovana prikupljanjem pismenih ponuda, koje se mogu dostavljati Privrednom sudu do 31. oktobra do 11 sati. Njihovo otvaranje zakazano sat i po kasnije.
Ponude mogu dostavljati građani i preduzeća koji uplate depozit od pet odsto od početne cijene imovine za koju se dostavlja ponuda.
Uslovi za otvaranje ponuda biće ispunjeni ukoliko do navedenog roka bude dostavljena makar jedna.
Kriterijum za odabir ponuda je isključivo najveća ponuđena cijena.
Ukoliko izabrani ponuđač odustane od date ponude, stečajni upravnik će proglasiti za kupca drugog ponuđača sa najvećom ponuđenom cijenom, koja nije manja od početne.
Odluku o odabiru najpovoljnijih ponuđača i unovčenju imovine stečajnog dužnika, stečajni upravnik će donijeti najkasnije osam dana od otvaranja ponuda.
Odustanak odabranih ponuđača od date ponude ili zaključenja ugovora, ima za posljedicu gubitak uplaćenog depozita.
Ponuđačima koji ne budu odabrani, uplaćeni depozit će se vratiti u roku od pet dana od prodaje ili proglašenja oglasa neuspješnim.
Stečaj u Jadranskom brodogradilištu otvoren je prije dvije godine na predlog Poreske uprave, zbog duga od šest miliona eura.
Na ranijim tenderima za prodaju imovine Brodogradilišta, prodati su veliki i mali dok. Veliki dok je za 11 miliona eura prodat litvanskoj kompaniji AB Vakaru Laivu Gamykla, a mali Ozata Trasnaclika Sanayi ve Ticaret Limited iz Turske za 2,1 milion eura.
Ostojić je sredinom septembra odobrio prodaju imovine tog preduzeća koja se nalazi u koncesionom području, konzorcijumu koji čine Adriatic Marinas i Damen za 2,65 miliona eura.
Konzorcijum koji čine holandski Damen i Adriatic Marinas, koji upravlja Porto Montenegrom, jedini je dostavio ponudu za dodjelu koncesije za privredno korišćenje luke Bijela, na tender koji je bio otvoren do 17. februara prošle godine.
Koncesiju daje Vlada i to na 30 godina, uz obavezno minimalno ulaganje od 20 miliona eura.
Međunarodna škola Knightsbridge School International Montenegro (KSI) u Tivtu, po prvi put će u petak 29.septembra sa početkom u 12.30 časova, proslaviti Evropski školski dan sporta.
Učenici škole, zajedno sa roditeljima, profesorima i prijateljima, u dvoriptu te obrazovne ustanove promovisaće zdrave stilove života kroz fizičku aktivnost u sklopu panevropskog sportskog događaja kakav je Evropski školski dan sporta.
“Ovaj događaj daje priliku školama da kreiraju zabavno i korisno fizičko iskustvo za sve učesnike, da promovišu svijest o značaju zdravlja i uticaja zdravog načina života na Budućnost i da osnaže inkluziju i razvijaju društvene vještine među učenicima.Naši učenici pozivaju sve one koji žele pomoći promovisanju zdravih načina života i koji vole spor, da se priključe aktivnostima koje organizuju sutra u dvorištu naše škole”- kazala je Zorica Đurović iz menadžmenta KSI Montenegro škole.
Evropski školski dan sporta je posvećen promovisanju fizičke aktivnosti, testiranja novih vrsta sporta i jačanje osjećaja “pripadanja školi” u svakom učeniku.KSI Montenegro je član globalne mreže međunarodnih škola Knightsbridge Schools International sa sjediptem u Londonu, dok je u Tivtu osnovana 2010. godine u okviru projekta Porto Montenegro. Škola posjeduje sve potrebne licence Ministarstva prosvjete Crne Gore i International Baccalaureate organizacije po čijem programu radi, a pruža obrazovanje učenicima uzrasta 3 do 18 godina. KSI Montenegro je i jedina škola u Crnoj Gori koja posjeduje internat za učenike.
Otpad u moru tema je ovogodišnjeg edukativnog postera koji je, povodom Medteranslog dana obale, pripremilo JP Morsko Dobro u saradnji sa Institutom za biologiju mora.
Kao i svake godine, postere ćemo poklonti osnovnm školama, vrtićima i NVO saopštili su iz Instituta za biologiju mora i MD.
U periodu od 1.juna do 31.avgusta ove godine organi Ministastva pomorstva i saobraćaja sa aspekta poštovanja propisa iz domena sigurnosti plovidbe, kontrollsali su ukupno 98 izletničkih plovila za prevoz turista na Crnogorskom primorju.
„Od strane inspektora za sigurnost plovidbe, Lučke kapetanije Bar, pregledano je 30 plovila od čega je za 5 plovila izrečeno prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 816,66 eura.
Inspekcija sigurnosti pomorske plovidbe Lučke kapetanije Kotor je u periodu od 1.06 2017.god do 31.08 2017. godine kroz svoje redovne patrole i aktivnosti kontrolisala je 68 plovila (inicijalni pregled) i 8 plovila nakon inicijalnog (detaljni pregled) pri čemu je izrečeno 56 opomena i 8 vlasnika je kažnjeno u iznosu od 5.200 eura – kazano nam je iz Ministarstvu pomorstva i saobraćaja.
Iz resora kojeg vodi ministar Osman Nurković, kazali su da je tokom ljeta Tehnički inspektorat Uprave pomorske sigurnosti Crne Giore izvršio tehničke preglede na ukupno 5 putničkih brodova i 19 putničkih čamaca koji plove pod crnogorskom zastavom, nakon čega su ta plovila dobila odgovarajuća svjedoćanstva i potvrde o tehničkoj ispravnosti i sposobnosti za plovidbu.
izletnički brod
»Nije bilo slučajeva suspendovanja ili povlačenja izdatih svjedočanstava bilo kojem plovilu registrovanom za privrednu djelatnost prevoza putbnika, od strane Tehničkog inspketorata UPS-iz Tivta, zbog neispunjavanja tehničkih standarda, odnosno SOLAS i MARPOL konvencija, a koji su primjenjivi na predmetna plovila“- kazali su nam iz MSP-a.
Među bogatom zbirkom oružja, od hladnog (mačevi, jatagani, sablje ) do vatrenog (puške, kubure, topovi) u Muzeju grada Perasta čuva se i top tipa falkonet, koji je poznat kod Peraštana kao “zelenko”, po boji patine koja ga je prekrivala stoljećima.
„Top je poklon mletačkog Senata Peraštanima, kako bi se učili pucati, priča je koju smo naslijedili i koju prenosimo posjetiocima. Predavanje koje organizujemo, upravo je posvećeno ovom predmetu, ovoga puta zasnovano na naučno-istraživačkom radu mr. Elvire Sorić, iz Omiša, koja će nam kao rezultat njenog istraživanja predstaviti naš top kao predmet od izuzetne vrijednosti i kao jedini top tipa falkonet sačuvan na istočnoj jadranskoj obali.
Za ovaj predmet, koji je datiran u 16. vijeku, sa sada već izvjesnijim livničarima i sa elementima koji ga dovode u red veoma cijenjenog i nažalost sada malo očuvane vrste vatrenog oružja, možemo sa ponosom konstatovati da će se uvrstiti u red kulturnih dobara od nacionalnog značaja.
O njegovim livničarima, vremenu nastanka, oznakama na njemu koje upućuju čak i na cijenu, putu do Perasta, i ostalim osobenostima topa, bićemo u prilici da čujemo na predavanju, koje će se održati u Muzeju grada Perasta, u petak 29. septembra sa početkom u 19 sati“- poručuju iz Muzeja grada Perasta.
