Mjesna zajednica Kotor u susret novogodišnjim praznicima, u okviru tradicionlne akcije „Ukrasiko.me”, nagrađuje aranžere najljepše ukrašenih izloga, balkona i ulica.
Nagrade će biti dodijeljene 28. decembra u 19 sati i 30 minuta u klubu „Evergreen” na Pjaci od muzeja u Starom gradu.
Uz bogat koktel, gosti će zabavljati Nataša i Kristijan.
Prvi preliminarni podaci o tome da li u crnogorskom podmorju ima nalazišta nafte i gasa biće poznati krajem 2019. ili početkom 2020. godine, saopštila je portparolka Uprave za ugljovodonike Jelena Savković.
Savković je najavila i da bi u tom periodu trebalo da bude izbušena prva istražna bušotina.
“Taj neki istražni period traje 4+3 godine, dakle sedam godina je predviđeno da koncesionar vidi i istraži da li nešto ima u našem podmorju. Za očekivati je da krajem 2019, početkom 2020. nakon prve bušotine imamo preliminarne podatke o tome šta se nalazi u našem podmorju”, rekla je Savković.
Gostujući u Jutarnjem programu Radio-televizije Crne Gore (RTCG), Savković je rekla da je od 4. do 10. decembra snimljeno 23 odsto površine blokova 4, 5, 9 i 10.
To, kako je istakla, znači da je zaključno sa jučerašnjim danom snimljeno 70 odsto ukupne teritorije predviđeno za snimanje shodno ugovoru o koncesiji s kompanijama Eni i Novatek.
“Ako sve bude teklo po prognoziranoj dinamici i zavisno od vremenskih uslova, očekuje se da bi 3D seizmičko istraživanje moglo biti završeno za desetak dana. Onda predstoji period obrade podataka, koji može trajati do 10 mjeseci. Nakon toga određuje se mjesto za prvu bušotinu, a očekuje se da bi prva istražna bušotina mogla biti izbušena krajem 2019. ili početkom 2020. godine”, rekla je Savković.
Promocija zbornika HRVATSKA I HRVATASKO PROLJEĆE,1971. u izdanju MH iz Zagreba, urednik IGOR ZIDIĆ, održat će se u Press sali Centra za kulturu „Nikola Đurković“ u Kotoru, četvrtak,13.12.2018. Organizator Ogranak MH u Boki kotorskoj
Zbornik će pretstaviti : Božidar Petrač, književni tajnik MH i Stjepan Sučić, sudionik
Zbornik“Hrvatska i Hrvatsko proljeće 1971.”nastao je kao prilog znanstvenom skupu koji je početkom 2012.g. u Zagrebu organizirala Matica hrvatskai obilježila 40. obljetnicu Hrvatskoga proljeća te obljetnicu obračuna koji je, kako navodi Igor Zidić,urednik zbornika, „od udara u Karađorđevu, bio uperen protiv demokratskih i nacionalnih težnji hrvatskoga naroda i Matice hrvatske“.
Zbornik na 739 stranica donosi teorijske, analitičke dokumentarne i memoarske radove razvrstane u tri cjeline: Uvodna razmatranja – Studije i rasprave , Svjedočenja, zapamćenja i dokumenti, iz pera trideset i dvoje autora ‒ protagonista, svjedoka, kroničara i stručnjaka. Matičin zbornik Hrvatska i hrvatsko proljeće 1971. predstavlja jedan od najopsežnijih priloga oovom kulturno-političkom pokretu koji je početkom 1970-ih godina tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije. Riječ je o reformnom razdoblju u hrvatskoj politici, društvu i kulturi, koje je posebno obilježeno legitimiranjem hrvatskog nacionalnog identiteta i traženjima, koja iz njega proistječu.Hrvatsko proljeće bilo je i nacionalni pokret nastao u redovima Saveza komunista Hrvatske 1970. i 1971. protiv unitarizma, s kojim su išle ukorak i težnje za reformom gospodarskoga, kulturnog i političkog života u kulturnim institucijama, među intelektualcima, znanstvenicima i studentima.
U sumrak uoči blagdana Sv. Nikole, zaštitnika pomoraca, brodarskih kompanija i korporacija, djece, zatvorenika… ali i državne tvrtke Plovput d.o.o., u zapuštenom je Hrvatskom pomorskom muzeju Split na zanemarenoj tvrđavi Gripe u Splitu svečano otvorena izložba „Više od svjetla i soli: 200 godina hrvatskih svjetionika“. Kako kažu, time je u organizaciji Plovputa d.o.o. i Hrvatskog pomorskog muzeja Split u Splitu započelo trodnevno obilježavanje 200-godišnjeg rođendana svjetionika na Savudriji i organizirane svjetioničarske službe na istočnoj obali Jadrana, piše portal Tris.
Na izložbi gdje se moglo vidjeti par maketa svjetionika, nekoliko isluženih alatki i naprava s jadranskih svjetionika, pokoji pano s fotografijama i tekstom, jedna stara svjetoničarska dolama… itd. našlo se mnogo svijeta, mahom zaposlenika Plovputa sa suprugama, te drugih nacionalnih i lokalnih in-breada, kako bi se moglo reći na engleskom jeziku. Dakako, pristigli su i umirovljeni zanesenjaci, istinski zaljubljenici u pomorstvo, more i pomorsku baštinu, no od njih su se mogli čuti uglavnom ožalošćeni komentari aktualne političko-pomorske situacije u zemlji i svijetu.
Nekima od njih se, moglo se čuti, ne sviđa ni nastavak stremljenja tvrtke Plovput, a koja bi trebala pošteno i pametno skrbiti o jadranskim lanternama, da sve te drevne spomenike pretvore u zimmer-frei servis za imućnije dokone turiste. Naime prije nekoliko dana je čelna glava Plovputa, Mate Perišić, direktor, istaknuo ‘važnost obnove i komercijalizacije svjetionika, odnosno njihovo stavljanje u turističku funkciju’.
Ali – svih svjetionika (!).
Argument za iznajmljivanje lanterni: izloženi su posolici
– Dosta svjetionika je devastirano. Ulaganje u te spomenike nulte kategorije je dosta skupo. Međutim kroz ovi projekt ja vidim da ima izuzetno zainteresiranih… znači da bi ih mogli sve plasirati, do jednoga… kroz ovi projekt svjetionici u najam kroz turizam. Naš zahtjev je da nam Vlada odobri da svjetionike možemo dati u koncesiju trećim osobama. To bi nam omogućilo da možemo na legalan način s njima gospodariti i davati ih u zakup jer turizam na njima cvijeta. Svjetionici imaju svoju budućnost. Pod našom kontrolom je 46 svjetionika. Dosta ih je devastirano, a ulaganja u spomenike izuzetno su velika. Kroz ovaj projekt vidimo da ima zainteresiranih ulagača i da bi ih sve mogli plasirati u turizam. Naravno, sve bi se to odvijalo pod našim nadzorom, odnosno, mi radimo projekt obnove kojeg mora odobriti Zavod za zaštitu spomenika i radovi se odvijaju pod nadzorom naših inženjera – kazao je Perišić.
I tzv. struka, barem jedan njezin manji dio, je isto mišljenja kako bi tzv. jadranske bisere koje je onomad mahom sagradila autrougarska vlast sve do jednoga sada trebalo komercijalizirati, odnosno dati na uporabu ‘trećim osobama’ (čitaj: politički podobnim koncesionarima). Kao stručan argument za nesmiljenu turistifkaciju baštine je Danka Radić, ravnateljica Hrvatskog pomorskog muzeja Split, navela kako su svjetionici predaleko, te na njih loše utječe morska sol.
– Održavanje svjetionika je preskupo. Nalaze se na nepristupačnim mjestima, izloženi su posolici, zaštićeni su spomenici kulture i novac koji se dobije od njihovog iznajmljivanja može se uložiti u njihovu obnovu. Ako spomenik ne živi, on se urušava i propada, a ovdje se ne radi o prodaji nego o davanju u najam – objasnila je, kako prenosi Dalmatinski portal.
Svjetioničari – animatori turista i mjenjači posteljine
Od 65 svjetionika izgrađenih na Jadranu ostalo ih je samo 48, kažu. O njih čak 46 skrbi Plovput, a želja im je svim tim kamenim svjetlima‘srediti papire’ i dati ih pod dvadesetogodišnje koncesije, kako planiraju lumeni.
Valja napomenuti kako se na nekim hrvatskim svjetionicima već neko vrijeme motaju turisti, te kako, u naravi, takva praksa nije novost i u nekim slučajevima i ne mora biti loša. Osim ako ih, kao u slučaju nekih dosad ‘uređenih’ lanterni, ne urede s PVC stolarijom i nelijepim namještajem, a svjetioničare pretvore u animatore gostiju i mjenjače posteljine.
Je li doista nužno da svjetioničarske vlasti, zasigurno u dosluhu s državnim vlastima, baš sva ‘kamena svjetla’, pretvore u odmarališta?
Je li moguće da se naša država ne može s kompetencijom i odgovornošću brinuti baš ni o čemu. Zapušteno je školstvo, zanemareno zdravstvo, prirodni resursi se nesmiljeno i nepametno eksploatiraju, ne vodi se dovoljna briga o vodama, o šumama, o zbrinjavanju smeća, o poljoprivredi…
Manje svjetla i soli – u glavi
Kao i lanterne, i austrougarske pruge su razvaljene, kolodvori pusti. Jedini domet državnih i lokalnih domoljubnih vlasti, izuzev tjeranja stanovništva u inozemstvo, u posljednjih nekoliko desetljeća je cijeđenje države i zajedničke imovine, privatiziranje, koncesioniranje, davanje na 20, 50, 100-godišnje upravljanje glavnine države naftnim kompanijama… plaža, priobalnog zemljišta, pomorskog dobra, oranica, šumskih predjela…
Eto, sada su na red došli i svjetionici. I na njih pada mrak posredne ili neposredne državne rasprodaje svega što vrijedi.
Nije im pomogla ni činjenica da su daleko od Banskih dvora.
Prigodna izložba se zgodno zove ‘Više od svjetla i soli‘.
No svjetla je sve manje.
A i soli u glavi je sve manje.
IV Kongres Udruženja dermatovenerologa Crne Gore održati će se od 4. do 7.jula 2019. godine na Žabljaku. Kako je kazao za naš portal dr Predrag Štilet, predsjednik Udruženja dermatovenerologa Crne Gore, organizatori će se potruditi da ponude nesvakidašnji spoj kvalitetne edukacije iz dermatologije i estetske medicine, kao i nezaboravno druženje u očaravajućem ambijentu jedne od najljepših planina u Crnoj Gori.
„Ponudićemo veoma zanimljiv sadržaj i aktuelna predavanja eksperata iz različih oblasti dermatologije i estetske medicine u obliku koji će omogućiti neposrednu primjenu ovih znanja u svakodnevnom radu sa pacijentima.
Pored toga, organizovaćemo nekoliko atrakvnih satelitskih simpozijuma i radionica u kojima će učesnici moći praktično da ovladaju izabranim tehnikama. Uz sadržajno bogat stručno-naučni program učesnici će imati dovoljno vremena za druženje i opuštanje, kao i bogat izbor zanimljivih turističkih odredišta u okolini“, kazao nam je dr Štilet.
On je pozvao sve zainteresovane da se jave na e mail dr.stilet@t-com na tel +382 69 36 36 22 ili na FB stranu Udruženje dermatovenerologa Crne Gore
Udruženja dermatovenerologa Crne Gore osnovano je 2007. godine.
U Bosni i Hercegovini (BiH) žive 752 osobe koje imaju 100 i više godina, a najstariji je 114-godišnji Sarajlija.
Pozivajući se na podatke Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), Klix.ba prenosi da u BiH ima mnogo više žena koje imaju sto i više godina.
“Od ukupnog broja stogodišnjaka, muškaraca je 214, a žena 538”, rečeno je u Agenciji.
Najviše stogodišnjaka živi u Mostaru (46), od čega 13 muškaraca i 33 žene.
Do prije dva mjeseca, u BiH je živjelo 769 osoba starijih od 100 godina kada je, takođe, broj žena koje su napunile sto i više godina bio dvostruko veći.
Portal navodi da je najstarija osoba u BiH muškarac rođen 25. septembra 1904. godine koji živi na području Opštine Stari Grad Sarajevo.
Najstarija osoba na svijetu je 115-godišnja Kane Tanaka. Vjeruje se kako je najdugovječnija osoba na svijetu dosad bila Francuskinja Žan Kalmen koja je živjela 122 godine i 164 dana, podsjeća Klix.ba.
„Radovi na pješačkoj stazi Risan-Perast trebalo bi da budu završeni do kraja februara naredne godine. Do sada je postavljeno oko 500 metara ivičnjaka, a izvedeni su i radovi na izradi atmosferskih propusta na mjestima predviđenim projektom. Ovih dana je u toku popločavanje staze dekorativnim prefabrikovanim betonskim pločama najvišeg kvaliteta”, saopšteno je iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.
Kako navode, završni radovi na izgradnji pješačke staze uz more na dionici Risan-Perast (faza IV), izvode se od sredine oktobra uz manje prekide zbog kišnih dana.
“Popločavanje se vrši specifičnim radom u vidu mozaika koji treba da bude uklopljen u već postojeći ambijent Kotorsko-Risanskog zaliva” – saopšteno je iz preduzeća.
“Do danas izvedeni radovi su zadovoljavajućeg kvaliteta, bez primjedbi od strane nadzora i isti se izvode u skladu sa Glavnim projektom i odobrenjem za građenje izdatim od strane Sekretarijata za urbanizam, građevinarstvo i prostorno planiranje iz Kotora. Radove izvodi preduzeće ELECTRO TEAM d.o.o. iz Budve, a stalni stručni nadzor vrši preduzeće EURO PROJECT d.o.o. iz Podgorice.
Očekivani rok završetka radova je kraj februara 2019. godine.
Podsjećamo da je JP Morsko dobro perethodne dvije godine sprovelo intezivne građevinske radove na izgradnji i proširenju same staze, a pred početak ljetnje turističke sezone 2018. godine završilo radove na postavljanju javne rasvjete, koja ranije nije postojala na ovom dijelu Jadranske magistrale. Završna – IV faza podrazumijeva popločavanje i uređenje novoizgrađene staze ukupne dužine 2,1 km. Po završetku izgradnje predviđeno je postavljanje drvenih klupa, kanti za otpatke i hortikulturalno uređenje staze” – stoji u saopštenju Morskog dobra.
Ni predstavnici Grada Dubrovnika ni lokalno tužiteljstvo nisu uspjeli dokazati da sarajevska tvrtka nema pravo na odštetu. No, tu sarajevska tvrtka ne staje, želi tužiti i Šibenik jer je tvrtka Luka drvo Šibenik nakon rata postala privatna tvrtka, dok je prije toga bila u vlasništvu Šipada, ali u društvenom vlasništvu.
Koncertom dvojice vrsnih muzičara, violončeliste Jana Kalinovskog /Jan Kalinowski/ i pijaniste Mareka Šlezera /Marek Szlezer/,Kotorska Koncertna Sezona nastavlja niz koncerata koji su posvećeni violončelu. Koncert je zakazan za utorak, 11.12.2018. u Crkvi sv. Duha, sa početkom u 20h. Ulaz, kao i za sve koncerte Koncertne Sezone je besplatan. Koncertnu sezonu združenim snagama organizuju Muzička škola „Vida Matjan“ i festival KotorArt Don Brankovi dani muzike.
Prestižni časopis „Strad“ pisao je o duu „Krakov“: „Kalinovski i Šlezer, prijatelji još od djetinjstva, imaju čudesno neposredan odnos, a izraziti kvalitet njihovog sviranja daje život muzici“. Studirali su zajedno u Krakovu i Parizu, a počeli su da nastupaju kao duo „Krakov“ prije petnaest godina.Od tada, njihovi koncerti i snimci dobijaju najviše kritike u Poljskoj i inostranstvu, kao i osvrte u medijima, poput Poljskog nacionalnog radija /Polish National Radio/, Slovačkog radija i televizije /SlovenskiRozhlas/, Radija Jugozapadne Njemačke /Radio Suddeutsche Rundfunk/, i značajnim časopisima i veb stranicama, kao što su „Klasik info“ /ClassiqueInfo/, „Klasikal mjuzik rivju“ /Classical Music Review/, „Res muzika“ /Res Musica/, „Amerikan rekord gajd“ /American Record Guide/, „Ruh muzični“ /RuchMuzyczny/, i „Tvoja MUZA“ /Twoja MUZA/.
Naročito su posvećeni muzici manje poznatih poljskih kompozitora, koju neumorno izvode u zemlji i inostranstvu. Na njihovom raznovrsnom repertoaru često se mogu naći djela za violončelo i klavir autora Aleksandera Tansmana, Zigmunda Stojovskog, Ludomira Rožickog i Tadeuša Majerskog, kao i djela savremenih poljskih kompozitora napisanih upravo za njih.
Kotorska koncertna sezona će trajati do juna mjeseca, tokom kojih će u fokusu biti violončelo, kao deficitaran instrument u Crnoj Gori u pogledu mladih muzičara. Kotorska i crnogorska publika imaće priliku da sluša najbolje učenike na svečanim školskim koncertima od Božića do Božića, za Dane Kamelije, uoči dana škole, umjetnike sa domaće scene poput pijaniste Bojana Martinovića i violiniste Vujadina Krivokapića, kao i regionalne muzičare, poput violončelistkinjaSandre Belić iIrine Josifoske i operskog ansambla Umjetničke akademije u Osijeku.
© BokaNews, 2021
