JANUAR – 1. mjesto – Jovan Đakonović – brancin 10.5kg
Prvo mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru – Radanovići, u januarskom kolu nagradne igre “Ulov mjeseca” osvojio je Jovan Đakonović.
Njemu je truijumf u posljednjem kolu te popularne nagradne igre što je za sportske ribolovce u Crnoj Gori priređuje kompanija za proizvodnju i promet ribomaterijala i opreme za more “Una” iz Tivta, donio ulovljeni brancin od 10,5 kilograma.
Jovan je kapitalni primjerak brancina ulovio štapom u kišno jutro, u akvatorijumu oko svetionika Mendra kod Ulcinja.
JANUAR – 2. mjesto – Marko Tomašević – tuna 63kg
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura osvojio je Marko Tomašević sa ulovljenom od tuna 63 kilograma Tuna je ulovljena sa obale u Ulcinju, a kao mamac je korišten cipol.
JANUAR – 3.mjesto – Milovan Drpić – Pic 1.2kg
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura pripalo je Milovanu Drpiću. Njegov ulov je bio pic od 1,2 kilograma. Milovan je pica hvatio na karolom sa obale, prvog dana u Novoj godini.
„Godišnjak Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru je stručna edicija, koja je napravila najveći pomak u proučavanju istorije pomorstva i ima najveću zaslugu za promociju pomorske i kulturne baštine Boke Kotorske i Crne Gore. Nadamo se da će generacije koje nastupaju popuniti praznine u istraživanju naše pomorske baštine, kako bi se zatvorila konstrukcija vjekovnih napora u rasvjetljavanju i predstavljanju javnosti pomenute tematike“ – kazao je direktor Pomorskog muzeja Kotor, Andro Radolović u utorak na predstavljanju Godišnjak Pomorskog muzeja broj LIX – LX
Sve je manje izvornih radova iz istorije pomorstva, iz razloga što je sve manje istraživača pomorske prošlosti, primjećuje Radulović, a, podsjećajući da je nekada suština Godišnjaka bila istorija pomorstva bazirana na arhivskim istraživanjima u Kotoru, Dubrovniku, Zadru, Trstu, Veneciji. On je pozvao mlade istraživače da nastave sa valorizacijom ogromnog bogatstva kulturnog i pomorskog nasljeđa, tragom vrsnih prethodnika, koji su tokom 65 godina objavljivali svoje radove u Godišnjaku.
U svom osvrtu na istraživački put Godišnjaka, na predstavljanju dvobroja LIXL-X u palati Grgurina, mr Mileva Pejaković Vujošević, glavna i odgovorna urednica je, istakla i značaj ličnosti poput Tonka Tomića, akademika Rajka Vujičića, slikarke Lidije Laforest i gospođe Nade Radimir, koje su, svaka na svom planu, dale značajan doprinos Pomorskom muzeju i očuvanju pomorske tradicije.
U Godišnjaku je objavljen i njen izvještaj o radu Muzeja za period od 2013-2016. Lekturu su uradile dr Gracijela Čulić i prof. Jasmina Bajo, a sažetke članaka na engleski jezik je prevela prof. Ana Brdar.
Predstavljanje Godišnjaka
Kroz naslove članaka i njihov sažetak bibliotekar Slavko Dabinović je predstavio i autore: Lovorka Čoralić i Maja Katušić („Peraštanin Vicko Kolović – zapovjednik mletačkih ratnih brodova“, akademik Radoslav Tomić („Tri umjetnine iz nekadašnje crkve Sv. Nikole mornara u Kotoru“), engleski istoričar i publicista Malkolm Skot Hardi („Britanija, Crna Gora i Rusija 1812“), LJubo Mačić („Grbaljski pomorci 18-19 vijeka“), prof. Neda Donat-Krivokapić („Nastava njemačkog jezika u Nautičkoj školi u Kotoru do 1918.godine), heraldičar Leonid Kampe („O grbu grada Kotora“), novinar i publicista Siniša Luković („Heroj aprilskog rata 1941. poručnik bojnog broda I klase Vladeta Petrović“), arhivistkinje Snežana Pejović i Jelena Strahinja („Arhivski fondovi iz doba Mletačke republike u Arhivu Muzeja grada Perasta“, projekat NVO „Notar“ Kotor), zatim, dr Milenko Pasinović („Kotor nastavlja tradiciju luke nautičkog turizma“), prof. Adam Lajtar („Nestali posvetni grčki natpis iz Risna“), istoričarka umjetnosti Milena Ulčar („Peraške poklade 1715. godine: susret kultura“), doktorke nauka Anđela Jakšić Stojanović i Anastazija Miranović („Marketing-menadžment kulturnih resursa u turizmu“), dr Goran Komar („Dva popisa robe iz 18.vijeka“), arheolog mr Jovica Martinović („Istorijat sakupljanja kamenih fragmenata lapidarija u Kotoru“). Slijede radovi dr Ranke Krivokapić („Finansije u brodarstvu“), prof. Maje Đurić („Društvena funkcija fotografije i uticaj porodične fotografije na formiranje ličnog i kulturnog identiteta Crne Gore“), konzervatorke Melise Niketić („Škrinja kao sastavni dio eneterijera od srednjeg vijeka do današnjih dana, sa osvrtom na škrinje enterijera palata Boke Kotorske“), Gojka Čelebića („ Erudicija u doba baroka“), prof. Mladena Vukčevića („Kvalitativni aspekti razvoja turizma u 21. stoljeću“), dr Sava Markovića („Bazana domus – istaknuti reprezent barskog nobiliteta“), slikarke Smiljke Strunjaš („Konzervatorsko-restauratorski zahvat na slici jedrenjaka ~Gjurko~“), etnološkinja Tanje Vujović („Kulturna baština i voda“), te hroničara Kotora Bogoboja- Bora Cicovića („Istorijat kotorskih pleh muzika“). Bibliotekarke Nataša Gobović i Ruža Danilović priredile su bibliografiju časopisa „Pomorstvo“ od 1994-2006 godine. Tu su i izvještaji o poklonima i razmjena knjiga i donacija eksponata, koje su sastavile Danijela Nikčević, knjižničarka i kustos Jelena Karadžić.
U sledećem broju Godišnjaka In meoriam Mišu Begoviću
Kako su istakli direktor Radulović i urednica Pejaković Vujošević iz neobjašnjivih razloga u ovaj broj Godišnjaka nije ušao In memoriam dugogodišnjem direktoru Pomorskog muzeja Kotor, Mišu Begoviću, koji je u najtežim trenucima za Muzej bio na njegovom čelu. Oni su se izvinili posebno porodici i kazali da će propust biti isparvljen u narednom broju.
Snimateljska ekipa i dubrovački fotograf koji se naziva erotskim fotografom, Stijepo Brbora, fotografirali su polunagu ženu na nekim dubrovačkim lokacijama, između kojih su bile i dubrovačke crkve.
Snimanje u crkvi zgrozilo je javnost, a biskup dubrovački, Mate Uzinić je najavio i tužbu… Na društvenim mrežama se mogu pročitati brojni komentari. Strašno kolega, ako je ovo umjetnost ili nešto slično ja sam sa nekog drugog planeta / Ovo je strašno i nemoralno do te mjere da tko je god ovo odobrio ili odobrava vrijeđa svakog tko ima malo vjere i dostojanstva u svom životu / Dno dna / Iskreno ostao sam bez riječi, ovo je u najmanju ruku dno vrijednosti koje sam poznavao, čak i da je fotomontaža pretjerano degutantno je- samo su neki od komentara ogorčenih građana.
Ekipa Deutche Film und Fernsehakademie Berlin, njemačke akademije za film i televiziju, snima u Gradu studentski dokumentarni film ‘The Colour Nude’, u kojemu sudjeluje i dubrovački erotski fotograf Stijepo Brbora.
Dubrovački fotograf je na atraktivnim dubrovačkim lokacijama snimao erotske fotografije na kojima je pozirala, prema pisanju medija, Beograđanka Vesna Knežević. Ona je “glumila” lik Laure iz Držićeva “Dunda Maroja”.
Snimateljska ekipa je neovlašteno ušla i u otvorene dubrovačke crkve gdje su neke fotografije snimljene, što je diglo na noge mnoge osobe koje su oštro reagirale na ovakvo “nepoštivanje” sakralnih objekata u Gradu.
Reagirao je i biskup Mate Uzinić koji je zavapio: Bože, oprosti im, ne znaju što čine”:
Dragi prijatelji,
duboko me ražalostilo to što je danas zbog vlastite promocije zloupotrijebljena otvorenost dubrovačkih crkava za snimanje neprimjerenih fotografija pod krinkom umjetnosti, na što ćemo morati medijski i pravno reagirati.
Moleći večeras Gospodina za nas koji smo ovim povrijeđeni, s raspetim Isusom želim moliti i za one koji su to uzrokovali govoreći: „Oče, oprosti im, ne znaju što čine!“ napisao je dubrovački biskup Mate Uzinić na svom fb profilu.
Otkriven potopljen američki nosač aviona iz Drugog svjetskog rata
Američki brod otkriven je na dubini oko 3 kilometra u Koraljnom moru, oko 800 kilometara od australske istočne obale.
Brod je potonuo tijekom borbe u Koraljnom moru u danima između 4. i 8. marta 1942. U borbi je poginulo više od 200 članova posade, dok ih je oko 2000 spašeno.
Američka mornarica potvrdila je da je brod otkrio istraživački tim koji je vodio suosnivač Microsofta Paul Allen.
Snimke pokazuju da su ostaci broda dobro očuvani.
Za otkriće Lexingtona, zajedno s 11 od njegovih 35 zrakoplova, zaslužna je Allenova tvrtka Vulcan.
Admiral Harry Harris, zapovjednik američkog zapovjedništva za Tihi ocean, pohvalio je otkriće.
“Kao sin preživjeloga člana posade na USS Lexingtonu, čestitam Paulu Allenu i njegovoj posadi istraživačkog broda Petrel na otkriću ‘Lady Lexa’, rekao je on u utorak.
Bitka u Koraljnom moru smatra se ključnim trenutkom u zaustavljanju japanskog nadiranja na Pacifiku tokom rata.
Crnogorska obala mogla bi postati bogatija za više od 20 novih mjesta za kupanje koja će graditi i uređivati Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom u Bokokotorskom zalivu, kroz model privatno-javnog partnerstva, saopšteno je iz te kompanije.
PR Morskog dobra, Ivana Lazović, kazala je za Pobjedu da je u pripremi javni poziv za zakup morskog dobra i za izgradnju novih kupališta.
“Novi prostori za kupanje potrebni su za razvoj ponude na primorju, posebno ako uzmemo u obzir ograničene plažne resurse i dinamičan razvoj smještajnih kapaciteta”, rekla je Lazović.
Kako je navela, sa posebnom pažnjom se planira proširenje kupališnih kapaciteta u Risansko-kotorskom zalivu gdje je veći dio obale pod zaštitom Uneska i gdje posebno treba voditi računa o zaštiti životne sredine i kulturnih dobara.
“Planiramo izradu studije formiranja novih kupališta u tom području, a akcenat je na prilagođavanju postojećih pontona”, objasnila je Lazović.
Planom objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra od 2016. do 2018. godine, duž obale je definisano ukupno 359 kupališta.
Dobrota Pallazi – foto Boka News
Lazović je kazala da će krajem godine započeti izradu novog plana koji bi u skladu sa novom zakonskom regulativom trebalo da važi pet godina.
Ona je podsjetila da se prema aktuelnom planu, plaže daju u zakup na tri godine, a da će od naredne sezone zakup trajati pet godina.
Sa druge strane, kako je dodala Lazović, Morsko dobro, shodno detaljnim studijama lokacija, zaključuje i drugoročne ugovore sa investitorima koji grade nova kupališta.
“Postoji više takvih ugovora i oni traju od deset do 20 godina. Takav trend zastupljen je uglavnom u Bokokotorskom zalivu, gdje su prirodni resursi ograničeni, a imamo i manji broj investicionih ugovora za izgradnju kupališta u Budvi i Baru”, navodi Lazović.
Javnim pozivom za davanje u zakup kupališta iz 2016. godine do danas je ustupljeno 330 od 350 javnih kupališta, i to 102 u Herceg Novom, 99 u Budvi, 44 u Baru, 41 u Ulcinju, 23 u Kotoru i 21 u Tivtu.
Svaki zakupac je, kako je podsjetila Lazović, dužan da oslobodi 50 odsto plažnog prostora od mobilijara.
Lazović je objasnila da osim javnih, postoji i pet gradskih kupališta, na kojima zakupac nema pravo da postavlja mobilijar, a riječ je o po dva kupališta u Herceg Novom i Budvi i jednom u Kotoru.
Predsjednica Opštine Tivat Snežana Matijević nije još potpisala ugovor o opraštanju ukupno skoro 5,6 miliona eura potraživanja Opštine Tivat od Porto Montenegra na ime komunalija.
Gostujući u Jutarnjem programu TVCG, Matijević je kazala to neće uraditi, sve dok Specijalno državno tužilaštvo ne izađe sa definitivnim stavom oko toga da li je sve u vezi tog posla pravno nesporno i u redu.
“O tom dugu s komunalijama sam mnogo govorila, ne bih željela ništa da govorim dok ne čuje stav tužilaštva. Oni treba da daju svoje mišljenje, nakon toga ću se ja odrediti što se tiče samog potpisa. Sa Porto Montegrom imamo odličnu komunikaciju, mogu da pohvalim ono što oni rade, i ono što će uraditi je za divljenje ne samo Tivta, već svih građana Crne Gore”, pojasnila je Matijević.
Uslijed velike količine kiše koja je pala proteklih dana i plimnog vala – povećanja nivo mora, Kotor je večeras ličio na Veneciju. Magistrala duž rive i ulaz u grad bio je potopljen kao i pojedini trgovi.
Radanici Komunalnog preduzeća postavili su specijalne pontone preko kojih je bilo moguće ući u grad.
Kako je izgledalo u našoj foto galeriji.
Kotor večeras foto Boka News
Vrijeme – U srijedu nas očekuje umjereno do potpuno oblačno, povremeno kiša, mjestimično i pljuskovi i grmljavina. Tokom dana na krajnjem sjeveru duži periodi suvog vremena, a u popodnevnim satima u višim planinskim predjelima, i susnježica i snijeg.
Intenzivnije padavine očekuju se tokom noći.
Vjetar mjestimično umjeren do jak, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha 0 do 11, najviša dnevna 4 do 16 stepeni.
Predstavljanje autentične ponude destinacije i uključivanje lokalnog stanovništva u aktivnosti vezane za kruzing turizam aktivnosti su kojima se postižu višestruki ciljevi, ocijenjeno je na konferenciji Seatrade Cruise Global koja se održava u Fort Loderdejlu na Floridi 5-8 marta, navodi se u saopštenju Turističke organizacije opštine Kotor.
“Koliko potencijala postoji pokazuju brojni raznovrsni primjeri koje su iznijeli predstavnici kompanija u kruzing industriji o uključivanju lokalnih komponenti, pri čemu je najupečatjiviji primjer Barselone u kojoj je urađen poseban program edukacije najsiromašnijih stanovnika kako bi mogli da zarađuju, jer su lokalne vlasti ocijenile da u gradu kojem turizam donosi ogromnu zaradu nema smisla da bude siromaštva. Ovakvim aktivnostima stvara se održiv program socijalne politike i ublažavaju se negativni efekti kruzing industrije, uz istovremeno očuvanje autentične ponude i promociju lokalnih sadržaja, što je Boki Kotorakoj svakako potrebno”, kazala je za Boka News direktorica Turističke organizacije Ana Nives Radović koja učestvuje na ovoj konferenciji.
Ana Nives Radović
Prema njenim riječima potrebe i navike savremenih turista, čija se struktura konstantno mijenja variraju, no svima je zajedničko je da žele da imaju poseban razlog zbog kojeg negdje odlaze.
“Poruke čelnika kruzing kompanija i agencija koje se bave prodajom aranžmana su vrlo jasne – da bi destinacija bila atraktivna potrebno je da ima autentičnu ponudu s akcentom na sve ono što je lokalna tradicija, znamenitost ili običaj. Turista današnjice vođen je željom za novim iskustvom i bira dstinacije na kojima ih očekuje, zbog čega je zadatak svih nas ne samo da pružamo detaljne informacije, već i da radimo na tome da se sve ono što je karakteristično za Kotor i Boku čuvamo, razvijamo i održavamo”, istakla je Radović.
Ideja koja koja prati ovogodišnju Seatrade konferenciju naglašava potrebu za autentičnim i lokalnim, uz objašnjenje da je ovakav koncept dugoročno održiv.
“Vrlo je jednostavno predstaviti finansijsku računicu koja opravda ovakav pristup, jer je riječ o ulaganju u budućnost i stvaranje osnove za razvoj drugih segmenata turizma i spremnost na održivost u vremenu kada manje brodova bude uplovljavalo. Kruzing turizam na destinacijama poput Kotora prilika je da putnici otkriju specifičnosti i u skladu sa utiskom koji steknu odluče da li da ponovo dođu i borave duže. Praksa pokazuje da se na mjesta na koja su otišli kruzerom turisti vraćaju isključivo ako su naišli na ono čime su premašena njihova očekivanja. Šansa da Kotor to ponudi je velika, no u taj proces je neophodno da dugoročno bude uključen niz institucija, kao i da se osmisli kvalitetan i održiv program usmjeravanja novca koji se prihoduje u ovoj oblasti”, zaključila je Radović.
U dijelu tehničkih prostorija luksuznog malog hotela „La Perla“ na Kaluđerovini kod Tivta, sinoć je došlo do požara na velikom električnom bojleru kapaciteta 1.000 litara, koji grije vodu za potrebe cijelog objekta.
Prema riječima komandira Službe zaštite i spašavanja Tivta Zorana Barbića, iz za sada zvanično još neutvrđenih razloga, bojler se zapalio, a gorela je i okolna toplotna izolaacija.
„Srećna okolnost je što je u tom prostoru bilo relativno malo gorivih materijala, a dim je van zgrade “izvukao“ ventilacioni sistem. Požar se sam od sebe ugasio i prije nego što su nas jutros pozvali iz hotela „La Perla“, pa nije bilo potrebe za našom intervencijom.
Materijalna šteta je ipak prilična, ali srećom niko od osoblja ili gostiju nije povrijeđen“- kazao je Barbić dodajući da su na licu mjesta inspektori MUP-a za zaštitu od požara i havarija koji su pokrenuli istragu kako bi utvrdili uzroke izbijanja požara.
Najveći i svakako najčuveniji kotorski hotel “Fjord” nedavno je dobio novog vlasnika. Saga koja traje već više od decenije dobija novi zaplet, pouzdano saznaje portal Bankar.me
Hotel “Fjord”, privatizovan u masovnoj vaučerskoj privatizaciji, a onda 2005. godine i prodat kroz stečaj irskim biznismenima, već 15 godina tavori, zatrpan smećem i brojnim obećanjima. Izgrađen 1986. godine i poslije samo 19 godina eksploatacije zatvoren, “Fjord” je rijedak, šta više nepoznat primjer u svjetskom hotelijerstvu.
Irski biznismen Luis Megvajer i njegov tadašnji poslovni partner i zemljak Majkl Finglton 2005. godine osnovali su kompaniju New Fjord Development, preko koje su, neposrednom pogodbom, za 5,5 miliona kupili “Fjord” od kompanije Alfa invest, Veselina Barovića. Irski biznismeni i partneri su se, međutim, razišli, a firma je opet završila pod stečajem. Jedan drugog su godinama unazad pokušavali da ististnu iz biznisa i preuzmu posao.
Novi vlasnik hotela “Fjord”, ali i obližnje upravne zgrade “Jugooceanije” jeste podgorička kompanija Boka Bay Investment doo, osnovana u martu mjesecu 2017. godine, a prema podacima sa sajta Uprave za nekretnine, promjena vlasništva nad hotelom je evidentirana krajem januara. Osnivački kapital kompanije je 1 eur i trenutno nije poznata kupoprodajna cijena i način na koji je ista isplaćena, iako se nezvanično špekuliše sa cifrom od 10-11 miliona eura.
prcanj-hexagon
Inicijalni osnivači kompanije Boka Bay Investment doo su Orhan Pelinković sa 10% (koji je i Izvršni direktor firme) i Habib Cem Bahadir sa 90% vlasništva u preduzeću. U decembru 2017. godine u registru Privrednog suda je evidentirana promjena osnivača i umjesto Habib Cem Bahadira upisana je kompanija GB Investment Development Limited sa 90% vlasništva.
Da li će se Boka Bay Investment baviti hotelijerstvom ne može se pretpostaviti, s obzirom da je registrovana uz primarnu djelatnost “Kupovina i prodaja vlastitih nekretnina“, a o osnivačima se u dostupnim izvorima ne može pronaći dovoljno informacija.
Orhan Pelinković je rođen u Baru, školovan u SAD-u, a sa iskustvom na pozicijama savjetnika direktora u kompaniji Vektra Montenegro od 2007. do 2013., kao i u kompaniji Montavar Metalac od 2013. do 2014. godine.
Vlasnici zemljišta i u Prčnju
Prčanj-hexagon
Pored kompanije Boka Bay Investment, Pelinković i GB Investment Development Limited se pojavljuju kao osnivači i firme Hexagon Investments doo Podgorica, gdje dijele vlasništvo sa sljedećim licima: Dalibor Martić, Sedat Dogan, Mehmet Erdogdu i Ismail Hakan Aksu, a čija je primarna djelatnost takođe “Kupovina i prodaja vlastitih nekretnina“.
Kompanija Hexagon Investments, po podacima iz Uprave za nekretnine, u svom posjedu ima jednu od najljepših lokacija u Bokokotorskom zalivu, u Prčnju, površine čak 41 hiljadu kvadratnih metara.
Da li će Kotor konačno dobiti veliki hotel?
Hotel Fjord foto Boka News
Iako su Irci 2005.godine kad su kupili “Fjord” za skoro šest miliona eura i lokaciju URCA za dva miliona eura, a nakon toga planirajući izgradnju hotela i zgradu “Jugooceanije” za pet miliona eura, i najavili ulaganje od 200 miliona eura u izgradnju tri turistička kompleksa na tim lokalitetima i zapošljavanje 1.500 radnika, investicija ne samo da nije realizovana, već je predmetni prostor danas potpuno devastiran i spomenik je neuspješnim privatizacijama. Sada je to ruina u centru grada koji se nalazi na listi svjetske, kulturne i prirodne baštine kao jedna od 830 svjetskih lokacija koje pripadaju čitavom čovječanstvu i koju svakodnevno obilaze hiljade turista kao jednu od najvećih kultrunih atrakcija na Mediteranu.
Da li će se lice grada obojiti ljepšim bojama, u mnogome zavisi od novih vlasnika zgrada Fjorda i Jugoocenaije. Nismo uspjeli da od novih vlasnika dobijemo informacije iz prve ruke o njihovim planovima, ali se nadamo da oni postoje, da su prije svega dostojni grada u kom namjeravaju poslovati i da će brižljivo voditi računa o njegovoj istoriji i autentičnoj arhitekturi.
