Svečani koncert povodom 45 godina postojanja klape “Jadran” održat će se u subotu, 24.novembra sa početkom u 19 sati, u Velikoj dvorani tivatskog Centra za kulturu.
Gosti koncerta su ženska klapa „Bellezza“ iz Tivta.
Ulaz je slobodan.
Splitska sirena od morskog otpada
Povodom Mediteranskog dana obale koji je ove godine smjestio Split u središte zbivanja međunarodne proslave, učenici Škole likovnih umjetnosti od plastičnog otpada izradili su sirenu s porukom „Save our sea“ (‘Čuvajte naše more’). Njihovo umjetničko djelo nalazi se na lukobranu gradske luke kao apel o važnosti očuvanja Jadranskog mora svima koji u Split dolaze morskim putem.
– Osim brojnih, višednevnih aktivnosti, radionica za djecu, izložbi, akcije čišćenja podmorja, predavanja i stručnog skupa održanih u Splitu u organizaciji našeg Centra proteklog rujna, željeli smo ostaviti i trajnu poruku Mediteranskog dana obale. Kontaktirali smo ravnatelja Škole likovnih umjetnosti, g. Bilankova koji je spremno dočekao inicijativu, a profesorica Hana Letica i njeni učenici s velikim entuzijastom i kreativnošću pristupili su zadatku. Ravnatelj Lučke uprave Split, g. Vice Mihanović je bio oduševljen prijedlogom te su njegovi kolege odmah s profesoricom pronašli prikladan zid na vidljivom mjestu, te krenuli u zahvat ravnanja, bojanja i pripreme površine za postavljanje ove prekrasne instalacije mladih kreativaca – pojasnila je Željka Škaričić, ravnateljica Centra PAP/RAC, kako je uopće krenula inicijativa i suradnja sa Školom likovnih umjetnosti.
Sve je dogovoreno tijekom srpnja pa je školske praznike Lučka uprava iskoristila za pripremu zida. Po povratku u školske klupe profesorica Hana Letica krenula je s učenicima razrađivati skicu i koncept te su započeli i sa prikupljanjem plastičnog otpada, s kopna i iz mora, koji je korišten u izradi ovog jedinstvenog murala.
– Za sirenu je izabrana skica Duje Prlića, učenika drugog razreda slikarskog odjela koji je uglavnom radio trup. Njegova razredna kolegica Ema Jelača i polaznik četvrtog razreda kiparskog smjera Filip Glaurdić radili su lice, a ostali na dijelovima repa. Kompoziciju tonova plave boje učenice Stella Roso i Sara Andrić su zbilje izvrsno odradile, kao i svaki član našeg tima koji je sudjelovao u zadatku, bili su jako vrijedni i predani ovom projektu – pohvalila je svoje učenike profesorica Hana Letica.
– Sirenu smo izrađivali od plastičnog otpada – čepova, štapića za uši, čikova, slamki, starih igračaka… i to u više faza. Bio je ovo doista kompleksan i zahtjevan zadatak no bez obzira na njihovu mladost, naši su učenici to odradili junački! – dodala je.
Mediteranske zemlje uslijed gospodarskog rasta i razvoja turizma nalaze se pred sve većim izazovima očuvanja okoliša stoga su nam ovakve inicijative i jasne poruke u javnom prostoru sve potrebnije. Obzirom na pokazanu kreativnost i talent, pozivamo i druge institucije, tvrtke, udruge i predstavnike lokalne uprave da osmisle projekte oplemenjivanja javnih gradskih površina i sadržaja, te da uključe splitske škole i fakultete, naše profesore, učenike i studente.
/Laura Visković/
Kotor – prijem za najbolje učenike i studente
Povodom 21. novembra Dana Opštine Kotor, predsjednik Vladimir Jokić, sa predsjednicom Skupštine Opštine Dragicom Perović priredio je tradicionalni prijem za najbolje učenike i studente.
Predsjednik Jokić čestitao je đacima i studentima, kao i njihovim profesorima i institucijama iz kojih dolaze, na postignutim uspjesima u prethodnoj godini, i naglasio da će lokalna uprava pružati maksimalnu podršku mladima. Predsjednica Skupštine je, čestitajući na dosadašnjim uspjesima, poručila prisutnima da oni, za lokalnu upravu, predstavljaju budućnost grada, i poželjela im ostvarivanje još boljih rezultatau onome što bude njihovo opredjeljenje za budućnost, nakon čega su predsjednik Jokić i predsjednica Perović, u zanimljivom razgovoru sa đacima i studentima, saslušali njihovo viđenje stanja u gradu, kao i ideje kako da se isto poboljša.
Prijemu su prisustvovali: Matej Mršulja i Mila Franović (OŠ “Njegoš”), Nikolina Nikolić iNikola Kovač (OŠ “Savo Ilić”), Andrea Ćeranić i Lana Đuričić (OŠ “Ivo Visin”), Neđeljko Tujković i Vuk Kašćelan (OŠ “Nikola Đurković”), Milica Subotić i Lena Kovačić (OŠ “Veljko Drobnjaković”), Ivana Šćekić i Milena Jurišević (Resursni centar za sluh i govor “Dr Peruta Ivanović”), Veljko Dudić i Vasilije Čolan (Gimnazija Kotor), Ivana Baćović i Dejan Kašćelan (Pomorska škola), Jovana Mršulja i Isidora Nikolić (Muzička škola “Vida Matjan”), Milica Vlahović i Pavić Bracanović (Fakultet za pomorstvo), Anđela Brandmajer i Anđela Smolović (Fakultet za turizam i hotelijerstvo).
Takođe, prijemu su prisustvovale i sportistkinje Amela Feković, koja je u ovoj godini osvojila treće mjesto naSvjetskom prvenstvu u bench pressu i powerliftingu, koje je održano u mađarskom Egeru, i Mare Jablan, koja je u ovoj godini oborila više državnih rekorda u različitim atletskim disciplinama.
Kod Kumbora i Luštice zaplijenjeni vrše, mreže i parangali
Još jedna u nizu uspešnih akcija u cilju zaustavljanja krivolova, sprovedena je u reonu Kumborskog akvatorija i pristana na Luštici, saopštavaju iz organizacije Stop krivolovu.
Inspektor za ribarstvo MPRR u saradnji sa plovnom jedinicome Odjeljenja granične bezbijednosti Herceg Novi, a na prijave građana, obilaskom terena zatekli su više lica u krivolovnim aktivnostima, prilikom čega je oduzeto 8 vrša, dve ribolovne mreže, parangali, i pri tom su izrečene kazne počiniocima, kako za krivolovne radnje, tako i za nedozvoljeno držanje alata i opreme na obali ili plovilima,za koje lica nisu imala dozvolu za ribolov ili korišćenje!
Počiniocima koji nemaju dozvole za ribolov izrečene su kazne za krivolovne radnje i nedozvoljeno držanje ribolovnog alata na obali ili u plovilima.
Članovi organizacije Stop krivolovu naglasili su da imaju izvarenrednu saradnju sa građanima, Direktoratom za ribolov i pripadnicima plovne jedinice policije OGB Herceg Novog, bez koje ne bi postigli rezultate u prethodnih par mjeseci.
“Najveću zahvalnost dugujemo pripadnicima Granične policije, koji svojim stavom i bezrezervnom agilnošću svakodnevno ulivaju sve više povjerenja građanima, da se ovaj težak posao uspješno sprovodi i da u budućnosti ne moraju brinuti da li će ovaj dio mora biti čuvan i sačuvan od bahatosti pojedinaca”, ističu u saopštenju.
Smatraju da je problem krivolova, na koji ukazuju, izuzetno velik i težak, ali da uspješnost riješavanja zavisi od svih građana. Zbog toga apeluju da se sve nepravilnosti na vodi prijave Policiji ili na brojeve telefona u Herceg Novom 067/184-773, u Budvi 067/184-258, Baru 067/184-018, Ulcinju 067/184-196 i Skaradskom jezeru 067/174-246 i 020/875-998.
NVO Green home: “Nedozvoljene aktivnosti brodova za istraživanje nafte”
NVO Green home apeluje na nadležne institucije da hitno stanu na kraj, kako su kazali, nedozvoljnim aktivnostima koje sprovode geofizičkih brodova “Polar Empress”, “Ocean Merimad” i “7-Waves” za koje tvrde da se kreću, rade markaciju i druge nepoznate i nedozvoljene aktivnosti.
Iz NVO Green home ističu da su jutros Upravi za inspekcijske poslove i Upravi pomorske sigurnosti dostavili zahtjev kojim traže kontrolu i inspekcijski nadzor nad kretanjem geofizičkih brodova “Polar Empress”, “Ocean Merimad” i “7-Waves”, angažovanih na istraživanju nafte i gasa u crnogorskom podmorju.
“To obzirom da se već od 9. novembra u kontinuitetu do najavljenih istraživanja 16. novembra i danas, ova plovila za seizmološka istraživanja kreću, rade markaciju i druge nepoznate aktivnosti i van dozvoljenih operativnih blokova”, navodi se u saopštenju Nataše Kovačević iz NVO Green home.
Ona navodi da je putem satelitskog praćenja moguće vidjeti česta i planirana zaustavljanja brodova tokom pravolinijskog kretanja koja ne samo da izlaze iz dozvoljenih blokova nego obuhvataju polovinu svih operativnih blokova u Crnoj Gori.
“‘Institut Plavi svijet’ iz Lošinja, Hrvatska je već nekoliko dana javno upozoravao vezano za aktivnosti ovih brodova u Crnoj Gori, dok od Uprave pomorske sigurnosti, Agencije za ugljovodonike i drugih nadležnih institucija dobijamo kao građani opšte i neupotrebljive informacije”, kazala je Kovačević.
Bilo bi, kaže dobro da se fokusiraju na odgovor šta ovi brodovi rade van licenciranih blokova, koliko stručnih osoba za pitanja morskog biodiverziteta iz obje Uprave nadzire i kontroliše istraživanja svakodnevno, i Koliko nepravilnosti je do sada procesuirano.
“Operacije istraživanja su prema priloženim mapama već ozbiljno zastranile i van blokova treba da se klasifikuju kao nelegalne aktivnosti. Siromašna biodiverzitetska istraživanja i monitoring morskih vrsta i staništa rađena za potrebe referentnog stanja u području blokova i zona uticaja gube i to malo smisla što su imali”, ističe Kovačević.
Posljedice, kako je kazala, nedovoljne kontrole na samom početku aktivnosti seizmoloških istraživanja već ozbiljno govore o tome koliko smo nespremni i nemoćni da sa državnog nivoa iskontrolišemo strane mega naftaške investicije.
“Pored nepoznatog uticaja na živi svijet, radnjama je došlo do ozbiljnog kršenja međunarodnih sporazuma, konvencija kao što su ACCOMBAMS, MARPOL i EU Direktiva što će tek doći u fokus”, dodaje Kovačević.
Iz NVO Green home apeluju na nadležne institucije da hitno stanu na kraj ovim nedozvoljenim aktivnostima, te učine javnim podatke o dosadašnjem monitoringu stanja životne sredine i biodiverziteta, kao i naloženim prekršajnim i drugim mjerama.
“Vlada Crne Gore treba hitno da uvede moratorijum na istraživanje nafte i gasa iz podmorja obzirom na visoke rizike koji se iz dana u dan sve više potvrđuju”, zaključuje se u saopštenju.
Crna Gora će sa Italijom preko podmorskog energetskog kabla biti povezana početkom naredne godine
Crna Gora će sa Italijom preko podmorskog energetskog kabla biti povezana već početkom naredne godine, a kabl će u komercijalnoj upotrebi biti sredinom godine, saopštio je izvršni direktor Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) Dragan Kujović.
Puštanje u pogon podmorskog kabla, radi funkcionalnih ispitivanja, očekuje se početkom naredne godine Puštanje u pogon podmorskog kabla, radi funkcionalnih ispitivanja, očekuje se početkom naredne godine.
“Realizacija najznačanijeg energetskog projekta, koji je kompleksan sa više aspekata, teče zadovoljavajućom dinamikom. U probni rad je već puštena TS 400/110/35 kV Lastva, a završeno je povezivanje ovog energetskog objekta na elektroenergetski sistem Crne Gore i to na 10 kV na naponskom nivou, kao i na konvertorsko postrojenje“, rekao je Kujović Vijestima.
Takođe, realizovan je najveći dio funkcionalnih ispitivanja 110 kV i 400 kV opreme. Radovi na 400 kV dalekovodu Lastva – Čevo, čijom realizacijom će se TS Lastva povezati na 400 kV dalekovod Podgorica – Trebinje, u završnoj su fazi i planirano je da se do kraja ove godine pusti u probni rad.
“Puštanje u pogon podmorskog kabla, radi funkcionalnih ispitivanja, očekuje se početkom naredne godine, a u komercijalnu upotrebu sredinom iste godine“, rekao je Kujović.
Ugovor o povezivanju Italije i Crne Gore energetskim kablom potpisan je sredinom novembra 2010. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi oko milijardu eura.
Vijesti pišu da je postavljanje podmorskog kabla počelo 2014. godine, a prvi planirani rok za završetak bio je početak ove godine, ali je produžen za godinu.
Gastro fešta „Đir o’ bumbara“
Gastro fešta „Đir o’ bumbara“, koja se organizuje po prvi put, biće održana na gradskoj rivi Pine u Tivtu u nedjelju 25.novembra od 12 sati.
Naime, radi se o pučkoj fešti u spremanju i degustaciji jela spremljenih od bumbara, kao tradicionalno jelo Boke Kotorske i bokeškog zaleđa, a sve u cilju poboljšanja turističke ponude u van sezoni i očuvanja starih tradicionalnih gastronomskih recepata kao dio bokeške kultrure, kazali su nam organzatori.
U muzičko zabavnom dijelu programa nastupiti će grupe Toć i Omladinski bend, GPD Tivat, KUD Boka, KUD Nikola Đurković iz Kotora, klape Riva, Maris, Jelena Kažanegra, modno plesni studio Modest i Bellissima.
Organizatori su TO Tivat, FB grupa Bokeški izrazi i Organizacija žena Tivat.
Budva – ”Dan opštine u Primorskim novinama od 1972 – 2003. godine”
U organizaciji Narodne biblioteke Budve u srijedu, 21.novembra u holu Akademije znanja otvorena je izložba“Dan opštine u Primorskim novinama od 1972 – 2003. godine”.
Na samom početku programa sve prisutne je, u ime organizatora, pozdravio Srđan Duletić, pomoćnik direktoraJavne ustanove Narodna biblioteka Budve, koji se ukratko osvrnuo na istorijat i značaj ,,Primorskih novina“, te proglasio izložbu otvorenom.
Učesnici večeri bili su nekadašnji urednici ,,Primorskih novina“ Savo Gregović i Vaso Stanišić, kao i novinar Ranko Pavićević, a razgovor sa njima vodio je Miloš Boreta.
Savo Gregović, jedini živi član prve redakcije ,,Primorskih novina“, u svom je izlaganju zahvalio Biblioteci na priređivanju programa, svojevrsnom rekvijemu, dodavši da čak ni zvanično nijesu pomenute prošle godine, kada se navršilo četrdeset i pet godina od pojavljivanja prvog broja ovog glasila, prvog te vrste u istoriji Budve, niti pak ranijih ljeta otkad su prestale da izlaze. Prisjetio se kolega entuzijasta sa kojima je hrabro, pomalo i drsko, ali odvažno učestvovao u pokretanju ,,Primorskih novina“: Dimitrija Jovovića kao prvog glavnog urednika, Vladimira Stanišića, Milutina Radulovića i tehničkog urednika Vladimira Markovića. ,,Zvučalo naoko neskromno, reći ću, ove novine su bile institucija. Kulturna, budvanska, crnogorska, novinarska. Ne samo da su sveukupna budvanska hronika, već su i hronika dijela druge polovine dvadesetoga vijeka, naročito osamdesetih i devedestih godina, kao vrsta časopisa skromnog tehničkog rješenja i bogatstva tekstova, posebno na kulturne teme“, zaključio je Gregović.
U svom obraćanju, Vaso Stanišićje kazao da stranice predstavljene na izložbi obuhvataju period od 1972 – 1990. godine, kao i one od 1994 – 2002. godine. ,,Dakle, bilo je to od zamaha samoupravnog socijalizma, razvoja opštine kao društveno-političke zajednice, organizacije udruženog rada, mjesnih zajednica i samoupravnih interesnih zajednica, društveno-ekonomskog razvoja obilježenog ekspanzijom turizma, katastrofalnog zemljotresa 1979. godine i obnove koja je uslijedila, urbanizacije komunalnog uređenja, razvoja društvenih djelatnosti, zdravstva, kulture, obrazovanja i sporta, promjene u političkom sistemu, tranziciji i tako dalje. Svi ti rezlutati obično su sažimani i sticani povodom Dvadeset i drugog novembra, pa ove stranice mogu biti dobre slike godina u kojima su nastale“, istakao je Stanišić.
Ranko Pavićevićje ,,Primorske novine“ nazvao školom novinarstva, koja je imala sjajnu redakciju, poznatu čitaocima u Budvi i Crnoj Gori, ali i mnogo šire, i to ne zbog dobrog marketinga već isključivo zbog kvaliteta. Pavićević je napomenuo da je u njihovu redakciju došao kao iskusan novinar, ali da mu je svako bavljenje tekstovima za ovaj medij bilo uvijek zadovoljstvo iznova. Oživio je sjećanje na svoju rubriku ,,Na vrhu pera“ – svojevrsne kritičke eseje za koje smatra da su čitalačku publiku činili moralnijom, a prisjetio se i brojnih reportaža i intervjua koje je objavio u ,,Primorskim novinama“. Dodao je da se osjeća posebno srećno, jer je na panoima izložbe ugledao svoje sagovornike, među kojima su Vida Ognjenović, Desanka Maksimović i Matija Bećković.
Svi brojevi ,,Primorskih novina“ od 1972. do 2003. godine dostupni su u elektronskoj formi na sajtu Narodne biblioteke Budve. Brojevi su grupisani po godištima, u formatu slikovnog PDF-a.
,,Biblioteka je trenutno u procesu pretvaranja tih skenova u pretražive PDF-ove, što je prilično složen posao. Kada bude gotov, mislim da će to biti prvi segment na našoj budućoj digitalnoj biblioteci – zavičajne novine – sa raznim funkcijama pretraživanja i preuzimanja“, najavila je nedavno Gordana Ljubanović, bibliotekarka Narodne biblioteke Budve.
Poziv privrednicima: Saradnja u organizaciji 50. Praznika mimoze
Opština Herceg Novi započela je pripreme povodom obilježavanja 50. jubilarnog Praznika mimoze, čiji program će početi 01. februara 2019. godine.
Namjera Opštine je da ovaj jubilej proslavi bogatim kulturno-umjetničkim programom dostojnim Praznika koji traje već pola vijeka, te da na taj način dovede što veći broj posjetilaca u Herceg Novi i dodatno promoviše grad u regionu i gradovima Evrope.
S tim u vezi, Opština je pozvala lokalne privrednike na sastanak koji će biti održan u četvrtak, 22. novembra 2018. godine, u velikoj sali Skupštine Opštine sa početkom u 11 sati.
Na sastanku će biti predstavljen nacrt programa 50. Praznika mimoze, te otvorena diskusija o zainteresovanosti privrednika i načinima za saradnju u realizaciji programa.
Poziv je i dalje otvoren, a na sastanak su dobrodošli svi privrednici koji prepoznaju značaj ove manifestacije i zajednički interes da 50. Praznik mimoze bude bogat događajima koje će Herceg Novi dugo pamtiti.
Sedam nominacija za Plavu vrpcu Vjesnika 2018.
Za priznanje Plava vrpca Vjesnika 2018. odabrano je sedam poduhvata spašavanja. O najhrabrijima odlučuje Odbor za dodjelu Plave vrpce Vjesnika, a u nastavku donosimo tko se našao u izboru za prestižno priznanje.
– Hrvatski pomorci u Karipskom moru spasili četvoricu unesrećenih
Posada LNG tankera „Marvel Falcon“, u vlasništvu japanskog brodara NYK, pod zapovjedništvom Splićanina Damira Petrovića, spasila je 13. svibnja ove godine u Karipskom moru četvoricu unesrećenih – po dvojicu državljana Kostarike i Nikaragve, koji su prethodno pet dana bespomoćno plutali u 8-metarskoj drvenoj brodici jer im se pokvario motor.
– Kako je komiški „šaptač ugorima“ spriječio potonuće turskog broda
Turski teretni brod Haksa (85 m) je počeo tonuti rano ujutro u nedjelju 17. lipnja ove godine, 16 milja sjeverozapadno od otočića Jabuka, u međunarodnim vodama. Potonuće je spriječio ronilac Andi Marović (30) iz Komiže, koji je u nepuna 24 sata dva puta pozivan kako bi zaronio, pronašao te zakrpao dvije rupe na oplati broda kroz koje je u strojarnicu prodiralo more.
– Policajci Bubić i Subota u zadnji tren spasili mladog Mađara
Djelatnici Pomorske policije iz Pule Valdi Bubić i Tomislav Subota spasili su 18. kolovoza po jakoj buri kod Zlatnih stijena mladog plivača iz Mađarske, koji se zbog iscrpljenosti nije mogao vratiti na obalu.
– Dvadeset dana plutali bez hrane, vode i nade u spas, a onda….
Četvorica gladnih, žednih i očajnih ekvadorskih ribara 20 dana su plutala Pacifikom u 8-metarskoj brodici, gubeći nadu da će ih netko spasiti, a onda je naišao danski tanker Torm Resilience koji je plovio iz Los Angelesa (SAD) za Balbou (Panama). Od 23 člana posade sedmorica su bila Hrvati, redom časnici, predvođeni zapovjednikom Feđom Ratkovićem iz Voloskog.
– Spašeni iz pakla Senjskog kanala
Dvojica Zagrepčana su „skoknuti“ gliserom (6 m) na kavu iz Selca u Senj po jakoj buri. U pomoć gliserašima je iz Sv.Jurja isplovila ophodna brodica Nehaj, „naoružana“ s dva motora od po 500 ks, Lučke kapetanije Senj, vođena rukom iskusnog zapovjednika Vladimira Bjondića, a s njim su bili voditelj brodice Tomislav Zrinski te pomorski inspektor Neven Tomljanović, koji nije član posade, ali se ukrcao kako bi „dao ruku“, jer je na moru već vladala bura jačine preko 20 čvorova. Sva trojica iskusni su uskočki borci protiv vjetra i valova, za njima su brojne uspješno odrađene akcije traganja i spašavanja na moru.
– Dramatično gašenje požara na jahti „Kanga“
Na novoj 40-metarskoj jahti ‘Kanga’, pod malteškom zastavom, 7.rujna ove godine u 8 sati ujutro buknuo je požar, a drama se odigrala kod Malog Vratnika na jugoistočnom dijelu Pelješca. Osam putnika i četiri člana posade odmah je evakuirano s jahte, a onda je na scenu stupilo 17 pripadnika JVP Dubrovačko primorje, Dubrovnik i Mljet pristiglih s dva broda. Jer, požar je strelovito gutao unutrašnjost ove jahte čeličnog trupa, a problem je predstavljala činjenica da je u tankovima bilo 40 tona dizelskog goriva.
– Spašavanje stjuardese Kay Langstaff
Vijest dana u svim svjetskim medijima 19. kolovoza ove godine bilo je spašavanje Britanke Kay Langstaff (45), koji je u moru provela 10 sati, odnosno cijelu noć, a pronađena je živa i zdrava 25 milja jugozapadno od Lošinja (područje ZERP-a). Ona je pala u more 18. kolovoza u 23,45 sati sa sedme palube kruzera „Norvegian Star“, koji je u tom trenutku brzinom većom od 20 čvorova grabio prema Veneciji. Kay je spašena drugog dana oko 10 sati, kad je podignuta na ophodni brod Obalne straže RH „Cavtat“. Pritom se na licu mjesta našao i brod Lučke kapetanije Rijeka „VID“. Ovom složenom akcijom traganja i spašavanja cijelu noć su uspješno rukovodili dežurni koordinatori u Nacionalnoj središnjici za traganje i spašavanje na moru Rijeka – Boris Maduna i Radovan Linić.
