Međunarodni moto skup biće održan od 25. do 27. avgusta u Igalu. Članovi moto kluba MC Cruiser, koji su organizatori manifestacije počeli su uređenje terena za kamp, u koji su već počeli da pristižu prvi bajkeri.
Poklonici moto starsti, svestrani, svesrdni, vedri i ljudu bez granica – bajkeri, dio su neobične manifestacije koja se po šesti put zahvaljujući podršci TO Herceg Novi poručuju iz najstarijeg i najvećeg moto kluba u Crnoj Gori, hercegnovskog moto kluba MC Cruiser.
Učesnicima, moto klubovima i bajkerima iz čitavog regiona, turistima i ostalim gostima, nudi se organizovano trodnevno druženje uz muzičko zabavni program – rok koncerte i posebnu atrakciju, moto defile, u kojem učestvuje nekoliko stotina motora,na plaži Ušće u Igalu.
Očekuju vas lijepo druženje i dobra zabava, uz obezbijeđen besplatan kamp koji će biti otvoren u srijedu 23. avgusta, poručili su iz moto kluba MC Cruiser.
Ni u utorak se ne smiruje požar u pograničnom pojasu Crne Gore i Hrvatske, iznad Debelog brijega, na vrhu brda Osoj, te su od nedjelje u gašenje uključena dva aviona iz Hrvatske i jedan iz Crne Gore.
Uz buru i zapadnjak planula je šuma na potpuno nepristupačnom terenu nastavljajući požar kojeg je sredinom kolovoza izazvao grom, a služba zaštite i spašavanja Herceg Novi je zatražila pomoć svojih kolega iz Konavala i Dubrovnika, koji su uputile dva air traktora.
Akcija gašenja vatre iz zraka je organizovana i zbog posebnog mjesta požara na brdu iznad samog graničnog prijelaza Debeli brijeg i mogućeg spuštanja plamena do puta kojim svakodnevno prođe i do 30 hiljada vozila. Međutim, kako kaži u Službi zaštite objekti nijesu ugroženi.
U hercegnovskom dijelu Luštice, u naselju Petrovići izgorjela je napuštena brvnara.
Tivatski i vatrogasci Dobrovoljnog vatrogasnog društva Krtoli gase požar iznad Krašića i uspjeli su vatru zadržati podalje od kuća. Teren je nepristupačan i mora se prokrčiti makija da bi se provukle tzv. vatrogasne pruge.
U gašenju požara učestvovala su i dva protupožarna aviona MUP-a Crne Gore.
Televizijska kuća Euronews, koja se emituje na nekoliko jezika, objavila je priču o tamnoj strani turizma u Dubrovniku.
Pišu o tome što to znači za Dubrovčane u čiji se grad svake godine slijeva sve više turista: studenti se tako okupljaju u udrugama invalida, neke crkve više ne služe mise, a stanovnici na televiziju provjeravaju kada im je najbolje izaći van kako bi izbjegli gužve, prenosi Dubrovački vijesnik.
Ističu kako popularnost Dubrovnika, koji je pod zaštitom UNESCO-a, raste svake godine i dovodi sve veći broj turista, osobito nakon što je na lokacijama Dubrovnika snimana globalno megapopularna serija ‘Igra prijestolja’.
No, ironična je činjenica da turizam regiji donosi unosne poslove i ekonomsku dobit, osobito u ljeto, no broj stanvonika koji od toga imaju koristi je zanemariv.
UNESCO je zbog navale turista poslao gradskim vlastima upozorenje da moraju ograničiti broj ulazaka u grad – ne više od 8000 turista smije biti u istom trenutku u povijesnoj jezgri. Kao odgovor na to, gradske su vlasti postavile brojač na ulazu u grad kako bi konrolirali broj ljudi koji ulazi.
– Naš cilj je sljedeće godine ograničiti broj ulazaka na 4000 turista, rekao je za Euronews gradonačelnik Mato Franković.
U 2016. godini samo je sa kruzera u Dubrovnik pristiglo 799.916 turista, a najviše ih stiže između maja i oktobra. Mjesečni prosjek je 112.000 turista. No problem je što broj dolazaka nije pravilno raspoređen.
– Kad krene ‘napad’, ne napuštamo svoje domove, kaže Mirjana Puhjera, novinarka čiji stan gleda na zidine Dubrovnika, a obično je to četvrtkom i petkom kada kruzeri navale u luku Gruž.
Primjerice, prošloga je četvrtka stiglo čak sedam kruzera u Dubrovnik koji može primiti 9000 turista. Tijekom ovakvih navala turista, policija regulira protok turista na glavne ulaze, a mještani na lokalnoj televiziji prate kameru postavljenu iznad glavne ulice kako bi vidjeli kada im je najpametnije izaći van.
Tonči Ivanović iz najveće agencije za kruzere MSC krstarenje nabrojao je za Euronews najveće dobrobiti za industriju grada: Lučka uprava Dubrovnika zaradi 10.000 eura po plovidbi, od koncesija zarade 5000 eura, servisnih usluga 25.000 eura, od agencija, muzeja 25.000 eura, a svaki posjetitelj u Dubrovniku potroši oko 46 eura na dan.
No ova vrtoglava zarada, osobito iz restorana i suvernirnica, ne znači puno ljudima koji žive unutar zidina.
– Mi nemamo više dućana za špeceraj, ostala su tek tri ili četiri i cijene su im puno više od ostatka grada, kaže Marija Grazio, učiteljice klavira koja ima stan dvije minute od Rektorove palače. Ona je jedan od tvrdoglavih mještana koji ne odustaju od svoga grada. Svako jutro pije kavu u jednom od najstarijih barova, smještenom u Gradskoj vijećnici.
Dubrovnik je u 2016. imao 107 registriranih dućana sa suvenirima, te 143 restorana različite vrste, koji proizvode velike količine smeća, neugodne mirise i predstavljaju veliki problem za 500 godina staru dubrovačku kanalizaciju, piše Euronews.
– Kada uđem u grad, osjećam se kao da sam u dnevnoj sobi. Bilo je tako i tijekom rata. Kada bi zvonilo za uzbunu, samo sam trebala doći unutar zidina i osjećala bi se sigurno. Zato želim da grad bude čist i ugodan za nas i svakog turista koji dođe, kaže Puhjera.
Stolovi restorana i kafići zauzimaju sve više javnog prostora u gradu čije su ulice ionako uske.
– U nekim dijelovima invalidi ili mame s dječjim kolicima ne mogu proći, kaže Grazio koja ne može spavati od gradsje buke u vrijeme turističke špice.
Petra Marčinko, studentica koja radi istraživački članak naziva Revitalitalizacija povijesnog dijela Dubrovnika, kaže da nema gdje izaći navečer, a da se osjeća ugodno. Njezini prijatelji odlaze u Udrugu invalida. Njihove su prostorije u centru grada, imaju kafić i cijene su pristupačne.
– Oni su nas prihvatili, kaže Marčinko.
Dubrovnik se zimi pretvara u grad duhova i to je još jedna veliki problem za mlade.
Ulice su prazne, suvenirnice i restorani zatvoreni, a kulturnog života gotovo da uopće nema. Jedina industrijska grana je turizam.
– Voljela bih se vratiti u Dubrovnik nakon diplome, ali nisam sigurna da ovdje mogu graditi karijeru, kaže Petra Marčinko, koja je pri kraju studija sociologije i kulturalne antropologije u Zagrebu.
Ima još jedan razlog koji tjera domaće ljude iz Dubrovnika – vrtoglave cijene nekretnina, koje su među najvišima u Hrvatskoj. Prosječna cijena kvadratnog metra je 3,393 eura.
Broj stanovnika u DUbrovnika je uzadnjih pet godina pa za 600 ljudi,. Čak i oni koji žele živjeti u njemu, imaju problem naći stan u nmajam. Većina stanova iznajmljuje se za turiste i dugoročno su dostupni jedino za zimskiih mjeseci. TO predstavlja problem i za sezonske radnike koji nemaju gdje živjeti povoljno. Iako Hrvatska ima judnu od najviših stoipa nezaposlenosti u Europi, ugostiteljskoj industriji u DUbrovniku ovo je ljeto nedostajalo 2000 radnika.
– Sve je podređeno zaradi, kaže Grazio.
Marčinko se prisjeća da je turistički boom započeo 2000. godine kada je završila kosovska kriza te svijet uvjerio da na ovim prostorima više nema rata.
– Tada su svi bili sretni zbog povratka turista, kaže Petra Marčinko.
Otada je Dubrovnik izgubio mnoge urbanističke značajke. Puhjera ističe kako neke crkve ljeti više ne služe mise zbog turističkih obilazaka.
– Moramo vratiti grad njegovim građanima, kaže Grazio koja smatra da je najveći problem nedostatak političke volje i regulacija komunalnog rada.
– Ostalo je još samo nekoliko nas luđaka koji odbijamo napustiti grad, rekla je Puhnjera za Euronews.
Požar u Dragaljskom polju koji je izbio juče u 18 sati i 35 minuta lokalizovan je nešto iza ponoći zahvaljujući brzoj intervenciji pripadnika DVD “Bogoljub Brezić” iz Perasta i mještana.
„Data je velika gradska uzbuna, a na teren je izašao kompletan sastav društva sa četiri vozila. Zatekli smo požar u polju velikih razmjera koji je prijetio da ugrozi stambene i pomoćne objekte. U gašenju ovog požara veliku pomoć pružili su mještani i njihovi prijatelji. Požar je lokalizovan oko ponoći i 30 minuta, a jedna ekipa sa vozilom ostala je jutros do 7 i 30. Površina zahvaćena požarom je preko 100.000 metara kvadratnih. Oštećeno je ili sasvim izgorjelo nekoliko stubova od električne struje, stotine metara drvenih stubova od ograde, te dio stabala u polju. Nažalost, najveću štetu pretrpjela je vikendica polju montažnog tipa, braće Velimira i Boška Samardžića, koja je u potpunosti uništena”, kazo je Krsto Žmukić, predsjednik DVD “Bogoljub Brezić” iz Perasta.
Veliku zahvalnost, kaže, duguju predsjedniku MZ Gornje Krivošije Ivanu Samardžiću, kao i brojnim mještanima Dragalja i njihovim prijateljima iz Risna i Orahovca koji su odmah pristupili gašenju požara i nesebično se borili sa vatrenom stihijom do njihovog dolaska.
„Takođe, želimo da se zahvalimo i Batu Samardžiću koji nam je ustupio vodu na korišćenje iz njegove bistjerne, što je umnogome pomoglo gašenju požara”, poručio je Žmukić.
On je apelovao na građane da se suzdrže od upotrebe otvorenog plamena i da svako uočavanje i početnog požara odmah prijave Službi zaštite i spašavanje Opštine Kotor na broj 123 ili DVD “Bogoljub Brezić” Perast na broj telefona 032/373-593 ili 067/210-296.
Taksisti iz udruženja „Petica“ i „Start“ koji rade na Aerodromu Tivat, ogradili su se od ponašanja Tivćanina Ž.V. i istakli da on nije član ni jednog, ni drugog udruženja taksista.
Policija je protiv Ž.V. prije dva dana podnijela prekršajnu prijavu zbog sumnje da je on fizički nasrnuo na na M.B., predstavnika turističke agencije „Ancora“ iz Budve.
M.B. je sa kolegama na aerodrom došao vozilom njihove agencije kako bi prihvatio goste iz Ukrajine, a koji su preko agencije „Ancora“, bukirali smještaj u jednom od budvanskih hotela. Ukrajinci koji su doputovali redovnom avio-linijom iz Kijeva, imali su u cijenu aranžmana uračunat i plaćen transfer agencijskim vozilom na relaciji od hotela do aerodroma, za što su imali i uredne vaučere. Ipak, to je iznerviralo taksistu Ž.V. koji je prvo verbalno, a onda i fizički nasrnuo na predstavnika turističke agencije iz Budve i pritom mu nanio lakše povrede. Teži obračun spriječili su prisutni, intervenisala je i policija a M.B. je posjetio ljekara u tivatskom Domu zdravlja koji je konstatovao njegove povrede.
„Ž.V. nije član naših udruženja i koliko smo u saznaju, uopšte i nema važeću licencu Opštine Tivat za obavljanje taksi prevoza na teritoriji naše opštine. Mi se odlučno ograđujemo od njega i njegovih postupaka koji nanose štetu svemu što su udruženja taksista „Start“ i „Petica“ do sada postigli u saradnji sa Komunalnom policijom i Komunalnom inspekcijom Opštine Tivat, na planu dovođenja u red funkcionisanja drumskog transfera putnika sa Aerodroma Tivat“- saopšteno na je iz „Starta“ i „Petice“ uz napomenu da očekuju od nadležnih organa da utvrde „što i kako Ž.V. i sa kojim papirima radi na aerodromu.“
Treća Fešti na skalama održati će se u utorak i srijedu, 22. i 23. avgusta u Herceg-Novom, u organizaciji NVO “Ruke” uz podršku Turističke organizacije Herceg Novi, Opštine Herceg Novi, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja u Vladi RCG i u saradnji sa brojnim partnerima, saradnicima i izlagačima, koji su pomogli u proteklom periodu, da sačuvamo i razvijemo projekat Stađunskih fešti, poručuju organizatori.
Prvi dan Fešte na skalama realizuje se u saradnji sa kompanijom Lighthouse u Gradskoj kafani.
Ljetna trpeza će biti postavljena od 20 sati, konzumacija je donatorska, prikupljamo sredstva za produkciju knjige Novski stađuni i dio usmjeravamo za djecu sa smetnjama u razvoju.
Fešta na skalama
Uz specijalitete lokalnih restorana, delicije od smokava i grožđa naših domaćica i organizacija, i vino domaćih proizvođača, pripremili smo reviju šešira koji su inspirisani plodovima ljeta, ručno rađenog nakita Dorra Nuova, a sa Boka bendom snimamo spot za pjesmu “Uzmi smokvu”.
probaj domaće
Biće veselo na skalama i 23. avgusta, izložba domaćih proizvoda i rukotvorina će potrajati od 18 – 23 sata, Stepenište 28. oktobra.
„Gala koncert Konstantina Kostjukova i zvijezda beogradskog baleta“ biće održan u Herceg-Novom u utorak 29. avgusta u 21 sat na Kanli kuli.
Radi se o jedinstvenom programu iz oblasti baletske umjetnosti na našim prostorima koji je već izveden u mnogim gradovima u zemlji i inostranstvu, uvijek sa velikim uspjehom i sa velikim odzivom publike.
Program ovog Gala koncerta omogućava publici da vidi dijelove najpopularnijih ostvarenja iz oblasti:
Rezultati analize kvaliteta morske vode za 100 javnih kupališta duž crnogorskog primorja, koje je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 16. do 17. avgusta pokazali su da je na 88% kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, dok je na 12% kupališta bio K2 klase.
Rezultati analize kvaliteta morske vode za 100 javnih kupališta duž crnogorskog primorja, koje je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 16. do 17. avgusta pokazali su da je na 88% kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, dok je na 12% kupališta bio K2 klase.
U opštini Ulcinj, od ukupno 16 kupališta, na njih 9 voda je bila kvaliteta K1, dok je na 7 preostalih kvalitet vode bio klase K2. Analiza je pokazala da je morska voda na svih 12 kupališta u opštini Bar i 27 kupališta u opštini Budva bila kvaliteta K1. U opštini Kotor od ukupno 15 kupališta, na njih 14 morska voda je bila kvaliteta K1, dok je na samo jednom kupalištu bila K2 klase. Od ukupno 9 kupališta na kojima se radi analiza u opštini Tivat, voda je bila kvaliteta K1 na njih 7, a na preostala 2 kupališta K2 klase. Slična situacija je bila i u opštini Herceg Novi, gdje je od ukupno 21 kupališta, na njih 19 morska voda bila kvaliteta K1, dok je na dva kupališta voda bila kvaliteta K2.
Rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.com.
U opštini Ulcinj, od ukupno 16 kupališta, na njih 9 voda je bila kvaliteta K1, dok je na 7 preostalih kvalitet vode bio klase K2. Analiza je pokazala da je morska voda na svih 12 kupališta u opštini Bar i 27 kupališta u opštini Budva bila kvaliteta K1. U opštini Kotor od ukupno 15 kupališta, na njih 14 morska voda je bila kvaliteta K1, dok je na samo jednom kupalištu bila K2 klase.
Od ukupno 9 kupališta na kojima se radi analiza u opštini Tivat, voda je bila kvaliteta K1 na njih 7, a na preostala 2 kupališta K2 klase. Slična situacija je bila i u opštini Herceg Novi, gdje je od ukupno 21 kupališta, na njih 19 morska voda bila kvaliteta K1, dok je na dva kupališta voda bila kvaliteta K2.
Rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.com.
Povodom 84-te godišnjice rođendana školskog broda “Jadran”, Mornarica Vojske Crne Gore i njen Jedriličarski klub “Mornar”, u akvatorijumu Tivatskog zaliva priredili su jedriličarsku regatu na kojoj je učešće uzeo veliki broj domaćih, ali i stranih nautičara.
U klasi 2 najbrži je brio brod “Sektra” sa skiperom Zoranom Lauševićem iz JK “Jugole Grakalič” iz Herceg Novog, dok je u klasi 4 pobijedio brod “Medusina” iz istog kluba, sa Jovicom Rašovićem za kormilom.
Jedrilica “Oxygen” sa skiperoom Aleksandrom Doretićem iz JK “Jovo Dabović” iz Baošića bila je najbolja u klasi 5, dok je u klasi 7 trijumfovao krstaš “Black Mystery” iz hercegnovskog JK “Jugole Grakalić” sa Aleksandom Sašom Kekovićem za kormilom.
Među jedrilicama klase “Toffinou 9.5” najbolji je buio brod “Berty” sa skiperom Tomom danielsom iz Porto Montenegro Yacht Club-a iz Tivta. U klasi J70 pobijedio je takođe brod Porto Montenegro Yacht Club-a, jedrilica “Tara” sa Edvardom Danielom za kormilom, dok je u klasi “Ojedrene barke” najbolja bila “Šajka” Miroslava Orloa.
Ukupno najbrži brod na regati bio je krtaš “Black Mystery” tipa RC44 sa najtrofejnijom našim skiperom Sašom Kekovičem.
Tivatski vatrogasci imali su sinoć još jednu napornu noć. Jaka bura rasplamsala je tri požara – iznad Gorbjih Krašića, na zapadnom kraju Donjih Krašića prema Petrovićima i požar na Toplišu.
Na terenu je bilo tridesetak pripadnika Službe zaštite i spapavanja Tivat i Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Krtoli“ iz Radovića sa šest protivpožarnih vozila. Oni su intervenisali i dežurali na svim požarištima, a najproblematilnije je bilo u Gornjim Krašićima zbog nepristupačnosti terena i gustog rastinja. Požari su lokalizovani i nijedan nije ugrozio objekte.
Oko 22.30 izbio je i novi požar na drugom kraju opštine – u reonu Gornje Lastve na Vrmcu, ali su ga srećom, odmah primijetili mještani i brzo ga ugasili.
Dežurstva vatrogasaca na terenu u smjenama, biće nastavljena i danas tokom čitavog dana.
