Fešta mediteranske kužine, „Peraška fešta” održana je u petak na pjaci ispred Svetog Nikole u Perastu.
Manifestaciju su organizovali MZ Perast i žene Perasta uz potporu TO Kotor.
Jedna od organizatorki iz organizacije žene, Danka Lalošević kazala nam je da ,,Peraška fešta” ove godine se održava po drugi put.
„Manifestacija je prepoznatljiva po mediternskim i bokeljskim okusima, po tradicionalnim specijalitetima pravljenim po receptima starih Peraštanki. Peraška torta, peraški bobi, menduli u cukru, posluženi su štrudeli, orahnjače, fruštule, priganice, rižoti, riba, a sve zaliveno vinom“ – kazala nam je Lalošević
Uz dobar štimung, goste je, zabavljao duboko u noć “Boka bend”.
Više na fotografijama našeg sardnika Mata Dabovića.
Dekadentni i prosvijećeni osamnaesti vijek polako se primicao svome kraju da bi ustupio mjesto uzburkanom vrtlogu napoleonskih ratova, koji su sahranili najmoćniju silu na Jadranu, Prevedru republiku Veneciju, zajedno sa svim njenim hiljadugodišnjim tradicijama i institucijama. Međutim, tih posljednjih decenija ništa nije nagovještavalo potpuni krah čitavog jednog sistema, naprotiv – u tople ljetnje noći grad na lagunama živio je poseban život sastavljen od prepuštanja hedonističkom uživanju u slastima jedne pomalo dekadentne atmosfere. Kanalima i ispod mostova klizile su gondole osvijetljene šarenim papirnim lampionima, noseći u sebi odabrane grupe takozvane elite i krema društva, dame u svilenim i brokatnim krinolinama i gospodu sa visokim napudranim perikama, svi sa malim crnim maskama – moretinama, dok je gondolijerov kompanjom na provi prebirao po strunama mandoline i pjevao one slatko-gorke kancone pune melanholije neuzvraćenih ljubavi.
U nekima od tih gondola sigurno su se kao gosti svojih mletačkih kolega nalazili i kotorski mladići, studenti čuvenog univerziteta u Padovi, uživajući u čarima Venecijanskih noći i zaklinjući se u sebi da će po povratku u zavičaj pokušati da urade nešto još bolje, noć koja će za tri koplja nadmašiti sve što je viđeno.
Tradicionalna manifestacija Bokeljska noć 2017. koja ima status nematerijalnog kulturnog dobra, biće održana u subotu, 19. avgusta sa početkom u 21 sat.
I pored toga što je Kotor u to doba bio neka vrsta garnizonskog grada ili bastiona za odbranu mletačkih posjeda od eventualnih turskih napada, i grad i okolna pomorska naselja živjeli su intenzivnim duhovnim, kulturnim životom. Saloni kapetanskih palata, sa bogatim bibliotekama, stilskim namještajem i umjetničkim slikama, bili su širom otvoreni za ljude širokih horizonata, kapetane što su plovili po svim morima svijeta, visokoučena sveštena lica, mlade dojučerašnje studente iz Padove, sada nastavnike čuvene kotorske Gramatiklane škole iz XIII vijeka. Na tim učenim sesijama čitale su se drame i prikazanja, latinski i „slovinski“ stihovi skromnih lokalnih literata, izmjenjivali se komentari o nekim pročitanim knjigama, širili se horizonta, a napolju iza zatvorenih škura sa griljama lile su beskrajne kotorske kiše.
Ljeti pak, na vrelini od koje se i kamen topi, svi potražili spasa u hladovitim vrtovima oko grada, u pirkanju popodnevnog maestrala ili večernje bave s Vrmca. Najpogodniji za to su bili vrtovi čuvene kotorske plemićke porodice Bolica, na položaju koga je zapremao lijepi park nekadašnjeg hotela „Slavija“ ili „Fjord“, sa visokim zidom i kulama na uglovima, otvoren prema moru. Možda se upravo tada, jedne takve baršunasto-plave ljetnje večeri, dok je mjesec prelivao srebrom okolna brda, rodila ideja da se pokuša dočarati pa i prevazići sjaj venecijanskih noći dosanjanih iz mladosti.
Bokeljska noć 2016.
Nabavljene su brzo gaete i leuti iz okolnih ribarskih mjesta. Posluga ih je kitila girlandama i festonima lovorike, postavljala šarene lampione. Dame i kavaljeri su oblačili svoje krinoline, čipkane žaboe i napudrane perike, sjedali u okićene barke i uz tihu primorsku pjesmu klizili po glatkom zrcalu Zaliva, kružeći kao u transu po tamnoj vodi sna, doživljavajući unutrašnju katarzu, duhovno pročišćenje. Tako je možda, prije više od dva vijeka, počela tradicionalna manifestacija „Bokeljska noć“.
Uskoro je nastala Venecija i njen uticaj, no došli su neki novi zavojevači, uglađeni i uparađeni Napoleonovi oficiri, koji su ovom starom običaju noćne šetnje osvijetljenih barki dodali neke nove, glamuroznije elemente, veću pompu, eventualno još i osvjetljenje bedema, sviranje vojne muzike i slično.
Bokeljska noć 2015.
Zatim je došla racionalna i stroga Austrija, stari vlasteoski rodovi su postepeno izumirali, kapetanske porodice su lagano siromašile, ponosni bokeljski jedrenjaci nestali sa pučine, ali jednom ustaljena tradicija nije nestala, preuzeli su je agilni kotorski zanatlije i trgovci. Fešte su se nastavljale ne manje sjajno, posebno za zimski Karneval ili, kako su ga zvali – Veljun (pošto se održavao u mjesecu veljači – februaru).
Bokeljska noć 2016.
Postoji jedan dragocjeni zapis, pisan drhtavom rukom kotorskog zanatlije „štramacijera“ Romea Fjorelija, koji se odnosi na dolazak engleskog kralja Edvarda VII u Kotor, oktobra 1888.godine, i odlazak na Cetinje radi kumovanja najmlađem sinu knjaza Nikole.Ratni brodovi engleske flote bili su ukotvljeni u Zalivu, od Kotora do Orahovca, svečano okićeni i ukrašeni . Citat iz zapisa: „Zadnju večer njihovog odlaska, Građanska glazba je obišla okolo na jednoj tribini postavljenoj na dvije barke, koje je vukao motor. Tribina je bila dekrisana sa festonima lovorike, zastavama i rasvjetom baluka, bengala, bakljade … Tu večer su sva crnogorska brda bila u rasvjetu od velikih ognjeva“. Tradiciju Bokeljskih noći, defilea dekorisanih barki uz iliminaciju okolnih brda, prekinuo je Prvi svjetski rat, ali su volja, sposobnost i mašta njihovih kreatora preživjeli sve te tmurne godine.
Bokeljska noć 2015.
Za period između dva svjetska rata ima relativno dosta pisanih podataka u kotorskom nedjeljnom listu „Glas Boke“, a odnose se na međuratne Bokeljske noći. Za 1933. godinu postoji indicija da je jedna ztakva manifestacija održana prilikom posjete eskadre engleske ratne flote sa nosačem aviona „Glorious Boki Kotorskoj, a isto tako za maj 1934. godine, kada je svečanost priređena prilikom posjete joslovenskog kralja Aleksandra, kada su – po riječima novinara „… obale gorjele, na crkvama zvonila zvona, prangije pucale, narod klicao, pjesma se orila na sve strane. Cijela Boka, i ljudi i stvari, promijenili su svoj izgled, i stranci i domaći bili su kao fasciniran ….“. Međutim, 1936. godine stvari su krenule na širokom frontu, izabran je Glavni priređivački odbor Bokeljske noćei, koji je pod parolom „BOKA SEBI“ izdao proglas o organizovanju svečanosti i pozvao sve Bokelje da aktivno učestvuju u pripremama i realizaciji. Napor se višestruko isplatio pa se na Vidovdan, 28. juna, pod nebom koje se zacrnilo i uz munje ljetnog neverina koje su sijevale iznad Orahovca i Perast, u bazenu Kotorskog zaliva održala najspektakularnija manifestacija do tada. Novinar priča: „Kotor obasjan nizom šarenih žarulja, sa osvijetljenom obalom, iluminiranim zidinama sve do Sv. Ivana, koji je opet bio sav u vatri, i sa osvijetljenim serpentinama sve do Trojice, pužao je veličanstvenu sliku, koju ješarao i bojadisao lijepi vatromet … Bila je osvijetljena sva obala do Ljute … a sa druge strane sjao je Muo sa obalom, kućama i krasno osvijetljenom crkvom. Prčanj je bio divno osvijetljen … Bila je osvijetljena obala oko Stoliva, a s visine je sjao Gornji Stoliv … Vatre su sjale i na vrhpovima, osobito na Vrmcu. I vrh samoga Lovćena bio je osvijetljen, dominirajući kao plamena zublja nad Kotorskim zalivom“. Uslijed nadolazećeg nevremena u defileu je učestvovalo svega nekoliko osvijetljenih alegorijskih barki, ali su ostala sačuvana njihova imena: „Galeb“ sa Prčanja, „Jadranka“ , mornarička „Gondola“ iz Đenovića, „Paviljon“ i Labud“ iz Kotora, „Venecijanska gondola“ sa Prčanja.
Bokeljska noć 2015.
Međutim, u avgustu te iste godine engleski kralj Edvard VIII posjetio je na jahti „Nahlin“ u pratnji jednog razarača Boku i razgledao grad Kotor, svečano dočekan od vojnih i civilnih vlasti, oduševljeno pozdravljen od naroda. Kraljeva jahta sa pratnjom trebalo je da isplovi u 20 sati, ali kada su kralju rekli da se u njegovu čast sprema neviđeni spektakl, polazak je odgođen za 2 sata. Turističko društvo „Jadranski fjord“ već je bilo izvršio sve potrebne pripreme, pa je „Boka još jednom trebala da plane, da se okiti plamenim grivnama i da u lijepoj ljetnoj noći prospe po svojim njedrima raskošje vatrenog nakita, da se načička hiljadama žižaka i krijesova, da – divna kakva jeste – pruži svakom oku i u ovoj noći sve čari i krasote opjevane nevjeste, nedostižne ljube plavoga Jadrana. I noć je pala. Spustila se tamna koprena sa vedroga neba koje je treperilo milijardama zvijezda, a Kotorski bazen, maestozan u noćnoj tišini i ćutljiv u nestrpljivom iščekivanju da sav plane, ličio je na ogromnu prirodnu dvoranuu kojoj je imala da započne raskošna svečanost iz bajki. Njprije su počela plamsati brda. Stara tvrđava Sv. Ivana nad Kotorom planula je osvijetljenim zidinama u hiljadama plamenova … Na kamenoj glavi Pestingrada razbuktale su se vatre osvjetljavajući veličanstveno goli krš, a odmah za tim javili su se visokim vatrama lovćenski vrhovi.
Bokeljska noć 2015.
Na drugoj opet strani plamtale su vatre po grbama Vrmca, koje su se začas pretvarale u prave vulkanske plamenove … Odjednom, upravo munjevitom brzinom zasjaše hiljadama plamičaka kotorski bedemi i sva obala … Iz mraka stadoše da se nižu ognjeni đerdani duž Mula, Prčanja, Stoliva, Dobrote, Orahovca … pa preko Perasta tamo na Kostanjicu, Morinj, Lipce, Risan, nad kojim su bile divno obasjane visoke serpentine … Kotorski bazen, koji je do maločas ličio na ogromnu tamnu i ćutljivu dvoranu, kao da se odjednom pretvorio u raskošno obasjano i duboko jezero, u čije je tihe vode sa obale i naslje, sa planisnakih padina i visokih vrhova počelo da toči goruće zlato … Tako je sav unutrašnji bazen plivao u moru svjetlosti. Dok je reflektor sa razarača obasjavao crkvicu Gospe od zdravlja poviše poviše Kotora, veliki broj raketa … šarao je ognjenim bojama zvjezdano nebo. Rimske svijeće uz bengalsku vatru … upotpunjavale su jedinstveni prizor … Odjednom sa kraljevske jahte „Nahlin“ stadoše da se prelijevaju u noći jake i raznobojne rakete kao goruće raznobojno cvijeće“. Kralj Edvard VII poebno je zahvalio opštinama i narodu Boke Kotorske na divnom osvjetljenju i uloženom trudu, ali kako izgleda nije bilo defilea iukrašenih barki, već samo iluminacija.
Bokeljska noć 2015.
Poslije Drugog svjetskog rata pokušavala je osiromašena Opština da vrlo skromno obnovi tradiciju, ali je to pošlo za rukom u punom sjaju tek prilikom posjete posjete Kotoru maršala Josipa Broza Tita i krštenja novog razarača „Kotor“, početkom septembra 1959. godine. Ovu začaranu, nestvarnu Bokeljsku noć svi koji su vidjeli pamtiće kao nešto što se samo u akvatoriju amfiteatralnog Kotorskog zaliva može doživjeti. I tada je plamtjela kotorska tvrđava S. Ivan, sva domaćinstva kojima prozori gledaju prema moru dobila su pakete svijeća da ih zapale u prozorima, vojnici i mornari izvukli su na vrhove Pestingrada i Vrmca velike protivavionske reflektore, posudama sa mješavinom piljevine i nafte osvijetljen je bio ćitav dužobalni put i sve ponte i mandraći preko Mula i Prčanja, kao i preko Dobrote. Uz rivu su bili vezani ratni brodovi sa svijetlećim u zastavnim galama, a morem je plovio veličanstveni konvoj ukrašenih barki, koje je vukao brod sa Gradskom muzikom. U delifeo je bilo na desetine okićenih, maštovito okićenih cjelina: maketa razarača „Kotor“, venecijanska gondola, biserna školjka sa divnom djevojkom unutra, stara Njegoševa kapela na Lovćenu, Gradski sat, česma Karampana i – ko bi se sjetio svih što su to veče pretvorili u prizor iz sna.
Bokeljska noć 2015.
Obnovljena Bokeljska noć nastavila je svoju plovidbu po sjajnom moru mašte sa promjenljivim uspjehom, no zaokupljujući veliku pažnju na našim prostorima pa se cijeni da je svaku od nekoliko posljednjih priredbi posmatralo između 30 i 40 hilljada posjetilaca, tako da je ona postala neslućeni propagator kotorskog turizma , a njenim pomjeranjem sa početka na drugu polovinu avgusta produžena je turistička sezona.
Kruna svake Bokeljske noće i vatromet, doveden do pirotehničkog savršenstva. Kako je teško bilo nabaviti specijalne rakete iz Italije u vrijeme enormne krize 1993. godine – to znaju samo organizatori, koji su se mijenjali skoro svake godine, dok se konačno organizacija nije ustalila u Centru za kulturu.
Bokeljska noć 2015.
No zato su te rakete proizvodile nevjerovatne svjetlosne efekte koji se odražavaju u mirnom ogledalu Zaliva, a praštanje eksplozija stostruko odzvanja među brdima. A kada se i posljednja vine u nebo, i kada se podijele nagrade za najuspješnije okićene i ukrašene barke, razdragani narod probija se uz tešku muku kroz uska Glavna vrata Grada i razliva poput plimnog vala po pjacama i pjacetama, nastojeći da zadrži u sebi svu onu upijenu ljepotu. Fešta se nastavlja do jutarnjih sati, a kako je uspjela – najbolje znaju škovacini – gradski smetlari, kada u ranu zoru počnu čišćenje i umivanje Grada.
Tivatski i vatrogasci iz Krtola cijelo poslijepodne danas su gasili manje požare na području Krašića za koje se sumnja da ih neko namjerno podmeće jer su izbijali čak i između kuća u tom vikendaškom naselju, ili na stotinjak metara međusobne udaljenosti.
Vatra se prvo pojavila iznad kuća u Tivatskoj ulici, pa su vatrogasci odmah intervenisali i spirječili da požar dođe do objekata, u čemu su im pomagali i mještani. Samo što su ugasili ta požar i teren natopili vodom, vatra je ponovno izbila skoro na istom mjestu, a slično se ponovilo i nešto prije 16 časova, ali ovog puta na “starom” dijelu požarišta, zapadno od Krašića prema Petrovićima, gdje je maestral ponovno rasplamsao vatru u makiji koja tinja. Gasioci su odmah intervenisali i sprijelili da se požar proširi istočno prema stambenim objektima.
Jaki maestral oko 16.30 sati ponovno je razbuktao ranije skoro ugašeni požar na Toplišu. Nošena vjetrom, vatra se plamenim frontom dužine oko 100 metara, “spuštala” sa brda prema Tivatskom polju i tamošnjim objektima, ali su vatrogasci iz Tivta i Krtola kojima je pomogla i jedan ekipa Službe zaštite i spašavanja Opštine Kotor, uspjeli da obuzdaju požar.
Tokom današnjih intervencija u tom tivatskom naselju, pozlilo je jednom od pripadnika Dobrovoljnog vatrogasbog društva “Krtoli” koj je iscrpljen već višednevnim boravkom po požarištima, kolabirao i onesvijestio se. Intervenisala je ekipa Hitne medicinske pomoći iz Tivta i ukazala mu ljekarsku pomoć, pa se vatrogasac oporavlja.
Zbog sumnje da je većina od požara koji su se danas javili na području Krašića podmetnuta, vatrogasci apeluju na vlasnike kuća da odmah prijave nepoznata lica koja se sumnjivo ponašaju.
Ponovni “krkljanac” na granici sa Crnom Gorom, ponukao je jednog turističkog djelatnika koji se svako malo nađe u nepreglednim kolonama, da pošalje medijima sljedeće pismo:
Noćas, pred jednim od najudarnijih vikenda što se prometa tiče, granični prijelaz Vitaljina je ponovno zatvoren, što je izazvalo totalno začepljenje “velike” granice tj. Karasovića gdje su se Hrvatska i Crnogorska granica spojile iako su udaljene 2 kilometra (slika u prilogu – HAK). Koji je sad razlog zatvaranja “male” granice, nisam uspio saznati, vjerojatno opet nemaju interneta?!
Mnogi moji kolege vozači i ja svjedoci smo svakodnevnih dugotrajnih čekanja na granici gdje je prosječno vrijeme obrade jednog auta punih pet minuta!!
MUP u medije i putem HAK-a konstantno pušta informacije kako se provode “ciljane granične kontrole što povremeno dovodi do zastoja”, a ja odgovorno tvrdim da – LAŽU! Jer da je riječ o ciljanim graničnim kontrolama onda bi se recimo dio osoba “skenirao”, a dio ne, dok u stvarnosti svaku putovnicu ili osobnu iskaznicu skeniraju! Obično je to prošlih godina bilo na način da su se skenirale putovnice putnika koji nisu iz EU zemalja i tada je protočnost vozila bila puno bolja.
Posljedice:
Gosti kasne na letove. Nama je posao onemogućen. Česte su situacije da turisti izlaze iz vozila i panično trče gurajući kufere uzduž kolone vozila kako bi pješice prešli granicu i nadaju se da će uspjeti pozvati taxi koji će ih dovesti na vrijeme za let. Gosti koji su na izletu, umjesto u 19, vraćaju se u ponoća u svoje hotele. Otkazuju rezervacije.
Gosti nam se žale: “Imate lijepu zemlju ali ovo je strašno. Definitivno se nećemo vratiti.”
Molim medije da naprave reportažu o ovome.
Ministru turizma, HTZ-u i MUP-u poručujem:
Ovo je sramota! Zemlja koja ovisi o turizmu u jeku sezone ima zatvorenu granicu zbog nedostatka interneta (ili struje!). Ciljanih kontrola nema jer se apsolutno svaka putovnica/osobna iskaznica skenira. Dok Crnogorci već godinama prakticiraju da autobusni prijevoznici i turističke agencije s pripremljenim listama putnika prolaze granicu bez skeniranja kod nas je to znanstvena fantastika. Zašto gosti koji su došli u Dubrovnik (dakle skenirani su na ulazu u HR) moraju opetovano prolaziti skeniranja da bi posjetili Split, Mostar ili Crnu Goru?
Režemo granu na kojoj sjedimo, dokad ćemo tako? – zaključuje i pita Teo Tomšić.
Direktor sektora prodaje i marketinga hotela Regent Porto Montenegro, Roko Palmić, predstavio je ponudu hotela naVirtuoso Travel Week događaju, održanom u Las Vegasu od 12. do 18. avgusta.
Hotel Regent Porto Montenegro jedini je crnogorski predstavnik na ovom prestižnom događaju već drugu godinu za redom. Virtuoso Travel Week pruža mogućnost najluksuznijim hotelim da predstave svoju ponudu agencijama, turoperaterima i ostalim članovima Virtuoso grupe, orjentisanih ka luksuznom turizmu.
“Veliko je zadovoljstvo biti pristutan na događaju kao što je Virtuoso Travel Week koji okuplja predstavnike luksuza iudobnosti sa više od 2.500 lokacija. Predstavljati Crnu Goru, njene ljepote, jedinstvenost i očaravajuće planinske i morske destinacije postalo je sve izazovnije. Jedan od razloga jeste taj što su turisti širom svijeta prepoznali Crnu Goru kao novu destinaciju koja im pruža širok spektar potencijala za uživanje i relaksaciju. Nakon takve prepoznatljivosti, svojim gostima i posjetiocima Crna Gora mora pružiti najbolje i ispuniti sva očekivanja.”-kazao je juče tim povodom Roko Palmić.
“Sudeći prema posljednjem istraživanju koje smo radili, najviše gostiju imamo iz Velike Britanije, dok su na drugom mjestu gosti iz Amerike. Nesumnjivo, to je proizvod promocije koju radimo na teritoriji Sjedinjenih Američkih Država.“ -dodao je direktor prodaje jedinog hotela sa „pet plus“ zvjezdica u Boki Kotorskoj.
Posebna povoljnost hotela Regent Porto Montenegro je njegova dobra pozicioniranost i udaljenost od dva crnogorska aerodroma: Tivat i Podgorica, kao i aerodroma u Dubrovniku.
„Naša velika prednost je blizina dubrovačkog aerodroma, te omogućava da Crna Gora i Hrvatska kao dvije turističke destinacije budu veoma uvezane. U ovom smislu vidim potencijal za razvoj saradnje dvije zemlje u polju turizma, sa ciljem opšteg boljitka“ – zakjučio je Palmić.
Roko Palmic
Promocije oputt ove koju je tivatski Regent Porto Montenegro imao u Las Vegasu su od izuzetnog značaja za dalji razvoj turizma u Crnoj Gori i služe kao motivacija za još bolje poslovanje svih hotela, kako na sjeveru tako i na primorju, samim time konstantno doprinose pozicioniranju Crne Gore kao idealne turističke destinacije- saopštili su iz Regenta.
Uprkos požarima koji već duže vrijeme gore na području Krtola i Krašića, stanje na terenu je stabilno, a te nepogode nisu se odrazile na posjećenost tih djelova opštine Tivat u kojima trenutno boravi isti broj turista kao i u ovo vrijeme lani – konstatovano je danas na redovnom sastanku Koordnicaionog tijela za pripremu i praćenje turističke sezone u Tivtu.
To tijelo koje okuplja predstavnike gotovo svih javnih službi i inspekcija u Tivtu, a kojim predsjedava gradonačelnica dr Snežana Matijević, razmotrio je i problematiku nelegalnog paljenje otpada na staroj deponiji Lovanja. Tome pribjegavaju stanovnici tamošnjeg neformalnog romskog naselja koji se bave trgovinom sekundarnim sirovinama, zbog čega pale auto gume i stare elektro kablove, kako bi došli do čelične žice, odnosno bakra u njihovoj unutrašnjosti. Stoga se nad ovim dijelom Tivta često dižu oblaci gustog i toksičnog crnog dima.
“Sekretarka za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnot Tatjana Jelić upoznala je Koordinaciono tijelo sa svim aktivnostima preduzetim po ovom pitanju. Organ na čijem je čelu obratio se opštinskoj Komunalnoj inspekciji i Upravi policije OB Tivat. Iz Odjeljenja bezbjednosti Tivat rečeno je da su određene radnje preduzete, te da će se pripadnici ovog odjeljenja konsultovati i sa kolegama iz drugih crnogorskih gradova u kojima postoje isti ili slični probemi”- saopšteno je iz Opštine.
Sastanku Koordinacionog tijela juče je prisustvovao i je glavni inspektor za drumski saobraćaj Ljubiša Živaljević jer je bilo riječi i o funkcionisanju taksi i vanlinijskog autobuskog prevoza putnika sa aerdroma Tivat. Iz opštinske Službe za inspekcijek poslove i Komunalne policije poručili su da će nastaviti sa pojačanim aktivnostima na aerodromu, kako bi se spriječili nelegalnosti u obavljanju tih djelatnosti. Sastanku Koordinacionog tima prisustvovao je i direktor nedavno osnovanog opštinskog preduzeća „Parking servis“ Tivat, Slaviša Ognjanović koji je proteklih 40 dana rada te firme ocijenio uspješnim. Prekida u radu nije bilo, a specijalno vozilo pauk koje je preduzeće dobilo na pozajmicu, radi i doprinosi komunalnom redu u gradu. Posebno su prometni parking prostori na Aerodromu Tivat i u centru grada iz Ljetnje pozornice, a uočena je potreba i za većim brojem parking mjesta posebno u jeku turističke sezone.
“Predstavnik JP “Morsko dobro Jovo Radonjić obavjestio je prisutne o rješavanju problema postavljanja dodatnog mobilijara čime pojedine ugostiteljske bašte na Pinima izlaze iz definisanih površina. Predstavnici JPMD, opštinske Službe za inspekcijske poslove i Uprave za inspekcijske poslove uspostavili su kontakt sa ugostiteljima na Pinima. Na teren je izašao i geometar JPMD i utvrdio odstupanja od 0,5 do 30 m2. Terase su vraćene u definisane okvire, a situacija će se pratiti i u narednom periodu”- saopšteno je iz lokalne uprave.
Poznati srpski teniser Novak Đoković juče je prodao jahtu „Dijana“, koja je bila na vezu u Porto Montenegru.
Primopredaja je izvršena u međunarodnim vodama a novi vlasnik je Greg Mensell, sin poznatog trkača Formule 1 Nigel Mensell.
Kako nezvanično saznajemo jahata „Dijana“ prodata je za dva miliona funti i služiti će i dalje u komercijalne svrhe pod zastavom države Jersy.
Sada već bivša Đokovićeva jata duga je 27 metara, model čuvenog brenda “Sansiker”, nazvana je po majci Dijani. Jahta vrijedna pet miliona eura je sagrađena u britanskom brodogradilištu “Pul” blizu Dorseta. Ima takozvanu flaj bridž palubu, đakuzi, VIP kabinu… Njena maksimalna brzina je 30 čvorova.
Plaže Normandije, na koje su se u junu 1944. iskrcali saveznici, preplavile zelene alge koje trunu i užasno smrde.
Plaže poput Omahe i Juna, koje svake godine posjećuju milioni turista, bore se s vrstom zelene alge koja nije otrovna, no tijekom procesa truljenja gotovo nepodnošljivo smrdi.
“Odvratno je to, alge trunu i užasno smrde, a to privlači muhe”, kaže stanovnica Caena, Sylvie.
Stanovnici okolnih gradova za vrijeme oseke traktorima zgrću alge i prevoze ih do samoga kraja plaže, no vjetar ih vraća natrag prema plažama.
“Ponekad nas iz turističkog ureda obavijeste da se turisti žale na nesnosan smrad. Pitaju odakle stižu alge, no ljudi koji ovdje žive na pojavu su naviknuti”, kaže zamjenica direktora turističkog ureda Terres de Nacre, Nathalie Papouin.
Regiju Calvados u zapadnome dijelu Francuske godišnje posjeti oko devet milijuna turista, a polovina ih obavezno posjeti normandijske plaže na koje su se potkraj rata iskrcali saveznici.
Zaposlenik ureda za zaštitu okoliša Calvadosa, Benoit Mouline kaže da se alge vraćaju svake godine, osobito polovinom kolovoza kada su sjeveroistočni vjetrovi jaki, a snažne plime i oseke otrgnu ih s podmorskih stijena i izbacuju na plaže.
“Ove su godine sjeverni vjetrovi puhali vrlo često. Čak i mjesno stanovništvo tvrdi da je više alga nego ranije, no to može biti subjektivno”, kaže Mouline, dodajući da ne treba zanemariti ni klimatske promjene, osobito višu temperaturu oceana koja alge potiče da bujnije rastu, smanjujući broj školjki i ostalih organizama koji se njima hrane.
Ističe da se broj alga iz godine u godinu postupno povećava, no podsjeća da se oko 20.000 tona te morske trave može iskoristiti u kozmetičkoj industriji, za prehranu životinja i izradu bioplastike
Na tvrđavi Forte mare u ponedjeljak, 21. avgusta u 21 sat biće održano veče klasične latino muzike u izvođenju Amande Stojović, mecosopran i Crnogorskog gitarističkog dua – Goran Krivokapić i Danijel Cerović.
Saradnja Amande Stojović i Crnogorskog gitarističkog dua počinje koncertom u dvorani Slovenačke filharmonije u Ljubljani, 2008 godine, ali većina programa koji će zajedno predstaviti publici na koncertu 21. avgusta na tvrdjavi Forte mare, će biti izvedena prvi put. Na programu su djela Rodriga, Vilja Lobosa, De Falje i Piazzole.
Amanda Stojović i Goran Krivokapić su rodjeni u Herceg- Novom, a Danijel Cerović u Nikšiću. Predstavljaju istaknute crnogorske muzičare koji nastupaju na pozornicama širom svijeta.
Amanda Stojović, mecosopran, uspješno izvodi uloge operskog i koncertnog repertoara od baroka do savremenih kompozitora. Na operskim scenama Beča, Ljubljane, Maribora, Tokia, Rijeke, Beograda, Zagreba, Osake, Fukuoke, Maebašija izvodi zahtjevne uloge u operama Vagnera, Verdija, Pučinija, Humperdinka, Berštajna, Parme, Masneja, Bizeja. Saradjuje sa svjetskim dirigentima kao što su Tibor Bogani, Frančesko Roza, Donato Renceti, Loris Voltolini, Klod Šnicler, te nastupa sa nekima od najznačajnih vokalnih solista današnjice: Fiorenca Cedolins( Fiorenca Čedolins), Piero Giuliacci( Piero Đuliači), Veselina Kasarova, Oksana Volkova.
Solista je Mariborske i Riječke opere.
Crnogorski gitaristički duo (Montenegrin guitar duo) je prepoznat kao jedan od vodećih i najinventivnijih ansambala za klasičnu gitaru na međunarodnoj sceni. Duo ja nastupao u prestižnim dvoranama i na festivalima u Americi , Kanadi, Rusiji, Španiji, Portugalu, Belgiji, Francuskoj, Luksemburgu, Holandiji, Njemačkoj, Poljskoj, Kini i Južnoj Koreji, ali i na crnogorskim festivalima A tempo, Kotor art, Barski ljetopis…
Snimili su CD za prestižnu kanadsku izdavačku kuću Naxos sa transkiripcijama za 2 gitare Bahovih Engleskih svita, a drugi CD takodje sa muzikom Johana Sebastjana Baha za istu kuću izlazi do kraja godine.
Tivatski vatrogasci nikako da predahnu – tek što su juče poslijepodne opet suzbili požare u Krašićima, na Toplišu i novu vatru koja je izbila na Plavom horizontu, oko 1.15 sati dojavljeno im je da je na području Gradiošnice na lokalitetu Žekovo u gustoj brovoj šumi izbio novi požar.
Vatra je zahvatila više velikih borovihh stabala, a gorela je u relativnoj blizini kuća. Odmah su na teren upućena tri protivpožarna vozila Službe zaštite i spašavanja Tivat i jedno vozilo Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Krtoli“ iz Radovića.
„Uspjeli smo da relativno brzo požar stavimo pod kontrlu i da ga do oko 4 sata ujutro, i potppuno ugasimo. Utrošeno je oko 40 tona vode, a izgorelo je 5-6 velikih brova, odnosno oko 500 kvadrata površine šume.Nije bilo posljedica za objekte u blizini“- kazao nam je jutros komandir SZS Tivat Zoran Barbić.
On je dodao da o razmjerama plamena u Gradiošnici najbolje govori podatak da su ga iz oko pet kilometra vazdušne linije udaljenih Lješeviča u Grblju gdje su i sami gasili požar, mogli vidjeti kotorski vatrogasci koji su odmah alarmirali svoje kolege u Tivtu
